Tradicionalna manifestacija – fešta nad feštama „Bokeljska noć 2021“ održaće se i ove godine online, putem youtube kanala i društvenih mreža JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, 21.avgusta od 21 sat.
Obzirom na mjere koje pripisuje Ministarstvo zdravlja, u borbi protiv pandemije koronavirusa, ovo je jedini način da se ne prekine visevjekovna tradicija.
U produkciji kotorskog Kulturnog centra u toku je snimanje dokumentarnog filma čiju režiju potpisuje Dušan Vuleković.
Prisjetićemo se ranijih fešti, kako se rađaju ideje za dekoraciju barki, koliko Kotor ima meštara koji su već decenijama dio ove veličanstvene manifestacije…
Nemogućnost ostvarivanja dubljeg kontakta između aktera i posmatrača, osim onog virtuelnog i na distanci, dovele su do radikalnih promjena ne samo Bokeljske noći nego i većine kulturnih programa, a mi smo i ovoga puta našli način da dopremo do publike, te da se na svojstven način nosimo sa ovom situacijom.
U Crnoj Gori potvrđeno je još 332 novopozitivnih slučajeva infekcije korona virusom i to 291 među građanima Crne Gore i 41 među turistima koji borave u našoj državi, objavio je Institut za javno zdravlje Crne Gore. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljena je smrt pacijenta iz Kotora (87), povezana sa Kovid-19 infekcijom.
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
69
69
Budva
39
11
50
Herceg Novi
33
3
36
Nikšić
23
2
25
Tivat
21
21
Kotor
18
2
20
Bar
17
5
22
Bijelo Polje
14
14
Ulcinj
13
16
29
Cetinje
10
10
Rožaje
9
2
11
Pljevlja
7
7
Danilovgrad
5
5
Berane
3
3
Tuzi
3
3
Žabljak
2
2
Plav
1
1
Andrijevica
1
1
Kolašin
1
1
Plužine
1
1
Gusinje
1
1
Ukupno
291
41
332
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za jučerašnji dan je iznosio 9,95%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.637.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 145 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 2.926. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 104.264”, navode iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Dim koji je jutros okovao Boku posljedica je požara na području Katunske nahije što je potvrdila i Služba zaštite i spašavanja.
Požari na području Katunske nahije su aktivni već nekoliko dana i ugrožavaju sela na ovom području, a prisustvo dima osjeća se i u Boki Kotorskoj.
Foto Z. Nikolić
Iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Centar za ekotoksikološka ispitivanja – CETI, poručili su da se radi o dimu koji je posljedica šumskog požara i da će se vazduh iščistiti prirodnim putem.
Posada MSC KALINE sa spašenim Amerikancem na mostu svog broda – kapetan i brodolomac zagrljeni
Kontajnerski brod „MSC Kalina“ na kome je zapovjednik kapetan duge ploviodbe Nikola Cojić iz Kotora, a veći dio posade čine pomorci iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske spasio je prije pet dana na Pacifiku američkog državljanina sa deset metarske jedrilice koja je bila onesposobljena za plovidbu i počela je da propušta vodu.
Dok je „MSC Kalina“ bila na Pacifiku, oko 850 milja zapadno od obale američke savezne džave Oregon, ploveći na redovnoj liniji iz Los Anđelesa prema kineskoj luci Ningbo, oko 9.30 časova je preko satelitskog telefiona kontejneraš italijansko-švajcarske kompanije „Mediterannean Shipping“ (MSC), obaviješten od stanice američke Obalne straže (USCG) iz Sijetla sa su oni dobili poziv u pomoć sa jedrilice koja se u tom trenutku nalazila oko 40 milja po krmi „MSC Kaline“.
„Odmah smo okrenuli brod nazad i punom brzinom se uputiuli prema naznačenoj poziciji. Poslije otprilike sat ipo vremena ugledali smo jedrilicu prvo na radaru, a potom i vizuelno. Riječ je bila i deset metara dugom brodiću na kome se nalazila jedna osoba –Amerikanac star 72 godine. Njegov brod je ostao bez pogona- slomilo mu se glavno jedro, a u rezervoarima je imao samo oko 10 litara goriva. Jedrilica je propuštala vodu, tako da smo morali da ga evakuišemo i ukrcamo na naš brod“- ispričao nam je kapetan Cojić.
Kontejnerski brod MSC KALINA
On i njegova posada potom su izveli vrlo zahtjevan manevar da se ogromni kontejneraš dužine 366 metara i širine preko 51 metar, sigurno približi ugroženoj malenoj jedrilici, a da je pritom ne udari.
„MSC Kalina“ je svojim ogromnim trupom, napravila zavjetrinu, spuštena je tzv. jakovljica (pilotska skala) sa boka velikog kontejneraša i posada „MSC Kaline“ je uprkos valovima koji su bacali onesposobljenu jedrilicu, uspjela je da sa skale dohvati ugroženog Amerikanca i ukrca ga na svoj brod. Momci kapetana Cojića čak su uspjeli da sa jedrilice koja je već polako tonula, evakuišu i dio ličnih stvari i prtljage brodolomca kojem su pružili utočište.
„Njegova jedrilica je bila u vrlo lošem stanju i već je imala prodor vode u trup, tako da je nismo mogli tegliti i ona je ostavlljena na pučini o čemu je obaviještena USCG. Nastavili smo putovanje prema Kini, a spašeni Amrikanac će ostati sa nama najmanje dok ne stignemo u Ningbo 14.avgusta, ali će najvjerovatnije on ipak ostati kod nas na brodu sve do početka septembra kada ćemo se po redu plovidbe na našoj liniji, mi ponovno vratiti za Los Anđeles“- kazao je kapetan Cojić dodajući da je stekao utiska kako je njegov nenadani gost na brodu – američki jedriličar, neka vrsta avanturiste jer mu je ovajisprilao da je većinu života proveo na jedrilici. Kada mu se desila havarija, Amerikanac je plovio svojim malim brodičem od Havaja prema Sijetlu na zapadnoj obali SAD, a po njegovoj priči, nekon havarije na jedrima, već je par nedjelja bespomoćno plutao pučinom Pacifika dok USCG nije uhvatila njegov „Mayday“ poziv u pomoć i proslijedila ga „MSC Kalini“.
„MSC Kalina“ je kontejnerski brod od 151.569 tona nosivosti koji vije panamsku zastavu. Na njemu je 20 članova posade od kojih su sedam iz Crne Gore po dva iz Srbije, odnosno Hrvatske, sedam iz Indonezije i po jedan Grzujac, odnosno Grk. Kapetan Cojić je pohvalio svoje oficire i posadu istakavši da su svi oni u ovoj akciji pokazali veliku vještinu, htrabrost i odlučnost da ispune svetu obavezu svih pomoraca- da pomognu drugom čovjeku kojem prijeti opasnost na moru.
Licemjerno je gospodine Jokiću da optužujete odbornike DF da su odgovorni za krizu vlasti kad Vas demantuju lako provjerljive činjenice – isključivi krivci za mogućnost da Vlada raspusti Skupštinu zbog nezasijedanja duže od 3 mjeseca ste Vi i Maja Mršulja koja po Vašem nalogu nije sazivala Skupštinu opštine od 2.aprila kad je završena 6.sjednica do 21.jula za kad je zakazana 7.sjednica – što je punih 3 mjeseca i 20 dana.
Licemjerno je gospodine Jokiću da sad optužujete odbornike DF da blokiraju donošenje odluka važnih za Kotorane kad su baš ti odbornici DF-a u junu tražili od Maje Mršulje da odmah zakaže Skupštinu opštine sa upravo tim tačkama, a ona odbila po dogovoru sa Vama.
Licemjerno je da optužujete odbornike DF zbog blokade rada Skupštine opštine u avgustu, a prećutkujete da Vam je koalicija ZBK na inicijativu DF poslala 17.maja pisani zahtjev za održavanja hitnog koalicionog sastanka radi rješavanja problema i dogovora o održavanju SO sredinom juna – na koji ste odgovorili krajem juna zakazujući koalicioni sastanak za 7.jul- dakle posle punih 50 dana.
Jokiću, objasnite građanima zašto ste glasali bez pitanja Skupštine za Izvještaj o radu DPS-ovog menadžementa Luke Kotor! Objasnite zašto ste tim svojim glasom „pokrili“ umjesto da zajedno razotkrivamo gdje je DPS potrošio 3 miliona eura koje je naš menadžent ostavio na računu Luke Kotor. Objasnite zašto je član Odbora direktora Luke Kotor iz Demokrata, Mano Rebronja glasao protiv smjene DPS-ovog izvršnog direktora Luke koji je trošio te milione.
Kotorski DF je uvijek spreman da radi u interesu građana, ali nećemo našim prisustvom na sjednici davati podršku Vama za odluke kojima ste podržali DPS jer tu nema interesa građana već samo Vašeg i DPS-ovog političkog dila !!!
Predsjednici Skupštine Maji Mršulji napominjemo da je na jučerašnjoj sjednici i bez kvoruma stigla da konstatuje ostavku 2 odbornika Demokrata i 1 odbornice URE, ali je „zaboravila“ da konstatuje ostavku Pavla Popovića, odbornika DNP-a koja je Skupštini opštine Kotor predata 22.jula isto kao što je DPS-ov predsednik OIK-a Petar Abramović uz pomoć sekretara iz Demokrata zaboravio da zakaže sjednicu OIK-a Kotor i donese odluku po zahtjevu DNP-a za popunu upražnjenog odborničkog mjesta poslatom još 23.jula 2021.godine. Je li to na djelu trojni pakt Demokrate-DPS- DSS?
Na osnovu svega navedenog možemo konstatovati da se ovde radi o klasičnoj političkoj korupciji a neke informacije govore da i tajna policija odrađuje svoj dio posla u ovom slučaju!
Siniši Kovačeviću ćemo u skladu sa njegovom političkom težinom odgovoriti samo jednom rečenicom – Ako ste već pristali da se po nalogu Jokića prisjećate događaja prije dvije godine u kojima niste učestvovali, prisjetite se i izbora 2016.godine na kojima ste učestvovali, pa lista čiji ste bili nosilac nije prošla cenzus.
Našim koalicionim partnerima poručujemo: Kotorski DF je na istom mjestu na kojem je bio i 30.avgusta prošle godine – a to je pozicija odbrane interesa svih građana Kotora i borba protiv ličnih interesa i bezakonja.
Demokrate i njihovi poslušnici iz partija bez glasača su sada na potezu da objasne zašto su zalutali na DPS staze, a mi im poručujemo – mi Vas čekamo ako se pokajete da nastavimo zajedno da radimo u interesu Kotora, ali morate znati prije nego se vratite na pravi put – DF vam nikada neće pomagati da pomažete DPS-u, kaže se u saopštenju.
Menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj pozvao je sve odbornike Skupštine opštine Kotor koji su izabrani sa liste “Za budućnost Kotora” da se uključe u rad lokalnog parlamenta na prvoj narednoj sjednici.
“Podsjećam kolege, da su nam građani na istorijskim izborima 30. avgusta 2020. godine ukazali povjerenje da smijenimo korumpiranu vlast DPS-a i formiramo vlast koja će raditi samo i isključivo u interesu grada Kotora i njegovih žitelja. Zbog navedenog, još jednom apelujem na sve odbornike koalicije “Za budućnost Kotora”, da se uključe u rad lokalnog parlamenta, i da na narednoj sjednici daju kvorum za rad, kako bi Skupština mogla da u što kraćem roku nastavi sa donošenjem odluka koje su od značaja za unapređenje života naših građana, a da partikularne partijske i lične interese ostave po strani”, naveo je Mikijelj.
Svi znaju za malostonsku kamenicu, a uskoro će se ova cijenjena školjka uzgajati i u Novigradskom moru. Zapravo, eksperimentalni uzgoj je već počeo zahvaljujući dr. sc. Ivanu Županu i dr. sc. Tomislavu Šariću izvanrednim profesorima na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, piše Agroklub.
Oni su u suradnji s obrtom “Škrapa – morska akvakultura”, vlasnika Vatroslava Karamarka iz Kruševa, proveli pilot projekt eksperimentalnog uzgoja i to na lokaciji Meka Draga. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Blue Boost, pod partnerstvom HGK Zadar, a radi se o europskoj plosnatoj kamenici (Ostrea edulis), nadaleko poznatoj po svojoj kvaliteti.
“Počeli smo prije tri godine, nasadili oko 3.000 komada mlađi europske plosnate kamenice u lanterne u Novigradskom moru, te oko 500 odraslih kamenica“, otkrivaju Župan i Šarić.
Mladi znanstvenici su potom na mjesečnoj bazi pratili njihove osnovne proizvodne pokazatelje – brzinu rasta, indeks kondicije, stopu preživljavanja i obraštaj na ljušturama. Na istraživanju su sudjelovali i studenti Odjela, što je rezultiralo i objavom jednog diplomskog rada na navedenu temu dok je drugi u fazi pisanja.
Rezultati istraživanja su pokazali da su kamenice izrazito dobro popunjene s mesom, posebice u proljetnim mjesecima. Rast im je, ističu profesori, bio vrlo brz, postižući konzumnu veličinu u manje od 24 mjeseca, dok je stopa smrtnosti unatoč redovitoj manipulaciji zbog mjerenja bila zanemariva.
Jedina vidljiva mana i otežavajuća okolnost za daljnji komercijalni uzgoj kamenica u Novigradskom moru bila je, kažu, nakupljanje obraštajnih organizama na ljušturama, koji usporavaju njen rast, a mogu i vizualno narušiti izgled samog proizvoda, piše Agroklub.
Od novca koji je do sada dat na tužbe radnika mogla su da se sagrade dva nova aerodroma, saopštio je juče novi izvršni direktor Aerodroma Goran Jandreoski, koji situaciju na crnogorskim vazdušnim lukama, na skali od jedan do pet, ocjenjuje trojkom.
Kada je prije tri sedmice preuzeo dužnost izvršnog direktora Aerodroma, Jandreoski je zatekao loše brojke, a dobro je, smatra on, da je kompanija preživjela pandemiju.
“Uočili smo određene probleme ove godine. Gubitak je tri miliona eura do sada, a prošle godine je bio 15 miliona”, kazao je Jandreoski na jučerašnjem radnom doručku sa novinarima.
On je naveo da će se truditi da skrati neodržive troškove i pokuša sa sindikatima i radnicima da razgovara o tužbenim postupcima koji su pokrenuti prema kompaniji.
“Ja sam tu, otvoren sam za saradnju i dajem golove za one koji me plaćaju. Sada je pravi momenat da iskoristimo sve moje i veze koje ima država Crna Gora”, poručio je Jandreoski.
Unapređenje infrastrukture glavno
Njegovi prioriteti su obnavljanje infrastrukture, sistematizacija radnih mjesta i smanjenje troškova, te kontinuirana edukacija zaposlenih. Jandreoski očekuje da će do kraja mandata, koji traje dvije plus jednu godinu, uspjeti da riješi problem sertifikacije aerodroma u Podgorici i Tivtu.
“Pokušaću da do kraja godine to uradim za Podgoricu. Tivat je u tom pogledu malo kompleksniji. Da bismo ušli u sertifikaciju Tivta postupak je sasvim drugačiji, jer tamo imamo većih infrastrukturnih problema nego u Podgorici”, rekao je Jandreoski.
Pitanje broj jedan za njega je unapređenje infrastrukture. U tom pogledu je, ističe Jandreoski, najvažnije izraditi projekat za evaluaciju stanja završnog sloja poletno-sletne staze u Tivtu i Podgorici.
“Sve studije o tome koje postoje su iz 2013. godine, čak i ranije. Period od devet godina ipak nije mali”, naveo je Jandreoski, dodajući da se kontinuirano radi i na otklanjanju naslaga guma koje su uvijek prisutne na pistama.
“Sanacija krova u Tivtu je pri kraju. Čekamo još neke papire koji su potrebni da bismo objavili konkurs za ekonomskog operatora koji bi sanirao taj krov. Dao sam i instrukcije da se počne projekat za sanaciju krova u Podgorici”, objasnio je Jandreoski.
Noćno slijetanje upitno
Govoreći o mogućnosti noćnog slijetanja u Tivtu, Jandreoski je kazao da je pitanje treba li se ulaziti u priču kojom bi se narušio pristup Crne Gore ka zaštiti životne sredine.
“Što se tiče tehničke strane i izvodljivosti, rješenje postoji. Pitanje je do koliko sati obezbijediti noćno slijetanje, Ljubljana i Cirih rade do 22 h. Odbor direktora očekuje moje viđenje o tome”, dodao je Jandreoski.
Na pitanje o povećanju kapaciteta tivatskog aerodroma, odgovorio je da se slaže da je terminalna zgrada malena i da putnici čekaju vani, ali da infrastruktura ne može da se promijeni za godinu ili dvije.
“Tu je bitan stav države o budućnosti oba aerodroma. Bio je proces vezan za koncesije, to je stiglo do liste koja postoji u ministarstvima kapitalnih investicija i finansija. Tako da je, smatram, neodrživo trošiti državni novac za nadogradnju terminalne zgrade u Tivtu, ako država planira koncesije”, smatra Jandreoski. Komentarišući velike gužve i otežani prilaz aerodromu Tivat u špicu sezone, naveo je da je to “ista saobraćajnica kojom se on vozio kada je sa roditeljima išao na odmor”.
Imaju 720 radnika, racionalizacija neophodna
Na pitanje Pobjede koliko radnika imaju Aerodromi i planiraju li racionalizaciju broja zaposlenih, Jandreoski je kazao da je 720 uposlenih, te da je racionalizacija i te kako potrebna, ali ne na štetu bezbjednosti i sigurnosti aerodroma.
“Racionalizacije je potrebna u onim segmentima gdje nijesu operativne pozicije tako bitne. To ne znači da radnici u administraciji nijesu bitni, ali je potrebno da se napravi dublja analiza same sistematizacije. Već radim na novoj sistematizaciji oba aerodrome i administracije”, naveo je Jandreoski.
Promocija tematskog zbornika naučnih i stručnih radova “Otkrivanje skrivenog: Crna Gora, kvir i (s)rodne teme” održaće se u Muzeju i galeriji Tivat, 11. avgusta sa početkom u 20 sati.
U pitanju je prva publikacije ove vrste koja se objavljuje u Crnoj Gori (sličnih izdanja ima u svijetu i regionu), koja s naučnog aspekta tretira kvir i (s)rodnu problematiku iz domena istoriografije, etnografije, antropologije, sociologije, pravnih nauka, politikologije, psihoanalize, kulture, umjetnosti i niza drugih disciplina.
Riječ je o naučnoj knjizi koja je, zajedno sa srednjemetražnim dokumentarnim filmom, dio kompleksnog jednogodišnjeg projekta „LGBTIQ tematika u crnogorskom društvu, medijima i kulturi tokom 20. i početkom 21. vijeka“, koji realizuju Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru (nosilac projekta) u saradnji sa LGBT Forum Progresom iz Podgorice (partner).
Projekat je podržan od Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore (u međuvremenu transformisanog u Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore), putem Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/ programa nevladinih organizacija koji doprinose zaštiti i unaprjeđenju ljudskih prava LGBTI osoba u 2020. godini pod nazivom „Jednakost, tolerancija, nediskriminacija“.
Na promociji će govoriti urednici zbornika, MA Milica Stanić Radonjić, dr Predrag Zenović i mr Dušan Medin.
U Jadranu trenutno živi oko 465 vrsta riba, a sada je uočena i vatrenjača, riba predator koji uništava gotovo sve pred sobom. Koliko se raširila za Dobro jutro, Hrvatska govorio je prof. dr. sc. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
“Ona je dospjela iz Crvenog mora i postupno se širi. Prvi naziv je bio 1991. godine i ta vrsta se jako brzo razvija. Broj jaja koja izbacuje je vrlo velik, a mrijesti se tijekom cijele godine”, rekao je Dulčić.
“To je vrsta koja je jako agresivna. To je lesepsijski migrant koji je dospio preko Sueskog kanala prvobitno u istočni dio Sredozemlja i zbog svoje agresivnosti, u smislu da ima jako dobre biološke i ekološke karakteristike, u novom ekosustavu vrlo brzo se širi”, rekao je Dulčić.
Prošle i ove godine bila su dva nalaza ove vrste u Jadranu, kod Italije i Albanije, dodaje Dulčić.
“To nas ne raduje. Još nije nađena u našim vodama, ali brzo se razmnožava, izraziti je grabežljivac. Ako se ubodete, strašna bol nastupa. Imali smo nekoliko slučajeva teških posljedica, a u nekim slučajevima i smrt. Ta riba radi goleme probleme u ribarstvu Kipra i Turske”, dodaje.
