Najveći kontejnerski brod na svijetu EVER ACE završio je svoj prvi tranzit kroz Sueski kanal 28. avgusta ove godine, piše The Maritime Executive.
S obzirom na golemu veličinu broda i činjenicu da je mu je ovo prvo putovanje, privukao je dodatnu pozornost Uprave Sueskog kanala.
Kapaciteta 23 992 teu, EVER ACE, inače u vlasništvu Evergreen Linea, ima najveću nosivost od svih kontejneraša na svijetu, otprilike 30 teu više nego HMM Algeciras i njezini sestrinski brodovi koji su prolazili kanalom 2020. godine. Brod je dug 400 metara, širok 61,5 metara, a njegov GT iznosi 235 tisuća tona, što ga čini najvećim kontejnerašem na svijetu.
EVER ACE je svoje prvo putovanje započeo iz luke Taipei te je na putu za Rotterdam.
Nakon uspješnog prolaska kroz Sueski kanal, Uprava kanala uručila je buket cvijeća tajvanskom kapetanu Yangu.
Uoči stupanja na snagu novih epidemioloških mjera prema kojima će kafići od 1. septembra ponovo moći raditi u zatvorenim prostorima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je preporuke za rad, koje uključuju ograničeni broj posjetilaca i razmak od minimalno 1,5 metra.
Radi sprječavanja širenja infekcije broj posjetilaca je ograničen tako da za svakog gosta budu omogućena četiri kvadratna metra prostora, dok je propisan razmak od minimalno 1,5 metra između posjetilaca, između posjetilaca i osoba, prenijela je Hina.
Bez stajaćih mjesta
Stolovi također trebaju biti raspoređeni tako da se održi fizički razmak među različitim grupama gostiju od 1,5 metra, a za stolovima je dopušteno sjedenje više ljudi koji pripadaju istoj grupi.
U zatvorenim dijelovima ugostiteljskih objekata nisu dopuštena stajaća mjesta, a za stolovima sa sjedećim mjestima zabranjeno je usluživanje grickalica.
Propisano je dnevno mjerenje tjelesne temperature svih uposlenika, a obavezno je i nošenje maski za uposlenike, ali i za goste, kod svakog udaljavanja od stola.
Vladina odluka od 30. jula, kojom se ugostiteljskim radnicima omogućava obrada ličnih podataka iz nacionalne digitalne kovid potvrde ili običnih potvrda o vakcinaciji, testova ili preležane bolesti i ličnih dokumenata, u suprotnosti je sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ustanovila je tokom postupka nadzora zakonitosti te odluke Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
AZLP je pokrenula postupak nadzora kod Vlade Crne Gore na osnovu dvije inicijative, i to Centra za građansko obrazovanje i člana Savjeta AZLP-a Muhameda Đokaja, koje su uslijedile nakon konferencije za medije, održane krajem jula u Institutu za javno zdravlje, na kojoj su saopštene mjere za suzbijanje epidemije.
NARUŠAVANJE LIČNIH PODATAKA
Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić tada je, odgovarajući na pitanja novinara, poručio da se na samoj validaciji kovid potvrde nalaze samo ime i prezime i datum rođenja, te da nema straha od narušavanja ličnih podataka, dodajući da građani za stavljanje na uvid u tu vrstu podataka daju saglasnost.
Na pitanje da li su zdravstvene vlasti imali komunikaciju sa AZLP-om prije donošenja takve odluke, zbog činjenice da kovid potvrda važi samo uz lični identifikacioni dokument, a da konobari nijesu pripadnici zvaničnih organa poput policije, carine, granične policije…, Sekulić je kazao da nijesu našli za shodno da uopšte kontaktiraju Agenciju tim povodom.
Međutim, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti definisano je da se pod ličnim podacima, između ostalog, podrazumijevaju sve informacije koje se odnose na fizičko lice kojima se može utvrditi identitet, a u posebnoj kategoriji ličnih podataka su i podaci koji se odnose na zdravstveno stanje koji se, prema Zakonu, posebno štite od neovlašćenog pristupa.
– Nadzorom je utvrđeno da svaka od navedene četiri vrste kovid potvrde, kao i identifikacioni dokument kojim se potvrđuje identitet, a koji se prema odredbi Odluke daje na uvid licu koje je određeno od strane ugostitelja da vrši kontrolu, sadrži lične podatke koji uključuju ime, prezime, datum rođenja, jedinstveni matični broj lica, kao i trenutno zdravstveno stanje i njegovu istoriju – navodi se u Zapisniku o nadzoru koji je izvršio kontrolor AZLP-a Čedomir Mitrović.
SAGLASNOST
Zakonom o zaštiti ličnih podataka saglasnost je definisana kao slobodno data izjava u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, kojom lice, nakon što je informisano o namjeni obrade, izražava pristanak da se njegovi lični podaci obrađuju za određenu namjenu.
U Zapisniku o nadzoru kaže se da je postojanje dobrovoljne saglasnosti valjano samo ako osoba čiji se podaci obrađuju može zaista birati bez opasnosti od obmane, zastrašivanja, prisile ili bitno negativnih posljedica ako uskrati saglasnost.
Kontrolor Mitrović dalje navodi da, sa druge strane, uvijek kada se dovoljno bitni proizvodi ili usluge mogu dobiti samo i isključivo ako se određeni lični podaci otkriju trećim stranama, saglasnost osobe čiji se podaci obrađuju na otkrivanje vlastitih podataka ne može se smatrati slobodnom odlukom, te stoga nije valjana niti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka.
– Insinuacije da nosilac kovid potvrde i identifikacionog dokumenta, saglasno svojoj volji, ih daje na uvid određenom licu prilikom ulaska u ugostiteljski objekat i činjenica da, ukoliko nije saglasan, ne može ući u ugostiteljski objekat, sa aspekta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jasno navodi na zaključak da se radi o uslovljenoj saglasnosti koja nije valjana – navodi u svom nalazu kontrolor AZLP-a.
Takođe, piše u nalazu, niti jedan zakon u domaćem zakonodavstvu ne definiše ovu vrstu obrade ličnih podataka od strane predstavnika ugostiteljskih objekata kao zakonom propisanu obavezu.
Na osnovu prethodno navedenog, zaključuje se u nalazu, Vladina odluka o izmjenama Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti kovid-19, od 30. jula je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Istim zakonom bliže su određeni uslovi obrade ličnih podataka iz posebne kategorije, među kojima i zdravstveni podaci, navodi se u zaključku i dodaje da je jasno „da se ne može reći kako je bilo koji od tih uslova zadovoljen u postupanju sa zdravstvenim podacima u ovom konkretnom slučaju, te je obrada ličnih podataka iz posebne kategorije, na opisani način, u suprotnosti sa članom 13 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“.
VLADA NEMA OBJAŠNJENJE
Nadzor u Generalnom sekretarijatu Vlade obavljen je 11. avgusta a, kako se u nalazu navodi, kontroloru tokom obavljanja nadzora nije ponuđeno niti usmeno, niti pisano obrazloženje koje se odnosi na pravni osnov odredbe iz Odluke da se odredi lice iz ugostiteljskog objekta koje će vršiti obradu ličnih podataka uvidom u nacionalne digitalne kovid potvrde i lični dokument, kao uslov za ulazak u zatvoreni prostor tih objekata zaposlenima i gostima.
Zapisnik o nadzoru dostavljen je 16. avgusta subjektu nadzora a, prema saznanjima Pobjede, Vlada nije u zakonskom roku od osam dana od prijema podnijela nikakav prigovor Agenciji.
Zbog epidemije virusa korona i ova godina će biti specifična. Časovi će trajati pola sata, a đaci će, shodno preporukama IJZCG, u školi nositi maske.
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) je saopštilo da će školski čas trajati 30 minuta, a nastavni planovi i programi će biti jedinstveni i prilagođeni tom trajanju.
“Pauza između časova trajaće najmanje pet minuta, a trajanje malog i velikog odmora biće produženo u skladu sa mogućnostima škola”, kaže se u saopštenju.
Iz MPNKS su naveli da je na ulazu u školu obavezno mjerenje temperature i dezinfekcija ruku.
Resorno ministarstvo je preporučilo organizovanje što većeg broja časova i nastavnih aktivnosti na otvorenom prostoru, u skladu sa prostornim, kadrovskim i ostalim kapacitetima škola i vremenskim uslovima.
“Za djecu sa smetnjama u razvoju koja su onemogućena da redovno pohađaju nastavu, biće organizovana online nastava, a nastavni materijal će im se dostavljati na kućnu adresu”, kaže se u saopštenju.
Iz MPNKS poručuju da su sve škole dužne da poštuju uputstva.
Prosvjetari se nadaju da neće biti potrebe za onlajn nastavom uprkos sadašnjem rastu novoinficiranim.
Prema školskom kalendaru za 2021/2022. godinu nastavna godina počinje danas a završava se u petak, 10. juna 2022. godine.
Nastavna godina za učenike završnog razreda završava se 19. maja 2022. godine.
Zimski raspust počinje 1. januara, a završava se 23. januara 2022. godine.
Ljetnji raspust počinje 11. juna, a završava se u srijedu, 31. avgusta 2022. godine.
Uprava za inspekcijske poslove, uz asistenciju Uprave policije, od 1. septembra će vršiti pојаčan nadzor poštovanja epidemioloških mjera – poštovanje гješenja samoizolaciji, kao i kontrolu postojanja lica odgovornih za provjeru jednog od Nacionalnog kovid sertifikata za ulazak u unutrašnjost ugostiteljskog objekta.
To je zaključak koji su danas na sastanku donijeli predstavnici Uprave za inspekcijske poslove, Uprave policije i Vojske Crne Gore. Povod sastankа је јedna od sugestija sa jučerašnje sjednice Vlade koja je predložila bolju saradnju tih organa u kontrolisanju poštovanja epidemioloških mjeга koje su na snazi, kao i adekvatno postupanje prilikom sprovođenja kaznene politike.
Sasatanku je između ostalih, prisustvovao i direktor Uprave policije Zoran Brđanin.
“Svi prisutni su se saglasili da je potrebno da se, uz prisustvo predstavnika Ministarstva zdravlja, delegiraju kompetentni i ljudi sa iskustvom ispred svakog organa, koji bi zajedno činili radno tijelo za analizu, koordinaciju, zajedničke aktivnosti i procjenu opeгativnog okvira prilikom sprovođenja donijetih mjera, prema zasebnim, jasno utvrđenim nadležnostima, a koje tijelo bi bilo formirano aktom Vlade Crne Gore “, navodi se u saopštenju.
Septembar počinje uglavnom suvim vremenom. Jutarnja svježina i na kopnu mjestimična magla podsjećat će da je klimatološki počela jesen, a toplina sredinom dana da je kalendarski i dalje ljeto.
U unutrašnjosti umjeren sjeverni vjetar oslabjet će do četvrtka, a na Jadranu će prevladavati sjeverozapadnjak, uz obalu mjestimice i jugozapadnjak, koje će u subotu samo prolazno zamijeniti jugo. Pritom je u subotu ponegdje moguća slaba kiša, zatim opet stabilnije i vrlo vjerojatno malo toplije, poručuju meteorolozi.
Narednih dana prevladavaće suvi i sunčani dani neće biti vrući, pa čak ni posebno topli – vjerujemo da će mnogi u njima uživati.
Srednja temperatura vazduha biće uglavnom je samo malo viša od prosječne.
Evropska unija postigla je svoj prvi cilj masovnog cijepljenja protiv covida-19 u velikoj simboličkoj prekretnici, rekla je u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Sedamdeset posto odraslih u Europskoj uniji u potpunosti je cijepljeno. A to je više od 250 miliona osoba”, rekla je von der Leyen u kratkoj video izjavi, objavivši to kao “veliko postignuće”.
“No pandemija nije gotova i moramo ostati oprezni”, rekla je ona pozvavši više Europljana da se brzo cijepe kako bi “izbjegli novi val zaraza i pojavljivanje novih varijanti.”
Unija također treba pomoći drugim zemljama da se cijepe, dodala je, “jer ćemo pobijediti ovu pandemiju jedino ako je porazimo u svakom kutku kugle zemaljske”.
Kampanja cijepljenja Europske unije započela je krajem 2020. godine, a cilj Komisije je da se do kraja septembra cijepi 70 posto osoba starijih od 18 godina.
70% of adults in EU are fully vaccinated.
I want to thank the many people making this great achievement possible.
But we must go further!
We need more Europeans to vaccinate. And we need to help the rest of the world vaccinate, too.
U Crnoj Gori je u julu u kolektivnom smještaju ostvareno 172,9 hiljada dolazaka turista i 810,87 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 90 odsto ostvarili su strani, a deset odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u julu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 94,3 odsto, glavnom gradu 2,5 odsto, planinskim mjestima 1,9 odsto i ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima 1,3 odsto.
Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.
Dok je sunce izlazilo nad gradom Nju Orleansom, ulice su bile tihe, a stanovnike je zatekla devastacija posle uragana Ida koji je pogodio obalu Luizijane. Stanovnici naselja Lover Najnt Vorda još uvek nose ožiljke od uragana Katrina iz 2005. godine, a sada procenjuju i štetu nakon novog nevremena. U stravičnoj oluji je poginulo dvoje ljudi, prenosi Gardijan.
Vesli Foster (74) penzioner i stanovnik ovog naselja, sećao se perioda Katrine dok je posmatrao kako mu uragan Ida lupa po zidovima kuće koju je obnovio nakon razornog uragana iz 2005. godine.
Ida je pogodila obalu Luizijane kao uragan četvrte kategorije i važi za jedan od najmoćnijih uragana koji je ikada pogodio SAD.
„Išlo je od 2. pa do 3. pa onda do 4. kategorije, tako brzo“, rekao je on.
„Znao sam da će biti loše, ali 10 sati snažnog vetra… Izgledalo je kao da je čudovište pokušavalo da uđe“, rekao je on.
Vetar je duvao brzinom od 241 kilometar na čas pre nego što se je projurio kroz Nju Orleans. A onda kao da je nastupila noćna mora.
Foster i ostali stanovnici još uvek moraju da se izbore sa velikim problemima. Ida je isključila struju u celom gradu. Vlasti procenjuju da je više od milion domova i preduzeća širom Luizijane bez struje.
„Imam dovoljno goriva da moj generator radi još jedan dan. Ali to je to“, rekao je Foster.
Iako je uragan izgubio na jačini, pa se sada vodi samo kao tropska oluja, kiša i dalje pada i postoje problemi sa poplavama u Luizijani i Misisipiju.
„Nema hrane, nema vode“
Put do parohije Džeferson pokazuje kakvo je uništenje prouzrokovala Ida. Električni stubovi srušeni pored puta, oboreno drveće blokira put, a kablovi nebezbedno vise iznad glave. Stanovnici u gradu Bridž siti preko reke Misisipi preživeli su pravu traumu sa dolaskom oluje. Ida je udarila jače nego sa druge strane reke, a neki ljudi su se spremali da se spakuju i odu, prenosi Gardijan.
„Nismo bili spremni da ostanemo bez struje. Nemamo pojma koliko će dugo ovo trajati ili kako ćemo jesti“, rekla je Karen Braun, prisetivši se da je nakon uragana Katrina imala struju.
Porodica Braun ima zalihe hrane za sledeći dan, a bez generatora planiraju da sede na verandi, pod vlagom i da se mole za brzo rešenje.
Njihova komšinica Karen Plejsents nije imala planove za ovo što se dogodilo.
„Nemam hrane za kuvanje, nema vode“, rekla je. „Volela bih da sam otišla kao za Katrinu. Više nikada neću ostati“,dodala je.
Strani i makedonski državljani od sjutra će za ulazak u Sjevernu Makedoniju morati da imaju sertifikat o imunizaciji, negativan PCR test ili dokaz da su nedavno preležali kovid.
Prema odluci vlade u Skoplju, od 1. septembra makedonski i strani držaljani u Sjevernu Makedoniji moći će da uđu ako prethodno na graničnom prelazu prilože sertifikat o vakcinaciji ili potvrdu o preležanom kovidu 45 dana od dana ozdravljenja ili negativan PCR test star najviše 72 sata.
Građanima Sjeverne Makedonije koji se vraćaju u zemlju poslije 1. septembra, a nemaju nijedan od ta tri „kovid dokumenta“ biće određen karantin od sedam dana u kućnoj izolaciji rješenjem Državnog sanitarnog inspektorata.
Strani državljani koji tranzitiraju kroz Sjevernu Makedoniju moći će da prođu u roku od pet sati, uz prethodno potpisanu izjavu na ulasku koju treba da predaju graničnoj kontroli na izlasku iz zemlje.
