U akciji “Poštuj život, vrati oružje” građani su u posljednja dva dana predali 41 komad vatrenog oružja i 1.046 komada municije, saopšteno je iz Uprava policije
U saopštenju Uprave policije se navodi i da su vraćene tri ručne bombe, eksplozivna sredstva i djelovi vatrenog oružja.
Odjeljenju bezbjednosti Podgorica građani su dobrovoljno predali 12 pištolja, šest pušaka i 565 komada municije različitog kalibra. Policiji u Danilovgradu predat je jedan pištolj, tri puške, tri ručne bombe, 157 komada municije i dva detonirajuća štapina, dok je policiji u Cetinju predata jedna automatska puška, jedna lovačka puška i 36 komada municije.
Odjeljenju bezbjednostiHerceg Novi predato je 120 komada puščane municije, Odjeljenju bezbjednostiBar predata su dva pištolja i 45 komada municije, dok je Odjeljenju bezbjednostiKotor predato dva pištolja, dvije puške, 36 komada municije različitog kalibra kao i dva okvira za pištolj.
Odjeljenju bezbjednosti Nikšić dobrovoljno je predato sedam komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja, jedna automatska puška, dvije lovačke puške, i 87 komada municije, dok je u Pljevljima predat policiji jedan pištolj.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja, piše u saopštenju policije, su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi J.B. pronašli vazdušnu pušku sa optičkim uređajem, a čija nabavka nije u zakonskom roku prijavljena Ministarstvu unutrašnjih poslova. Protiv J.B. je podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o oružju.
Odjeljenju bezbjednosti Berane predat je jedan pištolj i Odjeljenju bezbjednosti Rožaje jedna puška i jedan pištolj.
“Uprava policije apeluje na sve sugrađane da daju svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu. Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju.Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti”, saopšteno je iz policije
Jedriličar Milivoj Dukić kazao je da su mu Olimpijske igre u Los Anđelesu primarni cilj u narednom četvorogodišnjem periodu.
Najbolji sportista Crne Gore u 2024. godini, u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, četiri puta učestvovao je na Olimpijskim igrama.
U Parizu zauzeo je 13. mjesto.
“Sve što se bude događalo u narednom periodu služiće će mi kao priprema za Igre 2028. godine”, rekao je Dukić agenciji MINA.
On je naglasio da je priznanje za sportistu godine najveće koje je dobio u dosadašnjoj karijeri.
“Ono je plod velikog rada, građenog dvije decenije. Teško je reći da jedna nagrada može naplatiti sav trud koji je uložen, to zapravo nije moguće. Svakako jeste, pokazatelj onoga što se sada već godinama gradi dobrim i upornim radom”, rekao je Dukić.
On je istakao da je zadovoljan činjenicom da odolijeva brojnim izazovima i da iz godine u godine uspijeva da svoju rezultatsku skalu podiže na veći nivo.
“Prilično je zahtjevno opstati u svijetu jedrenja, s obzirom da dolazim iz male i skromne sredine kakva je Crna Gora. Ali, kao što sam naveo, tu je jedan ozbiljan skup ljudi koji vole taj sport i koji su samnom od početka ove priče. To sve ovoj priči daje jednu posebnu draž”, rekao je Dukić.
Govoreći o 2024, on je kazao da je u rezultatskom smislu to bila najbolja godina do sada.
“Na Svjetskom prvenstvu prošlog januara izborio sam normu za Olimpijske igre, kao prvi crnogorski sportista, dok sam na Olimpijskim igrama taj plasman i potvrdio. To je definitivno obilježilo sportsku godinu. Raduje me da sam na najbitnijim takmičenjima pokazao svoja najbolja jedrenja”, rekao je Dukić.
On je, govoreći o obavezama i planovima, kazao da ima načelno dogovorenu finansijsku konstrukciju koja bi trebala da bude ispoštovana u narednom ciklusu.
“To će mi, nadam se, biti veliki zamajac prema Olimpijskim igrama u Los Anđelesu”, rekao je Dukić.
Govoreći o nasljednicima u crnogorskom jedrenju, on je naglasio da postoje mladi takmičari koji pokazaju potencijal za veće domete.
“To su Ilija Marković i Nikola Golubović. Još su dosta mladi i vrijeme je pred njima da se dokazuju”, rekao je Dukić.
Dale smo sebi vremena da izađemo iz haosa emocija koje je pokrenuo ovaj masakr na Cetinju i koje su nas vraćale na raniji zločin u Medovini i na uzaludan pokušaj nas pet stručnjakinja (Maruška Drašković, psihoterapeutkinja; Ljubomirka- Ljupka Kovačević, psihološkinja; Verica Mirović, psihološkinja; Ervina Dabižinović, psihološkinja, doktorka rodnih studija; Julijana Cicović Maslovar, psihoterapeutkinja, doktorka psihologije) da ubijedimo tadašnju vlast (Vladu, Opštinu Cetinje i Ministarstvo zdravlja) da stane iza našeg programa intervencije u zajednici nakon tog zločina.
Bilo im je jasno napisano sa autoritetom naših znanja i iskustva da, ako ne preduzmu korake koji podrazumijevaju psihosocijalnu podršku i iscjeljenje u zajednici, da će se zločin ponoviti.
Tvrdili su da imaju angažovane stručnjake/kinje i da Vlada čini sve (obezbijedila je 100 hiljada eura za reparaciju žrtava) da se odgovori potrebama žrtava i zajednice.
U smušenom odgovoru Opštinskih struktura nisu bili spremni ni da nam obezbijede prostor u kojem smo željele da građanima/kama Cetinja govorimo o „traumi i oporavku“ a u ciničnom odgovoru tadašnjeg ministra Dragoslava Šćekića (unaprijeđen u novu ministarsku fotelju) dopis br1-501/22-2598 doslovce je pisalo Ministarstvo zdravlja trenutno nema opredijeljena budžetska sredstva za navedene aktivnosti ali ćemo svakako razmotriti ukoliko se stvore uslovi u daljem radu. Suma je bila minimalna, datum je 16. septembar 2022. Obavijestile smo o ovome javnost u kolumni „Sve po zakonu na štetu građana“ u Vijestima, 5.10.2022. Do dana današnjeg, po njihovom ubjeđenju, nisu se stvorili uslovi za naš program, a nakon ponovljenog zločina obratili su se Kliničkom centru Srbije za savjet šta im je činiti.
Crnogorska javnost ne mora da zna, ali tvrdimo da nema te klinike na svijetu koja će predložiti nešto drugo i drugačije od našeg programa podrške, ali je sigurno da će to koštati desetostruko više budžet Crne Gore. Da napomenemo, radi javnosti, da smo među rijetkim profesionalcima/profesionalkama koji/e su prošle specifičnu dvogodišnju edukaciju o radu sa traumom (koju je organzovala SZO, u saradnji sa Specijalnom bolnicom Dobrota) i tokom ratnih devedesetih, nažalost, imale priliku steći bogato iskustvo radeći sa različitim grupama traumatizovanih ljudi i djece. Da postoji uređeni sistem i institucionalna memorija, Ministar zdravlja bi morao da zna sa kakvim resursima raspolaže. Osim nas 5 potpisanih, ovu edukaciju je prošlo još 20-ak psihijatara/psihologa iz Crne Gore.
Nećemo da tvrdimo da se ne bi desilo ovo što se desilo. Ali je sigurno da bi za dvije godine psihosocijalnog rada uz podršku Vlade, Opštine i građana/ki Cetinja, naročito onih koji bi prošli kroz naše programe, bila napravljena analiza uzroka koja je dovela do zločina, imale bi konkretna iskustva iz rada (i pozitivna i negativna) kako se ne bi ponovo pravile iste greške, a što je još važnije građani/ke bi bili osposobljeniji da u ovoj situaciji umanje efekte ponovne traumatizacije, pomognu jedni drugima i imaju jasne zahtjeve koji se ne svode samo na kažnjavanje odgovornih, nego i na još adekvatniju psihološku i drugu podršku svim ugroženim.
Pratimo da je odgovor na ovaj zločin u značajnoj mjeri drugačiji, da se pokrenula psihijatrisko-psihološka zajednica i da se organizuje podrška. Ono što se vidi u javnosti, da je organizovana neposredna pomoć onima koji je zatraže. To nije dovoljno. Vrlo je važno da Ministarstvo zdravlja i opštinske službe Cetinja koje su tada preuzele odgovornost da riješe posledice zločina u Medovini, javnosti a i stručnim službama, isporuče izvještaj o dvogodišnjoj metodologiji rada psihološko-psihijatriskih-socijalnih službi, izvještaj o finansijskim sredstvima koja su izdvojena u ovom periodu od dvije godine za tu namjenu i analizu rezultata aktivnosti stručnih osoba, kao i predloge za djelovanje u sličnim situacijama, ako ih ima u toj analizi. Ovo je od izuzetne važnosti da se ne ponove greške prethodno angažovanih službi i da se nastavi rad sa tim konkretnim iskustvom (i dobrim i lošim). Kao stručnjakinje koje smo htjele da dijelimo odgovornost, a nisu nam dozvolili, insistiraćemo na ovim rezultatima i analizama i u slučaju da tih rezultata nema tražiti personalnu odgovornost onih kojima smo se tada obratile i koji u fijokama drže predloženi program.
Od ovog se se mora početi. To je neophodno zbog svih onih koji upravo u ovom momentu nude vlastito znanje da pruže psihološko-psihijatrisku podršku ugroženima na Cetinju. Nude ga srcem i entuzijastički. Iza ovoga mora stati Vlada političkom voljom da se obuhvatno, sistemski i finansijski zaokruži ova podrška najmanje na dvije godine. Ova Vlada mora da obezbijedi ne samo finansijsku reparaciju neposrednih žrtava, nego i da finansira sve aktivnosti koje predloži tim stručnjaka/kinja koje na tome rade, što znači i nove edukacije/specijalizacije za nove generacije psihijatara/psihologa, na kojima ostaje odgovornost intervencija u budućnosti.
Strašno je ozbiljna situacija, pretežak i prevelik je bol i razdor i ne smije se dozvoliti da na ovakve situacije odgovor bude „paf-paf“ kao što obećavaju multipraktik stručnjaci iz vlasti. Pristup «ad-hoc» i multipraktik metodologija su zavladale, ne samo među nosiocima vlasti, već i među profesionalcima, što je ozbiljna prijetnja, ali to je tema za sebe, koja zavređuje neko opširnije analiziranje i pisanje.
Svi mi kojima je teško da imenujemo emocije, sleđeni u tišini zajednice kao što je bila na Cetinju (5.januara), moramo da govorimo, da tražimo pravdu u njihovo ime. Neki dugogodišnji borci/kinje već govore, pokrenuli/e se profesionalci/e i to vraća nadu.
Službenici policije tokom vikenda uhapsili su 39 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja, rekli su iz Uprave policije.
Oni su kazali da je tokom vikenda na crnogorskim putevima evidentirano 37 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile teške, a 13 lake tjelesne povrede.
Navodi se da su u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 118 prekršajnih prijava, izdali 866 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 13 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Uhapšeno je 39 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja”, rekli su iz policije.
Oni su naveli da je 14 vozača uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini.
Kako se dodaje, 18 vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, a sedam vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iz policije su naveli da je od ukupnog broja, 22 uhapšeno u Podgorici.
Oni su napomenuli vozače da je od 15. novembra prošle do 1. aprila ove godine na snazi Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu.
“Pa će u skladu sa tim službenici saobraćajne policije vršiti pojačane kontrole učesnika u saobraćaju u narednom periodu”, kaže se u saopštenju.
Iz policije su naglasili i da će predmet pojačane kontrole saobraćaja u narednom periodu biti posjedovanje i upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, naročito kod autobusa i teretnih motornih vozila.
“A tokom praznika će biti sprovedene planske represivne aktivnosti pojačane kontrole saobraćaja sa težištem na kontrolu prisustva alkohola i nedozvoljenih psihoaktivnih supstanci kao i sankcionisanja neodgovornih učesnika u saobraćaju”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će presretači intenzivnije pokrivati najfrekventnije putne pravce, sa posebnim akcentom na pristupne puteve koji vode ka zimskim turističkim centrima i primorskim opštinama.
“Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da strpljivom, odgovornom i opreznom vožnjom prilagođenom uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju poštujući saobraćajne propise, kako bi doprinjeli bezbjednosti građana u predstojećim danima praznika”, kaže se u saopštenju.
Promocija 56. Praznika mimoze biće održana u subotu 18. januara u Beogradu.
Pod sloganom “Herceg Novi zove, fešta, sunce, more”, održaće se u Beogradu promo događaj kojim će se predstaviti program i pozvati gosti na 56. Praznika mimoze.
Događaj će tradicionalno početi defileom mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i članova Maškara, nakon čega će se u MTS Dvorani održati press konferencija i premijerno pred beogradskom publikom izvesti mjuzikl “Cvjetaj mimozo mala” scenaristkinje Viktorije Samardžić.
Magdeburg – Odavanje počasti žrtvama Foto: Axel Schmidt / REUTERS
Broj kaznenih djela uperenih protiv stranaca u njemačkom gradu Magdeburgu naglo se povećao od napada na božićni sajam u tom gradu prije dva tjedna, javljaju njemački mediji u nedjelju.
– Ovakva kaznena djela su odvratna i suprotna su svemu što ovaj grad predstavlja, stoji u zajedničkom priopćenju dijela zastupnika u gradskom vijeću Magdeburga u reakciji na nagli porast kaznenih djela prema strancima posljednjih dana.
Kako javlja javni servis MDR samo u ovoj godini je policija zabilježila tri kaznena djela s rasističkom pozadinom.
Kako nadalje javlja ovaj medij pozivajući se na izvore u policiji, od napada na božićni sajam u Magdeburgu 20. decembra, kada je jedan Saudijac automobilom ubio pet i ozlijedio oko 200 osoba, u Magdeburgu se svakodnevno bilježe napadi na osobe stranog porijekla.
Uglavnom se radi o uvredama s rasističkom pozadinom, ali i o fizičkim napadima.
Napadi su počeli iste večeri kada je počinjen napad i kada se sumnjalo da napad ima islamističku pozadinu. Napadi nisu prestali ni kada je postalo poznato da je napadač deklarirani antiislamist te da je najvjerojatnije psihički nestabilan.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava za porast nasilja prema strancima optužuju rasističku retoriku nekih stranaka, poput Alternative za Njemačku (AfD), koje napad u Magdeburgu pokušavaju iskoristiti u predizborne svrhe uoči skorih prijevremenih parlamentarnih izbora.
Naš čitalac Đorđe Radonjić stravstveni ribolovac sa nama je podijelio ulov tune sa obale. Tuna je ulovljena na metalni jig 100 g, na poluostrvu Luštica.
Ustajanje u 4 sata ujutro, krećem sa ocem i drugom na omiljenu poziciju za ribanje. Na prognozu kažu promjena vremena, kreće jugo. To je dobar znak da je sitna riba pri kraju i da su velike šanse da se i primaknu velike grabljivice. Sviće jutro kao iz bajke, nestvarno svitanje naše Crne Gore. Uživanje, mir, talasi čisti hedonizam.
Poslije par zabačaja, na samo izvlačenje metalne varalice iz mora udara ona… Kraljica mora jedna od najbržih riba svijeta, plavorepa tuna.
Kvari tišinu i podiže adrenalin na maksimum. Poslije 15 minuta borbe i neizvjesnosti uz pomoć oca i druga završava na obali.
Sreći nema kraja. Iako sam do sada ulovio tri, ova mi je nekako najdraža, spada u one 50+kg. Veliki pozdrav za sve. Video možete pogledati na mome Youtube kanalu Montenegro Shore Fishing, poručio je Radonjić.
Kratki dokumentarni film “Ronaldo i Mesi – mali ekolozi” u produkciji “Libra Filma” reditelja i producenta Mladena Velimirovića, koji je objavljen na youtubu prije dva dana, prati dvoje djece iz Kavča, brata i sestru Božidara i Lanu Vučetić, koji odrastaju u zdravom zelenom okruženju ovog sela podno brda Vrmac, u porodici u kojoj se njeguje seoska tradicija, poštuju prirodni zakoni i cijeni kulturni pejzaž.
Ekološki osviješćeni, Lana i Božo uviđaju promjene koje starosjediocima donosi intenzivna urbanizacija sela, devastacija okoliša, doseljavanje stranaca koji sobom donose i neke loše navike. Jedna od njih je i bacanje smeća pored puta. Sve to uviđaju naši mali junaci, odjeveni u majice čuvenih fudbalera, koji vole da se igraju livadama i docima Kavča, da obilaze stare kamene kuće svojih predaka, da beru cvijeće dok uživaju u panorami izlazećeg/zalazećeg sunca nad Tivatskim zalivom, spremni i da sakupljaju taj otpad (samo tamo gdje su sigurni da nema zmija).
Reditelj Mladen Velimirović ovdje je takođe u ulozi snimatelja i diskretnog voditelja razgovora, postavljajući se prijateljski u odnosu sa djecom, puštajući ih da ga vode kavačkim stazama i livadama, da pjevaju pjesmice, govore o lokalnoj istoriji i crkvama u Kavču, ali i da govore o prednostima igranja i istraživanja u prirodi u odnosu na prekomjerno korišćenje virtuelne tehnologije. Na taj način Ronaldo i Mesi iz Kavča, uz pomoć autora filma, postaju glavni kreatori ove ekološke priče.
-Ovo su zdrava deca i bilo bi dobro da se kroz ovaj film čuje i vidi njihovo mišljenje. Razgovarao sam sa njihovom majkom, koja je pozdravila ideju da se film objavi na portalu Boka News, s obzirom da Božo danas (6. januara) puni 13 godina. Film je skroz nov, izašao pre par dana, poručio je za BN Mladen Velimirović, otkrivši nam i to da je njegova familija u srodstvu sa Vučetićima.
Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik, Božić – rođenje sina Božjeg Isusa Hrista.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku koji se, prema drevnom običaju, sa prvim sutonom, unosi u dom uz poseban ritual. Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Pali se uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog rođenja.
Badnji dan i veče 6. januara slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
Neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” je organizovala skup kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju povodom tragedije u kojoj je 1. januara u Prijestonici ubijeno 12 osoba. Građani su i večeras palili svijeće kao pomen na tragično nastradale sugrađane, a tačno u 17 sati i 26 minuta počelo je 12 minuta tišine.
Drugovi četrnaestogodišnjeg Vukana i devetogodišnjeg Jovana Vuletića organizovali su bakljadu u čast stradalih dječaka.
Građanska aktivistkinja Maja Gardašević se kao slobodna građanka priključila skupu sa transparetnom na kojem je pisalo “Zamišljate li ovako normalan život, ministre?” pozivajući se na izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da se građani nakon ove velike tragedije “vrate normalnom životu“.
“Nije trebalo da nas pozove nijedna politička partija, niti jedna firma kako je to danas objavljeno na društvenim mrežama. Mi građani imamo pravo da izrazimo naš stav i bez toga da nas zovu političke partije. Došli smo ovdje da tražimo odgovore… Prvenstveno zbog čega se po drugi put desio masakr na Cetinju u kojem je opet stradalo dvoje nedužne djece. Došli smo da tražimo odgovor, između ostalog, zbog čega se na komemorativnoj sjednici nisu pojavili većinski članovi Vlade. Dokle god niko ne preuzima odgovornost za sve ovo što se dešava na Cetinju zamišljate li ovako da se vraćamo normalnim aktivnostima? Ne možemo da se vratimo, gospodine Šaranoviću, mi nismo dobro, tako da očekujemo odgovore od Vlade Crne Gore i od gospodina Spajića,” navela je Gardašević.
Ostavke ministra unutrašnih poslova i potpredsjednika vlade za bezbjednost i odbranu Danila Šaranovića i Alekse Bečića prvi su zahtjev neformalne grupe studenata “Kamo śutra?”.
Skup Cetinje
“Gospodine Šaranoviću, Vaše izvini nama ne znači ništa! Crna Gora želi da Vi podnesete konačno ostavku na mjesto na kojem sjedite, želimo da neko konačno preuzme odgovornost i da se na neki način građanima Cetinja što prije vrati njihov mir koji će biti jako teško povratiti poslije svega ovoga što se izdešavalo po drugi put,” poručila je Gardašević.
Bakljada
Drugi zahtjev organizatora skupa je, kako su ranije saopštili, demilitarizacija društva, oduzimanje i uništavanje svog ilegalnog i skrivenog oružja.
Treći zahtjev je uspostavljanje policije u zajednici i promjena pristupa policije prema građanima i građankama, a četvrti zahtjev povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnim i srednjim školama.
Nakon skupa na Cetinju, neformalna grupa studenata “Kamo śutra?” je u Podgorici ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova organizovala građanski protest.
Završen protest u Podgorici, zatražili ostavke Šaranovića i Bečića
Više hiljada građana okupilo se večeras na protestu ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Podgorici, sa kojeg su zatražene ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
Protest je organizovala neformalna grupa studenata „Kamo sjutra?“, povodom nedavne tragedije na Cetinju, u kojoj je ubijeno 12 osoba, među kojima i dvoje djece.
Učesnici protesta nosili su transparentne „Bečiću, Šaranoviću, Šćepanoviću, ajte polako”, “Ostavka je minimum odgovornosti”, Normalan život?”, “Studenti protiv nasilja”.
Okupljeni su na početku protesta dvanaestominutnom šutnjom odali počast žrtvama masakra na Cetinju.
Organizatori su na protestu iznijeli zahtjeve od kojih je prvi da Šaranović i Bečić odmah podnesu ostavke, navodeći da smatraju da je ostavka moralan čin.
Oni su upitali da li su 22 života za tri godine, među kojima četvoro djece, dovoljna da se preuzme odgovornost.
