Francuska kompanija Carmat u ponedjeljak je objavila da je prvi puta prodala svoje potpuno vještačko srce, poznato pod nazivom Aeson, koje je potom implantirano pacijentu u italijanskoj bolnici u Napulju, čime je utrt put daljnjem komercijalnom razvoju.
Ugradnju potpuno vještačkog srca je izveo kardiohirurg Ciro Maiello u bolničkom centru u Napulju, koji u Italiji prednjači u znanju i iskustvu glede primjene umjetnog srca.
Ni jedno umjetno srce Aeson nije do sada upotrebljeno izvan kliničkih studija, istaknula je glasnogovornica Carmata, dodajući da je troškove operacije od 150.000 eura pokrio regionalni zdravstveni sustav koji očekuje povrat troškova od nacionalnog zavoda za javno zdravstvo.
Carmatovo vještačko srce dizajnirano je za sve pacijente koji pate od kroničnih zatajenja srca ili akutnih zatajenja koja slijede nakon infarkta.
Izum bi trebao pomoći i svim srčanim bolesnicima koji pate od koronarnih bolesti i arterijske hipertenzije.
Firma je 15. jula objavila prvu humanu implantaciju svog vještačkog srca u SAD-u u okviru kliničkog istraživanja Sveučilišne bolnice Durham u Sjevernoj Karoloni. Bolnica je dio Sveučilišta Duke.
Odmah nakon te objave su dionice Carmata na pariškoj berzi skočile 6,77 posto, na 23,53 eura.
Veliko interesovanje, ali i oduševljenje budvanske publike predstavom “Selestina“ dokazao je dugi i gromoglasni aplauz kojim su u nedjelju veče ispraćeni junaci „tragikomedije o Kalistu i Malibeji”: Nataša Ninković, Aleksandar Đurica, Nikola Rakočević, Marta Bjelica, Nikola Šurbanović, Emir Ćatović, Anđelika Simić, Maja Stojanović i Katarina Žutić.
Dramska adaptacija istoimenog romana Fernanda de Rohasa, a u režiji Milana Neškovića izvedena je na sceni između crkava pred punim tribinama i to nakon svega nekolika izvođenja i oko dvije godine pauze. Predstava je koprodukcija JU „Grad teatar“ Budva i Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.
“Ovo je prvi put nakon objave korone da smo uspjeli da odigramo predstavu. Imali smo premijeru ovdje u Budvi, zatim i u Beogradu i nakon samo par igranja počela je korona. Nije mi bilo svejedno sada kada je bilo potrebno da ponovo igramo. Previše je vremena prošlo, morali smo da obnovimo neke stvari, da se prisjećamo… Mislim da smo uspjeli, publika je večeras reagovala shodno tome kako smo igrali, tako da mislim da je sve na kraju ispalo kako treba”, istakao je Rakočević.
Glumica Marta Bjelica je otkrila da je osjećala veću odgovornost tokom ovog izvođenja nego na premijeri.
“Nismo igrali dvije godine i mislili smo da je nemoguće sjetiti se nekih stvari. Ali, kao i obično, kada izađemo na scenu, stvari kreću same da se dešavaju. Ja sam stvarno uživala. Publika je koncentrisano gledala i pratila, sve vrijeme je bila u toj našoj atmosferi. Po reakcijama vidim da su dobro pratili jer su njihove reakcije bile tačne, dovoljno suptilne i dovoljno aktivne. Drago mi je što su konačno živi ljudi ispred nas”, kazala je ona i dodala da ovaj komad obrađuje vječne pozorišne teme poput ljubavi, života, smrti i strasti.
“Ali i motiv samoubistva, to je i motiv lika koji tumačim u predstavi. Nažalost, on je postao veoma prisutan dio naše stvarnosti”, naglasila je ona.
Koncertom Vlatka Stefanovskog večeras će biti nastavljen muzički program 35. izdanja Grad teatra. Vlatko Stefanovski trio nastupiće na sceni između crkava, u 21 čas. Stefanovski je rođen 1957. u Prilepu (Makedonija), a već sa 13 godina je počeo da svira gitaru. Kao tinejdžer je osnovao grupu “Leb i sol” koja je postala jedno od najvažnijih imena na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije. Sredinom devedestih je započeo uspješnu solo karijeru, a kasnije svira i snima širom svijeta sa velikim brojem vrhunskih umjetnika. Odnedavno radi i muziku za film, pozorište i balet.
U organizaciji JK “Lahor” a pod pokroviteljstvom “Golden Group” u srijedu 21. i četvrtak 22. jula održaće se međunarodna jedriličarska regata “Fašinada Cup”.
Regata se organizuje za brodove klase Krstaš, Catamaran i ojedrene barke. Početak jedrenja je planiran za 12 sati za oba dana i jedriće se na relaciji Perast – Tivat.
Očekuje se učešće preko 50 brodova i 150 takmičara iz zemlje i inostranstva.
Pozivamo sve zainteresovane građane da dođu na Verige i na mjestu gdje se vodi najuzbudljivija borba za pozicije posmatraju ovaj svojevrsni praznik jedrenja.
Fašinada cup 2018.
Regata “Fašinada Cup” se ove godine održava po 18. put u čast lokalnog običaja “Fašinada” koji se u Perastu održava od 1452. godine.
Evropski čelnici izrekli su u ponedjeljak prve osude nakon otkrića da je izraelska grupa NSO prodavala softverski program Pegasus za praćenje novinara, opozicionih političara, disidenata u svijetu, prenose novinske agencije.
Afera Pegasus, kako je nazvan softverski program za špijuniranje novinara, aktivista i opozicionih čelnika u svijetu “potpuno je neprihvatljiva”, ako se dokaže da je postojala, ustvrdila je u ponedjeljak predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
“To se mora provjeriti”, ali ako je istinito “potpuno je neprihvatljivo”, rekla je ona novinarima u Pragu.
“Medijska sloboda središnja je vrijednost Evropske unije”, rekla je Von der Leyen u češkoj prijestolnici gdje je predstavila plan oporavka vrijedan 7 milijardi eura.
Špijuniranje je osudio i glasnogovornik francuske vlade Gabriel Attal kazavši da su otkrivene činjenice “krajnje šokantne” te “ako se dokaže da su istinite, to su krajnje ozbiljne” činjenice, rekao je za Francinfo.
U Francuskoj je portal nezavisnih medija Mediapart podnio tužbu u Parizu jer su “među deset hiljada brojeva koje su pratile marokanske tajne službe i mobilnih telefona njegovih zaposlenih, a tužbu je najavio i satirički nedeljnik Okovani patak (Le Canard Enchaîné).
“Podnijet ćemo tužbu”, rekao je Michel Gaillard, predsjednik uprave Okovanog patka.
Njemački novinarski savez zatražio je objašnjenja i kontramjere, javlja njemačka štampana agencija dpa u ponedjeljak.
Čelnik Njemačke novinarske udruge Frank Ueberall nazvao je to “neviđenim skandalom prisluškivanja”, a predsjednica Njemačkog novinarskog saveza Monique Hofmann traži ograničenja na izvoz tehnologije za praćenje.
“Autoritarne države koriste se Pegasusom da ušutkaju glasove kritike i oporbe”, upozorila je Hofmann.
Mađarska oporbena Demokratska koalicija (DK) zatražila je od vlade pismeni odgovor na izvještaj o tome da je špijunski softver Pegasus bio korišten u Mađarskoj kako bi se prikupljale informacije o oporbenim političarima i novinarima, prenosi u ponedjeljak mađarska agencija MTI.
“Želimo znati koga je vlada protuzakonito prisluškivala”, rekla je Agnes Vadai iz DK-a. Dodala je da je softver na raspolaganju jedino vladama jer njegovu prodaju odobrava izraelsko ministarstvo obrane.
Janos Halasz, zamjenik parlamentarnog odbora za sigurnost, kao izaslanik vladajuće stranke Fidesz, rekao je da su “izvješća o prisluškivanju objavljena u ljevičarskim medijima neutemeljena i cilj je posijati političke nemire”.
Prema istrazi koju je u nedjelju objavio konzorcij 17 međunarodnih medija, softver Pegasus, koji je izradila izraelska grupa NSO, omogućio je špijuniranje telefonskih mobilnih telefona najmanje 180 novinara, 600 političara, 85 aktivista za ljuska prava ili 65 šefova poduzeća.
Špijunski softver Pegasus, unesen u smartphone, prati poruke, fotografije, kontakte i čak prisklušuje razgovore vlasnika mobitela.
U istraživačkom konzorciju su dnevni listovi kao što su francuski Le Monde, britanski The Guardian i američki The Washington Post.
NSO je odavna optuživan da radi za autoritarne režime, no on tvrdi da je njegov softverski program razvijen u isključivom cilju praćenja kriminalaca i terorista.
Novinari istražitelji radili su na temelju popisa mreže Forbidden Stories, sa sjedištem u Francuskoj, te nevladine udruge Amnesty International i obuhvatili 50.000 telefonskih brojeva koje je NSO odabrao od 2016. radi potencijalnog praćenja.
Vlasti Kantona Sarajevo i epidemiološki krizni štab dali su suglasnost za održavanje Sarajevo Film Festivala (SFF) i on će se ove godine održati od 13. do 20. avgusta, potvrdio je osnivač i direktor ove najveće regionalne filmske smotre Mirsad Purivatra.
“Ako ne bude pogoršanja epidemiološke situacije, SFF će se odvijati uz prisutnost i publike i gostiju. Očekujemo kako će ovo biti festival koji će barem dijelom podsjetiti na format iz ranijih godina”, kazao je Purivatra na konferenciji za medije u Sarajevu, prenosi Hina.
Najavio je kako su u saradnji sa zdravstvenim stručnjacima dogovorene mjere koje su u skladu okolnostima kakve vladaju u razdoblju pandemije, što podrazumijeva provjere zdravstvenog statusa publike i sudionika na ulazima, kao i korištenje manjih prostora s ograničenim brojem sudionika.
Prošle je godine SFF održan u krajnje reduciranom online formatu zbog naglog pogoršanja epidemiološke situacije u Sarajevu, a Purivatra je kazao kako će ovog puta biti iskorištena iskustva drugih sličnih manifestacija, poput festivala u Cannesu.
“Želimo na taj način vratiti Sarajevu barem dio kulture i filma”, kazao je Purivatra.
Potvrdio je kako će u augustu gost SFF-a biti čuveni reditelj Wim Wenders, kojem će biti uručena nagrada počasno Srce Sarajeva.
Uz retrospektivu njegovih filmova, bit će upriličeno i njegovo predavanje mladim filmskim stručnjacima, a bit će prikazana i obnovljena verzija njegovog kultnog filma Hotel od milion dolara.
Uz to će biti organiziran i poseban program u okviru mreže filmskih festivala jadranske regije u koju je uključen i Zagreb.
Novina 27. SFF-a je i to što će od ove godine biti uvedena nagrada za najbolju televizijsku seriju proizvedenu i prikazanu u državama bivše Jugoslavije u protekle dvije godine, a nominirano je 16 takvih ostvarenja.
O nagradama za najbolja ostvarenja u kategoriji igranog filma odlučivat će žiri čija je predsjednica glumica Jasna Đuričić.
Ostali članovi žirija Takmičarskog programa – igrani film čine reditelj i scenarist Mike Cahill, rediteljica i scenaristica Lili Horvát, umjetnička direktorica Viennalea – Međunarodnog filmskog festivala u Beču Eva Sangiorgi te izvršni direktor u AFC – Austrian Film Commision Martin Schweighofer.
Izložba slika “Skin and Stone” umjetnice Mine Radović zakazana za četvtrak, 22.jul 2021.godine u 20.30 sati u Gradskoj galeriji Kotor.
“Skin and Stone Mine Radović dio je njenog ciklusa radova pod nazivom Kad kamen progovori Njena umjetnička preokupacija je civilizacijska i antropološka u odnosu na tjeskobu žene koja ovoga puta kroz kamene forme rađa novi tjelesni odgovor. Koža i kamen su elementi kojima se gradi metafora zarobljenog i zaustavljenog svijeta u kome smo se zatekli. I ako su njene ranije izložbe fokusirale uglavnom teskobu i tajnovitost ženskog tijela koje je bilo u procesu oslobađanja, na ovim slikama kamen je navukao ljudsku kožu kao znak otpora spoljnoj dominaciji i unutrašnjoj neslobodi. I kad se opredijelila za tijelo kao medij komunikacije, umjetnica je nastojala da izbjegne krajnosti posthumanizma i transhumanizma. U tome je uspjela na likovno upečatljiv i kreativan način.”, o izložbi je rekao prof. Ratko Božović
Mina Radović je završila Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu i doktorske studije (digitalna umetnost) na Beogradskom Univerzitetu umetnosti, na kome je i doktorirala. Imala je brojne samostalne i grupne izložbe slika i video instalacija u zemlji i inostranstvu. Članica je ULUS-a.
More u uvali Pržna na popularnoj plaži Plavi horitzont u Krtolima kod Tivta danas je tokom cijelog dana bilo prljavozelenkaste boje.
„Ovo danas je baš ekstremno, ali je ovako u manjoj ili većoj mjeri stanje već 15-tak dana. Slično je i na plaži Oblatna ali je tamo ovakvo zagađenje manje i povremeno se pojavljuju fleke braonžute boje sa mjehurićima na površini mora.“- kazala nam je turistkinja iz Beograda koja sa porodicom ljetuje u obližnjim Radovićima. Ona već godinama ljeti dolazi u Krtole jer joj je suprug odavde rodom i ima kuću u Radovićima, tako da je dobro upoznata sa prilikama na najpopularnijim krtoljskim kupalištima u uvalama Pržna i Oblatna.
„Morska voda nikada prije nije ovdje bila ovakva i ovako prljava. To je strašno i apsolutno sramotno“- kazala je naša sagovornica koja je danas fotografije prljavo-zelenskastog mora sa Plavih horizonata uputila svim inspekcijama, predsjedniku Opštine Tivat Željku Komnenoviću, ministarstvima nadležnim za ekologiju i turizam u Vladi Crne Gore i Morskom Dobru ali kako kaže, još od nikoga nije dobila odgovor.
Foto čitalac – Boka News
U Sekretarijatu za komunalni i inspekcijski nadzor Optine Tivat potvrđeno da su upoznati sa problemom prljavog mora u uvali Pržna i da su stim u vezi, tražili od nadležnih iz Instituta za biologiju mora iz Kotora da uzmu uzorke vode i obave vanrednu kontrolu njene higijenske ispravnosti. Sa slučajem su upoznati i kontrolori JP Mosrko Dobro nadležni za Opštinu Tivat koji su takođe bili na licu mjesta i napravili zapisnik.
Iako za sada nema zvanične potvrde o uzroku ovog zagađenja, a zakupci ovdašnjih plaža uobičajeno ponavljaju teoriju o prirodnoj pojavi tzv. cvjetanja mora, nadležni sumnjaju da je ovo što se već danima dešava na ovom dijelu Tivatske rivijere nekako povezano sa nedavnim izlivanjem neprerađenih kanalizacionih voda u Traštama iz obližnjeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor na Klačini. Istraga o uzrocima i efektima tog incidenta koji je prethpodnih dana ostao zabilježen i na društvenim mrežama još je u toku a rukovodstvu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda stim u vezi, prijete moguće visoke novčane kazne ukoliko analize pokažu da sse iz PPOV zaista u more prosula velika količina neprerađene kanalizacije iz dva grada.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobro apelovalo je na zakupce kupališta da polovina plaže mora biti oslobođena mobilijara.
“Shodno Atlasu crnogorskih plaža kupališta, koji je sačinjen Odlukom Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore za period od 2019-2023. godine i Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti opremljenosti, vrstama uslovima korišćenja kupališta na moru apelujemo da jedna polovina kupališta mora biti oslobođena od plažnog mobilijara i taj prostor mora jasno vidljivo biti označen”, navode iz javnog preduzeća.
Ističu da na tabli sa informacijama o kupalištu mora postojati cjenovnik plažnog mobilijara sa naznakom da se plažni mobilijar ne naplaćuje poslije 17 časova.
“Napominjemo da je svaki Korisnik u obavezi da se pridržava ugovorenih obaveza i da svako kršenje i nepoštovanje istih smatraće se uslovom za raskid ugovora”, poručuju iz Javnog preduzeća.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 18.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1374 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 28 novopozitivnihslučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Budva
10
Podgorica
8
Cetinje
2
Bar
2
Nikšić
1
Kotor
1
Herceg Novi
1
Rožaje
1
Pljevlja
1
Andrijevica
1
Ukupno
28
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 18.07.2021. godine je iznosio 2,04%.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 18.07.2021. godine je iznosila 56,17.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1623.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 10 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 381.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 690.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema
Brodovi kompanije Crnogorska plovidbe iz Kotora tokom prošle godine imali su više situacija tzv. ispadanja iz najma (off hire) u kojima su gubili ionako nisku vozarinu za koju su bili uzeti u zakup od unajmitelja, firme „Sea Pioneer“ iz Londona.
Prema izvještaju menadžmeta Crnogorske plovidbe o poslovanju u 2020. koji je objavljen na sajtu Poreske uprave, brodovi „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ lani su imali ukupno preko 10 dana vremena u kojem su bili u „off hire“ statusu i tokom kojeg su gubili svaku, pa čak i simboličnu zaradu po niskim vozarinama za koje su lani plovili za „Sea Pioneer“. Po zvaničnoj računici meandžmenta CP, dva broda su na taj način izgubila ukupno oko 69.250 dolara najamnine koju bi inače, platio „Sea Pioneer“, iako je taj gubitrak zapravo gotovo duplo veći jer su lani vozarine na svjetskom tržištu brodskog postora za tzv. handy size bulkcarriere kakvi su i brodovi Crnogorske plovidbe, bile skoro dvostruko veće od onih za koje je svoje brodove u tzv. time charter sa londonskom firmom zaključivao menadžment Crnogorske plovidbe (CP).
Kako su „Vijesti“ već objavile, bivši DPS-SD-BS Odbor direktora i još uvijek aktivni izvršni direktor CP Slobo Pajović (DPS), lani su „Sea Pioneeru“ brodove državne pomorske kompanije iz Kotora davali u tzv. vremenski najam po vozarinama koje su tokom najvećeg dijela vremena, bile skoro dvostruko niše od tržišnih, a ista praksa je nastavljena i u prvom polugodištu ove godine. Trenutmo „Kotor“ i „Dvadesetprvio maj“ voze u najmu „Sea Pioneera“ za dnevnu vozarinu od 7.600 dolara, dok su cijene na svjetskom tržištu brodskog prostora trenutno takve da se handy size bulkcvariineri na period od šest mjesei na koji ih trenutrno izdaje CP, zaključuju po cijenama koje se kreću čak i od 22 do 26.000 dolara dnevno. Vozarine za time charter ugovore na dvije godine trenutno su na nivou od 14.500 – 15.000 dolara dnevno što je duplo više od onih po kojima su angažovani brodovi CP. Samo u prvom polugodištu ove godine, CP je na taj način izgubila najmanje oko 2,7 miliona dolara izmakle joj zarade, dok su podaci za prošlu godinu još tragičniji jer je ukupna prosječna vozarina po kojoj su lani vozili njeni brodovi, bila tek 6.059 dolara za “Kotor”, odnosno 6.428 dolara za “Dvadesetprvi maj”.
Ipak, sudeći prema izvještaju menadžmenta o radu kompanije u prošloj godini, CP je lani sebi dozvolila luksuz da njena dva broda ukupno duše od deset dana budu u tzv „off hire“ statusu odnosno, da zapucac za njih ne plaća ništa, jer su dolazili u situacije kada nisu mogli ispuniti ugovorom sa „Sea Pioneerom“, tražene uslove.
U pomorstvu se, pogotovo kod time charer ugovora, svaki izgubljen ne sat, nego minut, vrlo skupo plaća i brodari nastoje na sve moguće načine da izbjegnu „off hire“ status svojih plovila kada su ona data u vremenski zakup. To podrazumijeva da će brod nastojati da nikada ne skrene sa ugovorene trase putovanja na koje ga je poslao unajmitelj, da će stalno održavati ugovorenu brzinu plovidbe i da će mehaničke otkaze strojeva ili palubne opreme svesti na minimum, kako ne bi gubio vrijeme. Sve to izgleda, ne važi u džavnoj pomorskoj kmompaniji iz Kotora koja je tako lani imala ukupan gubitak najma od 4,73 dana za brod „Kotor“, odnosno ukupno 5,43 dana za „Dvadesetprvi maj“.
„Kotor“ je lani imao dva odstupanja (devijacije) sa rutre koju je brodu odredio unajmitelj – u januaru 2020. brod je mimo plana, uplovio u luku Kolombo na Šri Lanci, a onda u martu opet je neplanirano imao devijaciju za Singapur. Samo u te dvije neplanirane decijacije, „Kotor“ je izgubio 1,2 dana najma. „Kotor“ je izgubio i preko dva dana najma jer, ploveći između luka Ruvais u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Čitagong u Bangladešu, brod nije mogao držati sa unajmiteljem ugovorenu brzinu plovidbe. Posebno zabrinjavaju brojni mehanički problemi koje je lani imao ovaj brod jer je „Kotor“ ukupno skoro dva dana najma, izgubio zbog dva kvara palubnih dizalica koje nisu bila u stanju da iskrcavaju/ukrcavaju teret, kada je to bilo ugovoreno, odnosno zbog čak četiri kvara stroja koje je lani „Kotor“ imao tokom aprila, juna i avgusta mjeseca.
Iz menadžmenta CP nisu odgovorili na pitanja „Vijesti“ o razlozima devijacija „Kotora“ sa rzute na koju ga je poslao unajmitelj, kao ni o razlozima (pre)čestih menahničkih problema koje ima taj brod što je lani bio star tek osam godina.
„Dvadesetprvi maj“ je, sudeći prema izvještaju menadžmenta CP sa sajta Poreske uprave, manje sklon mehaničkim otkazivanjima od svog par mjjeseci starijeg blizanca „Kotora“, ali taj brod ima više poroblema da postigne ugovorenu brzinu ploviodbe, što opet indirektno upućuje na probleme sa strojem ili neadekvatnim održavanjem broda. „Dvadesetprvi maj“ je lani inaime, izgubio ukupno preko pet dana najma zbog neadekvatn brzine plovidbe, a uz to je brod izgubio i nekoliko sati zbog jednog slučaja kvara dizalice.
Menadžment CP nije odgovorio na pitanja „Vijesti“ o tome zbog čega su u ugovorima o time cherteru sa „Sea Pioneerom“, ugovorili brzinu plovidbe koju njihovi brodoviu iz raznih razloga, očitio ne mogu da postignu i zašto su time u ruke unajmitelja „dali dodatno oružje“ da ih on, kada mu to kiz bilo kojih razloga odgovara, može staviti u „off hire“ status i sebe dovesti u poziciju da ne plaća ionako nisku ugovorenu vozarinu. Nije odgovoreno ni na pitanja „Vijesti“ o razlozima čestih mehaničkih problema na brodovima te državne kompanije, posebno na „Kotoru“, zbog kojih on takođe često ispada iz najma.
„Da li to upućuje na loš rad upravitelja stroja koji plove na tom brodu, neadekvatno praćenje broda od strane tehničkog direktora Crnogorske plovidbe, loš sistem održavanja broda ili probleme sa nedostatkom rezervnih djelova, odnosno da li su razlozi za to nekvalitetna gradnja broda i loš kvalitet ugrađene opreme i uređaja?- pitranje je na koje „Vijesti“ takođe od Pajovića i njegovih saradnika nisu dobile odgovor.
Dobro upućeni izvor našeg lista blizak novom Odboru direktora CP tvrdi da već godinama, niko od menadžera CP, pogotovo ne oni iz tehničkog sektora kompanije, nisu posjetili ni obišli „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ da se na licu mjesta uvjere u stanje brodova i način rada njihovih posada. To je, u privatnim pomorskim kompanijama koje vode računa o svom poslovanju i resursima nedopustivo, jer kompanijski inspektori tamo obilaze brodove po svijetu i detaljno provjeravaju njihovo stanje i način na koji posada obavlja svoj dio posla.
Inače, i oko kvaliteta gradnje brodova CP koji su 2012. napravljeni u kineskom brodogradilištu u Šangaju ima dosta kontroverzi, do toga da po Boki već duže vrijeme kruži priča da pomoćni motori-dizelgeneratori na „Kotoru“ uopšte nisu novi, već da su na brod navodno, još u brodogradilištu instalirani polovni, reparirani pomoćni motori. Bila ona tačna ili ne, činjenica jeste da „Kotor“ tokom svoje operativne upotrebe ima diosta mehaničkih problema, a dio pomorca koji su inače, prilično sujevjerni, „lošu karmu“ ovog broda objašnjava i činjenicom da na krštenju broda u Šangaju 2012. kum „Kotora“, tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, nije uspio da o bok broda simbolično razbije bocu šampanjca, a što se u pomortsvu smatra nagovještajem loše sreće za novi brod.
