Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog za davanje saglasnosti za obezbjeđivanje sredstava za nabavku PCR testova i potrošnog materijala za ZU Dom zdravlja Kotor. Predviđeno je da se novac obezbijedi i uplati Domu zdravlja Kotor, sukcesivno u tri rate, od kojih bi prva iznosila 170.000 eura za hitnu nabavku.
Ostale nabavke bi se realizovale u zavisnosti od epidomiloške situacije.
Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Kotor obratila se 16. juna Ministarstvu zdravlja zahtjevom za obezbjeđivanje sredstava za nabavku PCR testova i potrošnog materijala za period od jedne godine. Ova zdravstvena ustanova je krajem 2020. godine kao donaciju dobila savremenu PCR laboratoriju i potrošni materijal.
– Imajući u vidu da se u Kotoru vrši uzorkovanje i testiranje pacijenata iz susjednih opština, kao i stranih turista tokom prethodna dva mjeseca došlo je do povećane potrošnje i postojeće rezerve potrošnog materijala iz donacije su pri kraju. Budući da je Vlada Crne Gore 13. maja 2021. godine donijela Odluku o besplatnom PCR testiranju za turiste kojima je test neophodan prilikom povratka u matičnu zemlju, potrebno je obezbijediti dovoljne količine kitova za izolaciju i detekciju virusa, s obzirom da je turistička sezona već počela. Na osnovu istraživanja tržišta i specifikacije koju je napravio Dom zdravlja Kotor za PCR testove i potrošni materijal (kitovi za detekciju i izolaciju virusa) potrebno je obezbijediti 501.970 eura – kazali su u Vladi.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja dostavilo je mišljenje u kojem navode da su saglasni sa predlogom Ministarstva zdravlja da se 170.000 eura kao prva tranša za nabavku PCR testova, obezbijedi iz tekuće budzetske rezerve, a uveća odgovarajuća pozicija Fonda za zdravstveno osiguranje, za potrebe Doma zdravlja Kotor.
Sezona je na Mediteranu dovedena u pitanje. Mladi ljudi, redom nevakcinisani, raširili su novi delta soj covida-19 diljem Evrope. Juče su u Portugalu, gdje je stanje najteže, i gdje se, nažalost, mogu pozdraviti s turističkim ljetom 2021., evidentirana 4.153 nova slučaja. Utješno je da se ne bilježi veći broj pacijenata koji traže liječničku pomoć i zahtijevaju hospitalizaciju jer se mahom radi o mlađoj poulaciji koja je otpornija na bolest. Mali je i broj smrtnih slučajeva.
Ukupan broj zaraženih u toj zemlji s nešto više od 10 miliona stanovnika dosegao je 916.599 slučajeva od početka pandemije, a ni rigorozne epidemiološke mjere koje su u međuvremenu uvedene – ne uspijevaju obuzdati širenje zaraze. Nije pomogao ni policijski sat u 45 opština, uključujući Lisabon, Porto i Albufeiru, kao ni ranije zatvaranje restorana i neprehrambenih trgovina tijekom vikenda.
Španija je prešla prag od 4 miliona slučajeva koronavirusa od početka pandemije nakon što je imala 43.960 novozaraženih. Zaraznija delta varijanta virusa, potaknula je širenje bolesti među mladima s grloboljom kao glavnim simptomom.
Četrnaestodnevna stopa zaraze u Španiji iznosi blizu 437 slučajeva na 100.000 stanovnika.
“Završetkom školske godine, povećanim kretanjem i većom socijalnom interakcijom, krivulja kumulativne incidencije je ponovo porasla”, rekla je ministrica zdravstva Carolina Darias.
U Kataloniji ne rade noćni klubovi. Javna okupljanja ograničena su na 500 ljudi i svi moraju imati negativan test ili biti vakcinisani. Procijepljenost je visoka, ali među starijima od 40 godina, a zaraza buja među mladima. U nedelju dana brojevi su se u Kataloniji upeterostručili!
Sve to je Španiju dovelo u nezavidnu situaciju naročito nakon što je Njemačka cijelu Španiju proglasila rizičnim područjem jer se stopa zaraze od covida-19 u samo nedelju dana više nego udvostručila, a delta varijanta proširila među necijepljenim mlađim osobama.
Po odluci, koja uključuje i popularne turističke destinacije Baleare i Kanarska ostrva te stupa na snagu u nedjelju, putnici će morati po povratku u Njemačku pokazati negativan test na koronavirus kako bi izbjegli karantin.
Daljnji porast stope zaraze u Španiji mogao bi dovesti do obaveznog kratntina za nevakcinisane putnike, stvarajući nesigurnost po pitanju putovanja uoči vrhunca sezone školskih praznika, tokom koje Nijemci preplave morske destinacije.
Španija, Portugal i Kipar su u crvenoj zoni, a to im stvara velike probleme u prodaji turističkih aranžamana u špici sezone.
U Grčkoj situacija s koronavirusom nije blistava, ali ni tako teška kao u već spomenutim zemljama. Juče je tako zabilježeno 2.935 oboljelih ili preko šest stotina slučajeva više u nedelju dana, pa je Vlada ograničila rad kafića i noćnih klubova. Poslužuju se samo gosti koji sjede, što će, opravdano strahuju ugostitelji i vlasnici diskoteka, ugroziti turističku sezonu.
U Grčkoj na sve moguće načine pokušavaju motivisati stanovništvo na vakcinaciju, no za sada im to ne polazi za rukom u onom omjeru kojeg priželjkuju. Vakcinisano je 38 posto populacije, što je očito nedovoljno da bi se, u okolnostima kad zbog turističke sezone u Grčku pristiže veliki broj gostiju, othrvali bolesti. Vlada onima koji pristupe vakcinaciji nudi novac, a mladima besplatne mobilne podatke. Cilj im je do jeseni procijepiti 70 posto građana.
Da je sve u vakcinaciji, pokazuje epidemiološka situacija na Malti. Oni su vakcinisali čak 79 posto odrasle populacije s dvije doze, pa na dan 27. juna, nisu imali nijednog oboljelog. No, početkom turističke sezone, zabilježili su nove slučajeve što ih je potaknulo na razmišljanje o mjerama kojima bi suzbili širenje virusa.
Malta je tako bila odlučila zatvori granice nevakcinisanim osobama protiv koronavirusa, da bi samo nekoliko sati prije nego je ta odluka trebala stupiti na snagu, od nje odustala i takvim putnicima nametnula karantin.
U petak, 16. jula, na Pjaci od kina, sa početkom u 20 časova, međunarodni Festival KotorArt, u okviru svog programa Pjace od filozofa, organizuje panel sa temom Promatranje, u okviru velike petodnevne konferencije “Nova normalnost: promatranje, promišljanje, preoblikovanje uloge umjetnosti i kulture nakon Kovid-19”, koja se organizuje uz pokroviteljstvo UNESCO-a a u okviru Programa participacije za period 2020-2021. godine.
Govornici na ovoj konferenciji biće Darija Andovska, kompozitorka, univerzitetski professor, umjetnički rukovodilac festivala Dani makedonske muzike, Vladimir Maraš, kompozitor, direktor Made in New York Jazz Festival Montenegro i Ana Vukotić, pozorišna rediteljka, direktorka festival FIAT.
Kao uvod u ovu temu Vladimir Maraš istakao je: Kako i na koji način kulturu učiniti važnim dijelom strategije za post-pandemijskepolitike – Kako prepoznati razliku između tretmana culture u javnom životu prije I nakon pandemije – Da bismo dobili odgovore na ova pitanja, jako je važno da napravimo iskreno suočavanje sa nama samima, a tiče se statusa culture u crnogorskom društvu posljednjih decenija – Kuda su se kretali, kuda se kreću i kuda će ići muzički festivali u narednih deset godina – Kakav je tretman države prema fstivalima od najvećeg značaja i društvenog interesa, znaćemo ako pogledamo uporedne primjere iz regiona, ali Evrope i svijeta. Zašto je važno stvoriti uslove da najznačajniji art festivali prežive i zbog čega im je u ovom trenutku, kao nikada do sada, potrebna pomoć države? Gdje su u svemu tome oni bez kojih kultura I nije kultura – umjetnici i radnici u kulturi?
Nakon konferencije, takođe na Pjaci od kina, sa početkom u 22 časa planirana je projekcija 3 filma reditelja Zdravka Velimirovića. U pitanju su U spomen slavne mornarice, 1959., Kako sačuvati grad, 1987. Kao I Dobro došli u Kotorski fjord, 1987. Filmski program biće realizovan svake noći nakon konferencije, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore.
Detalji svih programa i učesnika se mogu naći na zvaničnom sajtu festivala, www.kotorart.me a ulaz za sve događaje je slobodan. Zbog ograničenog broja publike, obavezna je registracija na protokol@kotorart.me ili 069/37-35-37 (od 09 do 14h) Registracija je moguća najranije tri dana, a najkasnije 24h prije početka programa.
Delta-varijanta koronavirusa sve se brže širi Europom. Francuska uvodi nove mjere kojima potiče stanovništvo na cijepljenje. Epidemiološka slika pogoršava se u Nizozemskoj. U Danskoj je dobra vijest da u posljednja tri dana nema preminulih iako raste broj novozaraženih.
Mlade koji se kupaju na plaži u kopenhaškoj luci to ne zabrinjava, no epidemija je ponovno u usponu u Danskoj. Iz dana u dan sve je više novozaraženih i sada je taj broj opet četveroznamenkast.
– Nakon Eura čini mi se da je ljude baš briga. I ja sam gledala nogomet i svašta radila, zajedno s tisućama drugih, kaže Line Hybholt, studentica iz Kopenhagena.
Ipak, stručnjaci nalaze razlike u sadašnjem porastu i onome u prošlim mjesecima ili na početku pandemije. Ovaj val zaraze primarno je među mladima.
– Da se ovo događalo prije tri mjeseca, bio bih zabrinut. Sada se ovo događa u dobnoj skupini u kojoj možda jedan posto ima rizik od hospitalizacije, kaže Allan Randrup Thomsen, profesor virologije sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Nizozemska bilježi porast broja novozaraženih od 500 posto u prošloj sedmici. Ukupno su u tih sedam dana potvrđene 52 tisuće novih slučajeva zaraze. Mjere su ublažene potkraj lipnja i od tada se zaraza ubrzano širi, zbog zaraznije delta-varijante.
– Vidimo eksplozivan rast brojeva. Obavljenih je testova 59 posto više, ali postotak pozitivnih raste još većom stopom. Dakle, posvuda su dokazi da se virus širi brže nego do sada, kaže Aura Time iz Instituta za javno zdravstvo u Nizozemskoj.
Francuska je predstavila nove mjere kojima želi mlade dovesti pred izbor: ili cijepljenje ili život pod ograničenjima.
– Našli smo rješenje za adolescente od 12 do 17 godina, a da pritom ne pokvarimo obiteljske praznike. Oni će trebati COVID potvrdu za sva mjesta na kojima se ona traži, ali od 30. kolovoza. To znači da do tog datuma najprije pozivamo mlade da se masovno cijepe jer ako su potpuno zaštićeni cijepljenjem, moći će na sva mjesta na kojima se traži potvrda. U suprotnom, svuda će morati nositi maske. Što se tiče zaposlenika koji su u kontaktu s građanima, pozivamo ih da se odmah cijepe, također do 30. kolovoza, rekao je Olivier Veran, francuski ministar zdravstva.
Južna Koreja zabilježila je jučer rekordan broj novozaraženih. Pozitivnih je 1615 u zemlji koja je dugo odolijevala masovnom prodoru virusa. No sada su vlasti prisiljene dodatno postrožiti mjere.
Zapelo je i s cijepljenjem. Zbog velike navale, srušila se vladina stranica, a probijeni su rokovi i kad je riječ o nekim isporukama cjepiva.
Svi gosti i građani Budve koji žele da promijene ambijent i osim u moru, uživaju i u nešto drugačijim predjelima, ne moraju napuštati granice budvanske opštine.
Turistička organizacije opštine Budva je u saradnji sa NVO „Primorje“ i NVO „Paštrovska lovačka organizacija“ i ove godine uredila oko 50 kilometara pješačko-planinarskih staza koje prolaze kroz budvansko zaleđe, povezujući autentična primorska sela i značajne kulturno-istorijske, pretežno vjerske, objekte.
Ljubitelji prirode i aktivnog odmora mogu obići ove pješačke staze na sledećim lokacijama:
Sve staze su uređene i adekvatno obilježene i predstavljaju neophodnu dopunu turističke ponude budvanske rivijere, posebno u vremenu koje obilježava pandemija virusa COVID 19, a koja je podsjetila na značaj boravka u prirodi i očuvanja životne sredine.
U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka Instituta za javno zdravlje registrovao 24 pozitivne osobe od 1.867 uzoraka na virus Kovid 19, dok nije prijavljen nijedan smrti slučaj povezan sa infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novopozitivni slučajevi infekcije SARS-CoV-2 su iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
6
Budva
4
Nikšić
2
Kotor
2
Bar
2
Tivat
2
Herceg Novi
1
Cetinje
1
Berane
1
Ulcinj
1
Pljevlja
1
Andrijevica
1
Ukupno
24
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 14.07.2021. godine je iznosio 1,29 %.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 14.07.2021. je iznosila 47,32.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1621.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 20 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 327.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 100 567.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Na 26. Državnom natjecanju brodomaketara, koje se održalo po nacionalnim pravilima juniori Leon Josip Njirić i Tonči Biočić su osvojili bronce za njihove makete Bracere, odnosno Trabakule, piše Dubrovački vjesnik.
Leon i Tonči su dugogodišnji polaznici radionica brodomodelarstva koje održavaju Modelarski institut Nave Dumins i Društvo brodomodelara Argosy u Centru brodomodelarstva na Batali.
Predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva je bio voditelj Centra brodomodelarstva i predsjednik Modelarskog instituta Nave Dumins Mladen Mitić.
Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka svake godine organiziraju Državno natjecanje, a pravila prema kojima se ocjenjuju makete ovise o godini.
Parnim godinama se održava natjecanje prema NAVIGA pravilima, a neparnim godinama prema nacionalnim pravilima. Glavna razlika je što se na državnim natjecanjima koja se organiziraju prema nacionalnim pravilima mogu ocjenjivati isključivo makete tradicionalnih hrvatskih brodova i brodica.
Sve natjecateljske makete brodica i brodova, njih 22, kao i još 32 makete izvan konkurencije, mogu se pogledati na Hrvatskoj ocjenskoj izložbi maketa brodova „Rijeka 2021“ koja je od utorka, 13. srpnja, do četvrtka, 22. srpnja, otvorena za javnost u Edukacijsko-izložbenom prostoru CTK Rijeka.
Organizatori natjecanja i izložbe su Hrvatski savez brodomaketara i Centar tehničke kulture Rijeka, a Hrvatska zajednica tehničke kulture je suorganizator. Manifestaciju financijski podupiru Hrvatska zajednica tehničke kulture, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.
Direkcija za investicije Opštine Tivat je u toku prošlog mjeseca realizovala sanaciju i asfaltiranje ulica na sedam lokacija u različitim djelovima Tivta, ukupne vrijednosti u iznosu od 100.000 eura.
Kako je danas saopšteno iz lokalne uprave, saniran je i asfaltiran dio lokalnog puta od Oblatnog prema Žanjicama, do granice sa opštinom Herceg Novi na poluostrvu Luštica, u dužini od dva kilometra. Takođe, saniran je kolovoz u Aerodromskoj ulici u dužini 1.400 metara, od carinskog skladišta Aerodroma Tivat do skretanja za Brdišta, te ulica kod kuće Stanišića u dužini od 700 metara.
U Krašićima je saniran i asfaltiran put do Gornjih Krašića i mjesne crkve u dužini od 1.200 metara. U Lepetanima je proširen dio puta na dionici prema Verigama, kako bi se na ovom potezu omogućilo lakše mimoilaženje motornih vozila. Na Seljanovu je saniran dio Zagrebačke ulice. Izvršeno je i saniranje ulice Nikelići u dužini od 230 metara.
Radove na sanaciji lokalnih puteva u Tivtu izvodilo je preduzeće “Asfalt – beton gradnja” iz Podgorice. Iz opštinske Direkcije za investicije od septembra najavljuju nastavak radova po osnovu ugovora o saniranju i asfaltiranju lokalnih puteva, a sredstva preostala za ovu vrstu radova iznose 72.000 eura.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 06. do 09. jula ove godine, pokazali su da je na 71,8% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 12,7% lokacija dobrog, na 13,6% lokacija zadovoljavajućeg , dok je na 1,8% lokacija voda bila lošeg kvaliteta. Ovakvi rezultati pokazuju da je morska voda na većini crnogorskih kupališta sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Herceg Novi uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 17 ona bila odličnog, na 2 dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. U opštini Tivat, Programom je obuhvaćeno 9 lokacija, od čega je na njih 5 voda bila odličnog, na 2 dobrog i na preostala 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Na području opštine Kotor od ukupn 15 lokacija, voda je bila odličnog kvaliteta na njih 8, dobrog na 2, a zadovoljavajućeg na 3 lokacije, dok je na lokacijama “Benovo 01” i “Žuta plaza 01” voda bila lošeg kvaliteta. Na kupalištima u okviru ovih lokacija “Benovo 01” i “Žuta plaža 01” istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja na istima, dok je republički inspketor za vode donio Rješenje o zabrani kupanja sve dok morska voda na ovim lokacijama ne bude dobra i bezbjedna za kupanje. Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ovih lokacija, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost.
Žuta plaža Kotor – foto Boka News
Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode u Opštini Ulcinj realizuje se na ukupno 18 lokacija, od toga je na 13 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na 4 dobrog i na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta. Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na njih 9 voda je bila odličnog kvaliteta, na 3 dobrog, a na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, a u ovom mjerenju je na njih 27 voda bila odličnog kvaliteta, na jednoj dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
Jubilarni 20. Don Brankovi dani muzike, glazbeni segment festivala KotorArt, otvoreni su u srijedu navečer ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru.
Tradicionalno, početak festivalskog programa se vezuje za proslavu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, a ovoga puta večer pod nazivom „Planet Boka” bila jeposvećena nedavno preminulom Kotoraninu, maestru Miroslavu Homenu (1940 – 2021)., koji je bio redovni dirigent Sarajevske filharmonije, a zatim i Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci.
Uz zvona s katedrale svetog Tripuna 17. Don Brankove dane muzike otvorila je ministrica kulture Crne Gore Vesna Bratić.
“Na području Boke kotorske život i umjetnost oduvjek pulsiraju u okrilju raskošne prirode, s težnjom da se kroz stvaralaštvo i kreaciju trajno urežu u pamćenje čovječanstva. Povlašćen status koji je umjetnost ovdje uživala nikada nije doveden u pitanje” – kazala je Bratić.
Otvaranje 20. Don Brankovi dani muzike
U muzičkom dijelu programa izvedene su tri kompozicije i to: Concertino, Ive Brkanovića, (1906 –1987), Divertimento, Željka Brkanovića (1937–2018), kao i Ja sam mrtav sada, vi ste bili prije, Aleksandra Perunovića (1978), posvećeno don Branku Sbutegi (1952–2006), koje je naručio festival 2016. godine, povodom desetogodišnjice smrti don Branka, u izvedbi Crnogorskog orkestar mladihpod dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, sina Miroslava Homena.
Otvaranje 20. Don Brankovi dani muzike – Robert Homen
U djelu posvećenom don Branku, solista je bio violončelista Dmitrij Prokofjev, šef violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra.
Sastavni dio svečanog programa bio je i kratki filmski osvrt Radio Televizije Crne Gore na 20. jubilarne Don Brankove dane muzike.
Dodijeljena je i prva nagrada Darinka Matić Marović (1937 – 2020) koja je ove godine pripala dirigentkinji prof. dr Dragani Jovanović.
Otvaranje 20. Don Brankovi dani muzike
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić podsjetio je dana nas je pandemija Covid virusa zaustavila bez najave.
“Ovo nije prvi put da je Boka morala da stane. Brojni događaji su kroz istoriju zaustavljali život. Zaustavljali ga, ne da bi ga prekinuli jer se život uvijek obnavljao, već da bi ga učinjeli drugačijim. Svaki od tih događaja je svaka od generacija doživljavala kao nesreću i prekid vremena. Srećom Boka ne mjeri vrijeme našim satima, niti život staje sa našim slabostima i strahovima” – kazao je između ostalog Jokić.
Otvaranje 20. Don Brankovi dani muzike
Prisutnima se obratio prof. dr Antun Sbutega, predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega.
“KotorArt Don Brankovi dani muzike valorizuju kulturnu, umjetničku, a naročito muzičku istoriju Kotora, njihovu univerzalnost I specifičnost. Dvadeset godina su doba mladalačke vitalnosti i energije, ali festival baštini i ukupno vjekovno kulturno nasljeđe, pa je idealna kombinacija mladosti i iskustva. Tako večerašnji koncert na umjetničko I duhovno stvaralaštvo nekoliko značajnih Kotorana” – poručio je Sbutega.
Don Branko Sbutega
Don Branko Sbutega (1952.−2006.) bio je župnik crkve svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i glazbenu školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za svećenika je zaređen 15. jula 1979. godine na otoku Gospe od Škrpjela.
Nakon potresa 1979. radio je na obnovi sakralnoga i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u talijanskoj Padovi. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je s humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Kao erudit, poliglot i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizirao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative među kojima je i Grupa književnika 99. Utemeljio je glazbeni festival KotorArt.
U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, toleranciji i promociji suživota tijekom godina jugoslavenske krize. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske neovisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.
