Na održanom sastanku u Sarajevu prije nekoliko dana okončana je raspodjela nepokretnosti bivše Jugoslavije između država nasljednica.
Dogovorom država sukcesora bivše SFRJ Srbiji su dodijeljeni objekti ambasade u Kopenhagenu, kao i dio ambasade i pomoćni objekat u Nju Delhiju i stan u Trstu, dok će sa BiH i Sjevernom Makedonijom dijeliti ambasadu/rezidenciju u La Pazu, glavnom gradu Bolivije
Na ovaj način u potpunosti je okončana raspodjela nepokretnosti bivše SFRJ iz Dodatka Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije u geografskim regionu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj u Latinskoj Americi i Karibima, kažu za Tanjug u Ministarstvu spoljnih poslova poslije sastanka.
Inače, 20. sastanak Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ – sprovođenje Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije, održan je u Sarajevu 13. i 14. septembra.
Sastanku su prisustvali ovlašćeni predstavnici svih država, sukcesora bivše SFRJ – iz BiH Bakir Sadović, Hrvatske Petar Uzorinac, Sjeverne Makedonije Borčo Damjanov, Slovenije Jožef Drofenik i iz Srbije Slavica Jelača.
Takođe, otpisane su dvije nepokretnosti za koje je, nakon provjere imovinsko-pravnog i faktičkog statusa, nesumnjivo utvrđeno da nikada nisu bile ili više nisu u vlasništvu bivše Jugoslavije.
Postignut je i konačan dogovor u vezi sa podjelom zemljišta u okviru fizičke podjele diplomatskog kompleksa bivše SFRJ u Braziliji, a dogovorena je i fizička podjela diplomatskog kompleksa u Nju Delhiju.
Verifikovana je i ažurirana lista umjetničkih djela, koja su se nalazila u diplomatsko-konzularnim predstavništvima bivše države, o čijem faktičkom stanju nema podataka, koja će se uputiti Interpolu radi potrage i preduzimanja daljih mjera iz njihove nadležnosti, prenosi portal Akta.ba.
U Ministarstvu vanjskih poslova dodaju da je sastanak u Sarajevu protekao u konstruktivnoj i radnoj atmosferi a da je, uprkos kompleksnosti procesa sukcesije, kompromisno ostvaren zajednički napredak i donijete značajne odluke.
Naredni, 21. sastanak Mješovitog komiteta za raspodjelu diplomatske i konzularne imovine bivše Jugoslavije, održaće se do sredine sljedeće godine u Zagrebu.
U sklopu manifesticije „Evropska nedjelja mobilnosti“, kompanija „Imlek“ iz Beograda je donirala dvije samouslužne servis stanice za bicikle građanima Tivta.
Radnici Komunalnog preduzeća juče su ove stanice postavili na dvije lokacije, jednu pored zgrade Opštine u Ulici Luke Tomanovića i drugu, pored punkta Turističke organizacije Tivat u Donjoj Lastvi. Biciklisti će od sada moći na ovim lokacijama da pumpaju gume, provjere ispravnost bicikla i izvrše manje popravke.
„Zahvalni smo kompaniji „Imlek“ na ovoj donaciji i na izlasku u susret, kako bi na ovaj način obilježili jedan od dana u sklopu „Evropske nedelje mobilnosti“. Građani Tivta, kao i mnogobrojni stranci koji u našem gradu borave, veoma su okrenuti biciklizmu i korišćenju ovog vida prevoza. Djeca i mladi sve više koriste bicikle kako bi stigli do škole i kretali se po gradu. Naša je želja, naravno, da kao grad nosilac titule „Zelena destinacija“ promovišemo ovaj vid zelenog prevoza, kako bismo ne samo rasteretili saobraćajnice, nego i podržali zdrave stilove života.“- kazala je tim povodom v.d. menadžerka Opštine Tivat, Patricia Pobrić.
„Evropska nedjelja mobilnosti“ obilježava se svake godine u periodu od 16. do 22. septembra, pod pokroviteljstvom Evropske komisije.
Zbog radova na izgradnji nove kružne raskrnice i spajanja nove saobraćajnice MR2 za turistički kompleks Luštica Bay na postojeću putnu infrastrukturu, u narednih više od sedam mjeseci biće na snazi značajne izmjene režima saobraćaja u dijelu Krtola.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat i Direkcija za investicije jule su obavijestili javnost da će od 17.septembra, doći do potpune obustave saobraćaja na saobraćajnici MR1, na dijelu od kružnog toka u Đuraševićima do raskrsnice sa Plavim Horizontima, radi izgradnje kružnog toka. Za vrijeme privremene obustave saobraćaja saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima lokalnim putem kroz Đuraševiće i preko Obale Đuraševića.
Isto tako, doći će i do privremene izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na dijelu puta Radovići – Plavi Horizonti od raskrsnice za Luštica Bay do skretanja za parking na Plavim Horizontima.
Privremena obustava i izmjena režima saobraćaja će trajati od 20.septembra ove do 30. aprila naredne godine.
Holanđani će od 25. septembra zahtijevati dokaz o vakcinaciji protiv covida-19 ili svježi koronatest za ulazak u kafiće, restorane, muzeje, pozorišta i druge kulturne događaje, dok su gotovo sve mjere socijalne distance ukinute.
Tanka većina u holandskom parlamentu kasno u četvrtak odbacila je predlog koji poziva vladu da se predomisli o korona propusnici, dok je premijer Mark Rutte rekao da je potrebna kako bi se spriječio novi val infekcija.
“Još uvijek smo u opasnoj situaciji. Ako ovo ne provedemo, slijede veliki rizici”, rekao je Rutte tokom burne rasprave u parlamentu.
Oponenti s kraja političkog spektra propitkivali su potrebu za korona propusnicama, za koje su mnogi rekli da su zamka za poticanje vakcinisanja, unatoč ponovnim obećanjima vlade da vakcinacija nikad neće postati obavezno.
“Mjera je nerazumna, nepotrebna i lažna. Ovo je vakcinisanje silom te izaziva podjele u društvu”, rekao je ultra desni opozicijski čelnik Geert Wilders.
Oko 72 posto od ukupno 17.5 milona Holanđana vakcinisalo se barem jednom dozom vakcine protiv covida-19, prema službenim podacima.
Iako ankete pokazuju da većina Holanđana podržava mjere, koronavirus propusnici se protive oni koji se odbijaju vakcinisti.
Ugostiteljski sektor reagirao je s bijesom na prijedlog o propusnicama, dok su mnogi kafići i restorani rekli da ne žele sarađivati.
Gradonačelnica Amsterdama, Femke Halsema, u srijedu je rekla da policija u holandskom glavnom gradu neće imati kapacitet da provodi novu politiku, što zahtijeva prostorije u kojima se provjeravaju klijenti.
Broj novih zaraza pao je na oko 2000 dnevno u Holandiji, dok se oko 600 pacijenta liječi u bolnici.
U planu je izrada izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Tivat, odlučeno je na poslednjoj sjednici Vlade.
Kako je saopšteno, donijeta je Odluku o izradi izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Tivat i Odluku o određivanju rukovodioca i visini naknade za rukovodioca i stručni tim.
– Osnovni cilj i zadatak izmjena i dopuna Plana je da se nakon sveobuhvatne analize postojećeg stanja, prepoznavanja problema i analize mogućnosti za usmjeravanje daljeg prostornog razvoja stvore pretpostavke za obezbjeđenje održivog razvoja koji predstavlja jedan od najvažnijih izazova uređenja prostora – saopšteno je.
Vlada je donijela i odluku o prestanku važenja odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Đuraševići u Tivtu.
U diskusiji je istaknuto da je planskim rješenjem omogućena obimna izgradnja stanova i stambenih objekata, što nije u skladu sa smjernicama Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, kojim se preporučuje da se na tom prostoru ne planira izgradnja u pojasu obalnog odmaka do 100 metara od obale.
– Konstatovano je da je novu gradnju potrebno planirati sa posebnom pažnjom, uvažavajući režime korišćenja prostora, posebno zone zaštite prirodnih vrijednosti i kulturnog nasljeđa iz Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. S obzirom na to da je Nacrt planskog dokumenta dobio četiri negativna mišljenja Savjeta za reviziju, uvažena je preporuka da se ova zona preispita kroz izradu Prostorno-urbanističkog plana opštine Tivat, nakon čega će se steći uslovi za dalju plansku razradu – zaključuje se u saopštenju.
Poznati televizijski voditelj Milan Minja Subota preminuo je u 82. godini.
Kako prenose mediji u Srbiji, Subota se duže vrijeme borio sa teškom bolešću.
Subota je prije šest dana hitno prevezen na pulmologiju zbog bolesti, gdje je izgubio bitku sa opakom bolešću.
Vijest o smrti Minje Subote potvrdio je zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.
Milan Minja Subota rođen je 8. novembra 1938. godine u Sarajevu. Završio je Elektrotehnički fakultet, a pohađao je i nižu i srednju muzičku školu, sve u Beogradu.
Autor je i voditelj Muzičkog tobogana, popularnog programa za djecu, emitovanog čak 18 godina. Bio je predsjednik Sveza estradnih umjetnika Jugoslavije i Srbije, u upravnim odborima Udruženja kompozitora Srbije i Udruženja muzičara džeza, zabavne, pop i rok muzika Srbije, te član programskog savjeta Zmajevih dječjih igara.
Komponovao je muziku za film Mine Đukić „Neposlušni“, a pasionirano se bavio fotografijom i radio-aparatima.
Vlada Crne Gore je na poslednjoj sjednici donijela odluku o proglašavanju zaštićenog područja park prirode Katič. Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, ova odluka donijeta je uoči 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kako je navedeno, između brojnih aktivnosti, obilježava ovaj važni jubilej, uspostavljanjem Parka prirode Katič, drugog morskog i obalnog zaštićenog područja u Crnoj Gori.
– Područje Katič predlaže se za stavljanje pod zaštitu zbog vrijednosti njegovog biodiverziteta, a posebno onih vrsta i staništa koje su značajne za zaštitu, kao što su staništa zaštićene morske trave murave (Posidonia oceanica). Ova morska trava je mediteranski endem koji u funkcionalnom smislu predstavlja “pluća” Mediterana, zaštićena je nacionalnim i međunardonim zakonodavstvom i nalazi se na listi prioritetnih staništa za zaštitu. Takođe se izdvajaju koraligene biocenoze kod ostrva Veliki Katič (Donkova Seka) i u uvali Maljevik (kod rta Krčevac, uvale Vezirovo sidrište i rta Dubovac) i pećine, naročito u uvali Perčin – objašnjeno je na konferenciji.
Studijom zaštite koju je pripremila Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji s Institutom za biologiju mora i drugim ekspertima iz oblasti koje elaborira Studija zaštite utvrđeno je da je ovo područje potrebno proglasiti zaštićenim područjem od nacionalnog značaja pod nazivom Park prirode Katič.
Ukupna površina Parka prirode Katič iznosi 2744,93 ha. Od toga, 276,90 ha se nalazi u II zoni zaštite, dok se u III zoni nalazi 2468,29 ha, od čega 2291,77 ha pripada morskoj, a 176,52ha kopnenoj cjelini koji u cjelosti, u pogledu svojinsko pravnih odnosa, čine vlasništvo države Crne Gore.
Režim zaštite II stepena predstavlja aktivnu zaštitu i podrazumijeva moguće intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja stanja zaštićenog područja; kontrolisano korišćenje prirodnih resursa, bez posljedica na primarne vrijednosti prirodnih staništa, populacija i ekosistema.
Režim zaštite III stepena predstavlja održivo korišćenje i podrazumijeva selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa, koje omogućavaju funkcionalno-ekološko povezivanje i integritet zaštićenog područja.
Takođe, određen je i zaštitni pojas zaštićenog područja Park prirode Katič koji nije sastavni dio zaštićenog područja, a formira se u kopnenom dijelu kao priobalni pojas (zona) čija je unutrašnja granica (dublje prema kopnu) udaljena 500m linearno u odnosu na administrativnu granicu zaštićenog područja.
O zaštiti ovog područja se govori dugi niz godina, a posebnu ulogu i doprinos zaštiti ovog područja dale su nacionalne institucije, u prvom redu Institut za biologiju mora i Agencija za zaštitu životne sredine, zatim NVO sektor, među kojima je neizostavno pomenuti NVO Green Home i MEDCEM, zatim međunarodne organizacije koje su tokom godina pružile tehničku podršku i obezbijedile prikupljanje podataka od značaja za izradu Studije.
– Posebno ističemo podršku Kancelarije UN-a za životnu sredinu iz Beča i tekućeg projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore”. Uz podršku pomenutog projekta do kraja godine se planira proglašenje i trećeg morskog zaštićenog područja u Crnoj Gori, Stari Ulcinj. U ovom području i njegovoj okolini identifikovani su brojni pritisci, kao što su: otpadne vode, čvrsti otpad, ribolov, uključujući i nelegalni ribolov, sidrenje, pomorski saobraćaj, invazivne vrste, nelegalna gradnja, širenje – izgradnja infrastrukture, turizam, požari, napuštanje poljoprivredne djelatnosti i depopulacija područja, pošumljavanje neautohtonim biljnim vrstama – navodi se u saopštenju Ministarstva ekologije.
Parkom prirode Katič upravlja Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, shodno Zakonu o zaštiti prirode.
– Proglašavanje prvih morskih zaštićenih područja u Crnoj Gori je od značaja za dalju saradnju na nivou Sredozemlja, imajući u vidu dostupne fondove i podršku za dalje istraživanje morskog biodiverziteta, uspostavljanja najboljih praksi za efikasno upravljanje i kontrolu aktivnosti, obuke i jačanje kapaciteta. Na inicijativu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma već je odobren regionalni projekat od strane Globalnog fonda za životnu sredinu koji će podržati upravljanje morskim zaštićenim područjima u Crnoj Gori od jula 2022. godine do juna 2027. godine – izjavio je državni sekretar za ekologiju, Danilo Mrdak.
Sve ove ambiciozne aktivnosti realizuju se od strane Direktorata za prirodu, koji je kao struktura prvi put uspostavljen u okviru Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, poručila je Tamara Brajović, v.d. generalna direktorica ovog Direktorata.
– Na taj način je dat osnov za jačanje sektora zaštite prirode koji će uz jačanje kapaciteta staviti fokus na integralno upravljanje ekosistemima u Crnoj Gori kao i zaštićena područja, s ciljem inteziviranja aktivnosti na adekvatnoj zaštiti i upravljanju zaštićenim područjima. Uspostavljanje državnog odnosa prema prirodi je srž Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori. Stoga ćemo od tog polazišta predano raditi na tome da se Crna Gora zaista može nazvati ekološkom državom – poručila Brajović.
U Direktoratu za zaštitu prirode, posebno su ponosni na činjenicu da je za potrebe pripreme finalne verzije ovog materijala sprovedena javna rasprava u trajanju od 40 dana, tokom koje je detaljno diskutovano o zonama zaštite, njihovom obuhvatu i mjerama ograničenja.
– Posebna pažnja je posvećena dijalogu s profesionalnim ribarima iz Petrovca koji su se usaglasili s predlogom obuhvata druge zone koja je prezentovana u dokumentu koji danas predstavljamo – izjavila je rukovoditeljka Direkcije za integralno upravljanje morskim i kopnenim ekosistemima u Direktoratu za zaštitu prirode, Ivana Stojanović.
Podsjećamo, Vlada Crne Gore donijela je Odluku o proglašavanju zaštićenog područja Parka prirode Platamuni 22. aprila ove godine i time uspostavila prvo morsko zaštićeno područje u Crnoj Gori.
Novi podaci velikog Moderninog ispitivanja vlastite vakcine pokazuju da zaštita od kovida-19 opada tokom vremena, a Moderna tvrdi da je to argument u prilog ubrizgavanju “buster” doze, objavila je kompanija.
„Ovo je samo jedna procjena, ali vjerujemo da to znači da s dolaskom jeseni i zime možemo očekivati da će procijenjeni rezultat slabljenja imuniteta biti 600.000 dodatnih slučajeva kovida-19“, rekao je direktor Moderne Stiven Hog na konferencijskom pozivu sa investitorima.
Hog nije iznio procjenu koliko bi u tom broju bilo teških slučajeva, ali je kazao da će biti i hospitalizovanih.
Podaci su potpuno različiti od nekoliko ranijih studija koje pokazuju da zaštita od Modernine vakcine traje duže nego od Fajzerove.
Nova analiza pokazuje da postoji veća stopa zaraze kod pojedinaca vakcinisanih prije otprilike 13 mjeseci, nego kod osoba vakcinisanih prije oko osam mjeseci.
Studija, koja još nije prošla recenziju, sprovedena je u julu i avgustu kada je delta bila dominantna varijanta, prenosi Hina.
Moderna je 1. septembra podnijela američkoj Agenciji za hranu i ljekove (FDA) zahtjev za autorizaciju tzv. „buster“ doze.
Hog je kazao da podaci iz studija o „buster“ dozi pokazuju da bi ona mogla povećati neutrališuća antitijela do nivoa većeg nego nakon primanja druge doze.
„Vjerujem da će to smanjiti broj slučajeva kovida-19“, kazao je.
„Takođe vjerujemo da će treća doza možda značajno produžiti imunitet kroz cijelu iduću godinu, dok pokušavamo da okončamo pandemiju“, dodao je.
Moderna je uporedila djelotvornost vakcine kod više od 14 hiljada dobrovoljaca vakcinisanih od jula do novembra 2020. te kod 11.000 dobrovoljaca koji su primili vakcinu između decembra 2020. i marta 2021.
U dvomjesečnom razdoblju od jula do avgusta istraživači su identifikovali 88 slučajeva kovida-19 među onima koji su nedavno primili dvije doze vakcine, u poređenju sa 162 slučaja među vakcinisanima prošle godine.
Sveukupno, samo 19 slučajeva smatralo se teškim, što je ključno mjerilo u procjeni slabljenja zaštite. Moderna je rekla da je kod nedavno vakcinisanih bilo manje ozbiljnih slučajeva, iako brojevi nisu statistički relevantni.
Predstavnici udruga pomorskih kapetana iz 18 europskih zemalja okupili su se u Rijeci, gdje će sutra biti održana 26. godišnja skupština i konferencija Konfederacije europskih udruga pomorskih kapetana (CESMA) koju ove godine, po prvi put, organizira Zajednica udruga pomorskih kapetana Hrvatske, piše Novi list.
U radu skupštine će sudjelovati više od pedeset predstavnika europskih udruga pomorskih kapetana i drugih organizacija i institucija u pomorstvu. Skupština započinje sutra, 17. rujna, u 9 sati, u Grand Hotelu Bonavia, pod motom »Heroji među nama«, a kroz stručna predavanja i panele ukazat će na brojne izazove u suvremenom brodskom prometu, s naglaskom na poteškoće s kojima se pomorci susreću u svakodnevnom životu i radu u okolnostima pandemije.
Stručnjaci će predstaviti nove inovacije i trendove koje je potrebno pratiti te razgovarati o tome kako biti konkurentan u ovoj branši. Skupštinu su najavili Juraj Karninčić, predsjednik Udruge pomorskih kapetana Sjevernog Jadrana – Kraljica mora i Berislav Vranić, ambasador Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Skupština je posvećena pomorcima i njihovom herojstvu u plovidbi i opskrbi čitavog svijeta u današnjim uvjetima. Pomorci su suočeni s izuzetno velikim preprekama u obavljanju svog posla, pri čemu im je otežan ukrcaj i iskrcaj s broda, putovanja, a izlasci na kopno u velikom dijelu svijeta nisu mogući. Moraju u karantene pri odlasku na brod, povratku s broda, često se ne poštuju odredbe o trajanju ugovora pa ne mogu slobodno ni doći kući ni otići na brod, rekao je Karninčić.
Dodaje da je Udruga odmah po pojavi cjepiva od Ministarstva mora tražila da se pomorci prioritetno cijepe, kao i da im se olakša iskrcaj i ukrcaj na brod. Hrvatska je po tom pitanju, jedna od zemalja koje su prihvatile mjere kojima se olakšava svakodnevni život i rad pomoraca u pandemiji, ali to nije bitno promijenilo stvari jer se suočavaju s problemima u drugim zemljama, od kojih većina, prema Vranićevim riječima, nije poduzela odgovarajuće korake da pomorcima osigura nesmetan rad.
Prije nekoliko mjeseci, kada je bio Svjetski dan pomoraca, svega pedeset svjetskih zemalja bilo je na popisu onih koje su prihvatile rezoluciju kojom su izrazile spremnost za pomoć pomorcima prilikom ukrcaja i iskrcaja. Ako se nešto želi učiniti, to moraju učiniti vlade svake pojedine zemlje, rekao je Vranić koji je izrazio i nadu da će Rijeka ponovno postati ne samo lučki, nego i grad u kojemu će sjedište ili urede imati i brodari.
Nadam se da ćemo u gradu ponovno imati pomorsku kompaniju, da ovaj grad iskoristi okolnosti koje se događaju u pomorstvu i u riječkoj luci, rekao je Vranić. Na novinarski upit očekuje li u Rijeci pokretanje nove brodarske kompanije ili je realnije očekivati da u doglednoj budućnosti neka od već postojećih brodarskih tvrtki otvori ured za menadžment dijela svoje flote u Rijeci, Vranić je odgovorio da je za pokretanje brodarstva u Hrvatskoj i u Rijeci nužno postojanje banke ili više njih koje su to spremne financijski pratiti.
Gostujuća izložba Arheološkog muzeja iz Zadra “Ispričat ću ti priču”, autorke Timke Alihodžić, otvorena je sinoć u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu.
Izložbom je predstavljeno 136 arheoloških nalaza iz rimskih nekropola I i II vijeka, iz vremena imperatora Domicijana, koje čuva, istražuje i izlaže Arheološki muzej iz Zadra, a izloženi su i reprezentativni predmeti arheoloških zbirki Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor.
“
Sa otvaranja izložbe
Predstavili smo ilirsko-rimski šestostrani cipus iz II-III vijeka nove ere pronađen u Risnu, koji se čuva u Crkvi sv. Mihaila, dok se na panoima mogu vidjeti ilirsko-rimski cipus koji se nalazi u kotorskom Centru za kulturu, kao i detalj sa Rimskih mozaika u Risnu iz II vijeka nove ere, motiv rastućeg sunca”, kazala je na otvaranju izložbe mr Mirjana Vukasović, menadžerka za programske politike i planiranje u OJU “Muzeji” Kotor.
“Ispričat ću ti priču, jednu jako malu priču o gradu pod zemljom, gradu mrtvih, u kojem su boravile duše onih koji su živjeli ili barem svoje zadnje dane života proveli u Iaderu”, zapisano je u katalogu koji je, uz dio legendi koje prate izložbu, štampan na Brajevom pismu.
Sa otvaranja izložbe
“Došli smo vam sa izložbom koja donosi zanimljive priče o rimskim grobovima koji su pronađeni na prostoru Zadra u zadnjih trideset godina. Pronađeno je preko 2500 hiljade grobova, a izdvojene su samo četiri priče, u nadi da vam pokažemo što jedan grob može dati. Svi znamo da živi sahranjuju mrtve i sve ono što se zna o grobu je to što živi misle o mrtvome. Predmeti koje su oni prilagali u grobove, pokojnici su koristili za života, pa se mislilo da će im trebati i na onome svijetu”, kazala je autorka Timka Alihodžić, naglasivši kako svaki grob nosi svoju priču, a mi umrlima, i pored skrnavljenja grobova, na neki način odajemo počast.
Mladen Zagarčanin, direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, otvarajući izložbu, naglašava kako u velikom Rimskom carstvu postoji nit koja spaja različita plemena.“To je ta materijalna kultura koja se može naći u Budvi, Duklji, kao i Zadru, a ona je identična. Pred nama su predivni predmeti, koji ostaju pokoljenjima, kako bi se pratila jedna nevjorovatna kultura i civilizacija, a iznad svega kult mrtvih koji se rađao u mitovima drevnih Rimljana, a koji nekoliko izloženih predmeta posebno svjedoče.”
Sa otvaranja izložbe
Izložba se u Kotoru može pogledati do 16. oktobra, a dan kasnije biće otvorena u Budvi. Organizatori izložbe su Arheološki muzej Zadar, OJU “Muzeji” Kotor i JU “Muzeji i galerije” Budva.
