Više od 130 brodova nestalo je na putu prema španjolskoj obali, čineći 2024. godinu najtragičnijom za migrante.
U 2024. godini više od 10.500 migranata izgubilo je život na Atlantskim i Mediteranskim rutama prema Španjolskoj, prema izvješću španjolske organizacije za prava migranata, Caminando Fronteras.
Zabilježen je porast od 58 posto u broju smrtnih slučajeva migranata na zapadnoj euro-afričkoj granici. Većina migranata koristila je nesigurne drvene i gumene čamce kako bi došla do Europe, piše The Maritime Executive.
Prosječno 30 ljudi dnevno izgubilo je život između 1. siječnja i 15. prosinca 2024., što je znatan porast u odnosu na 18 dnevno u 2023. godini. Među žrtvama su bile 421 žena i 1.538 djece i adolescenata, većinom iz Afrike, ali i iz Iraka, Pakistana, Sirije i Jemena.
Atlantska ruta od Afrike do Kanarskih otoka pokazala se najopasnijom na svijetu, s 9.757 zabilježenih smrti. Brojni migranti kreću iz Mauritanije, a 70 posto stradalih koristilo je drvene brodove. Europske agencije povezuju porast prometa s kriminalnim grupama u Mauritaniji koje se bave trgovinom ljudima.
Mediteranske rute također su opasne; alžirska ruta odnijela je 517 života, dok je u Gibraltarskom tjesnacu stradalo 110 ljudi, a još 73 na Alboranskoj ruti.
Europska unija i Španjolska poduzimaju mjere kako bi pomogle Mauritaniji u upravljanju migracijskim tokovima, uključujući ulaganje od gotovo 220 milijuna dolara.
Migracijska kriza i dalje predstavlja ključni izazov za zemlje poput Španjolske, Italije i Grčke, te je postala važno političko pitanje unutar EU-a.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, mitologije, bokeljologije, mikologije iliti gljivarstva, popularne psihologije i knjiga za djecu.
Uz Njujoršku trilogiju, Mesečeva palata je kultna knjiga Pola Ostera. Ovo je moderan američki roman sa elementima najbolje evropske književne tradicije, istovremeno zabavno i ozbiljno intelektualno istraživanje na temu prisustva i odsustva, roditelja i djece, o samoći i društvu. Pisan je lucidno, misteriozno uz korišcenje iskustva trilerskog postupka. Radnje su izmiješane, a sa njima i vremena zbivanja. U ovom romanu Ostera vidimo kao američkog Evropljanina ili kao evropskog Amerikanca. I svakako, kao rasnog i vrhunskog svjetskog pisca. Izdavač je Geopoetika.
Knjiga za Maju Marka Tomaša donosi posve intimnu priču, ali i priču čitave jedne generacije, rastrgane nasljeđem prošlosti i nametnutim očekivanjima društva. Svojim drugim romanom Marko Tomaš potvrdio je možda najbolji možda najosobnijim djelom dosad, Tomaš je još je da da autor originalnog, dopadljivog i prepoznatljivog senzibiliteta. Izdavač je Booka.
Pripovedački majstor Nil Gejmen predstavlja nam čuvene nordijske mitove u novom svjetlu, knjigom Nordijska mitologija – ilustrovano izdanje. Gejmen u drevnoj mitologiji odavno nalazi nadahnuće za maštovite svjetove svog stvaralaštva. U ovoj knjizi on se vraća na izvorište i prenosi nordijske pripovijesti u obliku u kome se ove drevne priče kao roman. Kroz Gejmenovu prozu stičemo uvid u žestoka rivalstva između bogova, pratimo njihove postupke vođene strastima. Gejmen jeste ostao vjeran mitovima, ali je udahnuo nov život Odinu, vrhovnom bogu, potom Toru, Odinovom sinu, nevjerovatno snažnom a ipak ne najmudrijem među bogovima, i Lokiju, sinu divova, prevarantu i neprevaziđenom spletkarošu. Izdavač ove izuzetne knjige je Laguna.
Iz bokeške pjatance naziv je luksuznog kuvara čuvenoga Maloga od kužine, Kotoranina Maša Čekića, jednog od dvoje pokretača Žućenica festa, i koautora Knjige o žućenici u izdanju Knjižare So. Iz bokeške pjatance je zapravo i kulturološko štivo sa čijih stranica se kao na filmskoj traci nižu mali, veliki životi građanskog Kotora i Boke u cjelini. Putevi zalivske gastronomije Mašove su teme, kao i mušlje i riba, kogume i gvantijere, orizi, i marende, pršuti i košeti, vino i bumbari, svadbene trpeze, začini, slatke delicije na čelu sa Peraškom tortom, pa čak i domaći recept za Špiljarsko pivo iz žute sveske autorove babe. Malo recepata a više mentaliteta, ili obratno, tema su sadržajno, tehnički i likovno savršenog libra Iz Bokeške pjatance.
U bogato ilustrovanom vodiču Koja je ovo gljiva? predstavljeno je više od 300 najčešće pojavljivanih vrsta pečuraka u Evropi. Sve fotografije snimio je autor i na njima se vide pečurke u njihovim prirodnim staništima. Sakupljači mogu da saznaju da li je određena vrsta jestiva, nejestiva ili pak otrovna. Predstavljene su najčešće vrste drveća i gljive koje rastu uz njih, jer se za pečurke i drveće može reći da su partneri. Koja je ovo gljiva? je neophpdan vodič za sve one koji žele da odrede vrstu, da ih sakupljaju i upoznaju. Izdavač je Edicija.
Kao najčešće životne ciljeve većina navodi materijalnu dobit, lični uspjeh i vječitu potragu za srećom. To, međutim, često nije dovoljno da bi nečiji život zaista imao svrhu. Kako spojiti potrebu za smislom sa filozofskim stanovištem da je život načelno besmislen? Finski filozof Frenk Martela u knjizi Čudesni život traži odgovore na pitanja koja muče svakog čovjeka: Da li je sreća vrijedan životni cilj? Šta je temelj srećnog života u današnjem društvu? Razmišljanje o smislu života samo će izazvati glavobolje i nepovratno nas odvesti u egzistencijalnu krizu. Ostavimo to filozofima, poručuje autor, a mi se koncentrišimo na ono važnije: pronalaženje smisla u sopstvenom životu. Izdavač je Odiseja.
Stalno vam je dosadno? Ne znate da isplanirate i organizujete svoje slobodno vrijeme? Ne brionite, sve je pod kontrolom, jer postoji Priručnik o razonodi koji će vas naučiti kako da organizujete slobodno vrijeme, pobijedite ljenštinu u sebi i konačno prestanete da maštate o vremenskoj mašini kako biste zagospodarili svojim vremenom. Izdavač je Pčelica.
Na dan 31.12.2024. ostvareno je 1.987 dolazaka i 5.238 noćenja turista iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Njemačke, Crne Gore, Austrije, SAD-a, Poljske, Srbije, Ujedinjene Kraljevine – prve su brojke za doček iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Jasno je za je za doček 2025. ove godine bilo dosta manje interesa, pa shodno tome i manje noćenja, a je li do izvođača – vidjet ćemo valjda i dogodine.
Na dan 31. decembra, bilježi se 10 posto više dolazaka te 27 posto manje noćenja nego na isti dan prošle godne. Zemlje iz kojih je najviše posjetitelja na taj dan bilo u Dubrovniku su: Hrvatska, BiH, Slovenija, Njemačka, Crna Gora, Austrija, SAD, Poljska, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo…
Što se tiče samog decembra 2024. godine, zabilježeno je 20 394 dolazaka, što je za 1 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani te 43.191 noćenja, što je jednako prošlogodišnjem broju. Zemlje iz kojih je najviše gostiju bilo u tom razdoblju su: Hrvatska, BiH, Njemačka, SAD, Singapur, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Crna Gora, Austrija…
Brojke će, dodaju iz TZ-e još biti dopunjene, ovo su tek prvi rezultati, no vidljivo je da je upravo za doček bilo manje gostiju u Dubrovniku.
U novogodišnjoj je noći u Njemačkoj pet osoba izgubilo život zbog pirotehničkih sredstava, a na desetke ih je ozlijeđeno, što je prvi dan 2025. iznova potaknulo rasprave o kompletnoj zabrani pirotehničkih sredstava.
– Petero mrtvih, mnogi teško ozlijeđeni. Gradovi pretrpani otpadom, a ne zaboravimo ni strahote kroz koje prolaze životinje. To je sve rezultat ludila upotrebe pirotehničkih sredstava. To nema nikakve veze s tradicijom i krajnje je vrijeme da se zabrani, rekao je socijaldemokratski političar i gradonačelnik Bremena Ulrich Maeuerer.
Žrtve su zabilježene u različitim dijelovima Njemačke, dok je ozlijeđenih najviše bilo u Berlinu.
– Broj ozlijeđenih usporediv je s brojem pacijenata prošlih godina, ali su ozljede mnogo teže, priopćila je Berlinska klinika za traumatologiju.
Među ozlijeđenima ima pacijenata koji su oslijepili zbog eksplozija, kao i onih kojima su morali biti amputirani udovi. Policija smatra da su ozljede ove godine teže zbog ilegalnih eksplozivnih sredstava kojih je više nego inače.
Policija upozorava na petarde s velikom eksplozivnom snagom. Jedna je takva naprava u četvrti Schoenefeld izazvala oštećenje zgrada i pucanje prozora.
U četvrti Neukoelln nepoznate su osobe pokušale na ulice postaviti barikade, a policajci i vatrogasci koji su ih došli ukloniti su, kao i proteklih godina u toj četvrti, napadani pirotehničkim sredstvima.
Svoje ogorčenje napadima na predstavnike javnih službi izrazio je i gradonačelnik Berlina Kai Wegner.
– Upravo je nepojmljivo da i ove godine svjedočimo napadima na policajce ilegalnim petardama koje su jake poput bombi, bacanju kamenja ili pirotehničkih sredstava na djelatnike hitne pomoći i vatrogasaca. Počinitelji moraju osjetiti sredstva pravne države u punom opsegu, rekao je Wegner.
U Berlinu je u novogodišnjoj noći ozlijeđeno 15 policajaca.
Istodobno Wegener ističe i to da je većina Berlinčana slavila mirno, među ostalim i na organiziranoj proslavi ispred Brandenburških vrata gdje se okupilo oko 60.000 osoba.
Tri osobe povrijeđene u pucnjavi na Cetinju jutros su stabilne, dok je kod četvrtog pacijenta stanje izuzetno kritično, kazao je direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović.
„Tri pacijenta, od toga dva muškarca i jedna žena, su stabilna. Oni su sinoć operisani i jutos su u fazi buđenja i odvajanja od mašine za disanje“, rekao je Radović na konferenciji za novinare.
On je naveo da je kod četvrtog pacijenta stanje izuzetno kritično
„Kod njega je došlo do povrede glave, neurohirurzi su ga do ranih jutarnjih sati operisali, zajedno sa ostalim hiruškim ekipama“, kazao je Radović.
Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Dejan Savić objavio je spisak igrača koji će nastupiti na kvalifikacionom turniru za Svjetski kup.
Turnir će biti odigran u Rumuniji od 6. do 12. januara.
Na spisku je 18 igrača.
Nastupiće – Petar Tešanović, Darko Đurović, Miroslav Perković, Savo Ćetković, Jovan Vujović, Đuro Radović, Danilo Radović, Vlado Popadić, Filip Gardašević, Nikola Moskov, Bogdan Đurđić, Dušan Matković, Vasilije Radović, Strahinja Gojković,
Balša Vučković, Aljoša Mačić, Marko Mršić
i Srđan Janović.
Crnogorski vaterpolisti 5. januara putuju u Rumuniju, gdje će igrati u grupi B, protiv Grčke i Srbije.
Grčka je prvi rival, 6. januara (15.30), s dva dana kasnije sastaće se sa Srbijom (17.00).
U grupi A su Francuska, Španija i Mađarska, grupu C čine Rumunija, Japan i Sjedinjene Američke Države, dok su u grupi D Hrvatska i Gruzija, nakon što je Italija suspendovana, a Australija odustala od takmičenja.
Pobjednici grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale, dok će drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravati za plasman među osam najboljih.
Najboljih šest ekipa sa tog turnira, uz dvije iz B divizije, izboriće plasman na Super finale Svjetskog kupa, koje je planirano za april 2025.
Osvajači medalja na Super finalu izboriće plasman na Svjetsko prvenstvo, čiji je domaćin Singapur od 11. jula do 3. avgusta 2025. godine.
U Crnoj Gori je od danas trodnevna žalost zbog tragedije koja se u srijedu poslijepodne dogodila na Cetinju.
U pucnjavi na Cetinju ubijeno je 12 osoba, od čega dvoje djece.
Počinilac ubistava, Cetinjanin Aco Martinović, preminuo je tokom transporta ka Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), nakon što je pucao sebi u glavu.
U pucnjavi su teško povrijeđene četiri osobe, koje su hospitalizovane u KCCG.
Povodom tragičnog događaja koji se dogodio na Cetinju, Vlada je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti.
Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.
U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.
Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.
U pucnjavi, koja se u srijedu poslijepodne dogodila na Cetinju, ubijeno je 12 osoba, kazala je dežurna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Andrijana Nastić, navodeći da su ubistva počinjena na pet lokacija.
Počinilac ubistava, Cetinjanin Aco Martinović, preminuo je tokom transporta ka Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), nakon što je pucao sebi u glavu.
Nastić je kasno sinoć saopštila da su ubistva počinjena na pet lokacija i da je na šestoj izvršilac ovog zločina izvršio samoubistvo, prenosi RTCG.
Kako je navela, na prvoj lokaciji, u kafani, stradala su četiri muškarca, na drugoj takođe četiri, a na trećoj se desilo ubistvo dvoje djece.
Nastić je kazala da je na četvrtoj i petoj lokaciji ubijena po jedna osoba, a na šestoj je počinilac izvršio samoubistvo.
Lokacije su, kako je rekla, udaljene jedna od druge, ali sa preciznošću nije mogla da kaže koliko.
Ona je navela da je u srijedu, oko 18 sati, dežurna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici obaviještena da je na Cetinju došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je više ljudi stradalo.
Dolaskom na lice mjesta izvšen je uviđaj na šest lokacija i tom prilikom utvrđeno da je stradalo 12 osoba, od čega dvoje djece.
“Na svakoj lokaciji je izvršen uviđaj i izuzeti su dokazi koji će se uzeti u razmatranje. Počinilac ubistava je izvršio samoubistvo i to je šesta lokacija na kojoj je obavljen uviđaj. U toku su tužilačko-policijske radnje koje će razvijetliti pod kojim okolnostima se događaj desio”, rekla je Nastić.
U pucnjavi na Cetinju teško su povrijeđene četiri osobe, koje su hospitalizovane u KCCG.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je danas najmanje deset osoba, među kojima je dvoje djece, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
On je na konferenciji za novinare rekao da se radi o “situacionom događaju” koji je posljedica, kako je naveo, poremećenih međuljudskih odnosa sugrađanina.
Šaranović je naglasio da se ne radi o događaju koji je posljedica obračuna organizovanih kriminalnih grupa.
“Ono što možemo kazati, jer nam je to do sada potvrđeno, jeste da je Martinović, koji se sumnjiči za izvršenje krivičnog djela, lišio života najmanje deset lica, od kojih su dva maloljetna”, rekao je Šaranović.
Kako je kazao, stradala su djeca vlasnika ugostiteljskog objekta u kojem je došlo do izvršenja ubistava.
