Europska unija ulaže u jačanje zaštite osoba na moru putem novog projekta nazvanog BlueRights
Projekt BlueRights istražuje kako temeljna ljudska prava – pravo na život, slobodu i zdravlje – mogu biti zajamčena ljudima na moru te koje korake države i ostali akteri moraju poduzeti kako bi se to postiglo, piše Splash247.com.
Projekt će trajati četiri godine i okupljat će stručnjake iz područja prava mora i ljudskih prava. Na početku projekta mreža je brojala 73 sudionika iz 38 zemalja, uključujući sveučilišta, međunarodne organizacije, javne vlasti i nevladine udruge.
“Iako oceani privlače sve veću pažnju, osobe na moru i dalje su zanemarene od strane dionika, akademske zajednice i šire javnosti,” poručili su pokretači projekta. Upozoravaju na česte povrede osnovnih ljudskih prava – poput prava na život, slobodu i zdravlje – koje često ostaju neprimijećene i nekažnjene. Smrt, ropstvo, nezakonita uhićenja i druge povrede ljudskih prava ugrožavaju univerzalnost ljudskih prava, načelo koje zastupaju Europska unija i Ujedinjeni narodi.
Cilj projekta je pravna analiza uživanja ljudskih prava na moru te pronalaženje odgovora na dva ključna pitanja: Koji je sadržaj i opseg prava na život, slobodu i zdravlje u kontekstu mora, te tko je odgovoran za njihovu zaštitu i na koji način?
Deseci hiljada na putu prema sjeveru Gaze – Foto: Ramadan Abed / Reuters
Izraelske vlasti napokon su dopustile desecima hiljada raseljnih palestinskih obitelji povratak na sjever Gaze. To je prvi put da im je dopušten povratak od počekta rata u pojasu Gaze.
Odluka je donesna nakon što je Katar potvrdio kako je postignut dogovor s Hamasom o predaji izraelske taokinje Arbel Yehud te još dvoje talaca najkasnije do petka. Katarske vlasti odbacile su optužbe Jeruzalema da financiraju palestinske militante.
Koridor Netzarim razdvaja sjeverni i južni dio pojasa Gaze, a kontroliraju ga izraelske snage. Raseljeni Palestinci, nepregledna gomila ljudi, blokirani na toj izraelskoj vojnoj barijeri bili su zaustavljeni na obalnoj cesti al-Rashid u Wadi Gazi. Njih 650.000, tvrde palestinski izvori, dulje od 48 sati čekalo je povratak u ono što je ostalo od njihovih domova.
Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini (BiH) se nakon uspjele građanske akcije u Hrvatskoj, šire pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u petak, kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda.
Inicijatori akcije pozivaju građane da taj dan ne kupuju ništa i da unaprijed osiguraju potrebne namirnice, kuvaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima.
“Ovo je način da pokažemo nezadovoljstvo zbog rasta cijena hrane i energije, dok su plate građana ostale niske. Jedan dan bojkota može poslati snažnu poruku”, navodi se u jednoj od poruka koja se dijeli na društvenim mrežama, prenosi SEEbiz.
Građani na internet forumima upozoravaju da su cijene hrane u BiH više nego u nekim razvijenim zemljama poput Njemačke, dok su troškovi stanovanja i dalje nepodnošljivi.
Prema riječima predstavnika Saveza samostalnih sindikata BiH, Adisa Keče, ovakve akcije ukazuju na ozbiljne društveno-ekonomske probleme u zemlji.
On tvrdi da dobit poslodavaca raste, dok to ne prate plate radnika koje su nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Inicijatori bojkota su saopštili da je cilj akcije da se pritisnu vlast i poslodavci da preduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plate i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana.
Vlasti u BiH su u više navrata uvodile zamrzavanja cijena najvažnijih namirnica.
Ugovor za izradu projekata rekonstrukcije i dogradnje objekata vrtića u Kotoru i podgoričkom naselju Zabjelu potpisan je, a ukupna vrijednost tih usluga je 120 hiljada EUR, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog Vladinog resora su rekli da će, osim totalne rekonstrukcije objekata, vrtić u Kotoru umjesto postojećih 418 m2 imaće površinu 1,4 hiljade m2 a vrtić na Zabjelu umjesto dosadašnjih 1.550 kvadratnih metara (m2) nakon dogradnje imati 3,1 hiljadu m2.
Kako su naveli, rok za izradu projekata je četiri mjeseca, što omogućava da tenderska procedura za izbor izvođača radova započne u drugom kvartalu ove godine, a da već u toku ljeta započnu i radovi.
„Osim obezbjeđivanja boljih uslova za boravak naših najmlađih, veoma je značajno i proširenje kapaciteta, posebno imajući u vidu problem prebukiranosti koji je prisutan u obje opštine“, kaže se u saopštenju.
Iz MPNI su rekli da se projekat realizuje u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i da je novac za radove obezbjeđen iz kredita EIB-a i grant sredstava prikupljenih kroz WFIB mehanizam (Western balkan investment fund).
Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost očuvanja sjećanja na stradanje oko šest miliona Jevreja, kao i miliona drugih žrtava koje su tokom ovog strašnog perioda izgubile život zbog svoje vjere, etničkog porijekla, političkih uvjerenja ili drugih aspekata svog identiteta.
Holokaust nas uči da tišina i ravnodušnost mogu postati saveznici zla. Zato moramo jačati solidarnost, razumijevanje i poštovanje različitosti koji su ključni za pravednije i humanije društvo zasnovano na demokratskim principima.
Njegovanje kulture sjećanja kroz otvoreni dijalog i obrazovanje o užasima Holokausta, ali i važnosti borbe protiv svih oblika mržnje, naša je zajednička odgovornost. Nadležni organi imaju ključnu ulogu u suzbijanju poricanja i minimiziranja ove tragedije, uz istovremeno unaprijeđenje obrazovnih programa za mlade.
Zvanična Podgorica i Zagreb danas počinju razgovore o rješavanju otvorenih pitanja. Prevlaka, brod Jadran, odštete za logoraše, samo su neka od pitanja koja će se naći na stolu. U Vladi Crne Gore su sigurni da će većina biti uskoro riješena, jer dobre volje ne fali. Dobrom ishodu nadaju se i u Hrvatskoj građanskoj inicijativi.
Državni sekretari Crne Gore i Hrvatske od danas, 27. januara će početi konsultacije o granici na Prevlaci, vlasništvu nad školskim brodom “Jadran”, odšteti za logoraše i drugim pitanjima.
Konsultacije se organizuju u trenutku zategnutih odnosa, nako što je Zagreb krajem prošle godine blokirao zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, a svemu je prethodilo usvajanje rezolucije o Jasenovcu u Skupštini u julu. Zvanična Podgorica je spremna da razgovara i riješi otvorena pitanja sa Zagrebom, kazao je za Dnevnik potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
“Postoji ne samo dobra volja, već i apsolutno spremnost da se u dobroj vjeri razgovara sa našim partnerima i saveznicima u Republici Hrvatskoj i da se adresiraju sva pitanja od značaja za naše odnose. Sasvim sam siguran da ogromna većina tih pitanja o kojima će se razgovarati mogu biti riješena na obostrano zadovoljavajući način u najkraćem periodu”, naglašava Ivanović.
Turistička ponuda Crne Gore predstavljena je na sajmu turizma Travel & Adventure Show u Njujorku, koji je bio prilika da se potencijalnim turistima i ključnim partnerima iz Sjedinjenih Američkih Država i svijeta približe ljepote i raznovrsne mogućnosti za odmor.
Crnogorsku delegaciju na sajmu, koji je počeo u subotu, a završava danas, predvodila je ministar turizma Simonida Kordić, državni sekretari Vuk Žižić i Petar Drašković i savjetnik direktorice Nacionalne turističke organizacije (NTO), Amel Dedeić.
“Sajam turizma u Njujorku izuzetno je značajan za Crnu Goru, jer pruža jedinstvenu priliku za predstavljanje turističkih potencijala naše zemlje na jednom od najvećih i najdinamičnijih turističkih tržišta na svijetu. Ove godine smo odlučni da dodatno ojačamo prisustvo i povećamo prepoznatljivost Crne Gore među američkim turistima i partnerima“, rekla je Kordić.
Ona je dodala da je cilj da se Crna Gora pozicionira kao nezaobilazna destinacija za američke turiste koji traže autentična iskustva, visok nivo usluge i nezaboravne doživljaje.
„Značaj sajma predstavlja i to što su u Njujorku smještena sjedišta najvećih međunarodnih organizacija, čiji su predstavnici na našim zajedničkih sastancima iskazali spremnost za saradnju i pružanje podrške razvoju crnogorskog turizma i diverzifikacije naše ekonomije”, poručila je Kordić.
Dedeić je ukazao na potencijal koji ima tržište SAD, kao i na sve veće interesovanje američkih turista kada je u pitanju Crna Gora kao turistička destinacija.
“Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori smo tokom 11 mjeseci prošle godine imali preko 52 hiljade turista, što je rast od devet odsto u odnosu na 2023. godinu i 48 odsto u poređenju sa 2019. godinom. Američki turisti su ostvarili 226,84 hiljade noćenja, što je 12 odsto više nego u 2023. godine i čak 87 odsto više nego u 2019. godini“, precizirao je Dedeić.
On je kazao da će NTO, prepoznajući potencijal tog tržišta, imati i druge promotivne aktivnosti ka njemu.
Blogerka i vlasnica turističke agencije WOWCATIONS, Eartha Franklin, posjetila je crnogorski štand i poručila da će sljedeće ljeto posjetiti Crnu Goru.
“Iskreno sam oduševljena što sam vidjela Crnu Goru na sajmu. Mislim da ova zemlja ima toliko toga da ponudi i da je privlačna turistima iz SAD. Toliko sam toga čula lijepog o Crnoj Gori da jedva čekam da je obiđem. Jedna od mojih omiljenih video kreatorki stalno izbacuje na svom profilu predivna mjesta iz Crne Gore. Sljedeće ljeto Crna Gora je moj izbor“, poručila je Frankin.
Predstavnica turističke agencije Envoy Adventure, Dina Amin, kazala je da je imala priliku da posjeti Crnu Goru, ali je u njoj boravila samo jedan dan.
„Ipak, ta zemlje me je iznenadila za tako kratko vrijeme. Posjetili smo Gospu od Škrpjela i očarana sam tim mjestom. Ipak, najveći utisak su na mene ostavili ljudi, njihova toplina i iskrenost“, saopštila je Amin.
Travel & Adventure Show jedan je od najvažnijih događaja u svijetu turizma, poznat po tome što je povezao preko 2,1 miliona zaljubljenika u putovanja sa više od 4,5 hiljada jedinstvenih turističkih brendova. Ove godine, posjetioci su imali priliku da otkriju više od 250 top destinacija i tura iz cijelog svijeta, uz podršku stručnjaka za planiranje i rezervaciju putovanja.
Organizatori su saopštili da je ove godine zabilježeno preko 27 hiljada posjetilaca, koji su uživali u predavanjima o najnovijim trendovima u turizmu, susretima sa poznatim ličnostima poput Fila Keogana, domaćina emisije The Amazing Race, spisateljice Polin Fromer i urednika CBS Travel News-a Pitera Grinberga.
Na štandu NTO ponudu su predstavili Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera, lokalne turističke organizacije Budve, Kotora, Tivta, Herceg Novog, Gusinja, Rožaja, HG Montenegro Stars, turističke agencije Gold Travel, Montenegro Adventure i Monte Vista DMC.
Građani Crne Gore su, od početka januara, policiji dobrovoljno predali 49.309 komada municije i 1.504 komada vatrenog oružja, saopšteno je iz Uprave policije.
Oružje i municija vraćeni su u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina.
Iz policije su kazali da su građani u subotu, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno vratili 50 komada vatrenog oružja, 996 komada municije, pet bombi, detonatorska sredstva i djelove vatrenog oružja.
Kako su naveli, građani su u Podgorici, Danilovgradu, Tuzima i na Cetinju dobrovoljno predali policiji 23 komada vatrenog oružja, od čega po 11 pištolja i pušaka i jedan automat MP40 (Schmeisser).
Oni su vratili i 291 komad municije različite vrste i kalibra, 80 metara sporogorećeg štapina, 25 komada detonatorskih kapisli, djelove od oružja i četiri ručne bombe.
„Službenicima policije u Budvi, Tivtu i Herceg Novom dobrovoljno su vraćena četiri komada oružja, od čega tri pištolja i jedna puška, kao i 45 komada municije različite vrste i kalibra“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Beranama i Bijelom Polju dobrovoljno predato osam komada vatrenog oružja, od čega tri pištolja i pet pušaka, 441 komad municije, kao i jedna ručna bomba.
Iz policije su rekli da je u Nikšiću i Pljevljima dobrovoljno predato 15 komada vatrenog oružja, od čega deset pištolja i pet pušaka, kao i 219 komada municije.
„Od početka januara Upravi policije su dobrovoljno predata 1.504 komada vatrenog oružja, 49.309 komada municije, 147 ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su podsjetili da čuvanje oružja čiji su vlasnici bili članovi porodica ili srodnici, bez obzira na to da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu”, navodi se u saopštenju.
Crnogorski karatista Nemanja Mikulić sa srebrnim odličjem završio je nastup na turniru Premijer lige u Parizu.
On je danas u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Abdala Abdelaziza iz Egipta 8:3.
Karatista Bijele do meča za zlato došao je nakon pet efektnih pobjeda.
On je u petak kao prvoplasirani završio takmičenje u grupi, nakon pobjeda protiv Enesa Buluta iz Turske 4:0, Kiliana Kiza iz Francuske 7:2 i Alžirca Usame Zaida 4:3.
U tom duelu gubio je 3:1 do 15 sekudi prije kraja, a pitanje pobjednika riješio je iponom.
U četvrtfinalu eliminisao je Hišama Abdelgavada iz Egipta (0:0), a u polufinalu Mohameda Abudabousa iz Libije 4:2.
Drugi crnogorski predstvanik Nikola Malović, u kategoriji do 84 kilograma, takmičenje u grupi završio je juče kao drugoplasirani i ostao bez četvrtfinala.
Ostvario je dva trijumfa i poraz od Marokanca Mehdija Sritija, koji ga je koštao plasmana među osam najboljih.
Crnogorske reprezentativce u Parizu predvodio je selektor Almir Cecunjanin.
Turnir u Parizu okupio je po 32 najbolja takičara po kategorijama sa svjetske rang liste, koji su raspoređeni u osam grupa.
Pobjednici grupa, nakon tri kola i borbi svako sa svakim, izborili su plasman u nokaut fazu, među osam najboljih.
Gorki “Carski med“ od cvijeta maginje jedini je bespolenski med, izuzetno je zdrav i preporučuje se dijabetičarima, a prethodna godina klimatski je pogodovala pčelama da ga ubiru sa brda Luštice i Bigova
Prošle godine uslovi za vrcanje meda od maginje bili su idealni – pčelinja društva su tokom avgusta sačuvana od virusa varoe i tako osnažena, nakon ispaše cvijeta žalfije podno Lovćena, nastavila sa ubiranjem nektara u primorskom dijelu- na potezu od Donjega Grblja, linijom brda uvale Bigova, Krimovice, sela Zagora i poluostrva Luštica, u oblasti koja obiluje planikom (maginjom). Pčelari na Crnogorskom primorju su blagoslovljeni da u saradnji sa svojim vrijednim sakupljačkim „timovima“ proizvode ovaj gorki med, a ljubitelji domaćega meda privilegovani da ga sebi mogu priuštiti kao hranu i lijek. Nažalost, brojni požari i nagla izgradnja narušili su prirodna staništa ove „božanske“ medonosne i ljekovite biljke.
Od 15. oktobra pa do kraja decembra cvjeta maginja/planika, od koje se dobija gorki med. Za pčelare koji su išli na med od maginje 2024. godina je je bila jako uspješna, sa minimalnim gubljenjem izletnica, kaže za Boka News Petar Cimbaljević, pčelar iz Donje Sutvare, Radanovići.
-U tom periodu bila je idealna temperatura od 24 stepeni. Tokom jeseni kada dnevna temperatura varira, na +20 stepeni Celzijusa izmami pčele da krenu na maginju, a onda naglo zahladni, izletnice ostaju van košnice paralisane i stradaju. Tako pčelinja zajednica i neopaženo slabi. Ove sezone toga nije bilo, zato je 2024. godina za pčelare koji su išli na med od maginje bila jako uspješna, sa minmalnim gubljenjem izletnica, objašnjava mladi pčelar, koji u svom podrumu trenutno ima oko pola tone meda svih vrsta. Najviše je meda od žalfije (oko 300 kg), ostalo je livadski i med maginje.
Petar Cimbaljević – Pedantni rad u uzgoju matica
-Med maginje je jedini bespolenski med i zato se preporučuje dijabetičarima. Zanimljivo je da će cvijet maginje, koji cvjeta u decembru i januaru, donijeti plod tek nakon 12 mjeseci, tj. dogodine. Od maginje se pravi rakija, džem, a pčele donose med, koji vole i domaći i stranci: „Što je gorko- to je i ljekovito“, kažu Rusi za med od maginje. U Italiji, na Siciliji ga zovu „Božanski“ i „Carski med“, jer su tamo privilegiju da konzumiraju med od maginje imali samo carevi i plemići, ističe Petar.
Klimatske promjene zadnjih desetljeća sve više utiču i na prinos meda, s obzirom da pčelinjim zajednicama nije lako da se prilagode naglim promjenama temperature, smjenama kišnog i sušnog perioda, što zahtijeva mnogo više energije, više jedinki i hrane za njihovu kondiciju.
-Pčelinja društva su kao sportski timovi- ako su kondiciono spremna, moći će da iznesu pašu baš onih deset dana u maju, kada cvjeta žalfija, ako ne, paša propada i meda neće biti, objašnjava nam slikovito Cimbaljević. Da bi imao više vrsta meda, on se bavi nomadskim pčelarstvom, što znači da košnice iz uljanika u Donjoj Sutvari na proljeće seli na Lovćen, selo Vrbe, a zatim ih na jesen vraća u Donju Sutvaru.
Žalfija sa lovćenskih padina
-U maju ih selimo na Lovćen, gdje krajem mjeseca cvjeta pelim-kadulja-žalfija. Ovih godina priroda nam nije išla na ruku, jer su s proljeća bile velike kiše, onda naglo otopljavanje od 35-40 stepeni, pa zahlađenje, što oslabljuje pčelinja društva. Za njih je idealna temperatura 25-26 stepeni, a u zadnje vrijeme nikako da se poklope period cvata medonosnih biljaka i povoljan period kada su pčele-izletnice najsnažnije.
Med
Šumska medna rosa, livadsko cvijeće, vrijesak, bršljan – sve u medu
Ako se desi da noći budu hladnije, a dani topli, kraj juna-početak jula je idealno vrijeme za ubiranje nektara sa livada i šuma. U tom periodu podno Lovćena zna da zamedi šuma, tada pčele sakupljaju „medljikovac“, nastao od „medne rose“ koju stvaraju lisne vaši. Ta medljika je tamne boje i može biti brzokristalizirajuća i tečna.
Maginja, magični cvijet
Uobičajeno je da krajem jula – početak avgusta bude i završetak pčelarske godine, kada se primjenjuju zdravstveni tretmani kako bi se pčelinja društva oslobodila virusa varoe. Međutim, ta pčelarska godina se produžava od 15. septembra, kada na Lovćenu imamo cvjetanje vrijeska, ako zamedi, taj med je izuzetan. Poslije toga, krajem mjeseca, kada ih preselim u Radanoviće, pčele imaju idealne uslove da na temperaturi od oko 25 stepeni ubiru nektar iz cvijeta bršljena, koji uspijeva u ovoj oblasti.
Pčele sa bršljena skupljaju nektar nagorkog ukusa, koji se brzo kristališe i zbog toga baš i nije „pohvalan“ kod pčelara- s obzirom da u tom periodu cvjeta i maginja, te se unutar košnice kristalizacija prenosi i na ovu vrstu meda i miješa se sa njim, pojašnjava pčelar.
Gazdinstvo Cimbaljevića
Cimbaljević na svom poljoprivrednom gazdinstvu ima registrovanih 83 pčelinjih društava, plus još 250 košnica-oplodnjaka za uzgoj matica. Pored meda, Petar proizvodi i propolis, pergu, vosak, polen, a specijalnost mu je uzgoj matica. Pčelarstvom je počeo da se bavi prije 30 godina, uz oca Velizara, koji je 1995. godine donio prve košnice sa rojevima pčela, ali je on sada svojim radom, trudom, ljubavlju i posvećenošću podigao ovaj „hobi“ na nivo naučno-istraživačkog rada- Petar Cimbaljević je nedavno uspješno položio testove i dobio licencu po standardima Evropske unije, jedan od prvih deset pčelara u Crnoj Gori. Svih ovih godina u pčelarstvo je ulagao samostalno, ali ove godine će, kaže, tražiti i podršku lokalne uprave.
U komunikaciji sa osobom iz Japana, 2019. godine on je napravio analize uzoraka svih vrsta svoga meda i dobio najbolje ocjene za kvalitet meda sa ovog područja. Tada je bio ugovoren izvoz, ali je sve propalo kad su se granice zatvorile zbog početka pandemije korona-virusa. Ističe da mu je to ujedno „najdraža nagrada“ što se tiče kvaliteta meda iz njegovog uljanika.
Koristan hobi
-Pčelarstvo se kod nas još uvijek vodi kao hobi. Ali hobi od kojeg se vidi korist. U današnje vrijeme porodica ne može da “preživi” mjesec ako pored svog posla ne radi i nešto dodatno. Jedino lijepo je činjenica da radite ono što volite i od toga imate dodatnu finansijsku pomoć. Posao kojim se ja bavim u pčelarstvu je jedan nivo više u odnosu na “obične” pčelare. Ja sam jedan od 10 proizvodjača matica u Crnoj Gori, a jedini koji to radi na Primorju, kaže Petar, koji je u ovaj posao uključio cijelu porodicu, pa tako njegova supruga i djeca pakuju matice (majke pčela) za tržište Crne Gore posredstvom “Kuće meda” i Ministarstva poljoprivrede.
-Lijepo je dok je “hobi” zadovoljstvo i ljubav, ali kada to pređe u težak, naporan rad, onda to više nije to, kaže Cimbaljević, sa željom da pčelarenje za njega ostane u okvirima rada iz ljubavi.
