NTO – Crna Gora atraktivna destinacija za tržište Španije

0
NTO – Crna Gora atraktivna destinacija za tržište Španije
Foto NTO

“Crna Gora privlači autentičnošću, turisti se uvijek vraćaju puni pozitivnih utisaka“, poručuju turoperatori sa sajma u Madridu



Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG), u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, predstavlja ponudu na najznačajnijoj turističkoj sajamskoj manifestaciji na tržištu Španije i latinoameričkih zemalja – „FITUR 2025”. Sajam se održava od 22. do 26. januara u Madridu, a očekuje se učešće više od 150.000 profesionalaca iz oblasti turizma i posjeta preko 100.000 ljudi.

Delegaciju Crne Gore predvodi predsjednik Izvršnog odbora NTO CG, dr Miško Rađenović, koji će tokom trajanja sajma održati niz sastanaka sa predstavnicima turoperatora i medija iz Španije i zemalja Latinske Amerike, među kojima su predstavnici kompanija Travel shop, Lighthouse, booking.com, Sama Travel, Last minute, Aviareps i drugi.

Foto NTO

Povodom najave španskog turoperatora Sama Travel o otvaranju tržišta i uvođenja čarter letova iz Madrida za Crnu Goru, Rađenović je poručio da ga posebno raduje što je potencijal Crne Gore prepoznat od strane uglednih turoperatora, što potvrđuje da naša destinacija postaje sve privlačnija i konkurentnija na međunarodnom tržištu.

“Španski turisti su dobrodošli da istražuju Crnu Goru, zemlju koja je bogata prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima. Definitivno ne treba propustiti crnogorsku gastronomiju i vina, koji su nezaobilazan dio naše ponude. Raduje nas što turoperatori poput Sama Travel uključuju Crnu Goru u svoje planove, i siguran sam da će čarter letovi u njihovoj organizacijigenerisati značajan broj turista i noćenja sa ovog strateški važnog tržišta”, kazao je predsjednik Izvršnog odbora NTO CG.

Foto NTO

Predstavnici turoperatora koji već uključuju Crnu Goru u svoje aranžmane, istakli su da se radi o izuzetno atraktivnojdestinaciji za njihove klijente. “Već 10 godina prodajemo pakete za Crnu Goru i turisti su veoma zadovoljni. Crna Gora ih privlači svojom autentičnom ponudom i vraćaju se uvijek puni pozitivnih utisaka”, kazao je predstavnik meksičkog turoperatora Travel shop, Jorge Valdez.

Drugog dana sajma, štand Crne Gore posjetila je i otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Kraljevini Španiji, Milica Đuričković.

Sajam „FITUR 2025“ predstavlja izuzetnu priliku za promociju Crne Gore i uspostavljanje novih partnerstava, što će dodatno doprinijeti pozicioniranju naše zemlje na međunarodnoj turističkoj sceni.

Vrijeme – oblačno, do 18 stepeni, jača jugo

0
Vrijeme – oblačno, do 18 stepeni, jača jugo
Boka Kotorska – Foto: Zoran Nikolić

U Crnoj Gori u nedjelju 26. januara će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Uglavnom, u noćnim satima, ponegdje se očekuje kiša, prvenstveno na jugu.

Po kotlinama na sjeveru magla, koja će se u nekim mjestima zadržati duže tokom prijepodneva. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru, ponegdje i duž obale pojačan, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 8, najviša dnevna od 9 do 18 stepeni.

Ponedjeljak, 27.01.2025.

Promjenljivo do pretežno oblačno, ponegdje sa kišom, prvenstveno u jutarnjim satima. Na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku uglavnom suvo vrijeme.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, na sjeveru mjestimično pojačan, na udare i jak, jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 11, najviša dnevna od 8 do 18 stepeni.

Duž Jadrana razmjerno toplo za ovo doba godine. S promjenjivom naoblakom povremeno će padati kiša, osobito u utorak, kada lokalno može biti i obilnija, praćena grmljavinom. Puhat će jako jugo.

Napad na nastavnike biće krivično djelo

0
Napad na nastavnike biće krivično djelo
Škola – foto pixabay.com

Izmjenama Krivičnog zakonika, kojima se napad na nastavnike svrstava u krivično djelo, pružiće se dodatna zaštita nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

Iz tog resora su pohvalili aktivnosti Ministarstva pravde koje je Nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, prepoznalo tu oblast kao posao od javnog značaja.

Iz MPNI su rekli da je to urađeno na njihovu inicijativu.

„Naime, poslovi od javnog značaja su, prema Krivičnom zakoniku, poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost osoba koje ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u tu kategoriju, pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad“, kaže se u saopštenju.

Koncert duhovne muzike u čast Svetog Tripuna

0
Koncert duhovne muzike u čast Svetog Tripuna
Plakat koncert u katedrali 27. 01.

Ugledni umjetnici i profesori, sopran Ljiljana Lišković iz Novog Sada, bariton Berislav Jerković iz Osijeka i orguljaš Zoltan Borbelj iz Novog Sada, nastupiće u ponedjeljak, 27. januara u 19 sati u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru.

U sklopu Svečanosti Sv. Tripuna ovaj trio izvešće djela duhovne muzike za sopran i bariton uz pratnju orgulja, te djela za solo orgulje u rasponu od baroka, romantizma do suvremenih kompozitora. Brojne kompozicije biće prvi put izvedene u Crnoj Gori. Na programu su djela Bacha, Purcella, Lukačića, de Grignyja, Schuberta, Saint-Saëna, Rheibergera, Francka, Viernea i drugih. Ulaz je slobodan.

Ljiljana Lišković stekla je diplomu magistra umetnosti na Univerzitetu za muziku i scenske umetnosti u Beču u klasama Helene Lazarske, Margarite Lilove i Klaudije Viske. Doktorirala je solo pevanje na akademiji umetnosti u Novom Sadu pod mentorstvom Željka Lučića. Vanredni je profesor i šef Katedre za solo pevanje na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a majstorske kurseve je držala u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Srbiji. Angažovana je kao predavač na projektu „Opera: Past, Present, Perfect!“ u okviru Programa Kreativne Evrope-Kultura, u organizacije MOTO-a. Bila je stipendista Fonda Karl Mihael Cirer i Tokio fondacije, kao i Til- Dir Fondacije iz Švajcarske. Osvajala je nagrade na internacionalnim takmicenjima “Đakomo Lauri- Volpi” u Latini, Takmičenju grada Bolonje, “Rolando Nikolozi” u Rimu, Internacionalom operskom takmičenju u Ferari i dr. Ostvarila je zapažene nastupe u Austriji, Italiji, Španiji, Nemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Japanu.

Berislav Jerković diplomirao je Pjevanje, Dirigiranje i Glazbenu pedagogiju (Muzičke akademije u Zagrebu, Osijeku i Pečuhu, Mađarska), poslijediplomske studije Pjevanja (na Sveučilištu u Zagrebu i na Sveučilištu u Grazu) te doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu. Pjevao je brojne solističke uloge u Osijeku, Zagrebu, Novom Sadu, Skopju, Splitu, Pečuhu, Dubrovniku, Johannesburgu u

S Hrvatskim baroknim ansamblom i Savaria Baroque Ensemble surađuje u izvedbama starih majstora glazbe. Umjetnički je ravnatelj ansambla Opera Pannonica i Međunarodnog pjevačkog natjecanja Lav Mirski, Hrvatska. Autor je knjiga Kurikul nastave pjevanja  (2019.) i Suvremena nastava pjevanja (2021.).Redoviti je profesor na Akademiji umjetnosti u Osijeku (glavni predmet struke Pjevanje i srodni predmeti – Operni studio, Dirigiranje, Komorno pjevanje..) i Pročelnik je Odsjeka za glazbenu umjetnost.

Zoltan Borbelj je diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Andrije Galuna i na Univerzitetu umetnosti u Gracu u klasi profesora Guntera Rosta. Na Konzervatorijumu „Johan Jozef Fuks” u Gracu studirao je čembalo i generalbas u klasi profesorice Konstance Rik. Od 2000. do 2022. godine kao koncertni umetnik, nastupao je u deset evropskih zemalja i u Severnoj Americi. Trenutno pohađa studije kompozicije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

/M.D.P./

Jadran i Primorac odlični u osmini finala Eurokupa

0
Jadran i Primorac odlični u osmini finala Eurokupa
Jadran HN

Vaterpolisti Jadrana upisali su ubjedljivu pobjedu u prvom meču osmine finala Eurokupa – slavili su na gostovanju Šapcu 13:8 i praktično otvorili vrata četvrtfinala. Drugi crnogorski predstavnik, Primorac, u veoma uzbudljivom meču odigrao je neriješeno u Mađarskoj sa ekipom BVSC 16:16.

Novljani su od starta meča pokazali da su bolji rival – prvu dionicu dobili su sa 4:1, dok su i već na poluvremenu imali značajnu prednost – 8:3.

Do kraja trećeg perioda Jadran je osigurao ubjedljivu pobjedu – bilo je 11:4. Do kraja meča izabranici Vladimira Gojkovića nisu imali većih problema da sačuvaju prednost i dođu na korak od četvrfinala.

Kod Jadrana Holod je postigao četiri gola, po tri su dali Danilo Radović i Đorđe Lazić.

Primorac je pružio jak otpor na startu meča u Mađarskoj, imao samo gol minisa nakon osam minuta – 5:4. Gol viška domaći su imali i u drugoj četvrtini, pa je na poluvremenu bilo 9:7 za BVSC.

Velika borba i u trećoj dionici, prilazio je Primorac na gol zaostatka, ali je ipak pred odlučujućih osam minuta bilo 12:10 za domaće. U posljednoj dionici igralo se gol za gol, uspio je Primorac da izjednači u finišu meča prvo na 15:15, a onda su obje ekipe postigle po gol za konačnih 16:16.

U ekipi iz Kotora Sušiašvili i Savo Ćetković postigli su po četiri gola, tri je postigao Marko Mršić

Revanši se igraju 6. februara.

Morsko dobro će u Tivtu realizovati aktivnosti vrijedne više od 800 hiljada eura

0
Tivat – foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ove godine investiraće više od deset miliona eura. Od tog iznosa u Tivtu će realizovati aktivnosti vrijedne 810.462 eura, nešto više od polovine iznosa koje je prihodovalo po osnovu ustupanja morskog dobra – 1,72 miliona eura.

To je navedeno u Planu korišćenja morskog dobra za 2025. godinu koji je usvojila Vlada. Pored ostalog planirana je izrada projektne dokumentacije i radovi na sportskom terenu i teretani na otvoreno na Ostrvu cvijeća (80.000 eura), sanacija platoa od hotela Mimoza do Luke Kaliman u dužini od 150 metara (200.000 eura), sanacija platoa ispred hotela Kamelija u Donjoj Lastvi od 1.500 m3 (200.000) te uređenje Parka prirode Solila.

Za izvlačenje “Poseidona“ 30.000 eura

Za izvlačenje olupine broda „Poseidon“ dizalicom i odvoženje na deponiju na Obalu Đuraševića namijenjeno je 30.000 eura. To plovilo dužine oko 30 metara, teško oko 40 tona, bivša je drvena motorna barka nekadašnje Jugoslovenske ratne mornarice. U međuvremenu je postao privatno vlasništvo. Potopljen je tokom nevremena u februaru 2023. godine.

Krajem mjeseca došlo je do ekološkog akcidenta jer je iz broda u more istekla nafta i zauljene tečnosti. U ovoj godini biće ukupno investirano 5,61 milion eura – za aktivnosti prenesene iz prethodne godine. U Tivtu je predviđeno uređenje i sanacija Solila i godišnje praćenje stanja i promjena u tom rezervatu prirode (32.940).

Morsko dobro će u Tivtu realizovati aktivnosti vrijedne više od 800 hiljada eura
Tivat – foto Miko Đuričić

Od aktivnosti koje su planirane u svim opštinama predviđena je izrada projektne dokumentacije i konkursnih rješenja, elaborata, studija, naučnih planova, nadzora i revizije (75.000 eura), zatim izrada tehničkih rješenja i radovi za dječja igrališta (33.333 eura) i projektnih rješenja i radovi za hortikulturna uređenja (16.667 eura), zatim izrada orto-foto snimka zone morskog dobra (16.667 eura), pružanje geodetskih usluga (13.333 eura). Po 333.333 eura je namijenjeno za sanaciju stijena od odronjavanja, po 66.667 eura za vanredne i hitne sanacije i održavanje obalne infrastrukture, po 50.000 eura za uklanjanje objekata i vanredno čišćenje.

Troškovi komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja iznose po 275.333 eura, dok je za sanaciju javne rasvjete namijenjeno ukupno 300.000 eura.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u Planu investicija za ovu godinu navodi kako nastoji da se obezbijedi proporcionalno ulaganje, odnosno da visina ulaganja po opštinama bude srazmjerna prihodu od naknade za korišćenje morskog dobra, prihoda od Luke Budva i usluga na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane.

– Međutim, zbog nedostatka planske dokumentacije (DSL i sl.) u pojedinim opštinama nije moguće ostvariti koncept proporcionalnog ulaganja, te se ostvareni prihodi iz jedne opštine koriste za investicione aktivnosti u drugim. Određene troškove nije moguće ni podijeliti po opštinama s obzirom na to da se pojedine aktivnosti sprovode integralno za čitavu zonu morskog dobra – program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode, uklanjanje objekata, nabavka kupališne opreme, radovi i sisten intervencije – navedeno je u dokumentu.

Mediteran – Velika plaža Ulcinj – foto Boka News

Prema planu, Morsko dobro će od sredstava prihodovanih po osnovu ustupanja morskog dobra 2024. godini (ukupno 15,79 miliona) ove godine investirati u Herceg Novom 578.090 eura (zarađeno 1,22 miliona), Kotoru 461.637 eura (979.922), Baru 939.292 eura (1,99 miliona), Budvi 2,23 miliona (47,3 miliona) i Ulcinju 2,41 milion (5,13 miliona).

Od trajektne linije Kamenari – Lepetane Morsko dobro prihodovalo je lani 9.000.000 eura, a ove će investirati 6,76 miliona, a od Luke Budva od prihodovanih 1,05 miliona reinvestiraće 789.329 eura.

Pokrenuta testna verzija aplikacije Vazduh.me

0
Pokrenuta testna verzija aplikacije Vazduh.me
Kruzer u Boki – foto Boka News

Agencija za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Ekološkim pokretom “Ozon” iz Nikšića i uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore, predstavila je testnu verziju nove aplikacije za praćenje kvaliteta vazduha.

Stručnjaci koji se bave monitoringom kvaliteta vazduha juče su imali priliku da pregledaju informatičko rješenje aplikacije i daju svoje sugestije, na osnovu kojih ćemo je dalje unapređivati – za početak uskladiti terminologiju sa međunarodno priznatom praksom ocjenjivanja kvaliteta vazduha.

Vazduh.me je naziv aplikacije koja ne samo da prikazuje koncentracije PM2,5 i PM10 čestica u vazduhu, već u realnom vremenu pruža savjete kako da se ponašamo u tim uslovima.

Kao što je već poznato, Agencija za zaštitu životne sredine upravlja Državnom mrežom za praćenje kvaliteta vazduha, putem koje je javnost informisana o stanju kvaliteta vazduha, a podaci su dostupni na našem sajtu. Međutim, sada smo kroz ovu aplikaciju pojednostavili proces pristupa ovim informacijama, omogućavajući građanima da ih lakše i brže dobiju.

Saobraćaj – foto Boka News

Podaci koje aplikacija koristi direktno se preuzimaju sa Državne mreže, a savjeti unutar aplikacije pripremljeni su u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore.

Planiramo kampanju koja će uključiti sve lokalne i nacionalne medije kako bismo informisali što veći broj ljudi i navikli ih da koriste zvanične izvore informacija i da pravovremeno reaguju i zaštite svoje zdravlje.

Aplikacija je besplatna i dostupna za sve uređaje; može se preuzeti sa Play Store-a i App Store-a.

Norveška razmatra uvođenje poreza za putnike na kruzerima

0
Norveška razmatra uvođenje poreza za putnike na kruzerima
Norveška – kruzeri – foto Cruise Industry News

Norveška vlada razmatra mogućnost uvođenja poreza na kruzerski turizam kao dio šireg plana za oporezivanje turizma



Primjer koji često navode je Island, gdje je uveden porez od 1.000 islandski kruna (oko 7,10 USD) po noćenju za svakog putnika na kruzeru, prema norveškoj poslovnoj platformi N24.

Cilj turističkog poreza je prikupljanje sredstava za izgradnju i održavanje turističkih sadržaja, uključujući destinacije, vidikovce i parkirališta, kako za goste hotela i Airbnb smještaja, tako i za kampove i marine za jahte. Svaka općina u Norveškoj imala bi mogućnost određivanja stope poreza, uz maksimalnu stopu od 5 % cijene noćenja koju plaćaju posjetitelji, piše Cruise Industry News.

Dok mnoge norveške opštine podržavaju prijedlog turističkog poreza kao način upravljanja problemom prekomjernog turizma, hotelijerski sektor ističe kako njihovi gosti nisu glavni uzrok gužvi. Oni smatraju da su najveći izazov jednodnevni posjetitelji koji dolaze autobusima, automobilima i kruzerima.

Podaci Norveške uprave za obalnu plovidbu pokazuju značajan porast broja dolazaka kruzera, koji se utrostručio od 2010. do 2023. godine, kada je zabilježeno 3.445 dolazaka.

/Cruise Industry News/

“Knjeginja” u Tivtu 28. januara

0
“Knjeginja” u Tivtu 28. januara
Kneginja

“Kneginja”, diplomska pozorišna predstava rediteljke Milice Lučić iz Herceg Novog, biće izvedena u utorak 28. januara u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.

U predstavi rađenoj po tekstu Jelene Kajgo igraju Milica Lučić i Dejan Ðonović. Kostime je uradila Ivana Vukčević a scenografiju Irina Veličković.

Spisateljica Jelena Kajgo objašnjava da se odlučila da piše o Kseniji jer je to bila žena koja je išla ispred svog vremena, prva žena koja je vozila automobil na Balkanu, prva žena koja je prepoznala umjetnost fotografije i svojim posebnim senzibilitetom i talentom ostavila u zavještanje Crnoj Gori impresivnu umjetničku zbirku.

„Imala sam sreću da mlada i darovita Milica Lučić donese lik Ksenije vedro i samouvјereno i vrati nas u vrijeme sreće i bezbrižnog života porodice Petrović na Cetinju. Sa druge strane, sigurno nisam mogla poželjeti boljeg glumca za lik kralja Nikole od Dejana Đonovića koji svom junaku daje snagu, odlučnost, harizmu, ali i brižni odnos prema ćerki, dakle koji delikatno i sa velikom glumačkom lakoćom osvijetljava tu drugu stranu vladara, a to je uloga pjesnika i oca”, istakla je Kajgo u najavi premijere koja je bila 8. decembra u Herceg Novom.

Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati radi Ukrajine i cijena energenata

0
Putin kaže da bi se on i Trump trebali sastati radi Ukrajine i cijena energenata
Ukrajina

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi se on i Donald Trump trebali sastati da razgovaraju o ukrajinskom ratu i cijenama energenata, pitanjima koje je američki predsjednik istaknuo u prvih pet dana svoje nove administracije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je međutim rekao da ne može biti ozbiljnih mirovnih pregovora s Ukrajinom osim ako se Zapad ne osloni na predsjednika Volodimira Zelenskog da će poništiti dekret iz 2022. koji mu brani pregovore s ruskim čelnikom.

Putin je opisao Trumpa, koji je ovaj tjedan zaprijetio Rusiji novim sankcijama i carinama ako ne ispregovara prekid rata, pametnim i pragmatičnim. Rekao je da ne očekuje da će predsjednik SAD-a donijeti odluke o sankcijama koje bi se odrazile na američko gospodarstvo.

– Stoga bi, najvjerojatnije, bilo bolje da se sastanemo, na temelju realnosti današnjice, mirno razgovaramo o svim onim područjima važnim za Sjedinjene Države i za Rusiju. Mi smo spremni, rekao je, dodajući da to ovisi o izboru američke strane.

Bio je to dosad najsnažniji pokazatelj iz Kremlja da želi rani samit s Trumpom nakon tri godine praktički nikakvog kontakta na visokoj razini sa zapadnim čelnicima zbog rata u Ukrajini.

Putin je rekao da je s Trumpom uvijek imao “pragmatičan odnos pun povjerenja”. Također je izrazio potporu Trumpovoj lažnoj tvrdnji da je on, a ne Joe Biden, pravi pobjednik američkih izbora 2020.

– Ne mogu ne složiti se s njim u tome da je on bio izabran za predsjednika, da mu pobjeda nije ukradena 2020., tada možda ne bi bilo krize u Ukrajini koja je nastala 2022., rekao je čelnik Kremlja.

U veljači te godine Putin je pokrenuo ono što je nazvao svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

Što se tiče Trumpovih komentara da je spreman surađivati, rekao je: “Uvijek smo otvoreni za to”.

Peskov: Putin spreman na telefonski razgovor s Trumpom 

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je održati telefonski razgovor s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, dok Moskva čeka obavijest iz Washingtona da je i ta strana spremna, izjavio je ranije danas glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Trump je u četvrtak rekao da se želi susresti s Putinom što je prije moguće kako bi osigurao kraj rata s Ukrajinom i izrazio želju da radi na smanjenju nuklearnog oružja, a Kremlj je priopćio da je Putin jasno dao do znanja da i on to želi.

Na pitanje hoće li dvojica predsjednika iskoristiti već ovaj prvi Trumpov vikend svog drugog predsjedničkog mandata za svoj prvi telefonski razgovor, bitnu preteču sastanka licem u lice za dublje razgovore, Peskov je rekao da je “Putin spreman.

– Čekamo signale iz Washingtona. Svi su spremni. Teško je u ovoj situaciji čitati talog kave. Čim i ako nečega bude, obavijestit ćemo vas.

Trump, koji se u četvrtak obratio Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu putem video veze, rekao je da želi raditi na smanjenju nuklearnog naoružanja, dodajući da misli da bi Rusija i Kina mogle podržati smanjenje vlastitih oružanih kapaciteta.

– Željeli bismo vidjeti denuklearizaciju. I reći ću vam da se predsjedniku Putinu jako svidjela ideja o smanjenju nuklearne energije. Mislim da bismo ostatak svijeta natjerali da slijedi, a tome bi se pridružila i Kina, rekao je američki predsjednik.

Peskov kaže da je Putin jasno dao do znanja da želi nastaviti pregovore o nuklearnom razoružanju što je prije moguće, ali da bi takvi razgovori trebali biti širi nego u prošlosti kako bi obuhvatili nuklearne arsenale drugih zemalja, uključujući Francusku i Britaniju.

– Dakle, ima se o čemu razgovarati, treba razgovarati. Vrijeme je u mnogočemu izgubljeno. O takvom interesu smo i prije govorili, tako da je lopta u dvorištu SAD-a koji je zaustavio sve sadržajne kontakte s našom zemljom, rekao je glasnogovornik Kremlja.

Novi ugovor o smanjenju strateškog naoružanja ili Novi START, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje Sjedinjene Države i Rusija mogu rasporediti, te raspoređivanje raketa i bombardera s kopna i podmornica za njihovu isporuku, trebao bi isteći 5. veljače 2026.

Posljednji je to preostali stub kontrole nuklearnog oružja između dviju najvećih svjetskih nuklearnih sila.