Radnik preminuo nakon spašavanja iz urušene kule u Rimu

0
Radnik preminuo nakon spašavanja iz urušene kule u Rimu
Spašavanje ljudi nakon urušavanja tornja Torre dei Conti
Foto: Guglielmo Mangiapane / REUTERS

Radnik koji je više od jedanaest sati bio zarobljen pod ruševinama kule Torre dei Conti u središtu Rima preminuo je nakon što su ga spasioci izvukli i prevezli u bolnicu, izvijestili su talijanski mediji.

Dio pročelja kule, smještene u blizini Carskih foruma i Koloseja, urušio se u ponedjeljak ujutro i, uz oblak prašine, zatrpao radnike na gradilištu. Prema navodima medija, trojica su radnika evakuirana, a jedan je zadobio ozljedu glave. Posljednji, 66-godišnji rumunjski državljanin, ostao je zarobljen pod ruševinama više od jedanaest sati.

Rimski vatrogasci izvukli su ga kasno navečer, a u bolnicu Umberto I. stigao je u kardiorespiratornom zastoju. Unatoč pokušajima reanimacije, preminuo je, izvijestila je agencija Ansa.

Predsjednik regije Lazio Francesco Rocca izrazio je sućut obitelji stradalog radnika.

– Octay Stroici nije preživio, unatoč velikim naporima spasilaca. Na radu se ne može i ne smije umrijeti, napisao je Rocca na Facebooku.

Rimsko tužiteljstvo otvorilo je istragu zbog sumnje na nemar i nenamjerne ozljede, a karabinjeri su ispitali radnike i odgovorne za obnovu. Prema podacima rimskog odjela za kulturnu baštinu, urušio se potporni zid, dio podnožja i stubište kule, čija je obnova počela u lipnju i uključivala uklanjanje azbesta.

Kula Torre dei Conti, izgrađena u 9. i proširena u 13. stoljeću za obitelj pape Inocenta III., zatvorena je od 2007. Obnova se financira sredstvima iz europskog plana oporavka, a nakon radova trebala bi postati kulturni centar.

Skupina mladića prekinula program Dana srpske kulture, stižu osude

0
Skupina mladića prekinula program Dana srpske kulture, stižu osude
policija

Splitska policija traga za mlađim osobama koje su u ponedjeljak prekinuli program Dana srpske kulture u prostorijama Gradskog kotara Blatine, neslužbeno, rekli su im da se program ne može održati u vrijeme obilježavanja pada Vukovara, te da članovi KUD-a iz Novog Sada iziđu iz prostorija.

Program u Splitu je organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta

Splitska policija je potvrdila kako se incident dogodio oko 18.30 sati.

Tada su zaprimili dojavu da se članovi KUD-a iz Novog Sada, zbog veće grupe mlađih osoba koja je bila ispred objekta Gradskog kotara Blatine, ne osjećaju sigurno u prostoru Gradskog kotara gdje su trebali nastupiti. Njihov vozač je, naime, dojavio da su se udaljili u smjeru gradskog kvarta Split 3.

– Žurnom intervencijom vozač i članovi KUD-a iz Novog Sada su pronađeni na tri lokacije i pružena im je zaštita, navela je policija.

– Naknadno smo saznali da je dio okupljene skupine mlađih osoba ušao u sam prostor Gradskog kotara Blatine gdje se trebala održati manifestacija i od posjetitelja zatražio da se raziđu, što su isti i učinili. Za vrijeme razilaska osobe iz skupine su u nekoliko navrata uzvikivanjem narušavali javni red i mir, dodali su u splitskoj policiji.

Navodno je riječ o članovima navijačke skupine Torcide

Neslužbeno, navodno je riječ o članovima navijačke skupine Torcide koji su prekinuli proslavu obilježavanja ‘Dana srpske kulture’, a koje je u Splitu organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.

Mediji navode da su navodno mladići koji su ušli u prostorije Gradskog kotara bili u crnoj odjeći, te je netko od njih rekao da se program ne može održati u vrijeme obilježavanja pada Vukovara.

Lokalni mediji pišu i da su mladići uzvikivali ‘Za dom spremni’.

U događaju nije bilo fizičkog nasilja ni ozlijeđenih.

Policija provodi intenzivno kriminalističko istraživanje kako bi otkrili osobe koje su sudjelovale u incidentu.

Plenković: Najoštrije osuđujemo incident u Splitu

Premijer Andrej Plenković osudio je u ponedjeljak navečer incident u Splitu gdje je skupina mladića prekinula program Dana srpske kulture, istaknuvši kako očekuju da nadležna tijela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne.

– Najoštrije osuđujemo incident u Splitu tijekom kulturne manifestacije predstavnika srpske nacionalne manjine. Očekujemo da nadležna tijela u što kraćem roku procesuiraju odgovorne, napisao je u objavi na X-u.

– Isključivosti ili bilo kojem obliku netolerancije prema nacionalnim manjinama nema mjesta u hrvatskom društvu, dodao je.

Milošević: Politika i društvo moraju osuditi incident

Incident je za HRT komentirao predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević.

– Smatram da je to prestrašno, da jednu benignu kulturnu manifestaciju prekine skupina huligana iz ne znam kojeg razloga. Ostavljam policiji da utvrdi što se točno dogodilo, ali mislim da svi kao društvo i politika – se moramo uključiti jer ovako ne može dalje. Imamo kulturne manifestacije i radionice s djecom. Tko će poslati svoje dijete na neko događanje koje osigurava policija, upozorio je.

Gradonačelnik Šuta i splitske stranke osudili incident u Splitu

I splitski gradonačelnik i nekolicina splitskih stranaka osudili su u incident.

Gradonačelnik Tomislav Šuta rekao je kako Split mora biti grad sigurnosti, tolerancije i poštovanja za sve građane i goste, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost.

– U mjesecu tuge i sjećanja na žrtvu Vukovara potrebno nam je zajedništvo, dostojanstvo i mir, a ne podjele i netrpeljivost, poručio je splitski gradonačelnik.

Puljak: Očekujemo i jasnu i odlučnu reakciju

Saborska zastupnica Centra i gradska vijećnica Marijana Puljak na Facebooku je navela da osuđuje ispad grupe zamaskiranih huligana koji su prekinuli otvaranje Dana srpske kulture u Splitu te je pozvala gradonačelnika da zaustavi nasilje.

– Očekujemo i jasnu i odlučnu reakciju Tomislava Šute i osudu ovog čina koji se dogodio u gradskim prostorijama, navela je dodavši da je Split uvijek bio grad kulture, različitosti i slobode, a ne grad straha i nasilja.

Možemo: Pozivamo gradonačelnika da zaustavi nasilje

Splitski Možemo također je reagirao, navevši kako je večerašnji incident gdje je skupina u crnom uz povike “Za dom spremni” prekinula program srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” i de facto istjerala publiku i sudionike “sramotna epizoda u životu Splita “koja mora naići na glasnu osudu i brzu reakciju svih nadležnih – od gradonačelnika do policije”.

– Split mora pokazati da je grad koji ne podnosi nasilje i netoleranciju, koji podržava i štiti sve svoje građane i sve njihove goste bez obzira na etničko podrijetlo ili religijsko uvjerenje, poručili su iz Možemo.

Oglasio se i gradski vijećnik Bojan Ivošević koji je rekao kako je otišao pružiti podršku ljudima koji su bili meta huligana isključivo radi svoje nacionalnosti nakon što je čuo za incident.

Od buke do parkiranja, 600.000 eura kazni za pola godine u Budvi

0
Od buke do parkiranja, 600.000 eura kazni za pola godine u Budvi
Budva – foto Boka News

Službenici Opštinske komunalne policije Budva izdali su od maja do oktobra ove godine više od 8.000 prekršajnih naloga, što u toj službi ocjenjuju kao izuzetno dobar rezultat, jer su, kako navode, u najvećem broju slučajeva djelovali represivno.

Načelnik Komunalne policije Budve Miloš Đurašević istakao je da je u posljednjih šest mjeseci, od kada Komunalna inspekcija i Komunalna policija funkcionišu odvojeno, postignut značajan napredak u radu.

“Za ovih šest mjeseci ispisano je oko 8.000 naloga, što u novčanoj vrijednosti iznosi približno 600.000 eura. Imamo dobru naplatu, a dodatno smo pojačali i prinudnu naplatu kroz administrativne procedure. To su hiljade kontrola i upozorenja — ne samo kažnjavanje, već i preventivno djelovanje,” kazao je Đurašević.

Prema njegovim riječima, visina kazni varira u zavisnosti od prekršaja i kreće se od 60 do 1.500 eura.

“Nepropisno parkiranje se kažnjava sa 60 eura. Tokom ljeta je česta pojava nelegalne pijačne prodaje, gdje kazne iznose 100 do 200 eura. Za buku u ugostiteljskim objektima kazna za pravna i odgovorna lica iznosi 2.200 eura, dok je za buku u stanovima predviđena kazna od 500 eura za fizička lica. Najveće kazne, do 1.500 eura, odnose se na prljanje javnih površina i neadekvatno održavanje gradilišta,” pojasnio je načelnik.

Đurašević je naglasio i značaj saradnje sa građanima, koji su, kako kaže, “važna karika i saveznici u radu Komunalne policije”.

“Uvijek apelujem na građane da prijave svaku nepravilnost. Svaki komunalni policajac dužan je da reaguje u najkraćem roku. Lično sam dostupan građanima i pozivam ih da mi se obrate ako primijete nepravilnosti ili neadekvatno postupanje službenika — iako, do sada, takvih pritužbi nismo imali. Građani su naši partneri i oslanjamo se na njihove prijave kako bismo što efikasnije rješavali probleme iz naše nadležnosti,” istakao je Đurašević.

U radu Komunalne policije, pored Komunalne inspekcije, važnu ulogu ima i saradnja sa opštinskim sekretarijatima, što doprinosi efikasnijem sprovođenju komunalnog reda i unapređenju kvaliteta života u Budvi.

/D.B./

TV Budva

Kotor, Tivat i Herceg Novi najviše odmakli u količini recikliranog otpada

0
Kotor, Tivat i Herceg Novi najviše odmakli u količini recikliranog otpada
Transfer stanica Komunalnog u Kotoru, Foto: Komunalno Kotor

Tri bokeljske opštine prednjače u Crnoj Gori kada je u pitanju sakupljanje i odvajanje za ponovnu upotrebu ili reciklažu komunalnog otpada.

To pokazuju podaci iz godišnjeg izvještaja o sprovođenju strategije upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period do 2030. godine, za 2024, odnosno Predloga državnog plana upravljanja otpadom za period 2025-2029. godine.

Kako se navodi, u samo šest od ukupno 25 crnogorskih opština (Podgorica, Bar, Kolašin, Kotor, Tivat i Herceg Novi) obavlja se odvajanje za ponovnu upotrebu ili reciklažu reciklabilnih frakcija iz sakupljenog otpada. S obzorom na najveći broj stanovnika i činenicu da usluge njene sanitarne deponije “Livade” gdje se prije odlaganja vrši selekcija pristiglog komunalnog otpada, koriste i neki drugi gradovi u Crnoj Gori, najviše otpada odvojenog za ponovnu upotrebu ili reciklažu nastaje u Podgorici. Prema podacima za 2023. godinu, u glavnom gradu je tako izdvojeno 1.199 tona papira, 599 tona plastike, 85 tona stakla i 22 tone metala.

Međutim, tri bokeljske opštine zajedno na tom planu imaju, gledano u odnosu na broj stanovnika, u prosjeku čak i bolje rezulate nego od njih značajno veće Podgorice. Prednjači Kotor koji je 2023. za ponovnu upotrebu i reciklažu odvojio ukupno 759 tona papira, 145 tona plastike, 176 tona stakla i 835 tona metala. U Herceg Novom su istovremeno sakupili i na reciklažu poslali 667 tona papira i 53 tone metala, dok su u najmanjoj bokeljskoj opštini Tivtu komunalci 2023. sakupili i za reciklažu, odnosno ponovu upotrebu izdvojili ukupno 239 tona papira, sedam tona plastike i tri tone metala.

U tri bokeljska grada je 2023. sakupljeno i 5.402 tone zelenog otpada iz parkova i sa privatnih i javnih zelenih površina, dok je u Podgorici sakupljeno samo 1.865 tona zelenog otpada. Međutim, zbog nedovoljnih kapaciteta kompostane Komunalnog preduzeća Kotor u Kavču koja je prije nekoliko godina otvorena zvanično za potrebe triju bokeljskih opština i Budve, u njoj je lani zbrinjavan samo zeleni otpad sakupljen na području Kotora. Njegovom je preradom dobijeno 120 kubika visokokvalitetnog humusa koji se koristio za održavanje javnih zelenih površina i parkova u tom gradu.

U strateškim dokumentima Vlade iz oblasti gazdovanja otpadom navodi se da su “u više opština (Herceg Novi, Tivat, Budva i Kotor) napravljeni početni koraci ka odvojenom sakupljanju različitih vrsta otpada i reciklaži, podržani kroz niz projekata”.

“Ovi napori su daleko ispod potrebnog nivoa tako da je neophodno da se što prije usvoji novi Zakon o upravljanju otpadom i pripreme državni i lokalni planovi upravljanja nove generacije. Upravljanje komunalnim otpadom ostaje goruće pitanje očuvanja životne sredine (morske i kopnene) u obalnom području”, piše u tim dokumentima uz napomenu da za postizanje boljih rezultata treba poboljšati tehničku i infrastrukturnu opremljenost lokalnih komunalnih preduzeća.

Tako, na primjer, Tivat za razliku od Kotora i Herceg Novog, uopšte nema ni reciklažno dvorište ni transfer stanicu.

Inače, transfer stanica osim za efikasnije izdvajanje reciklabilnih frakcija iz sakupljenog konmunalnog otpada, prvenstveno služi za smanjenje troškova transporta otpada do postrojenja za obradu, odnosno lokacija za konačno deponovanje.

Iako nema sopstvenu transfer stanicu koja mu je hitno potrebna i zbog lošeg uticaja koji na okolinu ima aktuelno privremeno rješenje sa prekrcavanjem otpada na otvorenom na dijelu prostora nekadašnjeg poljoprivrednog doba Montepranzo u blizini aerodroma, u Tivtu se ipak vrši odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, a preostali miješani komunalni otpad se odvozi na sanitarnu deponiju “Možura” u Baru. Kabasti i zeleni otpad se u Tivtu takođe odvojeno sakuplja i obrađuje.

/S.L./

Za 24 sata 26 saobraćajnih nezgoda

0
Za 24 sata 26 saobraćajnih nezgoda
Policija – foto Boka News

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 26 saobraćajnih nezgoda, u kojima je osam osoba povrijeđeno lakše, prenosi agencija MINA.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 15 saobraćajnih nezgoda, a u Kotoru i Nikšiću po tri.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom, Bijelom Polju i Šavniku.

Izdato je 379 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 24 prekršajne prijave.

Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Leila Amidović progovorila svojom prvom knjigom

0
Leila Amidović progovorila svojom prvom knjigom
Naslovnica knjige Amidović

Ovo je posveta svim ženama koje su se usudile da vjeruju sebi, da ustanu i da svoj put žive dostojanstveno, bez straha da budu autentične, kaže autorka.

Knjigom pod naslovom „Tišina žene koja govori“ autorka Leila Amidović iz Prčanja predstaviće se kotorskoj publici u petak, 7. novembra od 18 sati u Hotelu Cattaro, u Starom gradu. O knjizi će govoriti Žarko Božović, magistar sociologije, novinar i urednik RTCG i prof. Aleksandra Sindik.

-Knjiga „Tišina žene koja govori“ nastajala je godinama — kao zbirka ličnih priča, lekcija i iskustava o snazi, vjeri i hrabrosti žene da pronađe svoj glas. Ona je posveta svim ženama koje su se usudile da vjeruju sebi, da ustanu i da svoj put žive dostojanstveno, bez straha da budu autentične, napisala je Leila Amidović u pozivnici koju je uputila  medijima  uz želju da poruka njene knjige dopre do što više ljudi.

/M.D.P./

Slike Rada Vujačića na izložbi u Budvi

0
Slike Rada Vujačića na izložbi u Budvi
Slike Rada Vujačića na izložbi u Budvi

Izložba slika „Visio Lunarisˮ Rada Vujačića otvorena je u postavci kustosa Senke Subotić u četvrtak u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”  u Budvi. Publici se na otvaranju obratio novinar i publicista Ranko Pavićević, kao i sam autor, koji se ovom prilikom predstavlja sa 15 radova u tehnici akril na platnu. Izložbu je otvorila mr Senka Subotić. Otvaranju je prisustvovao veliki broj ljubitelja umjetnosti. Učenica petog razreda, Lucija Milićević, nastupila je na klaviru sa izvedbom kompozicije „Arabeska“ Johanna Friedricha Burgmüllera.

Rade Vujačić je rođen u Podgorici 1977. godine. Fakultet likovnih umjetnosti završio je na Cetinju u klasi profesorice Anke Burić. Član je udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2012. godine. Osnivač je slikarske radionice „Boje prijateljstva” u Podgorici.

 Tokom ove godine izlagao je na bijenalima fantastike u Beogradu i u Valjevu, a trenutno je svojim svaralaštvom zastupljen  i na upravo otvorenom drugom izdanju Likovnog salona PEAN – SINDIK u Tivtu.

/M.D.P./

Rekonstruisan sistem osvjetljenja na pomoćnom terenu OFK “Grbalj“

0
Rekonstruisan sistem osvjetljenja na pomoćnom terenu OFK “Grbalj“
OFK Grbalj – foto Opština Kotor

Sekretarijat za investicije Opštine Kotor uspješno je realizovao radove na rekonstrukciji sistema osvjetljenja na pomoćnom terenu OFK „Grbalj“. Radovi su obuhvatili zamjenu dotrajalih reflektorskih stubova i reflektora, kao i gromobranskog uzemljenja.

Tokom realizacije projekta ugrađeno je šest novih, toplocinkovanih reflektorskih stubova sa novim betonskim stopama, u vrijednosti od 18 hiljada eura. Stari reflektori zamijenjeni su savremenim LED reflektorima proizvođača „Minel Schreder“, čija je vrijednost 33 hiljade eura, čime je obezbijeđeno kvalitetnije osvjetljenje terena namijenjenog treninzima i rekreativnim aktivnostima.

Pored toga, izvedeno je i gromobransko uzemljenje u vrijednosti od osam hiljada eura.

Radove je izvelo preduzeće „Spinel“ iz Kotora.

Do orjenskog Veljeg vrha sa “Vjevericom” (Foto)

0

Kamena rapsodija sivog krša izbrazdanog škrapama, protkana plamenim bojama rujevine, opalim lišćem bukve i žutim nijansama mediteranskog grmlja obilježila je divan dan u nedjelju, 2. novembra, proveden na stazi od Crkvica do Veljeg vrha (1277mnv) i Grkavca.

Grupa planinara/planinarki iz Herceg Novog, Kotora i Tivta uživala je u šetnji raznolikom, zanimljivom stazom izgrađenom prije 130 godina, stazom koja svojom stabilnom arhitekturom prkosi vremenu.

Nastala u doba austrougarske vladavine kao dio fortifikacione mreže, povezujući tvrđave u Boki Kotorskoj i Krivošijama, ova ruta priuštila je ljubiteljima prirode da uživaju u ljepotama nepregledenog surovog krša, u prepletu sa  pitomim šumskim dionicama posutim suvim lišćem. Oni sa istraživačkim afinitetima mogli su da obazrivo pogledaju unutrašnjost razrušenih utvrda Stražnik i Under, te da sa njih vazdušnom linijom (i iz podnožja, sa staze) lociraju i tvrđave Kom i Ober, u daljini Šanik i tvrđavu Sveti Andrija (Vranovo brdo). Sa Veljeg vrha pruža se fantastična panorama na Bokokotorski zaliv, na orjenski masiv i na lovćenske vrhove, Dragalj i Ledenice, ali i dalje ka Pivskim planinama, Goliji, Durmitoru, Komovima, Prokletijama…

Velji vrh 2. novembar 2025.

-Ova staza povezuje tvrđave Stražnik, Kom, Ober i Under. Poznavaoci fortifikacionog naslijeđa pišu da je u Boki postojalo 70-ak austrougarskih tvrđava, a koliko su očuvane,  to ne znamo. Ovdje se usput “susrećemo” sa njih četiri, a pored toga imamo priliku da vidimo i neke druge objekte, stražarnice, bistijerne, natpise uklesane u kamenu…

Velji vrh 2. novembar 2025.

Sa vidikovaca na stazi možemo vidjeti i veliku pekaru iz toga doba, u kojoj se, kakžu, peklo oko 20 tona hljeba. Ovo je jako lijepa tura, sa svih strana se vide planinski vijenci Crne Gore, kaže Petar Knežević iz Herceg Novoga, koji je vodio turu uz organizovan prevoz mini-busom.

Velji vrh 2. novembar

-Priroda je predivna, ova tura mi je baš prijala. Najprije zato što je tokom jeseni kada je kolorit predivan, radostan, a i zbog ekipe koja je, kao i uvijek sponatana, vesela, druželjubiva. Vrijeme je niti vruće niti hladno, jako mi se svidjelo, kaže  Marija Radaković iz Tivta, koja je na kraju ture, u restoranu na Grkavcu, častila sve učesnike, jer joj je ovoga dana bio rođendan.

Velji vrh 2. novembar

– Kroz nestvarni krš napravljena je kamena staza zvana “Kamena bajka”, najljepša staza u Crnoj Gori. Nije ovo samo moj utisak, drugi planinari su je tako nazvali i ja sam se u to već dva puta uvjerio, a znam da moj utisak dijele i učesnici ove predivne ture, kaže Jovica Kaluđerović iz Gorovića, Grbalj, član PK “Vjeverica”.

Velji vrh je najviši vrh planinskog vijenca Orjen na krajnjem istoku. Ova tura je srednje teška. Duga je oko 13 kilometara, uz 400 metara uspona, a trajala je oko sedam ura.

/M.D.P./

Početak radova na izgradnji dječijih igrališta na četiri lokacije u opštini Kotor

0
Početak radova na izgradnji dječijih igrališta na četiri lokacije u opštini Kotor
Kotor – igralište

Sekretarijat za investicije Opštine Kotor 7. novembra započinje radove na investicionom održavanju i izgradnji dječijih igrališta na četiri lokacije: Sveti Stasije, Trojica, Sutvara i Zagora.

Vrijednost investicije iznosi blizu 150 hiljada eura, a radove će zajednički izvoditi firme „GEOTIN MNE“ iz Podgorice i „EUROZOX“ iz Danilovgrada. Rok za završetak radova je početak decembra ove godine.

Nakon prošlogodišnje izgradnje četiri nova igrališta, u Bigovi, Glavatičićima, Mircu i Vranovićima, Opština Kotor nastavlja sa ulaganjima u razvoj infrastrukture namijenjene najmlađim sugrađanima, potvrđujući posvećenost stvaranju bezbjednih i kvalitetnih prostora za igru i druženje djece u svim djelovima opštine.