Švedski start-up NoviOcean predstavio je hibridnu elektranu koja koristi energiju valova, vjetra i sunca. Takozvani Hybrid Energy Converter (HEC) proizvodi otprilike dvostruko više električne energije po jedinici površine od konvencionalnih offshore vjetroturbina. Maksimalna snaga hibridne elektrane je jedan megavat (MW), koja se dijeli između generatora valova (650 kilovata), šest vertikalnih vjetrogeneratora (300 kW) i solarnih modula (50 kW). Zahvaljujući tri modula, HEC navodno u svakom trenutku može proizvesti najmanje 400 kW električne energije, što je dovoljno za opskrbu električnom energijom 800 kućanstava.
Kako prenosi NoviOcean, plutajuća elektrana duga je 38 metara i pričvršćena je za morsko dno. Diže se i spušta s valovima i koristi rotacijsku energiju koja pogoni generator. U isto vrijeme, vjetrogeneratori i solarne ćelije na površini također proizvode električnu energiju. NoviOcean trenutno testira manje modele HEC-a u blizini Stockholma. Prototip u maksimalnoj veličini trebao bi biti instaliran do 2027. godine.
NoviOcean u budućnosti želi integrirati inovativnu hibridnu elektranu u postojeće offshore vjetroelektrane kako bi se njihov prostor učinkovito iskoristio. To će se prvo izvesti s 15 HEC-ova u švedskoj vjetroelektrani Skjoldhammer, čime bi se postigla maksimalna ukupna snaga od 25 MW. Prema tvorcima hibridne elektrane, takva instalacija ne bi smetala već postojećim, znatno višim vjetroelektranama, jer turbine rade na različitim visinama.
Humanitarni koncert “Christmas Magic” Muzičke škole Tivat održaće se večeras, u 19 sati, u bivšem Domu Vojske, a posvećen je podršci našoj sugrađanki Tini Pean.
Na programu su nastupi školskog orkestra pod dirigentskom palicom prof. Martine Vuksanović, hora učenika koji vodi prof. Tamara Fistrić i hora prvog razreda pod rukovodstvom prof. Anđele Homen.
Specijalni gosti biće djeca Dnevnog centra, Bojan Delić, Jelena Božović i Fankulo bend.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2.8 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
U Boki se sve do Drugogo svjetskog rata lovorika (lovor), kitila kao božićno drvo, koji uz maslinu smatraju svetom biljkome. I sam njen latinski naziv LAURUS – pobjeda pohvala, slavlje NOBILIS – slavan, glasovit, plemenit to potencira.
U nekim porodicama ta tradicija se zadržala do današnjih dana. I badnjaci su se znali praviti od lovorike. Ili su bili od maslinovog drveta, a kitili su se lovorom.
Običaj je i da se da se pred ulaz u kuću postavi mali lovorov vijenac, kao znak dobrodišlice i slobodnog ulaza. Po podu se razastre lovorovo lišće, kao slama u unutrašnjosti. Uz nalaganje badnjaka u vatru se bacaju i pera lovorike. U pravoslavnim domovima sve ikone o Božićnim praznicima kite se lovorikom.
Lovor ili lovorika (Laurus nobilis) je biljka iz porodice lovora (Laureaceae), zimzeleno je stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi su dvodomni, neugledni, žute boje, a plod je modrocrna bobica. Potiče iz zapadne Azije odakle se proširio zemljama Mediterana. Šume lovora na Liburniji (zapadna obala Kvarnerskog zaliva) u okolici Lovrana (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu.
Danas se lovor koristi u hortikulturi, a u kulinarstvu kao začin, i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka.
Lovor – laurel-laurus-nobilis
“Postoji vjerovanje da je mjesto gdje raste lovor, dobro za život”, kaže ing, pejzažne arhitekture Vesna Vidić, projektantica mnogih zelenih javnih površina i privatnih vrtova. Ističe da je i danas lovor popularan i često se sadi u vrtovima, jer se od njega prave žive ograde ( može lijepo da se orezuje), ali raste i kao drvo stablašica koje može da naraste do 15 metara u visinu.
Grčku nimfu Dafne otac pretvorio u lovorovo drvo
Starim Grcima drvo lovora bilo je sveto i često su ga koristili u vjerskim svečanostima i za ukrašavanje ulaza u kuću. Lovor je bio posvećen bogu Apolonu, a njegov hram imao je krov od lovorovih listova koji su, prije svega, imali ulogu da štite od bolesti, uroka i gromova. Prema legendi nimfu Dafne njen otac, bog Pinios, je da bi izbjegla Apolonovu osvetu zbog neuzvraćene ljubavi pretvorio u lovorovo drvo. Nimfa Dafne nije mogla da zavoli boga Apolona, zato što ju je bog ljubavi Kupidon pogodio u srce svojom otrovnom strelom. Nakon toga, Apolon je nosio lovorov vjenac u znak sjećanja na Dafne.
Lovorov vijenac ukrašavao je i pobjednike Olimpijskih igara, a proročica Pitija je žvakala lovorove listove prije objavljivanja proročanstava, pa se i kasnije preporučivalo spavati s lovorovim listom ispod jastuka kako bi u snovima vidjeli budućnost.
Lovor – foto pixbay
Rimljani su lovor zvali laurus, što znači zlato, a ukazuje na njegovu vezu s bogom sunca. Za njih je lovor bio simbol mudrosti i slave i vjerovali su da štiti od gromova, bolesti i zlih duhova. Lovorov list je od davnina korišten kao znak slave i pobjede te su stoga glave starih rimskih imperatora bile ukrašene vijencem od lovorovog lišća.
U Indiji su slava, moć i žrtvovanje lovora simbolizirani u kultu boga Shive što se smatra muževnom i nebeskom moći, znakom pravde i više ljubavi. “Kao što sunce kao Božje oko sve vidi i ljudima omogućava da vide, tako i lovor otkriva sve ono što je skriveno”.
U Bibliji lovor često predstavlja obilje i slavu. U kršćanstvu simbolizira Hristovo uskrsnuće koje je uzrok trijumfa čovječanstva.
Lovor
Lijek i začin
Lovorov list sadrži eterična ulja, tanine, terpene, aromatske materije, minerale poput natrija, kalija, magnezija i željeza, dijetalna vlakna, vitamine A, C i B. Kao lijek djeluje antioksidativno, protuupalno i antivirusno.
Zato se koristi kao lijek protiv kašlja, bolova i problema s kosom i kožom. Kada se zapali lovoro list ispušta linalol, aromatični spoj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. U dimu se nalaze i drugi vrijedni sastojci koji djeluju na smanjenje stresa i glavobolja. Od lovora se dobija jedno od najdjelotvornijih ulja za jačanje i preventivu jer čisti limfni sistem.
U primorskim krajevima lišće se se i danas upotrebljava prilikom konzerviranja i oblaganja suvog voća. Kao začin u jela poput juha, variva, marinada i tamnih umaka stavljaju se suvi lovorovi listovi. Slaže se s jelima od povrća, mesa, pečenjima, pa čak i desertima.
Imena kao što su Lovro, Lovorka, Lovrenac, Lora, Loreta, Lara, Dafne i neka druga potiču od lovora. Postoji vjerovanje da lovor pomaže u rješavanju loših odnosa u kojima neko drugi „živi“ od našeg znanja i truda.
Novosadski Big band, sa solistima Bojanom Stamenov i Zoranom Šandorovim, sinoć je, koncertom na Marina trgu, otvorio ovogodišnji Portonovi praznični bazar.
Koncert je započeo Big band sa numerom Pick up the pieces, dok su posjetioci nakon toga mogli da uživaju u hitovima rok, disko i soul muzike, u izvođenju Stamenov i Šandorova.
Stamenov je kazala da je Portonovi i ljetos bio domaćin rock opere, a da su sada, sa Big bendom, željeli da šerenolikim programom svim posjetiocima uljepšaju praznike.
“Naši koncerti poput rock i disk opere, pa i ovo sa Big bando, su uvijek zanimljivi zato što je to veliki bend, veliki zvuk i možete da čujete numere koje su najpribližnije orginalnom izvođenju. Energija je bolja i živi ljudi su na sceni”, navela je Stamenov.
Kako je istakla, muzičari vole svoju profesiju i trude se da svoj osjećaju prenesu i publici.
Stamenov je kazala da je novi album, iako se rad na njemu odužio, gotov.
“Album je na engleskom. Možda se drznem da pjesme prevedem pošto sam ja pisala sve tekstove, i možda će to biti neki novi funk soul pravac, jednostavno nešto drugačije”, kazala je Stevanov koja bi voljela da se, kako kaže, ohrabri i u domaćoj pop muzici.
Ona je svima u novoj godini poželjela zdravlja, više ljubavi, tolerancije, podrške.
Portonovi
Gosti Portonovog će do 8. januara moći da uživaju u raznovrsnoj ponudi hrane i pića, a organizatori su se ove godine potrudili da zabavu organizuju za cijelu porodicu.
Iz Portonovog su kazali da će devat kućica na prazničnom bazaru raditi svakog radnog dana od 16 do 23 sata, a vikendom i praznicima od 12 do 23 sata.
Posjetioci Portonovog u narednom periodu moći će da uživaju u brojnim koncertima, dječijim programima, DJ i nastupima zvijezda, kao i prazničnom uređenju i razbovrsnoj ponudu restorana i butika.
Više osoba je stradalo kada se helikopter Hitne pomoći srušio se i udario u zgradu bolnice u Turskoj. Nesreća se dogodila u gradu Mugla, a na licu mjesta su spasilačke ekipe.
Prema prvim informacijama, u pitanju je helikopter koji je poletio iz Mugle prema Antaliji. Vjeruje se da je do pada došlo zbog guste magle.
Helikopter hitne pomoći, koji pripada Ministarstvu zdravlja, srušio se na prvo gornji sprat bolnice u okrugu Menteše u Mugli, a potom se srušio u prazan prostor u blizini bolnice. Na lice mjesta upućene su mnoge ekipe, prenosi Telegraf.rs.
Prema nezvaničnim informacijama stradala su dva pilota, jedan lekar i jedan član medicinskog osoblja.
Bajkeri iz cijele Crne Gore i ove godine su štićenicima Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj priredili pravu prazničnu čaroliju u okviru 15. humanitarne akcije „Moto Djeda Mrazevi“. U jedinstvenoj povorci dvotočkaša je bilo preko 200 motora iz brojnih moto klubova kao i kombi pun darova, a i djeci lišenoj roditeljskog staranja i bajkerima velikog srca najljepši poklon su bila su ozarena lica i iskreni osmjesi.
Osim poklon paketića sa slatkišima, igračkama i školskim priborom, donosimo još mnogo vrijednih poklona koji će djeci uljepšati praznike, ali i boravak u Domu, kaže predsjednik Udruženja „No limit bikers“, koje organizuje ovu humanitarnu akciju, Marko Radulović.
Marko-Radulovic foto RTHN
-Ove godine smo ovu jubilarnu akciju označili time što ćemo dati poklon paketiće, djeca će dobiti novu odjeću, cipele i patike, kao i sobni bicikl, trake za trčanje za rekreaciju i poboljšanje motorike djece sa smetnjama. Ima još mnogo toga – jastuci, jorgani, ćebad, sve što može koristiti za bolje sutra ovoj djeci. Da se sve to prikupi trebalo je mjesec i po do dva. Ova akcija zahtjeva veliku logistiku, ne samo u finansijskom smislu, nego treba bezbjedno dovesti između 250 i 300 motora iz cijele Crne Gore na ovu lokaciju. Vrijeme nas je, nasuprot nekim prognozama pozitivno iznenadilo i poslužilo, tako da je sve bilo kako treba, kaže Radulović.
Domaćini ovog druženja punog radosti i emocija bili su bajkeri iz MC „Cruiser“ iz Herceg Novog. Mario Mitrović iz ovog moto kluba kaže da ovo druženje mnogo znači, ne samo djeci iz Doma u Bijeloj nego i svim učesnicima akcije.
Mario-MItrovic foto RTHN
-Mi smo dio organizacije, kao domaćini u Herceg Novom, od prvog dana podržavamo „Moto Sjeda Mrazeve i mnoge druge humanitarne akcije, i jako nam je drago što smo dio svega ovoga. Mnogo znači kada znate da ste pomogli nekome, posebno ovoj djeci koja su tu sama i mislim da je ovo druženje jako bitno za njih kao i za nas. Njima znači mnogo, a i mi punimo neke naše baterije, naročito u ovim zimskim danima kada je ovakav događaj stvarno jedinstven. Drago nam je što se odazvao ovoliki broj motorista iako smo zakoračili u zimu, ali i vrijeme nas je srećom poslužilo, poručio je Mitrović.
Ženskom Moto klubu “Ladies” je ovo druga godina kako učestvuje u akciji darivanja paketića djeci iz Doma „Mladost“. Ranije su to činili samostalno. Jovana Čović, članica ovog kluba, ističe da ovakvi događaji podstiču brojne ljude da čine humana djela.
Jovana-Covic – foto RTHN
-Svi mi uglavnom imamo i svoju djecu i znamo koliko im znači taj zagrljaj i osmjeh, i sama ta pomisao da se neko njih sjetio, pogotovo u ovim prazničnim danima kad smo svi mi sa našim porodicama i našom djecom, jako obraduje ove mališane. Kao što nama znači, vjerujem da i njima znači još više, da se malo razbije ta njihova svakodnevica, da im unesemo malo radosti i osmjeha, jer im je neobično da vide toliki broj motora. Ovo je događaj koji nas sve podstiče da činimo humana djela i da se sjetimo onih koji su malo zapostavljeni i koji su na marginama društva. Nadam se da će ovakve akcije podsticati sve ostale da učestvuju i da će u narednom periodu biti sve više donatora i ljudi koji će obratiti pažnju na ovu djecu, kaže Čović.
Moto-Djeda – Foto RTHN
Prema riječima direktorice Dječijeg doma „Mladost“, Marele Savić, ovo je za mališane jedan od najradosnijih dana u godini.
-Danas je jedan prelijep dan i jedan od najradosnijih u godini za našu djecu i nas koji o njima brinemo. Tradicija duga 15 godina, 15 godina ljubavi, empatije i svega onog dobrog što treba da bude u ljudima. I zaista je ta razmjena emocija, razmjena ljubavi između djece i ovih naših divnih prijatelja iz moto klubova iz čitave Crne Gore danas ispunila ovaj prostor i ovaj lijepi dan. Djeca se danima raduju ovom događaju i ovo je za njih nešto posebno, istakla je Savić.
U znak zahvalnosti, mališani iz Dječjeg doma „Mladost“ su „Moto Djeda Mrazeve“ ispratili najljepšim poklonom – crtežom koji govori o njihovoj humanosti i empatiji, uz poruku „Sa bajkerima nisi sam“.
Hercegnovska policija je u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Herceg Novom, uhapsila šest albanskih državljana, M.D. (68), S.D. (32), M.H. (30), A.H. (26), E.K. (28) i M.G. (22), zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako su podsjetili iz policije, oni su jutros oko 06.45 časova na platou trajektnog prelaza “Kamenari” fizički napali trojicu zaposlenih na trajektnom prelazu Kamenari – Lepetane, nanijevši im povrede.
“Oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku. Takođe, zbog sumnje da su izvršili isto krivično djelo krivična prijava podnijeta je i protiv dva maloljetna lica iz Republike Albanije stara 14 i 16 godina”, zaključili su iz Uprave policije.
Direktorica TO Tivat, Nina Lakičević – foto Boka News
Tivat se sprema za spektakularni doček Nove godine. Tokom tri dana na gradskoj rivi Pine nastupiti će Zdravko Čolić, Jelena Rozga, Saša Kovačević, Jelena Tomašević, Akademia bend, Toć, Crveno i Crno…
O protekloj turističkoj sezoni, organizacijom dočeka Nove 2025. godine i aktuelnim problemima, prije svega napajanja električnom energijom, sa čime Tivat ima problema već duži period razgovarali smo sa direktoricom TO Tivat, Ninom Lakičević.
Proteklog ljeta imali smo problema sa napajanjem električnom energijom, problem je ponovo aktueliziran i proteklih dana?
Lakičević: Kao što ste upoznati to nije dobra slika jedne destinacije. Sigurno nešto što je jedan turista koji je radio cijele godine i opredjelio se da 5 ili 7 dana odmori u jednom gradu ne želi da ima takav problem. Mi smo grad u Crnoj Gori koji je najviše ove godine pretrpio problema sa napajanjem električnom energijom, nažalost taj problem nije riješen i ponovo je intenziviran prethodnih dana.
Sad idemo u susret organizacije novogodišnjeg programa i mene brine što se može desiti ukoliko se opet nađemo u situaciji da naš grad bude popunjen, a najave su da će veliki broj turista doći u Tivat, upale se klima uređaji, rasvijeta, bina, ozvučenje, muzički instrumenti koji su značajni potrošači struje. Dobili smo čvrsta objećanja od nadležnih iz CEDIS-a da neće biti problema sa napajanjem strujom. Na dobrom smo putu da imamo možda i najbolju proslavu novogodišnjeg programa, ali to su faktori na koji vi kao neko sa lokala ne možete da utičete. Mislim da je tu mnogo novih priključaka, potrošača, da se nije radilo na jačanju kapaciteta i mreže, da su potrebna kapitalna ulaganja.
Tivat – novogodišnje kućice – foto Boka News
Imate sastanke sa koordinacionom odborom za pripremu dočeka Nove godine, razgovarli ste o tom problemu sa nadležnima iz CDIS-a, Opštine Tivat i drugim organima?
Lakičević: Imamo redovne sastanke, baš smo jučer imali jedan sastanak koordinacionog tima. Tu je predstavnik, odnosno direktor komunalnog, direktor, odnosno sekretar, sekretarijata za komunalno-inspekcijske poslove, direktor vatrogasne službe, komandir policije, predstavnik CEDIS-a, predstavnici iz opštine, predstavnik agencije koja je angažovana da odradi obezbijeđenje, ja kao neko ispred turističke organizacije, dakle svi koji su nam bitni za organizaciju jednog ovakvog događaja. Ključna tema u prethodnom periodu bila je upravo snadbivanje električnom energijem. Dobili smo čvrsta obećavanja od CEDIS-a i da neće biti problema sa elektičnom energijom, i nadam se da će tako i biti.
S druge strane, koliko god nam je i električna energija bitna, radili smo na tome da sama organizacija Nove godine ne naruši javni red i mir, jer to je ipak prioritet svega. Tu su se uključili najviše predstavnici MUP-a, komandir Knežević, koji je tražio pojačanje iz drugih gradova. Imamo potvrdu da će doći pojačanje, kao i specialna jedinica koje će sve nadgledati, pa će i iz vazduha pratiti situaciju i davati dojave koje su to kritične tačke ili što može ugroziti bezbjednost.
Bezbjednost nam je ipak i apsolutno na prvom mjestu.
Tivat – foto Miko Đuričić
Nešto lošiji turistički rezultati u odnosu na prošlu godinu
Lakičević: Zadovoljna sam na koji smo način zakružili 2024. godinu. Na današnji dan kada smo radili analizu, za 3% smo lošiji u odnosu na 2023. ali za 99% smo bolji u odnosu na 2019. godinu koju nekako uzimamo kao repernu.
Pred sezone je bilo nešto lošije nego što je bilo slučaje sa 2023. godinom. Jun mjesec je značajno bolji u odnosu na prethodnu godinu. Sam špic sezone, uglavnom je kaskao za 2023. godinom, ali na naše veliko zadovoljstvo, septembar, oktobar i novembar mjesec, znatno bolji rezultati nego što je bio slučaj u prethodnom periodu. Ono što mogu da kažem, tokom vikenda kada smo radili procjene, imali smo dešavanje i maraton, to su bili znatno bolji rezultati i uvijek ti neki krupni događaju u periodu van glavne sezone mogu uticati na samu posjećenost grada.
Nekako smo se trudili ove godine da imamo dešavanja tokom cijele godine. Tome su nam doprinijeli i ljudi koji su se javljali na javni poziv sa svojim manifestacijama, kako bi doprinijeli zajednički da obogatimo našu ponudu. U aprilu smo počeli sa Festivalom vjetra, zatim smo krenuli ta neka manja dešavanja kao što su Guitar Fest, Harmonika Fest, značajan događaj za nas je bio Međunarodni karneval, nakon toga imali smo 20 godina Žućenica Fest, imali smo i veliki susret gudačkih instrumentata, koncert Veliki šušur, Biser Jadrana kao jedan novi muzički festival…
Početkom jula mjeseca imali smo nešto što je doprinijelo razvoju toga da Tivat ide ka tome da bude jedna tehnološka destinacija, Game Changer Festival koji će se nastaviti i naredne godine. Krajem avgusta imali smo festival folklora, brojne koncerte, gastrovečeri i manifestacije koja su doprinijeli tome da na lijep način zaokružimo godinu.
Ove godine je Bokeški maraton privukao preko 3.500 prijavljenih gostiju takmičara, ali naravno sa njima smo uvijek imali i prijatelje i porodicu koji su bili pratioci i mislim da su sva ta neka dešavanja doprinijeli tome da imamo jednu dobru strukturu kada govorimo u brojkama. S druge strane, broj dolazaka je bio za neka 2% manji u odnosu na prethodnu godinu, ali imali smo veći broj noćenja. Broj noćenja nam je bio za oko 3% već bolji u odnosu na prethodnu godinu i ono što mogu da kažem je da smo znatno više ove godine imali prihoda od članskog doprinosa, čak preko nekih 350% u odnosu na 2023. godinu i taj članski doprinos je pokazatelj koliko su naši ugostitelji, hoteljeri i privatni izdavaoci smještaja dobro radili jer oni, zavisno od svog profita, odnosno koliko su dobro poslovali, imaju obavezu uplate prema Turističkoj organizaciji Tivat. Na taj način možda nekako idemo kad tome da Tivat bude destinacija koja neće raditi samo na kvantitetu, već i na kvalitetu strukture gostiju i nama jeste neki cilj da mi rasporedimo goste tokom cijele godine. Sigurno bi tome doprinilo ukoliko bi imali više avio konekcija van glavne turističke sezone.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Trebamo više avio konekcija
Lakičević: Nažalost, ljetni red letanja krenuo je dosta kasno, negdje kraja maja mjeseca počele su se otvaraju avio linije, veliki broj njih se zatvorio početkom septembra. Gotovo sve su bile zatvorne do početka oktobra mjeseca. Kao što vidite, situacija u Tivtu jeste takva, gdje imate jako lijepe dane u oktobru i novembru mjesecu, pa evo i decembar.
Sigurno, ukoliko bi imali direktne konekcije sa nekim evropskim zemljama, da bi imali bolju posjećenost. Sada se sve svodi na to da nam u strukturi gostiju dominiraju gosti iz Rusije, iz Srbije, Turske, uglavnom na region, ali ono što mogu da kažem, da smo zadovoljni, imali smo veliki, u procentu rast gostiju iz Velike Britanije, tome je doprinjela nova avio konekcija, imali smo rast gostiju iz baltičkih zemalja, 228 letova je ove godine bilo iz Litvanije, Letonije, Estonije.
Ove godine smo imali rast gostiju sa Bliskog Istoka, mali pad gostiju sa njemačkog tržišta, pad gostiju iz Rusije kao posljedica nemanja direktnih avio konekcija. Imali smo rast gostiju iz USA, najznačajniji rast gostiju iz Turske, upravo zbog toga što je to linija koja funkcioniše cijele godine.
Tivat – Porto Montenegro-Boka Place – foto Boka News
Možemo konstatovati i zaključiti da je vaša strategija da Tivat postane cijelogodišnja destinacija?
Lakičević: Ja se nadam da ćemo uspjeti ka tome jer zaista jeste cilj da nekako naš grad živi tokom cijele godine, ukoliko ne bude mogo da živi 12 mjeseci, sigurno da Tivat ima potencijala da 8 mjeseci bude značajna turistička destinacija. Nama je potrebna infrastruktura, da se odrade sobraćajnice koje su počele da se rade. Ove godine sigurno Tivat nije poslao možda tako jednu lijepu sliku, jer ljudi koji su dolazili u Tivat morali su satima da budu u koloni, s druge strane imali smo velike zastoje i gužve na graničnim prelazima, u koje nije nedovoljno uloženo, u zadnjem periodu ništa nije ulagano na naš aerodrom i sve to se odrazilo na posjetu Tivtu.
Nautička taksa
Porto Montenegro
Lakičević: Tivat je postao značajna nautička destinacija i veliki broj gostiju dolazi morskim putem. Mi smo poslali inicijativu Ministarstvu turizma, mislim da su shvatili problem jer smo dobili odgovor da rade na izmjeni pravila o naplati nautičke takse.
Ove godine smo imali oko šest hiljada eura veću naplatu nautičke takse u odnosu na prethodnu godinu. To sada kada govorimo o brojkama ovako ne dijeluje mnogo jer jako je teško skupiti taj iznos nautičke takse. On je otprilike od 40 do 45.000 evra na nekom godišnjem nivou išao u prethodnom periodu. Sve zbog toga što se gosti koji dođu morskim putem ne tretiraju kao gosti koji odsjedaju u hotelu i privatnom smještaju već naplaćujete na osnovu dužine plovila i perioda koliko on se zadrži u našim vodama. Tako da najveća jahta na godišnjem nivou plati 120 eura što je smiješno. Paradoksalno je da oni koji imaju najviše novaca plaćaju najmanje tarife i jednostavno sve dok mi njih ne budemo počeli tretirati kao goste koji odsjedaju u hotelima i privatnom smještaju i njima naplaćivati taksu na dnevnom nivou nećemo moći računati na veći budžet.
Problem parkinga
Lakičević: Jedan od problema sa kojim se srećemo ljeti a vjerojatno i za ovaj doček Nove godine, je kada pristigne veliki broj turista i posjetilaca, je problem parkinga.
Parking također je tema koja se razmatrala na kordinacionom tijelu. Mi smo odradili mapu. Tu mapu smo plasirali na naše društvene mreže, a plasirati ćemo je i preko medija. Također ćemo je dijeliti u štampanom formatu putnicima već na trajektu u Kamenarima. Da svi oni koji tu noć budu krenuli za Tivat dobiju instrukcije gdje su toaleti, gdje su hitne službe, parkinzi, koji prostor mogu iskoristiti za parking…
Ono što smo nekako dogovorili je da ukoliko shvatimo da je već došlo do prepunjavanja grada, određen broj vozila zaustavlja se kod aerodroma da se tamo ostave svoja vozila i na parkingu prema Olimpusu i da ih otavde lokalni autobus koji će biti zadužen te noći da se obraća vjerovatno u periodu od 19 do 2 sata poslije ponoći, da ih oni redovno transportuju u dva pravca. To je nešto što još dogovaramo kroz neka naredna dva dana. I sve to ćemo kad budemo imali neku konačnu sliku plasirati na našim društvenim mrežama, plasirati putem saopštenja upravo da ne bi napravili problem u samom centru grada jer mi moramo da ostavimo ulice koje će biti slobodne za funkcionisanje hitne pomoći, vatrogasaca, policije…
Luštica bay – foto
Turistička organizacija Tivat zajedno sa Opštinom Tivat potrudila se i ove godine da što bolje organizuje program, da ne zapostavimo ni djecu. Četiri datuma smo namijenili djeci kao i da odrasli koji budu došli ponesu jednu jako lijepu sliku iz Tivta.
Bilo bi nam drago za sve one koji vole muziku i koji su spremni da na trgovima dočekaju Novu godinu da to upravo uživaju na našoj gradskoj rivi u jednoj jako lijepoj i prazničnoj atmosferi, poručila je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević.
Dejan Savić danas je zvanično promovisan kao selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore.
Savić, jedan od najtrofejnijih trenera svih vremena, a najtrofejniji u 21. vijeku, na klupi “ajkula” debitovaće početkom januara na turniru Svjetskog kupa u Rumunijii.
Savić je na predstavljanju ponovio da mu je čast što je postao selektor našeg nacionalnog tima.
“Čast mi je ne samo zbog tradicije koju crnogorski vaterpolo ima, već što dolazim nakon velikih trenera, kojima Crna Gora može da se ponosi još od 50-ih godina prošlog vijeka. Velika je odgovornost ispred mene”, kazao je Savić, koji je zahvalio svom klubu Al Kadisja iz Saudijske Arabije na razumijevanju u pregovorima sa VPSCG i njegove želje da postane selektor Crne Gore.
Savić će do kraja sezone ostati na klupi saudijskog kluba, a od tada biće samo prvi čovjek našeg nacionalnog tima.
On je na konferenciji za medije kazao da želi da crnogorski nacionalni tim ponovo postane “vidljiv na najvećoj sceni”, a slikovito opisao kako doživljava potencijal reprezentacije.
“Mašina koja trenutno postoji, a čine je igrači, nije pokvarena. Ja nisam došao da popravljam mašinu, već da nađem način kako da je upalim i kako da je vozim”, rekao je Savić.
Predsjednik VPSCG Nikola Milić kazao je na konferenciji za medije da je Savić najbolje moguće rješenje za crnogorski vaterpolo.
“Vjerujem da će u narednom olimpijskom ciklusu donijeti radost crnogorskoj reprezentaciji i crnogorskom narodu”, kazao je Milić.
Prvi Savićev izazov biće turnir kvalifikacija za Super finale Svjetskog kupa, u Rumuniji od 6. do 12. januara. Važan turnir, jer se na Svjetskom kupu vade i vize za Svjetsko prvenstvo u Singapuru u julu naredne godine.
“Očekujem sve pozitivno. Ne moraju samo pozitivne da budu pobjede, jer se i iz poraza nekada uči”, naglasio je Savić.
Šest ekipa sa turnira u Rumuniji ide na Super finale, a Crna Gora će biti domaćin, a samim tim i siguran učesnik završnog turnira u aprilu, najavio je Milić.
“Ugovor sa Svjetskom federacijom vodenih sportova, izvjesno je da ćemo biti domaćini ovog velikog događaja, u našoj zemlji igraće najbolje svjetske selekcije”, kazao je predsjednik VPSCG.
Prvi asistent novom selektoru biće Nenad Vukanić, dok će funkciju tim menadžera u nacionalnom timu imati Mlađan Janović.
Savićeve ajkule u ponedjeljak u Kotoru počinju pripreme za turnir Svjetskog kup
