Crnogorski preivrednici traže hitan sastanak sa premijerom Milojkom SPajićem zbog boijkota trgovinskih lanaca, saopštila je Privredna komora Crne Gore (PKCG).
Bojkot trgovinskih lanaca ne donosi korist potrošačima koji s pravom traže bolji životni standard, a paralelno nanosi štetu cjelokupnoj crnogorskoj privredi – privredi, koja ja pokretač društvenog razvoja i čija snaga znači veći budžet za zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i unapređenje kvaliteta života građana – navode u saopštenju.
Zato je, ocjenju, neophodan hitan sastanak s predsjednikom Vlade Crne Gore kako bi se što prije dogovorile i preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede, ocijenjeno je na sjednici Upravnog odbora PKCG.
Na sjednici Upravnog odbora u proširenom sastavu, naglašeno je i da se crnogorska privreda ne smije stigmatizovati niti diskriminisati. Relevantna analiza koju je radio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta, pokazala je da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Nezasluženim bojkotom i targetiranjem pojedinih trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi – navode iz PKCG-a.
Bojkot je, ističu, nerazuman i direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti.
Zbog toga je neophodno da se u najkraćem mogućem roku za zajedničkim stolom nađu predsjednik Vlade sa ministrima i predstavnici crnogorske privrede, kako bi se definisali relevantni modeli i mehanizmi prevazilaženja situacije koja negativno utiče na poslovni ambijent i može dalje uticati na našu privredu i usporiti njen rast – zaključuju iz PKCG.
Crna Gora je, prema VisaGuide Digital Nomad indeksu, treća najbolje rangirana destinacija za digitalne nomade širom svijeta, odmah iza Španije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Taj indeks rangira zemlje na osnovu ključnih faktora koji utiču na životni stil i radno okruženje digitalnih nomada, kao što su brzina interneta, oporezivanje, politika oslobađanja od poreza, potreban iznos prihoda, troškovi života, zdravstvena zaštita i popularnost destinacije u turističkom smislu.
„Crna Gora se na rang listi ističe zbog niskih poreza koji se kreću od devet do 11 odsto, pristupačnih troškova života i minimalnih mjesečnih prihoda koji su važni za ljude koji traže digitalnu nomadsku vizu, 1,35 hiljada EUR, što je čini atraktivnom opcijom za radnike koji rade na daljinu“, navodi se u saopštenju.
Pored toga, kako se navodi, lokalno stanovništvo je poznato po gostoprimstvu, a zadivljujuća obala zemlje i prelijepe plaže doprinose njenoj privlačnosti.
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) osudio je danas predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika na godinu zatvora i izrekao mu mjeru zabrane obavljanja političke dužnosti predsjednika tog entiteta u trajanju od šest godina.
Riječ je o prvostepenoj presudi, koja u ovom trenutku nije pravosnažna, a to će postati nakon što i odbrana i tužilaštvo podnesu žalbe i konačnu odluku donese drugostepeno vijeće Suda BiH.
Drugostepena presuda trebalo bi da bude izrečena do kraja godine, prenosi Klix.ba.
Ukoliko i pravosnažna presuda bude kao prvostepena, to znači da Dodik u narednih šest godina neće moći da obavlja funkciju predsjednika RS.
Kada je riječ o zatvorskoj kazni, s obzirom na to da je osuđen na godinu zatvora, to će prema važećem zakonu moći da otkupi za oko 36 hiljada KM.
Direktor Službenog lista RS Miloš Lukić oslobođen je optužbe.
Narodna skupština RS je 2023. godine usvojila zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati u Službenom listu RS, niti će se sprovoditi u tom entitetu.
Visoki predstavnik je, ubrzo nakon toga, poništio taj zakon, ali se Dodik oglušio i potpisao ukaz o proglašenju tog zakona.
U međuvremenu je visoki predstavnik izmijenio i Krivični zakon BiH, prema čemu nesprovođenje odluka visokog predstavnika predstavlja krivično djelo.
Predstavnici TO Herceg Novi učestvovali su na Generalnoj skupštini kulturne rute Savjeta Evrope Via Habsburg
Predstavnici Turističke organizacije Herceg Novi učestvovali su na Generalnoj skupštini kulturne rute Savjeta Evrope Via Habsburg, koja se održala u Korneuburgu pored Beča, pod pokroviteljstvom Burghauptmannschaft Österreich, institucije zadužene za upravljanje austrijskom kulturnom baštinom.
Ovaj prestižni događaj okupio je članove i partnere rute iz Austrije i ostalih evropskih zemalja, s ciljem jačanja promocije kulture i tradicije gradova i regija, umreženih austrougarskim nasljeđem.
Tokom boravka u Austriji, predstavnici Turističke organizacije Herceg Novi imali su priliku da prisustvuju prijemu kod predsjednika opštine Korneuburg. Razmatrane su mogućnosti kreiranja inovativnih turističkih proizvoda koji povezuju istorijske destinacije a privukli bi ciljne grupe posjetilaca zainteresovanih za autentična turistička iskustva.. Pored toga, upriličena je posjeta dvorcu Hofburg u Beču, koji je bio habzburška rezidencija, te predstavlja ključnu tačku ove evropske kulturne rute.
Predstavnici TO Herceg Novi učestvovali su na Generalnoj skupštini kulturne rute Savjeta Evrope Via Habsburg
Posebno značajan dio posjete bio je sastanak sa predstavnikom GS Films produkcije koja snima seriju dokumentarnih filmova o slikovitim destinacijama i predjelima širom Evrope a bili su dio Monarhije. Prve četiri epizode prikazane su na televizijskoj mreži 3SAT, koja okuplja austrijske, njemačke i švajcarske emitere, a seriju je do sada pogledalo više od tri miliona gledalaca u njemačkom govornom području. Ovaj susret otvorio je mogućnost za potencijalno uključivanje Herceg Novog kao crnogorskog nosioca rute Via Habsburg, u 5. posljednju epizodu serijala. Pruža se prilika za podizanje vidljivosti destinacije na međunarodnom nivou, kako kroz saradnju s evropskim institucijama, tako i kroz potencijalno uključivanje u prestižne medijske projekte.
Ruta Via Habsburg, kao dio mreže Kulturnih ruta Saveta Evrope, povezuje destinacije širom kontinenta koji svjedoče o bogatom austrougarskom nasljeđu. Herceg Novi, sa svojom drevnom tradicijom, opipljivom i neopipljivom baštinom pažljivo njegovanom tokom vijekova njegovog postojanja, ima značajan potencijal za razvoj kulturnog turizma i specijalizovanih turističkih sadržaja.
Turistička organizacija Herceg Novi nastaviće sa aktivnim učešćem u radu mreže ove evropske kulturne rute, s ciljem dodatne valorizacije kulturno-istorijskog nasljeđa, privlačenja posjetilaca iz Evrope i svijeta te disperzije turistićke sezone na cijelu godinu.
Opština Tivat je okončala radove na novoj saobraćajnici koja povezuje dva tivatska naselja Pod Kuk i Mažinu, tačnije ulice Pod kuk i Mažinu IV. Radove vrijedne 390.000€ izvodila je, shodno tenderu, kompanija “Betonmix” doo.
“Ovim smo nastavili jačanje saobraćajne mreže u gornjim djelovima grada. U planu za narednu godinu je izgradnja još jedne saobraćajnice u naselju Pod Kuk, paralelne ovoj, a koja će takođe biti povezana sa ulicom Mažina IV”, rekao je direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan.
Pod Kuk – Mazina saobracajnica
On je istakao da su trenutno u toku radovi na saobraćajnici S6 na Župi, radovi na saobraćajnici u Markuševini, ali da se radi i na potezu Ruljina-Gornja Lastva – sve sa ciljem rasterećenja saobraćaja na glavnom magistralnom pravcu kroz Tivat.
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
1 od 9
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe - foto Vuk Ilić
Bogatstvo folklorne igre i pjesme sinoć su u dvorani Park – Herceg Novi, ispunjenoj do posljednjeg mjesta, prikazali dječiji ansambli na koncertu „200 pupoljaka” koji šestu godinu za redom priređuje KUD „Sloga” iz Đenovića. Ovog puta u gostima su im bili članovi KUD „Zahumlje” iz Nikšića i KUD „Una” iz Novog Grada.
Koncert je počeo prikazivanjem video spota „Igre iz Boke” koji je snimljen u okviru projekta „Sa Slogom kroz Herceg Novi: Grad kulture i umjetnosti”, što je njihov način da očuvaju i promovišu bogato folklorno naslijeđe Boke kotorske i stare Crne Gore, ali i da predstave Herceg Novi kao grad kulture i tradicije, istakao je u ime uprave „Sloge”, Nemanja Pudar.
„Zahvaljujem se Opštini Herceg Novi, Sekretarijatu za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju i gospodinu Mitru Kisjelici, kao i Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje i sekretarki Ani Zambelić Pištalo, koji su prepoznali značaj ovog projekta i pružili nam podršku. Njihova kontinuirana pomoć omogućava nam da nastavimo sa organizacijom koncerata „200 pupoljaka” i „Gradu u čast”, manifestacija koje su postale prepoznatljiv dio kulturnog života Herceg Novog”, kazao je Pudar.
Posebnu zahvalnost uputio je snimateljskoj ekipi Ivangrad studija, koja je profesionalno i s puno posvećenosti realizovala snimanje spota.
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe – foto Vuk Ilić
„Ovaj materijal će nam biti od velike koristi u daljem radu, posebno prilikom apliciranja na značajne međunarodne festivale u okviru CIOFF zajednice, čime ćemo još snažnije predstaviti naš ansambl i kulturnu baštinu na svjetskoj sceni. Sa velikim entuzijazmom najavljujem da ćemo u narednom periodu realizovati još dva spota – „Igre iz Stare Crne Gore” i „Igre iz Šumadije”, nastavljajući tako našu misiju očuvanja i promocije tradicionalnih igara kroz savremene forme”, najavio je Pudar.
Na koncertu „200 pupoljaka” koji je posvećen najmlađim izvođačima, „Sloga” je u prethodnih šest godina ugostila 18 različitih folklornih grupa iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Najmlađi folkloraši vjerno čuvaju kulturno naslijeđe – foto Vuk Ilić
Uz tradiciju dugu 127 godina kontinuiranog rada, KUD „Zahumlje” je sinoć predstavilo najmlađi ansambl koji je izveo „Igre iz Crne Gore” i dječiji splet igara iz Srbije „Hajde da se igramo”. Kulturu i običaje Novog Grada i okolne regije, predstavilo je KUD „Una” prikazavši „Igre i pjesme iz Novskog podgrmeča”. Ovo društvo okuplja oko 250 aktivnih članova u više sekcija, a jedna od njih je i pjevačka koja je sinoć spletom pjesama potvrdila bogatstvo izvornog melosa.
Mlađa dječija grupa i izvođački dječiji ansambl KUD „Sloga”, neki od njih prvi put pred publikom, s puno odvažnosti i osmjeha, odigrali su „Igre iz Boke”, „Ženske igre iz Povardarja”, „Igre iz Šumadije” i „Vlaške igre”. Pjesmom su veče obogatile članice pjevačke grupe „Sloge” potvrdivši da i na taj način vjerno čuvaju od zaborava naše bogato kulturno naslijeđe.
Pokrovitelji koncerta, koji je dio kulturnog programa 56. Praznika mimoze, su Opština Herceg Novi i JUK Herceg fest
Iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor ANIMA saopšteno je da pamte zločin počinjen u Štrpcima prije 32 godine i traže da pravda bude zadovoljena.
“27. februara 1993. voz 671 je krenuo iz Beograda ka Baru, na željezničkoj stanici Štrpce dočekala ga je paravojna formacija Osvetnici i srpska oružana formacija predvođena sada haškim optuženikom Milanom Lukićem. Uz pomoć policije koja je bila u vozu, iz njega je odvela 20 civila nesrpske nacionalnosti u nepoznatom pravcu. Svjedočenja posmatrača govore da su bez traženja objašnjenja napustili kupe i voz. Oteti i ubijeni su bili civili. Ubijeni su zbog onog što je pisalo u njihovim dokumentima. Većina ubijenih su bili iz Prijepolja, Priboja, Beograda i Podgorice”, podsjećaju iz ANIMA-e.
Prema njihovim riječima, ni nakon 32 godina od zločina većina žrtava iz voza nije pronađena.
“Podsjećamo crnogorsku javnost da je za ovaj zločin osuđen Nebojša Ranisavljević u Višem sudu u Bijelom Polju na 15 godina zatvora. U Haškom tribunalu osuđen je Milan Lukić za zločine počinjene u Višegradu na doživotnu robiju dok za ovaj zločin nije odgovarao. Mićo Jovičić je osuđen pred sudom u BIH na kaznu zatvora od pet godina. Prošle godine Viši sud u Beogradu je prvostepeno osudio Gojka Lukića, Duška Vasiljevića i Jovana Lipovca na po 10 godina zatvora a Draganu Đekić na pet godina zatvora”, naglasili su.
Kako su dodali, najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.
“Podsjećamo crnogorsku javnost na odgovornost koju imamo prema žrtvama i njihovim porodicama jer je ovaj zločin učinjen u naše ime, a nalogodavci i idejni tvorci rata na prostorima ex JU nisu još imenovani. Podržavamo inicijativu HRA i udrženja Štrpci da se učini pravda za sve žrtve rata. Vrijeme je da država postupi odgovorno prema svim porodicama civilnih žrtava ratova, koje žive u Crnoj Gori i čiji su članovi crnogorski državljani”, jasni su oni.
Ignorisanje ovih zahtjeva, poručili su, predstavlja nastavak politike zapostavljanja i poricanja odgovornosti države prema onima koji su pretrpjeli najteže gubitke zbog ratova devedesetih.
“Crna Gora se ne može distancirati od ovog zločina jer je bila uključena u ratni sukub. Odgovornost je na institucijama da pravda i pravo budu zadovoljene, utvrđivanjem odgovornosti onih koji su nalogodavci i izvršitelji i njihovom adekvatnim kažnjavanjem za ovaj zločin”, mišljenja su iz ANIMA-e.
Kako su naveli, smatraju da je važno da saznamo istinu i osudimo zločin kako se ne bi ponovio.
“Važno je na primjeren način obilježi ovaj događaj i spriječi zaborav. Na vlastima je da prekinu projekciju zaborava, selektivnog kažnjavanja i ometanje procesa suočavanja sa prošlošću. Pamtimo zločin počinjen u Štrpcima i tražimo da pravda bude zadovoljena”, zaključili su u saopštenju.
Interaktivnom izložbom na kojoj su predstavljeni velikani hrvatske kulture, znanosti, politike i sporta u utorak je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb otvorena Muzejska zona, rezultat suradnje Zračne luke i Hrvatskoga povijesnoga muzeja.
Zračna luka bit će idućih godinu dana privremeni dom Hrvatskog povijesnog muzeja (HPM) do otvorenja dugoočekivanog prvog stalnog postava toga muzeja koji se obnavlja nakon potresa, rekla je prigodom otvorenja ravnateljica HPM-a Matea Brstilo Rešetar.
Izložbom naziva “Zvijezde hrvatske povijesti – nebo im je granica. Upoznaj ih!” Muzej želi prezentirati sve svoje teme u suvremenome kontekstu te istaknuti “pojedince koji su svojim djelovanjem oblikovali ne samo hrvatsku, već i europsku i svjetsku povijest”, istaknula je.
Praksa otvaranja muzejskih prostora postoji na brojnim svjetskim aerodromima, naglasila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i dodala da takvim prostorima zemlje približavaju svoju kulturu putnicima te čine njihovo vrijeme provedeno na aerodromima “smislenijim i kvalitetnijim”.
Ovom će izložbom putnici “naučiti nešto o hrvatskoj kulturi, povijesti i identitetu”, rekla je ministrica dodavši kako se nada da će ovaj reprezentativni prostor “sve posjetitelje podsjećati na bogatu kulturnu baštinu Hrvatske”, te ih prije odlaska iz zemlje podsjetiti zašto da ponovno dođu.
“Ideja je da Muzejska zona ostane u Zračnoj luci kao prostor za izlaganje različitih segmenata različitih fundusa hrvatskih nacionalnih muzeja”, kazala je.
Ministarstvo je izložbu sufinanciralo s 50 tisuća eura, a ministrica se nada da će ova inicijativa potaknuti i uprave drugih zračnih luka u Hrvatskoj.
Kazala je da Ministarstvo u ovome trenutku radi 14 novih stalnih postava u Hrvatskoj u suradnji s ravnateljima nacionalnih muzeja, obnavlja 30 muzeja na području Grada Zagreba, među kojima su i gradski, i državni muzeji, kao i muzeji susjednih gradova s kojima surađuju i zajednički osmišljavaju stalne postave.
U tijeku je obnova Hrvatskog povijesnog muzeja, za koju ministrica ističe da je zahtjevna, budući da podrazumijeva obnovu dviju palača – u jednoj se do sad nalazio Muzej, a druga je zgrada Državnog hidrometeorološkoga zavoda koja postaje novi prostor na Gornjemu gradu u kojemu će se nalaziti stalni postav Povijesnog muzeja, koji taj muzej nije imao već 30 godina.
Autorice koncepta Muzejske zone su Matea Brstilo Rešetar i Nikolina Jelavić Mitrović, a kustosice izložbe Magdalena Vrbanec i Iva Katarina Vukičević iz Hrvatskog povijesnog muzeja.
Ravnateljica HPM-a potpisala je prigodom otvorenja s predsjednikom Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb Huseyinom Bahadirom Bedirom ugovor u suradnji dviju institucija.
Zračna luka morala bi odražavati dubinu i raznolikost nacionalne povijesti, poručio je Bahadir Bedir, istaknuvši da je ovo jedina zračna luka u regiji koja je pokrenula ovakvu kulturnu inicijativu.
“Današnji je dan samo početak suradnje HPM i Zračne luke, a veselimo se i realizaciji još projekata koji će doprinijeti globalnoj promociji Hrvatske”, kazao je.
Milena Tanfara, po struci socijalna pedagoginja koja je rođena i odrasla u Norveškoj, zamijenila je prije 16 godina život u toj razvijenoj zemlji Krapnjom, rodnim otokom svog supruga Roka i svoje majke i na njemu uspješno razvija obiteljski posao – vodi Muzej ronjenja i spužvi koji posjećuju turisti iz cijelog svijeta.
Za ovogodišnje priznanje „Šibenska grandeca” predložena je upravo zbog svog uspješnog rada na zaštiti i promociji baštine otoka Krapnja, ali i zbog aktivnog sudjelovanja u podizanju kvalitete života na tom otoku kroz svoju udrugu „Zajedno za Krapanj”. U Krapanj se zaljubila još u djetinjstvu kada je na njega dolazila na ljetovanje kod bake, a onda je na njemu pronašla i ljubav, sadašnjeg supruga Roka koji je s Krapnja i potječe iz obitelji ronioca.
Na Krapnju su osnovali ribarski obrt za izlov spužava i koralja, a otvorili su i Muzej ronjenja i spužvi.
– Zaljubila sam se u Krapanj, a tu sam pronašla i svoju ljubav, sadašnjeg supruga Roka. Dugo smo hodali, onda smo se 2003. vjenčali i on je došao živjet sa mnom u Norvešku. Ja sam u tamo imala posao pedagoga u socijalnoj skrbi, muž je radio kao brodski strojar. Dobili smo kćer, a 2019. godine odlučili smo se vratiti na Krapanj i nastaviti obiteljsku tradiciju ulova i prerade spužvi i koralja. Došli smo zapravo urediti kuću koju je moj muž kupio kao starinu i ostali tu živjeti. U njoj smo uredili muzej suvenirnicu. Sve što je u njoj izloženo su artefakti nađeni za ronjenja naših predaka za što imamo sve potrebne dozvole, ali i ostali predmeti vezani za tradiciju ronjenja spužava i koralja s otoka Krapnja. Sretna sam i nisam nikada požalila zbog toga što smo se vratili iz Norveške – priča Milena.
Podatak da se prvi put od obnove nezavisnosti, izuzimajući godinu pandemije, prihodi od turizma smanjuju u odnosu na prethodnu godinu, ukazuje da turizam kao strateška privredna grana u našoj državi trpi posljedice pogrešnih poteza u kreiranju turističke ponude, nedostatka dugoročnog plana i vizije razvoja i njegove nepotpune implementacije, kako na državnom tako i lokalnom nivou.
Ovo je saopšteno na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, na kojoj je usvojen Izvještaj o radu za prethodnu godinu i razmotreni rezultati ostvareni tokom zimske sezone, kao i Informacija o planiranim aktivnostima na pripremi ljetnje. Prezentovan je Sajam sezonskog zapošljavanja “Summer job 2025”, kao i projekat Mistične priče Dunavske zelene rute.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović je kazao da je protekla turistička sezona bila jedna od najizazovnijih do sada i po kvantitativnim pokazateljima na nivou 2023 godine, što ne može zadovoljiti turističke poslenike, pogotovo ako se uzme u obzir da je po najavama i očekivanjima trebalo da bude znatno bolja. On je naveo da je u kolektivnom smještaju ostvareno 1% više dolazaka i 2% više noćenja u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, ako se posmatra ukupan smještaj (kolektivni i individualni) broj dolazaka je na nivou prethodne godine, a noćenja je bilo za 5% manje.
– Prema posljednjim dostupnim podacima Centralne banke Crne Gore ukupni prihodi od turizma u 2024. godini iznose 1.461,3 miliona eura i manji su za 3,6% u odnosu na 2023. godinu. Ovi podaci opominju da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bi imali nastavak opadajućeg trenda – rekao je Jovović.
Jovović ističe da će povećanje stope PDV na smještaj na 15%, značajno uticati na konkurentnost našeg turizma u narednom periodu. Smatra da je od velikog je značaja pažljivo sagledati uticaje koje poslovni ambijent može imati na poslovanje turističkih privrednih subjekta, a posebno na postavljeni strateški cilj privlačenja investitora.
– Kada se Crna Gora bori za svaku investiciju, neophodno je ne samo zadržati stimulanse i benefite, nego ih i proširiti na svu privredu i sve investicije u privredi posebno one koje zapošljavaju veći broj radnika – kazao je on.
Zaključuje da prioritet Vlade treba da bude uspostavljanje partnerskog odnosa sa privredom, kao i stimulativnog ambijenta za nove investicije u turizmu kao strateškoj razvojnoj grani privrede, jer investitori očekuju pravnu sigurnost i predvidljiv poslovni ambijent.
Predstavnica Ministarstva turizma Olivera Blagojević iznijela je nezvanične rezultate iz Ski centra “Kolašin 1600” gdje je zabilježeno 26 skijaških dana od početka sezone i ostvareni su prihodi od oko 700 hiljada eura.
– Ipak, ovo još jednom pokazuje da je potrebno razmišljati o diverzifikaciji turističkog proizvoda Crne Gore što je i dio Strategije razvoja ove privredne grane – kazala je Blagojević.
Naglasila je da je pokrenut projekat sistema vještačkog osnježavanja na Žabljaku i ispitivanja terena za to na Ski centru “Kolašin 1600”.
– Sljedeću zimsku sezonu sačekaćemo mnogo spremniji na oba skijaška centra – uvjerena je predstavnica Ministarstva.
Direktor skijališta Savin kuk Marinko Purić smatra da će sezona potrajati još mjesec ako to vrijeme dozvoli, te da bilježe dobru turističku posjetu. Od kraja decembra prodato je oko 10 hiljada ski-pasova, a bilježi i se oko 250.000 eura prometa.
– Intenzivno ćemo krenuti u pripremu ljetnje sezone koja će, nadamo se, početi od maja i trajati pet mjeseci – rekao je on.
Turizam – foto Boka News
Tokom sjednice je posebno ukazano na potrebu da se nekadašnjim zakupcima plaža na tenderu uvaže bodovi na osnovu referenci uključujući i period korone, kao i da se omogući lokalnim samoupravama da oslobode plaćanja komunalija investitore u hotele sa četiri i pet zvjezdica, kako bi se doprinijelo njihovom privlačenju i unapređenju konkurentnosti destinacije.
Predstavnik Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Nikola Ražnatović odgovorio je da su reference nadležnost Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, te da se njihov stav u vezi sa tim očekuje narednih dana. Podsjetio je da je MInistarstvo predalo Vladi Predlog zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim je definisano da se opštinama pruža mogućnost lokalnim samoupravama da oslobađaju investitore komunalija, ali je nadležni skupštinski odbor dao preporuku da se to rješenje briše.
– Nadamo se da će ova odredba ostati, jer je turizam strateška grana i treba ulagati u hotele sa četiri i pet kako bismo privlačili renomirane investitore – smatra Ražnatović.
Duška Pavićević, NTO, istakla je da kontinuirano realizuju aktivnosti na promociji Crne Gore, između ostalog i digitalne kampanje za tržišta Velike Britanije, Njemačke i Francuske koja su vrlo značajna za ostvarenje cilja cjelogodišnje turističke destinacije.
Armend Mila, Ulcinjska rivijera, ukazao je da se u Crnoj Gori nedovoljno koriste resursi za razvoj turizma, kao i da su neargumetnovano podignuti PDV i cijene zakupa plaža, dok Albert Kastrati, Udruženje zakupaca plaža i privremenih objekata, tvrdi da je na Velikoj plaži po posljednjem pozivu cijena zakupa povećana čak pet puta u odnosu na prethodnu, pa apeluje da povećanje cijena najviše treba da bude u vrijednosti inflacije, odnosno do 40 odsto. Goran Bencun, Adriatic properties, smatra da su potrebni hitni koraci jer se Crna Gora, navodi on, ne pominje više kao investiciona destinacija usljed gubitka komparativnih prednosti za investitore. Nikola Perišić, Udruženje zakupaca Herceg Novog, izrazio je nadu da će se zbog kasnog raspisivanja tendera i izdavanja dozvola za zakup plaža ići na privremeno rješenje i favorizovati dosadašnji zakupci. Nikola Kasalo, Beppler & Jacobson, problematizovao je to što se za dosta kupališta u tenderu mora da obezbijediti saglasnost vlasnika parcele, dok je Andrija Pešić, Montenegro stars, istakao da interes države treba da bude kvalitet zakupa kupališta, a ne prihodovanje od povećanja cijena.
Luštica bay
Tokom sjednice je prezentovan Sajam sezonskog zapošljavanja “Summer job 2025”, o čemu su govorili predsjednik Studentskog parlamenta Jakov Vukčević i njegov saradnik Vedran Vujisić. Riječ je o najuspješnijem sajmu zapošljavanja koji organizuju 17. put i koji ima odlične rezultate jer povezuje oko 500 mladih ljudi godišnje sa potencijalnim poslodavcima sezonskih poslova.
Ana Pajević Tošić, iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, govorila je o projektu Mistične priče Dunavske zelene rute u okviru Interreg Europe. Cilj projekta je afirmisanje manje poznatih, privlačnih destinacija kroz priče, legende i mitove iz ruralnih područja. Lokacija koju je Agencija nominovala je Bukumirsko jezero sa okolinom, dio Parka prirode „Komovi“, gdje je započeto mapiranje podataka o kulturnom nasljeđu, turističkom smještaju, planinarskim stazama i drugom na osnovu kojih će se kreirati strategija za valorizaciju područja.
