Na listi skupoće života u 608 gradova u svijetu portala Numbeo, globalne baze podataka o potrošačkim cijenama (namirnice, odjeća i obuća, taksi, komunalne usluge, Internet, prijevoz, ponuda u restoranima, izdvajanje za sportske aktivnosti, za vrtić, školu), nalazi se i njih pet iz Hrvatske. Najskuplji je Dubrovnik, koji je zauzeo visoko 52. mjesto, drugi je Zadar, na 282. mjestu, a slijede Split (319), Rijeka (324), Zagreb (341) i najjeftiniji Osijek, koji je na listi zauzeo 373. mjesto.
Mjesečni troškovi četveročlane obitelji u Dubrovniku, izračunao je Numbeo, iznose 24,962.95 kuna, bez troškova stanarine, a po osobi to bi bilo 7,076.80 kn. U usporedbi sa Zagrebom, Dubrovnik je 63.11 posto skuplji. Pri tom su cijene obroka u restoranima u Dubrovnik 54,2 posto skuplje, dok je cijena najma veća 27,23 posto nego u Zagrebu. Cijene namirnica u Dubrovniku skuplje su za 40,74 posto, dok je mjesečna neto plaća u prosjeku u Dubrovniku veća za tek 6,46 posto.
Nadalje u usporedbi sa Splitom, Dubrovnik je po troškovima života za 31,41 posto skuplji i to bez stanarine. Cijene najma stana u Splitu su niže za 22 posto, ali i cijene namirnica i to za 29 posto. No prosječna dubrovačka neto plaća je za 27 posto veća od prosječne plaće u Splitu.
Zanimljivo je kako su troškovi života u Londonu samo 3,3 posto veći nego u Dubrovniku, na što znatno utječe iznimno visoka cijena stanarine, čak za 233 posto skuplje, nego u našem gradu, dok su svi ostali troškovi niži i jako bitno kupovna moć stanovnika Londona je za 130.53 posto veća, nego stanovnika Dubrovnika.
Jefdrenjak budućnosti – CHANTIERS DE L‘ATLANTIQUE/AFP
Francuski Chantiers de l’Atlantique je krajem marta predstavio 3D viziju putničkog jedrenjaka budućnosti.
Nazvan je Silenseas, bit će dug 190 i širok 24 m, te imati tri jarbola s jedrima površine 4350 kvadrata. Francuzi tvrde da će ploviti uz pomoć inovativne Solid Sail/AeolDrive tehnologije. Zapravo je riječ o hibridom plovilu koje će osim jedara imati i dual-fuel motore za dane kada je na moru bonaca.
Francuzi ga planiraju rabiti i kao ekološki kruzer s obzirom na to da će imati mjesta za 300 putnika u 150 kabina, ali napominju da su mu nužni vjetrovi brzine veće od 15 čvorova.
U planu je i dvadeset metara duži model Silenseas 210.
U javnosti se nedavno pojavio projekat, odnosno 3D vizualizacija budućeg hotela koji bi trebao biti građen na mjestu nekadašnjeg hotela “Fjord” (URC) sa informacijom da je odobren od strane komisije UNESCO. Dakle, ipak će se graditi hotel na pjeni od mora na jedinoj gradskoj plaži, na jedinom preostalom slobodnom dijelu obale grada Kotora, zauzimajući cijeli prostor od magistrale do plaže.
Logično je da Kotoru trebaju hoteli, potreban mu je stacionarni turizam kao alternativa ili bolje reći dopuna kruzerskom turizmu.Pri tom nije problem da se grade hoteli, problem je samo gdje da se grade, s obzirom na izuzetnu osjetljivost neposredne kontakt zone grada i obale čijim će se zauzimanjem grad potpuno odijeliti od mora.
Izgleda da je svakoj vlasti od1945 na ovamo, bez obzira na ideološku pripadnost, bila zajednička “valorizacija”, odnosno betonizacija i uništavanje ono malo obale koju grad Kotor ima, od Peluzice do otvorenog bazena.Do početka II svjetskog rata Kotor je još uvjek imao svoju obalu, jedina zgrada izgrađena na obali bio je hotel “Slavija”, po gabaritu i izgledu uklopljen u park koji ga je okruživao. Odmah poslije rata počelo je zauzimanje obale izgradnjom fabrike gume “Bokeljka”, upravne zgrade “Jugooceanije” i na kraju hotela “Fjord”, uz jedino opravdanje tadašnjih vlasti da tada još nije bila razvijena svijest o potrebi zaštite kulturne i prirodne baštine grada, a o UNESCO-u nije se ni znalo.
Kotor- foto Anton Gula Marković
Zemljotres iz 1979 godine koji je uveliko odredio sudbinu i status Kotora koji je aktuelan danas, oslobodio nas je “Bokeljke”, hotela “Fjord” i sasvim bespotrebno, starog lijepog hotela “Slavije”i pružio nam jedinstvenu šansu da obalu ponovo vratimo gradu i građanima. Nažalost ta šansa nije iskorištena, pa je na mjestu “Slavije” izgrađen nesrećni, novi hotel “Fjord”, a na mjestu starog “Fjorda” nesrećni ugostiteljsko turistički centar (URC), nasrećni zato što kao promašena investicija nisu dugo trajali i oba su porušeni, “Fjord” prije par godina. Rušenjem “Fjorda”, po drugi put nam se pružila šanasa da spasimo obalu, ovoga puta uz punu svijest o značaju čuvanja kulturne i prirodne baštine najuže kontakt zone grada i obale kao najvrijednijeg prirodnog resursa koji grad ima, gradeći hotele iza linije obale, na mjestu “Jugopetrola”, odnosno na mjestu porušenih objekata “Autoboke” i “Livnice”, kao i na prostoru gradskog stadiona i bolnice, koji bi se dobio njihovim izmještanjem.
Međutim, što se desilo?
Krenuo je novi val zauzimanja obale. Sa izgradnjom marine ispred bolnice (sa ogradom uz ulicu), sa izgradnjom novog hotela “Fjord” (sa ogradom), sa pretvaranjem zgrade “Jugooceanije” u hotel (sa ogradom), sa zauzimanjem kompletne rive od Markata do Luže za potrebe kruzera (sa ogradom), sa pretvaranjem jedinog gradskog parka u luku za turističke brodice i sa izgradnjom novog hotela “URC” (sa ogradom), definitivno će se podići bedem ispred grada. Građani će moći da vide more jedino ako se popnu na Sanđovani, a sa mora Kotor će ličiti na Porto Novi.
Nadao sam se da se to neće desiti, uzdao sam se u novog/starog gradonačelnika koji se tako odlučno borio protiv dalje devastacije Kostanjice, protiv devastacije Veriga i Glavata, zajedno smo duvali u pištaljke u pokušaju da odbranimo obalu Kampa, nadao sam se da će još žešće braniti gradsku obalu.Uzdao sam se u novi PUP Kotora naivno se nadajući da će autor prepoznati potrebu da se zaštiti grad i njegova obala, uzdao sam se i u UNESCO, koji je doprinio da se zaustavi dalja devastacija obale od Veriga do Veriga, vjerujući da će to uraditi i sa obalom grada. Nažalost, izgleda da su za sve njih mnogo vrijednije obale Kostanjice, Veriga ili Kampa i njihova zaštita, nego zaštita kotorske obale.Prosto je za ne povjerovati da UNESCO štiti obalu Kostanjice uz prijetnju brisanja Kotora sa njegove liste zbog uništenja vizura na Perast i otoke, a zatvara oči pred uništavanjem obale i vizura na grad Kotor. Tamo neki stručnjak iz UNESCO-a koji je daleko i može da bude površan, ali naš gradnačelnik je Kotoranin i morao bi jednako da čuva cijelu obalu, ali prije svega morao bi da čuva gradsku obalu od Peluzice do otvorenog bazena.
Ovako, kako stoje stvari, svi relevantni akteri koji bi trebali da čuvaju grad i njegovu obalu prepustili su ih na milost i nemilost biznisu kome je jedini kriterij profit, bez obzira na devastacije koje proizvodi. Naravno da niko nije protiv profita, profit je koristan, ali samo u okviru održivog razvoja podređenog gradu, na način da grad upravlja profitom, a ne obratno.Ne postoji toliko veliki profit koji može da opravda ubijanje grada.
Reći će oni, mora se dopustiti gradnja “Fjorda” i “Urca”jer se radi o stečenom pravu, iako se stečenim pravom smatra pravo građenja objekta na osnovu prijave građenja, a ne držanje neuređenog zemljišta desetinama godina od strane nesavjesnih investittora uz neodlučnost vlasti da taj prostor kroz plansku dokumentaciju vrati gradu uz otkup, kako je to urađeno sa zemljištem “Jugopetrola” u industrijskoj zoni.
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Business Art
Reći će i da su gradu potrebni hoteli!Naravno da su potrebni, ali ne na pjeni od mora, hoteli su mogli biti povučeni iza linije obale, a da se sačuva i preda građanima neprekinuta i uređena pješačka zona od otvorenog bazena do Peluzice. Uz izmještanje saobraćajnice ispred grada, uz zabranu vezivanja mega kruzerskih monstruma za rivu i povezivanje rive sa gradom, mogao se izgraditi prelijepi lungo mare koji Kotor zaslužuje. Pogledajte Pine u Tivtu!
Dakle, jasno je da se grad i obala posmatraju isključivo kao izvor zarade, bez obzira na tragediju koja nam se odvija pred očima, a to je umiranje grada zbog nestanka njegovih građana i njegovo pretvaranje u prčvarnicu sa suvenirima. Vlasti nikada nisu imale plan kako da građane vrate u grad što je i razumljivo, jer ako nema građana onda nije potrebna obala, ako ako nema građana onda nije potreban Markat, ako nema građana nije potrebna ni plaža, ako nema građana grad može biti to što je danas. A danas je Kotor žrtva, kolateralna šteta u opštem napadu kruzing turizma i onoga što ga prati, iako je grad jedini razlog dolaska kruzera, a u krajnjem je razlog opstanka i opštine Kotor.Grad koji je preko 15 stoljeća bio svekoliki centar Boke Kotorske, to nije zaslužio.Nije zaslužio da bude hrana za parazite, za sve one koji su se zakačili pijavicama za grad i iskorišćavaju ga isisavajući mu život, ne vraćajući mu baš ništa.
A stručnjaci iz UNESCO-a trebali bi prilikom davanja ocjena o području Kotora da pročitaju ono što su u “Načelima o očuvanju povijesnih gradova” iz Valete 2011 godine, sami napisali jer su iz iskustva znali što može zadesiti Kotor ukoliko vlasti na reagiraju na vrijeme:
“Gubitak i / ili zamjena tradicionalnih namjena i funkcija, kao što su specifičan način života lokalne zajednice, može imati velike negativne utjecaje na povijesne gradove i urbana područja. Ako priroda tih promjena nije prepoznata, to može dovesti do raseljavanja zajednice i nestanak kulturnih djelatnostii, i kasniji gubitak identiteta i karaktera u tim napuštenim mjestima. To može dovesti do transformacije povijesnih gradova i urbanih područja u područja s jednom funkcijom posvećena turizmu i zabavi, tako da postanu nepogodni za svakodnevni život njegovih stanovnika. Povijesni gradovi i urbana područja riskiraju da postanu produkti konzumiranja masovnog turizma, što može dovesti do gubitka njihove autenticnosti i vrijednosti baštine.Nove aktivnosti, dakle, moraju biti pažljivo planirane kako bi se izbjegle sekundarne negativne posljedice kao što su prometni konflikti ili prometna prenatrpanost. Dužnost lokalnih I državnih vlasti je da to spriječe.”
U slučaju grada Kotora, sve lokalne i državne vlasti do sada radile su upravo suprotno od ovih Načela koje je Crna Gora kao članica UNESCO-a potpisala i usvojila.Opustjeli grad i njegova uništena obala su svjedoci.
Ni pet mjeseci nakon što je ona formulisana, Opština Tivat nije dobila formalnu saglasnost Vlade Crne Gore na svoju novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Ova naknada (popularne komunalije) jedan je od glavnih izvoa prihoda lokalne uprave a novac koji Opština prikupi naplatom te takse od investotora koji grade nove ili rekonstruišu postojeće objekte na njenoj teritoriji, strogo je namjenski opredijeljen za unaprešenje postojeće ili izgradnju nove javne i komunalne infrastrukture.
Administracija tivatskog gradonačelnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) još u decembru prošle godine pripremila je novu Odluku o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom se taj lokalni propis uskađuje sa odredbama nedavno izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Iako su i tivatskim i čelnicima Vlade premijera Zdravka Krivokapića puna usta priče o navodnoj odličnoj saradnji Optine i centralne vlasti, to demantuje dosadašnji razvoj situacije sa novom tivatskom Odlukom o komunalijama o kojoj se Vlada ni do danas- više od pet mjeseci od kada joj je ona upućena na formalno davanje sagalsnosti, nije o njoj izjasnila. Zbog toga je tivataka uprava došla u situaciju da predlog ove Odluke skida sa dnevnog reda sjednice lokalnog parlamenta održane 29.januara jer tada nisu dobili očekivano „zeleno svjetlo“ na taj materijal iz Podgorice. Saglasnost Vlade međutim, nije stigla ni do danas.
Kako nezvanično saznajemo, uzrok tome je činjenica da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja izrazilo rezerve prema namjerama nove tivatske lokalne uprave izraženim kroz predlog ove Odluke, da se spriječi zloupotreba koju je prethodna DPS-SD-HGI vlast Tivta omogućila investitorima objekata površine do 500 kvadrata da na njih dobijaju značajna umanjenja ove takse, iako nije riječ ogradnji objekata kojima investitori riješavaju svoje stambeno pitanje.
Po zakonskoj proceduri tivatska Opština je predlog ove Odluke uputila Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je zaduženo za proceduru pripreme materijala za odlučivanje na sjednici Vlade. Ministarstvu ekologije kojeg vodi Ratko Mitrović, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja na čijem je čelu Milojko Spaji tek je 1.aprila dostavilo svoj stav o novoj Odluci o komunalijama u Tivtu.
„U mišljenju je konstatovano predloženo povećanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za objekte površine do 500m2, za oko 67%. Iskazana je nesaglasnost sa ovakvim povećanjem naknada, uzimajući u obzir da će, prije svega, uticati na građane te mikro i male privrednike, koji žele da realizuju izgradnju objekata za lično stanovanje ili mali biznis. Prilikom ove ocjene, posebno se imala u vidu aktuelna politika Vlade u vezi sa mjerama podrške privredi i građanima i opredjeljenje za unapređenje poslovnog ambijenta, naročito u uslovima negativnih efekata pandemije. Dodatno, sugestija je na liniji obavezujućih preporuka Evropske komisije koje se tiču unapređenja regulatornog ambijenta, u dijelu uspostavljanja novih i povećanja postojećih fiskaliteta i parafiskaliteta, posebno na lokalnom nivou. Takođe, druge lokalne samouprave, koje su u međuvremenu donijele svoje odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, nijesu povećale njihov iznos.“- rečeno je iz Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, na pitanje koji su konkretno razlozi zašto taj resor ne daje zeleno svjetlo na predlog koji je formulisala lokalna vlast Tivta i koji će se primjenjivati samo na teritoriji te Opštine.
Iz lokalne vlasti u Tivtu koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za volji Tivat“ ranije su objasnili da novom Odlukom o komunalijama pored ostaloga, ukidaju popust od 40% koji je za nove stambene, poslovne i stambeno-poslovne objete površine do 500 kvadrata predviđen još uvijek važećom odlukom koju je prije tri godine donijela tadašnja tivatska DPS-SD-HGI uprava. Aktuelna uprava grada je novom oslukom predvidjela i da u najekskulzivniju, zonu Ia gdje su komunalije najskuplje, uvrsti i područje koje pokrivaju izmjene i dopune DSL “Dio Sektora 22 – Arsenal” po kome se gradi elitni nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Bivša DPS-SD-HGI tivatska lokalna vlast nije našla za shodno da to uradi ranije, pa je Porto Monrenegro u bio „jedan stepen niže” na ljestvici za obračun i naplatu ove naknade, i bio je u rangu objekata koji se grade u centru Tivta ili obalnom pojasu Lepetana, Donje Lastve, Župe i Bonića.
Administarcija gradonačelnika Komnenovila je ukidanjem popusta za objekte do 500 kvadrata odlučila da destimuliše posljednjjih godina vrlo izraženu izgradnju novih stambeno-poslovnih zgrada manjeg gabarita sa stanovima za prodaju na tržištu, čime žele i da sačuvaju već dobrano načet i preizgrađen prostor, pogotovo u centru grada i nekim od prigradskih naselja Tivta.
Po novoj Odluci, prosječni troškovi komunalnog opremanja izračunati su na iznos od 128,33 eura/po m2 površine novih objekata, a što se onda množi sa koeficijentom određenim za svaku zonu. To je značajno niže od još uvijek važeće stare odluke po kojoj su prosječni troškovi komunalnog opremanja 172,30 eura /m2.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja nisu komenatrisali pitanje da li ovakvo njihovo i ponašanje Vlade, predstavlja neprimjereno miješanje centralne vlasti u pitanja koja su u suveremoj nadležnosti lokalne samouprave i od kapitalnog su značaja za njeno finansiranje.
„Svakako, mišljenje Ministarstva finansija i socijalnog staranja, u ovom postupku, nije obavezujuće za resorno ministarstvo (ekologije i prostormog planiranja – prim.aut.) i Vladu. Mišljenje ima za cilj da ukaže i na druge aspekte donošenja predmetne odluke, koji nisu u nadležnosti resornog ministarstva, kako bi se tom ministarstvu i Vladi omogućilo da donese odluku, sagledavajući više potencijalnih uticaja i posljedica.“- istakli su u resoru miniustra Spajića.
NIŠTA NIJE POSKUPILO, SAMO VIŠE NEMA POVLASTICA ZA GRAĐEVINSKI BIZNIS
Visina komunalija u Tivtu po novoj odluci na koju Vlada još nije dala saglasnost, nije mijenjana u odnosu na do sada važeću odluku. One će i dalje iznositi od 60 do 210 eura za kvadrat zavisno od zone u kojoj se novi objeket gradi. Određeni su međutim novi procenti za umanjenje ove dadžbine kod pojedinih kategorija objekata.
Tako se komunalije za pola smanjuju za stambeni prostor do 150 kvadarata površine kojim investitor riješava svoje stambeno pitanje. Isti procenat umanjenja predviđen je za objekte koji se grade u biznis zoni, kao i za otvoreni prostor na parceli koji je predviđen za obavljenje djelatnosti.
Na povlastice sa smanjenjem iznosa komunalija koji može ići i do 50 odsto, mogu računati i investitori objekata koji imaju solarne kolektore za potrebe unapređenja energetske efikasnosti tih objekata, dok se stepen umanjenja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kreće i do 80% za nove garaže, odnosno vjerske objekte. Isti procenat umanjenja ove naknade predviđen je i za rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama, odnosno objekata upisanih u registar kulturnih dobara.
NVO Ugostitelji Crne Gore pokrenula je kampanju “Vakciniši se”, i ističu da se nisu odazvali predstavnici Ministarstava ekonomskog razvoja i zdravlja, za šta su uredno dobili poziv.
Kako navode, cilj kampanje je informisanje javnosti o značaju vakcinacije kao i edukaciji o njenim društvenim i zdravstvenim aspektima, saopštili su Ugostitelji.
“Ovom kampanjom želimo da pokažemo da je vakcinacija jedini put ka normalnom životu te da pozovemo građane na taj human i odgovoran čin. Kao odgovorna organizacija spremni smo da damo doprinos u borbi protiv koronavirusa i da što bolje dočekamo predstojeću ljetnju turističku sezonu od koje zavisi sudbina daljeg poslovanja za značajan dio ugostitelja i hotelijera”, navode Ugostitelji.
Prema njihovim riječima, iznenađeni su što se današnjoj kampanji nisu odazvali predstavnici Ministarstava ekonomskog razvoja i zdravlja, a za šta su uredno dobili poziv.
“Odgovornost za stavljanje epidemiološke situacije pod kontrolu je na svima nama”, kazali iz NVO Ugostitelji Crna Gora.
“Apelujemo na sve naše članove i goste da poštuju epidemiološke mjere kako bi na taj način dali doprinos u borbi sa virusom korona. Ovom prilikom pozivamo sve naše članove da, u što kraćem roku, dostave spisak zaposlenih Ministarstvu ekonomskog razvoja putem e-maila prijave@mek.gov.me kako bi nastavili proces vakcinacije”, zaključuju u saopštenju.
Hiljade stanovnika Francuske pridružile su se u subotu tradicionalnim prvomajskim prosvjedima širom zemlje uprkos restriktivnim mjerama uvedenim zbog suzbijanja širenja covida-19.
Zahtijevali su socijalnu i ekonomsku pravdu te su prosvjedima otvoreno iskazivali protivljenje vladinim planovima koji se odnose na promjene naknada za nezaposlene.
U Parizu i ostalim većim francuskim gradovima – Lyonu, Nantesu, Lilleu i Toulouseu ukupno je organizirano tristotinjak skupova.
U francuskoj prijestolnici sindikalistima su se pridružili i članovi pokreta “Žutih prsluka” koji su prije tri godine pokrenuli val antivladinih prosvjeda, kao i radnici zaposleni u sektorima teško pogođenim pandemijskim ograničenjima, poput radnika u kulturi.
Sudionici marša nosili su zaštitne maske u skladu s pravilima te su isticali transparente s natpisima: “Dividende, a ne naknade za nezaposlenost prihod su lijenih ljudi” i “Želimo živjeti, a ne preživljavati”.
“Puno novca ide onima koji imaju puno, a manje novca ide onima koji nemaju ništa, što se odražava na plan reforme osiguranja u slučaju gubitka radnog mjesta, koji želimo ukinuti”, rekao je Philippe Martinez, šef sindikata CGT.
Većina demonstracija održana je u mirnome ozračju, premda je policija u Lyonu rastjerala skupinu od oko 200 demonstranata koji su bacali petarde, tvitali su iz prefekture Auvergne-Rhone-Alpes.
U Parizu, glavnome francuskom gradu u kojemu je raspoređeno oko 5000 policajaca, uhićeno je sedamnaest prosvjednika.
Nekoliko se demonstranata odjevenih u crne majice s kapuljačama sukobilo s policijom. Neki su bacali kamenje ili prevrtali kante za smeće. Policija je izvijestila da je spriječila pripadnike anarhističkoga ‘Crnog bloka’ u nakani da formiraju prosvjednu grupu.
Pres povodom prve Međunarodne avio regate Montadria
Prva Međunarodna Hidro avio regata Montadria 2021 održaće se od 5. do 7. maja 2021. godine. Ovakav vid manifestacije u dijelu hidroavio regate u Crnoj Gori se održava po prvi put a ujedno i obilježava 80 godina od poslednjeg leta Eskadrile pilota Hidroaviona sa teritorije Crne Gore.
Manifestacija će početi u Porto Montenegru preletom regate s Aerodroma Tivat iznad Porta gdje je ujedno bila i prva hidro avio baza na prostoru Arsenala a sada komplexa Porto Montenegro.
Direktor Manifestacije Siniša Bubanja poručio je da su, osim preleta hidro avijacije s Aerodroma Tivat, planirane niz drugih aktivnosti i sadržaja.
Austrougarski-hidroplan-u-Tivtu-1914-
„Šestog maja, u jutarnjim časovima, krećemo s Aerodroma Tivat. Idemo put Podgorice, Skadarkog jezera. Nakon toga, prelijećemo Danilovgrad i Nikšić. Zatim idemo put Pivskog jezera, Plužine, Šavnik Žabljak i dolazimo u Berane”, kazao je Bubanja.
Dodao je da, nakon dolaska na beranski aerodrom, će izvršiti više preleta iznad Berana.
„Cijeneći tradiciju aero-kluba Berane, gdje je počela avijacija i obuka pilota, želimo da damo značaj Aerodromu Berane ne samo s aspekta naše regate, nego s aspekta njegove istorije. Samim tim, pokušaćemo da podstaknemo i druge činioce i tražićemo podršku da afirmišemo aerodrom Berane i obnovimo u potpunosti lokalni aero-klub, stavimo ga na noge i krenemo u lijepu sportsko-turističku pirču”, rekao je Bubanja.
Nakon Berana, sedmog maja, regata će krenuti put Plavskog jezera gdje će biti izvršeno više slijetanja i uzlijetanja na teritoriji Opštine Plav obuhvatajući teritoriju Opštine Gusinje.
„Posle boravka na Plavskom jezeru idemo put Ulcinja. Slećetćemo na aerodrom Štoj koji je isto tako tradicionalni aerodrom. Naravno, sve je to negdje u vremenu zaboravljenog. Mi želimo to da obnovimo. Želimo da damo afirmativni značaj aerodromima koji su veliki značaj dali u toku istorijskih trenutaka kompletne Jugoslavije. Želimo da obnovimo malu avijaciju i hidro avijaciju”, istakao je Bubanja.
Predsjednik Organizacionog odbora Dragiša Raičević je dodao da bi ova hidro regata trebala da bude svake godine na početku turističke sezone.
„Ona treba da služi kao promocija hidro avijacije, kao istorijski osvrt na sve naše momente koje smo imali u hidro avijaciji od 1913. Takođe, da ukažem da, osim putničke avijacije, postoje druge djelatnosti u avijaciji. To su razni vidovi montioringa. Prije svega, ekološki monitoring, monitoring plovila. Osim toga, mogu da se koriste za protivpožarna dejstva”, kazao je Raičević.
Raičević je podsjetio da avijacija predstavlja široki spektar djelatnosti. Suština je, kako je naveo, da shvatimo da avijacija može da obuhvati dosta toga.
„Pogotovo da bude interesantna za promociju turizma. Možete da pretpostavite koliko je atraktivno da npr. putnici iz Dubrovnika prelete do bilo koje naše marine koja ima granični prelaz. To su kratki letovi, od otprilike 15 minuta. Izuzetno skraćuje putovanja na bezbijedan i atraktivan način”, istakao je Dragiša Raičević.
Osim toga, dodao je da na taj način može da se poveže sjever s jugom.
„Može da doprinese do ravnomjerenog razvoja kompletne aerodromske infrastrukture u zemlji. Da na brz i jednostavan način prebacimo putnike sa juga na sjever i da u toku jednog dana obiđemo kompletnu Crnu Goru. To je simbioza vodenih površina, letenja i slijetanja na kopnene površine. To je idealan spoj da na najbolji mogući način upoznate prirodu i da budemo u dodiru sa ljepotom kojom naša zemlja obiluje”, zaključio je Raičević i dodao da su ti avioni izuzetno ekonomični, te da su troškovi leta svedeni na minimalnu vrijednost.
Prva Međunardona Hidro avio regata Montadria 2021 održaće se uz poštovanje svih epidemioloških mjera propisanih od strane Ministarstva zdravlja. Shodno preporukama, ova manifestacija je zatvorenog tipa, dok će svi građani prelete aviona moći gledati iz svojih domova.
Rizort One&Only Portonovi danas je otvario vrata za prve goste.
– Jako smo uzbuđeni što otvaramo svoja vrata i dočekujemo prve goste u ovu jadransku oazu. One&Only Portonovi predstavlja prekretnicu za naš brend, pružajući našim lojalnim evropskim gostima savršen rizort na njihovom pragu, uz novi standard ultra-luksuza u Evropi. Radujemo se što ćemo prikazati ljepotu Crne Gore očima One&Only brenda – prokomentarisao je Philippe Zuber, izvršni direktor kompanije Kerzner International.
On je rekao da One&Only Portonovi gostima nudi “toliko toga za otkrivanje”.
U rizortu ističu da se njihovi gosti mogu otisnuti na putovanje od osamljenih plaža do drevnih gradova koji su sačuvali svoju izvornu arhitekturu i šarm.
Portonovi
– Bezbroj avantura čeka goste i ispod nivoa mora. Sertifikovani instruktori ronjenja vodiće goste kroz drevne tunelske i pećinske strukture u tjesnacu Kumbor i pećini Klinci, koje su ranije korišćene za skrivanje podmornica i brodova u bivšoj Saveznoj federativnoj republici Jugoslaviji – navedeno je u saopštenju rizorta.
Gostima se nudi prilika da kroz crnogorske vinarije otkriju dugu i bogatu istoriju proizvodnje vina u ovoj zemlji.
– Strastveni ljubitelji vina koji žele da istraže autohtone sorte grožđa u regionu mogu da posjete jednu od mnogih vinarija sa svojim intimnim podrumima i panoramskim pogledom, te probaju sve, od vina vranac do klasičnih šardonea i merloa – ističe se u saopštenju.
One&Only nudi priliku ljubiteljima ovog brenda da investiraju u stalni dom na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, uz One&Only privatne vile.
Portonovi F&BCaminetti Bar
– Vrhunski pozicionirane i namjenski dizajnirane za uživanje u besprekornom pogledu na zaliv, planine i marinu, svaka vila nudi jedinstvene karakteristike života One&Only brenda: prostranost, prefinjeni dizajn, intuitivnu uslugu i neometanu privatnost. Svaka vila dolazi uz sopstvenu privatnu plažu, osamljeni bazen i privatnog batlera, osiguravajući da se sve potrebe stanara zbrinu tokom njihovog boravka. Inspirisana detaljima iz kulture, istorije i destinacije, svaka vila je osmišljena s velikim fasadama, veličanstvenim kolonadama i krovovima od terakote, simboličnim za arhitekturu ove regije. Enterijeri su elegantno uređeni, inspirisani baroknim palatama iz okolnih gradova i obližnjim gradićem Perastom koji je sagradila Venecija, a vlasnici imaju priliku da svoju vilu prilagode kako bi je učinili pravim domom daleko od kuće – navedeno je u saopštenju.
Takođe, One&Only sa zdravstvenim i velnes brendom Chenot, predstaviće Chenot Espace velnes centar – prostor od 4.000 metara kvadratnih. Kada je u pitanju kuhinja, u rizortu ističi restoran Sabia by Giorgio Locatelli pod vođstvom Đorđa Lokatelija, izvršnog šefa kuhinje sa mišlenovom zvjezdicom.
Kako je najavljeno, restoran će služiti rafiniranu južno italijansku kuhinju u stilu rivijere sa fokusom na svježe plodove mora, povrće i svježi bar koji nudi organski crudo.
Portonovi Wellness
– Tapasake klub je opušten, ali živopisan klub uz bazen, a posluživaće savremenu japansku kuhinju, sa sopstvenim barom i redovnim DJ setovima. La Veranda potencira domaće sastojke i stilove kuvanja, te posjeduje otvorenu kuhinju i stanice za kuvanje uživo. Smješten u lobiju, Caminetti bar dočekuje goste širokim pogledom na terasu, baštu i more, nudeći izdašnu listu pića, idealnu za aperitiv ili koktel nakon večere, kao i popodnevne zakuske i čajeve. Izbor prilagođenih doživljaja za ručavanje u sobama dostupan je 24 sata na dan – navedeno je u saopštenju.
U rizortu naglašavanju da je One&Onlye lako pristupačan – na kratkoj voznoj udaljenosti od aerodrome u Dubrovniku (jedan sat), Tivtu (50 minuta) i Podgorici (dva i po sata).
Sva tri aerodrome opslužuju razne internacionalne letove i opremljena su za rukovanje privatnim avionima.
Pomorska privreda Crnoj Gori donosi najveći prihod, a nepravedno je zapostavljena i gurnuta u zapećak. Naši pomorci prepušteni su sami sebi. Nikad nisu bili u goroj situaciji. Država prethodnih godina nije posvećivala dovoljnu pažnju ovim problemima. Mi ćemo se zalagati da se to stanje promijeni“, saopštio je nosilac liste koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški dr Draško Rašković prilikom posjete firmi Azalea Maritime, gdje je o pomorskim pitanjima razgovarao sa predsjednikom Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenadom Lazovićem.
,,Pomorska grana je jedina grana koja funkcioniše na mišićima pomorca, a o njemu više niko ne brine. Danas Crna Gora nema pomorski saobraćaj, a, nažalost, ni direktora Direktorata za pomorsku privredu, odnosno unutrašnju plovidbu. Zato apelujem da se državni upravljački faktor u oblasti pomorstva iz Podgorice premjesti na more“, kazao je predsjednik Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenad Lazović.
Prema njegovim riječima, greška je što je odgovornost za pomorce prebačena je u Podgoricu. ,,Najlakše je reći da Podgoričani ne razumiju šta je to more i da, samim tim, ne treba da se brinemo o pomorstvu. Valja podsjetiti da Herceg Novi ima dvije marine, da razvija novo brodogradilište i da ima dvije najveće i najstarije agencije za posredovanje prilikom zapošljavanja pomoraca, koje zapošljavaju trenutno oko 600 pomoraca. U Herceg Novom postoji i Međunarodni trening centar koji 95 odsto posluje na međunarodnom tržištu, a pet odsto na domaćem“, istakao je Lazović.
Lazović je napomenuo da sistematski treba prići i problemu rješavanja registra pomoraca. ,,Na tržište bi trebalo da, kao pomorac, bude prisutan neko ko je usko specijalizovan i kvalifikovan za ono što jeste budućnost, a to su nove tehnologije. Budućnost je brod koji će ploviti bez ljudi. Nemojmo zaboraviti da će taj brod doći u luku, a kada dođe, potreban je čovjek da ga osposobi i opremi da opet krene na put. To je moja vizija za pomorce iz Crne Gore“, kazao je još Lazović.
Dr Rašković je naglasio da se će se koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški institucionalnim putem zalagati za rješavanje problema pomoraca. ,,Preko predstavnika naše koalicije na državnom nivou učinićemo sve da riješimo goruća pitanja statusa pomoraca, koja su vrlo važan dio privrede našeg grada. Jer kad je riječ o problemima pomoraca, Herceg Novi mora i može bolje. Može Bokeški“, zaključio je on.
TXT: ,,Pomorska privreda Crnoj Gori donosi najveći prihod, a nepravedno je zapostavljena i gurnuta u zapećak. Naši pomorci prepušteni su sami sebi. Nikad nisu bili u goroj situaciji. Država prethodnih godina nije posvećivala dovoljnu pažnju ovim problemima. Mi ćemo se zalagati da se to stanje promijeni“, saopštio je nosilac liste koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški dr Draško Rašković prilikom posjete firmi Azalea Maritime, gdje je o pomorskim pitanjima razgovarao sa predsjednikom Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenadom Lazovićem.
,,Pomorska grana je jedina grana koja funkcioniše na mišićima pomorca, a o njemu više niko ne brine. Danas Crna Gora nema pomorski saobraćaj, a, nažalost, ni direktora Direktorata za pomorsku privredu, odnosno unutrašnju plovidbu. Zato apelujem da se državni upravljački faktor u oblasti pomorstva iz Podgorice premjesti na more“, kazao je predsjednik Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Nenad Lazović.
Prema njegovim riječima, greška je što je odgovornost za pomorce prebačena je u Podgoricu. ,,Najlakše je reći da Podgoričani ne razumiju šta je to more i da, samim tim, ne treba da se brinemo o pomorstvu. Valja podsjetiti da Herceg Novi ima dvije marine, da razvija novo brodogradilište i da ima dvije najveće i najstarije agencije za posredovanje prilikom zapošljavanja pomoraca, koje zapošljavaju trenutno oko 600 pomoraca. U Herceg Novom postoji i Međunarodni trening centar koji 95 odsto posluje na međunarodnom tržištu, a pet odsto na domaćem“, istakao je Lazović.
Lazović je napomenuo da sistematski treba prići i problemu rješavanja registra pomoraca. ,,Na tržište bi trebalo da, kao pomorac, bude prisutan neko ko je usko specijalizovan i kvalifikovan za ono što jeste budućnost, a to su nove tehnologije. Budućnost je brod koji će ploviti bez ljudi. Nemojmo zaboraviti da će taj brod doći u luku, a kada dođe, potreban je čovjek da ga osposobi i opremi da opet krene na put. To je moja vizija za pomorce iz Crne Gore“, kazao je još Lazović.
Dr Rašković je naglasio da se će se koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški institucionalnim putem zalagati za rješavanje problema pomoraca. ,,Preko predstavnika naše koalicije na državnom nivou učinićemo sve da riješimo goruća pitanja statusa pomoraca, koja su vrlo važan dio privrede našeg grada. Jer kad je riječ o problemima pomoraca, Herceg Novi mora i može bolje. Može Bokeški“, zaključio je on.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1126 uzorka na novi koronavirus”, saopšteno je iz IJZ-a.
Ukupno je dijagnostikovan 128 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Podgorica
42
Pljevlja
19
Rožaje
11
Ulcinj
7
Nikšić
7
Budva
7
Bijelo Polje
6
Berane
6
Bar
5
Danilovgrad
4
Cetinje
4
Herceg Novi
3
Andrijevica
3
Tuzi
2
Plav
1
Kotor
1
Ukupno
128
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno sedam smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz Bar (3), Nikšić (2), Pljevlja (1) i Cetinje(1) od kojih je najmlađi imao 38, a najstariji 85 godina starosti”, navodi se u saopštenju.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1502.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 170 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2318.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 97517.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
