Od ukupno 54 suvenira 28 autora, koja su pristigla na Javni poziv za izbor i otkup izvornih budvanskih suvenira, komisija Turističke organizacije opštine Budva izabrala je 30 različitih suvenira 19 autora i na ovaj način nastavila lijepu saradnju sa budvanskim umjetnicima.
Skulpture, slike manjih formata, oslikano kamenje, dekorativno posuđe, magneti, proizvodi od meda i još mnogo toga sa pečatom primorskog podneblja na kojem živimo, predstavljaće jedinstvene poklone za studijske grupe novinara i tur-operatora, predstavnike turističkih agencija i poslovne partnere TO Budve.
“Bilo je potrebno da suveniri koji su konkurisali budu unikatni, jednostavni, da su odraz tradicionalnog nasljeđa i kulturne baštine, da su kreativni, estetski prijemčivi, ekološki prihvatljivi. Nažalost, u skladu sa reduciranim finansijskim sredstvima i našim potrebama, ove godine smo mogli da otkupimo samo dio pristiglih suvenira što svakako ne umanjuje umjetnički značaj svih suvenira koji su učestvovali na konkursu” – naglašavaju iz Turističke organizacije opštine Budva i zahvaljuju svim svojim kreativnim sugrađanima koji su pokazali interesovanje da budu dio zajedničke “turističke priče” Budve kao najprestižnije turističke destinacije u regionu.
Turistička organizacija opštine Budva za otkup jedinstvenih budvanskih suvenira ove godine je izdvojila 4.556 eura.
U Kanu počinje 74. Međunarodni festival, a za Zlatnu palmu ove godine se takmiče 24 filma.
Festival će otvoriti film „Anette“ Leosa Karaksa koji se takmiči za glavnu nagradu.
Na spisku filmova u trci za Zlatnu palmu nalaze se između ostalih ostvarenja Italijana Nanija Moretija, Amerikanca Šona Pena, Rusa Kirila Serebrenikova i Francuza Žaka Odijara.
Takmiče se i „French Dispatch“ američkog reditelja Vesa Andersona i „Benedetta“, holandskog režisera Pol Verhovena.
Američki reditelj Spajk Li biće predsednik žirija, dok će američka glumica i rediteljka Džodi Foster primiti počasnu Zlatnu palmu.
Tokom festivala, koji traje do 17. jula, biće prikazano više od 60 filmova.
Kanski festival, koji je obično svakog maja, ove godine je zbog epidemije koronavirusa pomjeren za jul. U Kanu više nema policijskog časa niti ograničenja broja ljudi u bioskopskim salama, ali je nošenje maske ostalo obavezno u zatvorenom prostoru.
Green Montenegro International Film Festival (GMIFF) po sedmi put će se održati pred publikom u periodu od 31. jula do 2. avgusta u Nacionalnom parku Durmitor.
Producenti festivala, Anja Kečalović i Ilija Zeković kazali su da ovogodišnja edicija festivala ima poseban značaj, budući da se navršava 30 godina od donošenja Deklaracije o Crnoj Gori kao ekološkoj državi, upravo na Žabljaku.
„Green Montenegro International Film Fest je godinama bio i ostao najveći promoter ekološkog duha i zelene kulture, realizovan ogromnom željom i entuzijazmom velikog broja kreativnih ljudi iz Crne Gore koji se bore protiv devastacije našeg životnog prostora i za spas planete“, naveli su Kečalović i Zeković.
Filmski program je ove godine selektovala Maja Bogojević, a na festivalu će, pored brojnih ostvarenja iz cijelog svijeta, biti prikazane i dvije svjetske festivalske premijere.
“Ulaz na festival je tradicionalno slobodan, a filmovi će biti prikazani na otvorenom prostoru, noću, pored Crnog jezera”, rekli su Kečalović i Zeković.
Hiljade Indijaca postale su žrtve velike prevare povezane s lažnom vakcinom, a među uhapšenima su doktori i ostali medicinski radnici.
Na najmanje 12 lokacija u Mumbaiju medicinski radnici su ubrizgavali fiziološki rastvor, rekao je Vishal Thakur, tamošnji visoki policijski dužnosnik.
“Procjenjuje se da je 2500 ljudi primilo lažne vakcine. Organizatori su od ove prevare zaradili ukupno 28 hiljada američkih dolara”, rekao je Thakur. Do sada je uhićeno 14 osoba, a očekuje se još uhićenja.
Indiju je između aprila i početka maja poharao drugi talas koronavirusa, zarazivši milione i ubivši desetine hiljada ljudi.
Nakon vrhunca u maju, broj dnevnih slučajeva je počeo opadati te je pritisak na zdravstveni sistem popustio i vlasti su uspješno pojačale svoj program vakcinacije.
Navedeni slučaj “vakcinacije” fiziološkom otopinom odvijao se između krajem maja i početkom juna. Vlasti su započele istragu nakon što su pojedinci postali sumnjičavi oko potvrda o vakcinaciji.
U periodu od 1. do 30. juna ove godine osim redovnih predmeta, sud zaprimio čak 183 predmeta u hitnom postupku, kazao je sudija portparol Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
“Kako je na crnogorskom primorju, po zvaničnim podacima državnih organa broj turista u odnosu na 2019. godinu na nivou od oko 80% u odnosu na rekordnu 2019.godinu, to se naglo povećao i broj prekršajnih postupaka pred ovim sudom”, istakao je Đukanović.
Kako je kazao, u najvećem broju slučajeva, radilo se o predmetima u kojima su počinioci prekršaja lišavani slobode ili su pak stranke u postupku strani državljani – turisti/lica na proputovanju, čije prisustvo se moralo obezbijediti prije njihovog odlaska u matične/tranzitne države.
“Sudije i postupajući službenici su u ovim predmetima, koji su po procesnim zakonima neodložni, izloženi pritisku posla, rokovima, procesnim zahtjevima i nizu drugih faktora koji ovaj rad čine posebno iscrpljujućim i napornim. Budući da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja zbog Odluke Ustavnog suda Crne Gore (kojim je ukinuta odredba člana 26a Odluke o uvećanju zarade državnim službenicima i namještenicima za obavljanje određenih poslova) prestalo obračunavati dodatke na zaradu po osnovu pripravnosti i dežurstva, to je dodatno pogoršan ionako nezavidan materijalni status sudija za prekršaje i postupajućih sudijskih službenika i isti su dovedeni u nezavidnu situaciju”, navodi u saopštenju.
Uputio je apel da Sudski savjet, Udruženje sudija, sindikalne organizacije koje djeluju u okviru sudstva i Vlada Crne Gore urgentno angažuju na rješavanju ovog problema, jer, kako navodi, slijede mjeseci tzv. ‘špica’ ljetnje turističke sezone u kojima će se broj hitnih predmeta drastično uvećati.
Rimac Automobili objavili su da su udružili snage s poznatim automobilskim brendom „Bugatti Automobiles“, te stvorili novi automobilsku i tehnološku kompaniju – Bugatti Rimac d.o.o., a ovu vijest objavljuju najuticajniji svjetski mediji.
Rimac Automobili postaju Rimac grupa, koja će biti većinski vlasnik nove kompanije s 55 odsto udjela, dok će Mate Rimac će biti izvršni direktor te nove kompanije.
Porše će zadržati postojećih 24 odsto dioničkog udela u Rimac grupi, te steći 45 odsto udjela u novoj kompaniji Bugatti Rimac.
Rimac grupa, javili su ranije mediji, razdvojiće se na dva odvojena poslovanja – s novim hiper automobilima i Rimac Technology, koji će se baviti razvojem, proizvodnjom i snabdjevanjem baterijskim sistemima, pogonima i ostalim EV komponentama. Rimac Technology biće nezavisna kompanija koja će sarađivati s mnogim svjetskim proizvođačima automobila, navode iz Rimca.
U Rimac grupi će osnivač Mate Rimac zadržati izvornih 37 odsto vlasništva, a uz Poršeovih 24 odsto, Hjundai Motor grupa imaće 12 odsto udjela, a ostali investitori 27 odsto.
Mate-Rimac
Mate Rimac, kao izvršni direktor Rimac Grupe, vodiće Bugatti Rimac i novu kompaniju Rimac Technology.
Bugatti i Rimac nastaviće da posluju kao zasebni brendovi, zadržavajući postojeće proizvodne pogone i distribucijske kanale. Rimac će tako zadržati svoje poslovne prostore na periferiji Zagreba, a proizvodnja Bugattija nastavlja se u u Francuskoj.
Vijest o Rimčevom preuzimanju Bugattija su tako objavili CNN, Reuters, Financial Times, CNBC, The Verge…
CNN navodi kako su se Folksfagen grupa i Porše dogovorili o stvaranju nove kompanije koja spaja Rimac Automobile, hrvatsku kompaniju koja proizvodi električne superautomobile, s čuvenim Bugattijem.
Kako prenosi Index.hr, sjedište novoosnovane firme Bugatti Rimac biće nedaleko od Zagreba, piše CNN dodajući kako će Bugatti nastaviti funkcionirati kao zaseban brend iako će Rimac i Bugatti zajednički razvijati nove Bugattijeve automobile.
CNN piše kako je Rimac u autoindustriju ušao kao 21-godišnjak i prvo razvio Concept One, a potom i Rimac Neveru, automobil od 1900 konjskih snaga vrijedan 2.4 milona dolara.
U članku CNN navodi da se Rimac specijalizovao za razvoj tehnologije za električne automobile, uključujući baterije.
Mate Rimac rekao je ranije da udruživanje s Bugattijem ne znači da će Bugatti od sada proizvoditi samo električne automobile, ali je nagovjestio da će u bližoj budućnosti sigurno biti i električnih modela Bugattija. Najavio je i da će naslednik slavnog Bugattijevog modela Chiron vrlo vjerovatno imati hibridni pogon.
U nizu kulturnih aktivnosti koji se ovog ljeta organizuju u Porto Montenegru, Porto Montengero biće domaćin još jedne izlozbe na otvorenom, te će na Elena trgu od 5. jula do 15. oktobra biti izlozene skulpture italijanskog umetnika Michelangela Galliani-a, u saradnji sa galerijom Cris Contini Contemporary.
Elena trg će krasiti četiri velike skuplture, dok ce ih još biti u samoj galeriji, karakteristične za njegov stil, koje se poigravaju sa gravitacijom i lažnim izgledom lakoće, koristeci bijeli Carrara mermer, ali koje istovremeno oslikavaju jednu savremenu priču, uglavnom na granici ironije.
Koktel povodom zvaničnog otvaranja izložbe biće održan 9. jula u 21h u galeriji Cris Contini Contemporary.
Air Montenegro, zbog velikog interesovanja putnika, uvodi dodatne letova ka Beogradu iz Tivta i Podgorice.
“U želji da izađemo u susret našim putnicima, tokom jula i avgusta biće uvedeno 60 dodatnih letova ka ovoj destinaciji”, navodi se u saopštenju.
Iz kompanije su podsjetili putnike da na sajtu airmontenegro.com mogu naći detaljne informacije o redu letenja, cijenama kao i da na sajtu mogu na lak način kupiti karte za željenu destinaciju.
“Air Montenegro leti ka Beogradu, Banja Luci i Ljubljani a ubrzo kreće i sa letovima ka Frankfurtu i Istanbulu“, zaključuje se u saopštenju.
Preko četiri petine anketiranih Tivćana izjasnilo se da školski brod Mornarice VCG, jedrenjak “Jadran”, treba vratiti na njegov stalni vez na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Rezultati su to online ankete koju je u proteklih sdam dana, preko svog portala obavio lokalni javni serrvis Radio Tivat.
Na pitanje da li ste za to da se školski brod „Jadran“ vrati na Pine, pozitivno je odgovorilo 728 građana ili 85,05%, a negativno 128 ili 14,95%.
I ova anketa pokazala je koliko Tivćani vole stari jedrenjak sa kojim je Tivat sudbinski vezan još od 16.jula 1933. godine kada je tada novosagrađeni “Jadran”, uplovio upravo u Tivat kao svoju prvu luku u domovini, stigavši u Kraljevinu Jugoslaviju iz Njemačke gdje je taj jedrenjak početkom tridesetih godina prošlog vijeka izgrađen za potrebe jugoslovenske Kraljevske mornarice. “Jadran” je narednih decenija sve svoje važnije remonte osim psljednjjeg obavljenog 2013-16. u Bijeloj, imao u Tivtu, u ovdašnjem vojnom brodgoradilišptu Arsenal. Vješte ruke tivatskih inženjera i majstora “Jadrana” su bukvalno vratile u život iu rekonstruisale, kada se on kao pootpuno zapušteni i razoreni brod bez jarbola- pretvoren u plutajući most na jednom od kanala u Veneciji, 1946. Vratio u Jugoslaviju iz Italije koja ga je bila zaplijenila početkom Drugog svjetskog rata.
Vrijedni stari jedrenjak je i zvanični povratim grada Tivta, a “Jadran” je prethodnih godina nakon zatvaranja Arsenala, imao stalan besplatan vez na počasnom mjestu na tivatskoj gradskoj rivi. To sve ipak, nije bilo dovoljno da rukovodstvo Mornmarice VCG prošle godine ne donese odluku da brod iz Tivta preseli na potpuno neugledan i javnosti nedostupan vez u luci Bar, a što je posebno teško palo Tivćanima, ali i rukovodstvima Srednje pomorske škole i Pomorskog fakulteta u Kotoru čiji učenici i studenti treba da koriste “Jadran” u praksi, u njegovoj osnovnoj namjeni- školskog broda na kojem se obučavaju mladi pomorci.
“Jadran” već duže od godinu “čami” u Baru gdje ga je od javnosti bukvalno krije aktuelni komadant Mornarice VCG, kapetan fregate Goran Đurković jer suna brodu, uprkos velikom trudiu njegove posade, uočljive posljedice neadekvatnog njegovog sistematskjog održavanja i loše obavljenih pojedinih aapekata posljednjeg remonta u Bijeloj, posebno kada su u pitanju drveni djelovi snasti jedrenjaka. Iako je komandant broda, kapetan korvete Ivan Laković lani, dobio službeni stan na korišćenje u Tivtu, “Jadran” je ipak ostao u Baru jer je, kako je “Vijestima” nezvanično pobtrđeno iz krugova bliskh posada “Jadrana”, njihovom komandnantu koji živi u Podgorici, jednostavnije da iz tog grada svakodnevno putuje na posao u Bar, a ne u Tivat.
JADRAN i italijanski jedrenjak PALINURO u Tivtu
Inače, gradonačelnik Tivta Željko Komnenović (NP) je 23.aprila nakon što se sastao sa ministarkom odbrane dr Oliverom Injac koja je tada boravila u službenoj posjeti tom gradu, izjavio da je sa Injac dogovorio da se “Jadran” “uskoro vrati” na svoj stalni vez u Tivat6, ali se to do danas nije desilo.
Kako nezvanično saznajemo “Jadran” će ipak, navjverovatnije u petak 9.jula, doploviti iz Bara u Tivat, ali će na vezu na gradskoj rivi Pine brod ostati samo do početka septembra kada ga rukoviodstvo MVCG namjerava opet vratiti u luku grada pod Volujicom.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala je u ponedjeljak na ubrzanje proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan.
Na Samitu Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, ona je, u ime EK-a, potvrdila posvećenost saradnji i podršci regiji u oporavku nakon krize koju je izazvala pandemija COVID-19.
”Naš prvi prioritet je da ubrzamo agendu proširenja širom regije i podržimo naše partnere sa Zapadnog Balkana u njihovom radu na provođenju neophodnih reformi za napredak na evropskom putu. Naše angažiranje sa Zapadnim Balkanom prevazilazi i to, a Berlinski proces je poslužio kao inkubator mnogih inicijativa, koje su sada postale sastavni dio politike EU-a prema regiji. Zajedno smo postavili put ka održivijoj, digitalnijoj i otpornijoj Evropi“, poručila je Von der Leyen.
Današnji samit iz okvira Berlinskog procesa, osmi po redu, a okupio je putem videokonfrencije, šefove država ili vlada sa Zapadnog Balkana, njihove kolege iz devet država članica EU-a, Velike Britanije i visoke zvaničnike EU institucija.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz istakao je da EU mora ispuniti svoja obećanja.
Unija mora pojačati svoje angažiranje, imajući u vidu frustraciju zbog svoje uloge na Zapadnom Balkanu, rekao je Kurz.
“Moramo ispuniti naša obećanja”, kazao je on u vezi, prije svega, neispunjenog obećanja otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, te je izrazio nadu da će doći do napretka pod predsjedavanjem Slovenije.
Domaćin sastanka je bila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je istakla da je na Samitu razgovarano o napretku regije na putu ka EU, naglašavajući da je i u sopstvenom interesu EU-a da taj proces napreduje, te je ukazala da je neophodno da se radi dalje na stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta.
“Berlinski proces, koji smo počeli prije sedam godina, pokazuje da nam je pored procesa približavanja s ciljem članstva u EU stalo da regija sarađuje u fazi u kojoj svaka zemlja radi na svom evropskom putu”, objasnila je Merkel na konferenciji za novinare.
Istakla je da se ne radi samo o pitanju važnom za budućnost zemalja regije, već je to i u interesu EU-a da se proces pristupanja podstakne, omogući pomirenje i prevazilaženje podjela.
“Postoje mnogi razlozi, između ostalog i geostrateški, zbog čega želimo članstvo regije u EU”, podvukla je Merkel.
Rekla je da je bilo mnogo uspjeha u proteklim godinama, a kao primjer je navela početak primjene sporazuma o ukidanju naknade roaminga, što je od koristi za građane.
Takođe, na skupu, dodala je, bilo je riječi i o posljedicama pandemije i pružanja pomoći zemljama regije.
“Svjesni smo da još ima mnogo problema koje treba prevazići, kao što su dijalog Srbije i Kosova te i Bosna i Hercegovina”, rekla je ona, prenosi Tanjug.
Kazala je da je Nijemac Christian Schmist prisustvovao današnjem sastanku i da će on 1. augusta početi svoj mandat u Bosni i Hercegovini kao visoki predstavnik međunarodne zajednice.
Prenijela je da je bio niz diskusija između Bugarske i Sjeverne Makedonije oko početka pristupnih pregovora.
“Potrebno je puno strpljenja i angažiranja. Svi učesnici su izrazili spremnost za to”, kazala je Merkel.
Njemačka kancelarka najavila je da će njena država dati tri miliona doza vakcine protiv COVID-19 zemljama Zapadnog Balkana.
