Savjet za borbu protiv korona virusa donio je nove mjere koje će važiti od sjutra do 16. jula.
Jedna od mjera je da će svi penzioneri koji se vakcinišu u julu prvom dozom vakcine protiv korona virusa dobiti turistički vaučer u vrijednosti od 50 eura, a o načinu ostvarivanja ovoga prava javnost će obavijestiti Ministarstvo ekonomskog razvoja.
“Omogućava se jedan slobodan dan nakon vakcinacije zaposlenima u državnim institucijama. Preporučujemo privatnicima da slijede naš primjer. O načinu ostvarivanja ove mogućnosti, javnost će izvijestiti Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija”, navode iz Ministarstva zdravlja.
Svim državljanima Crne Gore koji su vakcinisani Sinofarm ili Sputnjik V vakcinom, kako se navodi, u svrhu putovanja u inostranstvo, a ukoliko određena država to zahtijeva, biće omogućeno besplatno PCR testiranje u Institutu za javno zdravlje.
“Nužno je da naši državljani imaju dokaz o putovanju i nužno je da država u koju idu zahtijeva PCR test. Povećava se dozvoljeni broj navijača na sportskim događajima. Umjesto dosadašnjih 10 odsto, omogućava se da broj posjetilaca bude 30 odsto od ukupnog broja sjedišta. Produžava se termin izvođenja muzike uživo u baštama i na terasama ugostiteljskih objekata. Umjesto od 20 do 23 sata, muzika uživo na otvorenom može da se izvodi od 20 sati do ponoći”, navodi se u saopštenju.
Širi se lista zemalja čiji državljani u Crnu Goru mogu da uđu bez testova ili dokaza o vakcinaciji protiv korona virusa.
“Od sjutra, u Crnu Goru, slobodno mogu da uđu državljani Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
Ove mjere važe do 16. jula. Međutim, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, mjere će momentalno biti pooštrene u skladu sa situacijom”, navodi se u novim mjerama.
Na lokalitetu migrantskog kampa Lipa kod Bihaća u Bosni i Hercegovini u četvrak je položen kamen temeljac za izgradnju novih objekata namijenjenih najugroženijim kategorijama migranata koje će tamo boraviti. Osobnom donacijom projekt je podržao papa Franjo.
U nazočnosti apostolskog nuncija u BiH Luigija Pezzuta te lokalnih i državnih dužnosnika postavljen je kamen temeljac za dvije višenamjenske dvorane koje bi trebale poslužiti i kao blagovaonice za migrantske obitelji s malom djecom.
Kamp Lipa predviđen je kao lokacija za njihov smještaj, nakon što je u srijedu zatvoreno prihvatilište za migrantske obitelji i djecu bez roditeljske skrbi u nekadašnjem hotelu Sedra blizu Bihaća.
Nuncij Pezzuto je svojom nazočnošću u Lipi želio potvrditi brigu o uvjetima koji tamo vladaju jer Sveta Stolica snažno podupire napore da se na tom mjestu uspostave humaniji uvjeti za boravak migranata.
Papa Franjo tome daje izravni doprinos osobnim donacijama za gradnju novih objekata.
Od listopada prošle godine tako je osigurana uspostava kutaka za duženje migranata u drugim kampovima unutar BiH odnosno kod Sarajeva.
Opština Kotor u saradnji sa agencijom Laganoo d.o.o, raspisala je konkurs za izradu 25 sajtova za privrednike s ciljem da se doprinese razvoju poslovanja privrednih subjekata na teritoriji opštine Kotor, bez obzira na djelatnost i kapacitete preduzeća.
– Projekat obezbjeđuje besplatnu izradu web sajta, kao i hosting, za 25 privrednih subjekata na teritoriji opštine Kotor, u trajanju od godinu dana. Agencija za digitalne i e-commerce usluge Laganoo će kroz ovu donaciju vrijednu 25.000 eura, a u saradnji sa Opštinom Kotor ponuditi svoje iskustvo i resurse za kreiranje internet trgovina, svim zainteresovanim privrednicima – navedeno je u saopštenju Opštine Kotor.
Svih 25 privrednih subjekata koji zadovolje uslove mogu birati između prezentacionog web sajta ili online prodavnice.
Nakon izrade web sajta ili web prodavnice, obezbijeđena je obuka za ažuriranje web sajta i dodavanje novih proizvoda. Vrsta biznisa, tip usluge ili proizvoda nijesu ograničeni.
Pravo za prijavu imaju svi privredni subjekti koji zadovoljavaju dolje navedene kriterijume. Privredni subjekti se mogu prijaviti putem OVOG LINKA koji će bit aktivan od ponedjeljka, 5. jula do petka 30. jula 2021. godine, i na kojem se mogu naći informacije o uslovima učešća i potrebnoj dokumentaciji.
Region Zapadnog Balkana, izuzev Hrvatske, od 1. jula je zona bez rominga (roaming), a građani će plaćati pozive, SMS poruke i internet saobraćaj po cijeni svojih matičnih operatera, ako se budu nalazili na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije ili Srbije.
Crna Gora: Ista pravila za sve operatere
Novi sistem naplate – “roming kao kod kuće” – znači da će korisnik roming usluge u regionu Zapadnog Balkana koristiti u skladu sa uslovima i cijenama iz tarifnog paketa koji koristi u svojoj matičnoj mreži”, saopštili su iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Crne Gore.
Kao ilustraciju EKIP navodi da korisnik iz Crne Gore, kada se nalazi u romingu u regionu Zapadnog Balkana i kada poziva telefonske brojeve iz tog regiona, plaća iste cijene kao kada pozive obavlja iz svoje domaće mreže. Svi dolazni pozivi koje korisnik rominga prima dok je u regionu Zapadnog Balkana, bez obzira na to iz koje mreže poziv potiče, su besplatni.
Takođe, ako kod kuće korisnik u tarifnom paketu ima neograničenu količinu poziva prema drugim mrežama u Crnoj Gori, imaće je na raspolaganju i prilikom rominga u regionu Zapadnog Balkana.
Nova pravila važe za sva tri mobilna operatora u Crnoj Gori – Telekom, Telenor i M-tel.
Politika ‘fer korišćenja’
Iz EKIP-a pojašnjavaju da pravo na roming po domaćim cijenama korisnik ima tokom boravka u bilo kojoj državi Zapadnog Balkana sve dok svoj mobilni telefon koristi više kod kuće nego u inostranstvu.
To se smatra “politikom fer korišćenja” usluga rominga, pa u cilju sprječavanja zloupotreba, operator može provjeriti vrijeme i potrošnju korisnika u romingu tokom najmanje zadnja četiri uzastopna mjeseca, navodi EKIP.
“To znači da korisniku u slučaju takozvanih otvorenih paketa, koji imaju neograničenu ili veliku količinu podataka uključenih u mjesečnu pretplatu, možda neće biti dostupna cjelokupna količina podataka u romingu po cijenama iz tarifnog paketa”, rekli su iz EKIP-a.
Korišćenje interneta u romingu
Operator ima pravo da primijeni ograničenje količine podataka samo ako u ovoj godini korisnik plaća manje od 3,85 eura po gigabajtu potrošenih internet podataka, u narednoj godini manje od tri, a u 2023. godini manje od 2,25 eura po gigabajtu.
Kao primjer, navode korisnika koji ima tarifni paket sa neograničenim brojem telefonskih poziva, SMS poruka i deset gigabajta usluge prenosa podataka. Taj paket košta 30,25 eura, odnosno 2,5 eura po gigabajtu za uslugu prenosa podataka.
“Kada putuje u region Zapadnog Balkana, taj korisnik će na raspolaganju imati neograničene pozive i SMS poruke, i najmanje 6,5 gigabajta podataka, jer operator može primijeniti ograničenje za prenos podataka”, navodi EKIP.
Dodatna naknada za prenos podataka u romingu, u ovoj godini može da bude najviše 7,7 eura po gigabajtu. To će se narednih godina progresivno smanjivati, a o svakoj eventualnoj vrsti ograničenja, operator mora da unaprijed obavijestiti korisnika.
Politika fer korišćenja, kako je saopšteno, nije prepuštena volji operatora, već je određuju regulatori i oni su identični onima koji važe u Evropskoj uniji.
Na juče održanoj sjednici Skupštine opštine Tivat, još jednom na djelu demonstrirana je nervoza, frustracija, ali nadasve bahatost i selektivnost u postupanju prvog čovjeka lokalnog parlamenta – Andrije Petkovića, saop[tili su danas iy DPS/a.
“Ponašanje Petkovića obilježilo je kršenje poslovnika, neosnovana zabrana diskutovanja opozicionim odbornicima, neopravdano izricanje opomena kao i nedolično i nekorektno ponašanje.
No, tu se priča ne završava. Predsjednik Skupštine opštine, u više navrata je zloupotrebljavao Poslovnik o radu Skupštine, dajući sebi za pravo da iza govornice, mimo tačke dnevnog reda, nedolično i grubo vrijeđa predstavnike Demokratske partije socijalista, ali i drugih opozicionih partija, uskraćujući pravo odbornicima da mu odgovore. Konfuzija i vrijeđanje, selektivno postupanje prema odbornicima – glavna je odlika ove Skupštine, a najveću zaslugu za takvu kvalifikaciju ima upravo predsjednik Skupštine koji je svojim ponašanjem jasno pokazao da nije dorastao funkciji koja mu je pripala.
Dvostruki aršini i neprincipijelno ponašanje predstavnika lokalne vlasti juče je pokazano i kada su u pitanju Izvještaji o radu javnih službi, čiji je osnivač Opština. Svi izvještaji su dobili pozitivno mišljenje od strane nezavisnih revizora, pozitivna mišljenja od strane nadležnih sekretarijata koji vrše nadzor nad njihovim radom, a odbori direktora, odnosno savjet su ih i usvojili. Ipak, neki od njih ipak, zbog čistog politikanstva nijesu usvojeni na samoj sjednici Skupštine.
Ono što posebno čudi jeste činjenica da su odbornici vladajuće većine samo dan ranije na radnim tijelima Skupštine glasali za ove izvještaje da bi na samoj sjednici Skupštine, naprasno, glasali protiv. Zaista, u najmanju ruku čudi ovakvo ponašanje odbornika većine lokalnog parlamenta, jer ovakvo postupanje prema Izvjestajima javnih službi nije zabilježeno u nijednoj Skupštini opštine u Crnoj Gori.
DPS Tivat
No, valjda je i ovo dio ovog providnog scenarija iza kojeg se krije jasna namjera da se u još jednom revanšističkom pohodu nova većina obračuna ovog puta sa direktorima koje je imenovala prethodna vlast i da na njihove pozicije instaliraju svoje podobne kadrove. U žurbi da to urade, juče su pokušali da, primjenjujući duple aršine, a sve mimo važećeg Zakona, imenuju v.d. direktora DOO Parking servisa, dok su na istoj sjednici skinuli sa dnevnog reda istu takvu odluku o imenovanju v.d. direktora Vodovoda i kanalizacija DOO, ostavljajući taj posao Bordu direktora. Međutim, u toj namjeri osujećeni su intervencijom opozicionih odbornika, ali i jasnom porukom odbornika SDP-a da će im uskratiti kvorum ukoliko tu tačku ne povuku sa Dnevnog reda.
Na samoj kraju, i više je nego jasno da aktuelnu skupštinsku većinu u Tivtu čine isfrustrirani i neostvareni subjekti koji su u potpunosti nedosrasli izazovu upravljanja gradom i koji svojim ponašanjem doprinose da zasijedanja skupštine često liče na neki rijaliti šou.
Ono što ipak raduje je činjenica da su građani Tivta apsolutno svjesni da će ova epizoda upravljanja gradom od strane nesposobne većine uskoro biti okončana i ostati samo kao ružno sjećanje i kao opomena da se sve ono što je ostvareno u prethodnim godinama preko noći može izgubiti ukoliko gradom upravljaju nesposobni i nedorasli kadrovi kakvi su trenutno na funkcijama” – kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
Da je pandemija korona virusa na nekog imala i dobar uticaj primjer je Tivćanka Nina Lakičević Jovanović koja je krajem prošle godine započela svoju originalnu priču, proizvodnju prirodnih aromatičnih sapuna „Soapy by Nina“.
„Dugo sam razmišljala kako bih mogla da upotpunim svoje slobodno vrijeme, da nađem zanimaciju koja će me ispunjavati i čime bi se dodatno bavila. Slučajno, gledajući društvene mreže izašla mi je reklama za kurs izrade prirodnih sapuna.“
Po završetku obuke, Nina je nabavila materijal za rad, ali nije sve išlo jednostavno kako je izgledalo.
Nina Lakičević Jovanović
„Nisam znala koliko i kako sastojci reaguju pa sapun se stvrdnuo prije nego što sam ga sipala u kalup i tako mi je prva tura završila u smeću. Ta noć mi nije bila talična, ali sam odmah krenula u izradu druge ture, međutim ni ona nije bolje prošla.“ Nina priznaje da je to obeshrabrilo te da je razmišljala i da odustane, ali ostalo je dosta materijala. Zalihe sirovina su je natjerale da opet sjedne i nastavi sa radom.
„Rekla sam sebi „Platila si kurs, sad ćeš u materijal da uložiš nešto simbolično i tu se zaustavljaš“ i sve je išlo malo po malo, dok iz toga nije izašla veća svota novca koju sam morala da opravdam. Prva prilika za to bio je osmomartovski bazar.“ Nakon bazara, i otvaranje instagram stranice pročulo se za Ninine sapune.
Ipak kao najveću okosnicu u radu pominje saradnju sa Luštica Bay-om.
„Na instagramu mi je stigao poziv za saradnju sa Luštica Bay-om ali sam u prvi mah pomislila da se neko šali i nisam ništa odgovorila. Ubrzo me kontaktirala komšinica koja tamo radi i pitala zašto im se ne javljam“ kroz smjeh kaže ova kreativna djevojka i priča kako je započela njena prva velika saradnja:
„Imala sam na zalihama 300 sapuna i sve sam razmišljala šta ću s njima i šta mi je to trebalo, a onda u jednom danu Lušticina potražnja je promjenila priču i iz šta ću s njima, prešlo je u „pa što nisam više napavila“, – kaže naša sagovornica.
Soapy by Nina
Osim sa Lušticom, Nina je sarađivala i sa Turističkom organizacijom Tivat koja je njene sapune nosila kao suvenir-poklone na sajmove i manifestacije u zemlji i regionu.
„Imam nekoliko stalnih mušterija koje poručuju za svoje potrebe, ali su se sapuni pokazali i kao dobri suveniri s toga mi poručuju i vlasnici apartamana kao poklon za svoje goste. U planu su i saradnje sa suvenirnicama, kako bi i turisti lakše došli do svog primjerka“, kaže za Boka News Nina.
Početak, ipak sam po sebi nije bio lak, ali kako Nina kaže tuđa mišljenja je nisu pogađala, šta više podstiču je da napreduje.
„Pitali su se šta će mi to, zašto to radim kad imam stalan posao i zar posle ekonomskog fakulteta treba sapune da pravim. Meni je bilo bitno da ja vjerujem u svoju ideju, a tu su naravno i moji najbliži, porodica i nekoliko pravih prijateljica koje su me svo vrijeme bodrile i podržavale. Moja mama je moja desna ruka, iako ja uživam da pravim sapune ona je tu da mi pomogne sa procesom ali i da pospremimo sve nakon pravljenja. Mama pravi i kutijice u kojima dolaze pojedinačni sapuni. Kuma je tu uvijek kao podrška i neko ko me tjera na akciju, a imam i drugaricu koja voli da fotografiše, ona je zadužena za fotografije sapuna“.
Soapy by Nina setovi
U toku radnog vremena ekonomistkinja, a u poslepodnevnim časovima meštrica o’ sapuna kaže da joj iz ove persepktive nije žao što je sve uložila u ovaj mali posao.
„Finansijski sam krenula sama i sve što sam zarađivala ulagala sam u materijale. Bila je zima i ništa nije radilo, a ja sam željela da uložim u nešto u šta sam vjerovala da će se vratiti. Tako sam nekako olako ulagala novac u materijal za izradu sapuna. Ako ne probaš, ne možeš ni uspjeti. Danas na bazaru prodam tridesetak sapuna pa te pare umjesto da spremim, uložim u materijal“, kaže nam Nina i dodaje kako je pet eura od sapuna obraduje više nego plata sa redovnog posla.
Nina pravi dvije vrste aromatičnih sapuna, uljani i glicerinski. Uljani sapuni su kompleksniji jer kako kaže sama izrada traje duže,a proces sušenja je između 4 i 6 nedelja.
„Postoje tačni kalukatori po kojima se mješa sastav. Ne smije da se omaši ni gram, a prema karatkeristikama koje želiš on izračuna koliko kojih sastojaka ide. Kada se pravi uljani sapuni ulja se mješaju sa vodom i sa sodom. Soda služi da bi se ulja stvrdnula, za nju je jako bitno da se izmjeri prava količina u gramima. Voda i soda budu jako vruće, zato treba biti oprezan da njihova temperatura dođe na neku približnu vrijednost od 35-40 stepeni i onda ulje ide u sodu vodu a nakon toga u kalupe i izoluje sa 24 časa u vruće. Izvadi se iz kalupa nakon toga i ide u hladnu prostoriju u kojoj cirkuliše vazduh a nakon toga slijedi sušenje od šest nedelja“. Za razliku od uljanih, glicerinski sapuni su brže izrade. Potpuno prirodnu glicerinsku bazu kombinuje sa eteričnim uljima i destilovanom vodom te tako dobija sapun. Kod njih nema faze sušenja i mogu se napraviti danas za sutra. Miris sapunima daju eterična ulja, od kojih najviše koristi lavandino, ruzmarniovo, narančino… U svojoj ponudi ima i setove koje je osmislila i kreirala kako bi sapune mogla ponuditi kao lijep poklon.
Soapy by Nina
„Ljudi se sve više okreću prirodi i prirodnom sastavu. Paze šta jedu, ali i čime se njeguju. Običan sapun ima rok trajanja tri godine, dok su prirodni sapuni bez dodataka i vještačkih sastojaka s toga im je rok trajanja godinu do godinu i po dana. Što se bolje osuši biće kvalitetniji i duže će trajati“, objašnjava ona.
„Vjerujem da će moji sapuni naći put do velikog broja ljudi. Šta god da radiš, ničemu se ne posvetiš kao kada radiš nešto za sebe i iz ljubavi, tu daješ svoj maksimum. Sada, kada je početak prevazišao moja očekivanja imam podstrek da još više radim i vjerujem da će svaka naredna godina biti uspješnija“ kaže Nina i otkriva da će, kada prođe ljeto i gužve opet uzeti knjigu u ruke i bržljivo pripremati novi proizvod koji će upotpuniti njene originalne setove.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda 30. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1365 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 20 novopozitivnih slučajeva koronavirusa.
Novi slučajevi infekcije registrovani su u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Budva
6
Podgorica
3
Pljevlja
3
Cetinje
2
Bar
2
Tivat
2
Berane
1
Bijelo Polje
1
Ukupno
20
Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa Kovid-19 infekcijom.Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 19 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 288.
Direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Institutom za biologiju mora prilikom današnje posjete ovoj ustanovi koja ima veliki značaj kako za grad Kotor, tako i za cijelu Crnu Goru.
„Sama činjenica da Institut postoji 60 godina i uvažavajući činjenicu o izuzetnom doprinosu našem Akvatoriju, imamo dodatnu obavezu da maksimalno pomognemo u radu Instituta. Želimo da izrazimo spremnost da sudjelujemo u svim daljim projektima koji su od značaja za našu obalu, kao i u izradama elaborata“ – kazao je Mikijelj.
Na sastanku sa ruvodstvom Instituta razgovarano je o aktuelnim i budućim projektima, kao i problematici „prihranjivanja“ plaža i analizi kvaliteta morske vode na kupalištima.
Direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović zahvalio se na posjeti i izrazio spremnost da se u narednom periodu intezivira saradnja sa Javnim preduzećem. U okviru zajedničkog GEF projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore” Platamuni su proglašeni za prvo morsko zaštićeno područje.
“U narednom periodu očekujemo proglašenje još dvije zaštićene morske zone „Katič“ i „Stari Ulcinj“ kao i vrulje za koje je u toku procedura za stavljanje pod preventivnu zaštitu, čime ćemo obezbjediti opstanak zaštićenih vrsta i staništa, kao i bolji oporavak ribljih populacija”, kazao je Joksimović.
IBMK – Foto Boka News
Rukovodilac Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana – Akvarijum Boka, Mirko Đurović upoznao je prisutne o završenom projektu “Akvarijum Boka”. Naime, značajan projekat prvog crnogorskog akvarijuma „Bokaakvarijum- Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana“ realizovan je zahvaljujući bespovratnim sredstvima ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu u iznosu od 750 hiljada eura i tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje je iz kredita Svjetske banke za realizaciju Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede (MIDAS II) izdvojilo 370 hiljada eura.
Osim direktora Mladena Mikijelja, u delegaciji koja je posjetila Institut bili su predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro Blažo Rađenović i saradnica službe za luke Slađana Radoman.
Kineska televizija je u srijedu 30.juna snimila emisiju o Kotoru, koja je direktno prenošena iz Kotora i trajala oko sat i 30 minuta, a predstavljeni su najznačajniji kulturno istorijski spomenici i ambijenti Kotora.
Bokeljskoj mornarici je posvećeno oko 20 minuta. Na pjaci svetog Tripuna Mornaricu su predstavljali Admiral Antun Sbutega, Mali admiral Karlo Ribica, poručnik Marjan Ribica, Krsto Milutin, Nenad Milutin i Igor Petrović u odorama i sa oružjem, kao i članice Mornarice Nina Jevtović, Jovana Mračević, Marinela Popović, Veronika Fabian i Danka Vuković u tradicionalnim nošnjama.
Amdiral je govorio o istoriji, tradicijama i razvoju Mornarice, te njenom doprinosu razvoju materijalne i nematerijalne kulture Kotora i Boke. On je zatim predstavio Malog admirala i druge članove i članice koji su govorili o njihovom angažmanu u Mornarici, porodičnim tradicijama i tome što za njih znači članstvo u drevnoj bratovštini. Govorilo se na engleskom koji je voditeljka prevodila na kineski.
Tako su Kotor i Bokeljska mornarica promovirani u državi sa najvećim brojem stanovnika na svijetu i prema opštim impresijama ta promocija je bila izvanredna.
Emisija je realizovana u saradnji sa agencijom Fly Travel Montenegro i Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore.
Na pet graničnih prelaza koji se nalaze na teritoriji opštine Herceg Novi, tokom juna je u Crnu Goru ušlo 105.765 putnika. Od toga je 28.786 ili oko 28 odsto državljana Evropske unije od kojih dio sigurno boravi u našoj državi – kazao je pomoćnik komandira Stanice granične policije Herceg Novi, Igor Bojović.
U odnosu na maj u junu je zabilježeno 87 odsto povećanje prelazaka putnika, 68 odsto vozila i 150 odsto plovila.
– Ako upoređujemo promet u odnosu na 2019. godinu od januara do jula imamo smanjenje prelazaka na našim graničnim prelazima i to putnika za 66 odsto, vozila za 48 i plovila za 60 odsto – navodi Bojović.
LUKE
Najveće povećanje prometa tokom prethodnog mjeseca zabilježeno je na Sitnici, graničnom prelazu za BiH. Na Debelom brijegu, graničnom prelazu sa Evropskom unijom, još nema gužvi.
– U toku juna najveći promet je zabilježen na GP Sitnica, naročito prethodnog vikenda. U subotu, je preko tog graničnog prelaza prošlo ukupno 7.321 putnik i 2.285 vozila – kazao je Bojović.
Takođe na lučkim prelazima u Herceg Novom u junu je zabilježeno povećanje broja putnika i plovila u odnosu na maj.
– Na GP Zelenika za 220 odsto je više putnika i 78 odsto više plovila, a na GP Kumbor – Porto Novi 615 odsto više putnika i 370 odsto više plovila – kazao je Bojović.
PROCEDURE
U cilju smanjenja gužvi i ove godine je Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo Plan mjera i aktivnosti na pojednostavljenju graničnih procedura za vrijeme ljetnje turističke sezone, a koji se primjenjuje od 1. juna do 15. septembra.
– Ovog mjeseca u Stanici granične policije Herceg Novi radni odnos zasnovao je određeni broj policijskih službenika koji su završili Policijsku akademiju, što će svakako unaprijediti rad granične policije, kako u redovnim aktivnostima, tako i tokom naredna dva mjeseca kada očekujemo dolazak većeg broja turista preko naših graničnih prelaza – kazao je Bojović.
Saradnja sa Frontexom
Prošlog ljeta Granična policija počela je saradnju sa Agencijom za zaštitu evropske i obalne granice Frontexom. Kako ističe Igor Bojović saradnja je odlična što pokazuje i činjenica da su na početku imali po dva policajca iz EU u rotacijama, a danas sedam na GP Debeli brijeg.
– Riječ je o kolegama iz Njemačke, Estonije, Mađarske, Hrvatske, Bugarske i Rumunije koji su eksperti u određenim oblastima borbe protiv prekograničnog kriminala i koji su svakodnevno velika podrška našoj graničnoj policiji po pitanju provjere regularnosti vozila, provjere ispravnosti dokumenata i sprečavanja krijumčarenja – zaključio je.
