Srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia ponovo će od 28. maja pokrenuti letove ka svojim destinacijama na hrvatskoj obali – Dubrovniku i Splitu, saopšteno je u utorak u Beogradu.
Letovi ka popularnim ljetovalištima u Dalmaciji planirani su dva puta sedmično – ponedjeljkom i petkom, dok će od 13. juna biti dodan i treći let sedmično do Splita, nedjeljom, navodi u saopštenju Air Serbia.
“Sudeći po vidljivim promjenama u potražnji, situacija se razvija u pozitivnom pravcu. Raduje nas što smo u prilici omogućiti putnicima planiranje ljetnjeg odmora na popularnim primorskim destinacijama kao što su Dubrovnik i Split, koje su im tradicionalno zanimljive zbog svoje ljepote i blizine””, izjavio je direktor komercijale i strategije u srbijansko kompaniji Jiří Marek.
Letovi Air Serbije za Split i Dubrovnik bili su obustavljeni prošle godine u sklopu mjera ograničenja zračnog prometa zbog pandemije koronavirusa.
Kompanija održava i redovitu liniju za Zagreb. Prethodnih mjeseci je na liniji Beograd-Zagreb imala tri do četiri leta tjedno, a od 8. februara na toj su liniji dostupna dva leta sedmično, ponedjeljkom i petkom.
Srbijanska vlada dokapitalizirala je nacionalnu aviokompaniju Air Serbia koncem 2020. godine s ciljem da otkloni gospodarske poremećaje prouzročene pandemijom covida 19.
U kompaniji, nastaloj iz nekadašnjeg JAT Airwaysa 2014. godine partnerstvom s Etihad Airwaysom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, državni udio Srbije u vlasništvu povećan je s 51 na 82 posto, dok je udio Etihada umanjen s 49 na 18 posto.
Policija je privela tri osobe nakon pada žičare u Italiji u kojem je poginulo 14 ljudi, objavila je talijanska novinska agencija ANSA.
Nesreća se dogodila u nedjelju u talijanskoj regiji Pijemont. U kabini se nalazilo 15 osoba, a žičara se u trenutku nesreće kretala od grada Strese prema planinskom vrhu Mottarone. Pad žičare preživjelo je samo jedno dijete.
Talijanska policija je tijekom istrage privela inženjera žičare, direktora službe i operativnog šefa službe.
Istražitelji su otkrili da je sustav sigurnosnog kočenja bio “namješten” kako bi se izbjeglo kašnjenje žičare, kazala je za ANSA-u javna tužiteljica Olimpia Bossi.
Trojica uhićenih su provela “svjesnu akciju”, rekla je Bossi, dodajući da je, kako bi se izbjeglo zaustavljanje servisa, na žičari ostavljen uređaj koji deaktivira kočnice u slučaju nužde, što znači da se sigurnosni sustav nije aktivirao kad je pukao nosivi kabel.
Pritvorenike se tereti za ubojstva iz nehaja, izazivanje nenamjerne katastrofe i uklanjanje instrumenata za sprječavanje nesreće.
Bossi je rekla da je uhićenje tri osobe “posljedica, vrlo ozbiljna i uznemirujuća, naše istrage”. Uvjereni da kabel nikada neće puknuti, poduzeli su rizik koji je doveo do fatalnih posljedica, rekla je Bossi.
Žičara Mottarone, koja je ponovno otvorena prije oko mjeseca dana pošto je bila zaustavljena zbog pandemije koronavirusa, odradila je “više dana s puno vožnji” s deaktiviranim kočnicama u slučaju nužde, dodala je.
Muo - Blagoslov mora - foto Kotorska biskupija i Boka News
1 od 4
Blagoslov mora
Blagoslov mora
Muo - Pomoćnica Kršćana
Muo - Pomoćnica Kršćana
Župa Pomoćnice Kršćana na Mulu proslavila je svetkovinu svoje nebeske zaštitnice svetim misama i pobožnostima. Ova mala župna zajednica poznata po blaženom Graciji iz Mula (Kotorskom) od 1864. godine kada je izgrađena nova župna crkva u mjestu slavi Mariju Pomoćnicu kršćana (24. maj) kao svoju nebesku zaštitnicu.
Blagdanska duhovna priprema počela je prijenosom Gospine slike iz oltarske niše u središte crkve, te trodnevnom pobožnošću koja se molila pred Gospinim likom.
Muo – Pomoćnica Kršćana – foto Boka News
Na svetkovinu Duhova, ujedno trećeg dana duhovne priprave, nakon svečane mise održan je i tradicionalni blagoslov mora, barki i ribarskih mreža na mjesnoj rivi do koje su vjernici došli u procesiji.
Ovaj običaj, nekada poznat i drugim mjestima biskupije, do naših se dana neprekinuto sačuvao jedino na Mulu, mjestu koje se diči svojom ribarskom tradicijom.
Mjesni župnik don Robert Tonsati podsjetio je okupljene vjernike da je zazivanje Božjeg blagoslova na more i barke, ujedno prilika za zahvalu na svim primljenim dobrima koje Bog daje ovom kraju po moru, te za žrtve i darove kojima su ribari i pomorci tijekom stoljeća ugradili u život njihove crkve i župe.
Blagoslov mora
Bila je to ujedno prilika moliti za blagoslov svim živim ribarima, pomorcima i putnicima na moru, te se sjetiti preminulih. Nakon molitvi i blagoslova, župnik je tri puta uronio drveno raspelo u more, te su se vjernici u procesiji vratili u crkvu i uz pjesmu iskazali štovanje Gospi.
Nakon preuzimanja dužnosti 8. aprila, glavni gradski arhitekta Opštine Tivat Marko Popović je od prethodnika “naslijedio” blizu 60 neriješenih predmeta. Riječ je uglavnom o predmetima koji se odnose za izgradnju ili rekonstrukciju stalnih objekata, dok se manji dio njih odnosi na privremene objekte i legalizaciju, pišu Dnevne novine.
“Problem rješavanja ovih zaostalih predmeta će postojati neko duže vrijeme, jer je trend pristizanja novih zahtjeva prilično dinamičan. Na mjesečnom nivou pristiže oko 15 novih predmeta”, rekao je Popović.
Prvih mjesec uglavnom mu je, kaže, protekao u organizaciji i uspostavljanju procedura koje će služiti kao osnova za rad Službe glavnog gradskog arhitekte.
„Izdato je svega nekoliko saglasnosti, uglavnom za privremene objekte i legalizacije, dok je za stalne objekte procedura kompleksnija, jer su uglavnom postojale određene primjedbe koje smo usaglašavalisa projektantima kako bi krajnji rezultat idejnog rješenja bio kvalitetniji. U završnoj fazi su rješenja za nekoliko stalnih objekata, nakon sprovedenih svih procedura ispitnog postupka. Od trenutka mog stupanja na posao su javno dostupni na sajtu Opštine, zajedno sa idejnim rješenjima za predmete koji su dobili saglasnost”, rekao je Popović i podsjetio da Tivat do sada nije imao glavnog gradskog arhitektu.
Te poslove obavljali su Glavni državni arhitekta ili od neko od kolega iz drugih opština. Tako da je, ističe, bio primoran praktično započeti službu od nule.
On je ocijenio da je Tivat, što se gradnje tiče, postao vrlo interesantno odredište za investitore raznih profila, kako domaćih tako i velikim dijelom iz inostranstva.
Kad se uzme cjelokupni razvoj države u posljednjih 15-20 godina, to je prema njegovom uvjerenju i očekivano.
„Smatram da je Tivat u čitavom ovom dvodecenijskom procesu planiranja prostora i izgradnje u velikoj mjeri sačuvan, čak i posljednjih godina kad možemo reći da se dešavao građevinski vrhunac. Iako je od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine došlo do porasta izgradnje, u čemu je novi zakon sudjelovao u velikoj mjeri, smatram da je stanje gradnje u Tivtu i dalje pod kontrolom i da se u budućnosti može pravilno ispratiti”, navodi.
Ocjenjuje da nije došlo do izrazito negativnih posljedica u prostoru koje su u narodu poznate kao „budvanizacija” prostora, iz razloga što su prostorni planovi ograničavali, prije svega, izrazito veliku spratnost, a samim tim i koncentraciju velikog broja korisnika na malom prostoru.
“Naravno, uvijek postoje anomalije u procesima planiranja i izgradnje, ali njih lokalne vlasti zajedno sa strukom treba da izoluju i spriječe. Građani Tivta su na vrijeme shvatili da ne treba da nastave sa lošim praksama iz neposredne prošlosti, i da za sebe i njihove nasljednike moraju da sačuvaju ovaj predivan prostor crnogorskog primorja koji nam je priroda podarila”, kazao je on.
Popović ističe da je od izuzetne važnosti uklapanje objekta u samu lokaciju, bilo da se radi o prirodnom ili izgrađenom ambijentu, kao i kvalitetna upotreba završnih materijala na fasadama objekta.
Ipak, on nije zadovoljan cjelokupnom slikom izgrađenog prostora. To se ne odnosi samo na Tivat, već na stanje u arhitekturi na nivou države.
„Predugo je kvalitet stavljan po strani u odnosu na kvantitet, tako da danas imamo kao rezultat šarenolike i neusklađene slike urbanizovanih sredina, ali i neprimjerenih intervencija u ruralnim predjelima. Naravno da ima i dosta interesantnih i vrijednih primjera dobre arhitekture, ali su nažalost u manjini u odnosu na cjelokupni izgrađeni opus objekata”, naglasio je Popović podržavajući originalnost u arhitektonskom stvaralaštvu.
Treba poštovati istorijsko i arhitektonsko nasljeđe podneblja, ali to se može uraditi i kroz nove oblike i materijale koje savremena tehnologija građenja nameće.
“Nijesam za ponavljanje elemenata iz prošlosti, već za njihovu savremenu interpretaciju”, zaključuje Popović.
Zadovoljan saradnjom sa kolegama iz urbanizma glavni arhitekta ističe da su uvijek raspoloženi da pomognu oko svih pitanja koja se pojavljuju i trebaju pojašnjenje. U cilju stvaranja što kvalitet nijegprostora, on se nada da će nastaviti tu dobru saradnju i u budućnosti.
Šefica sektora za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Plamena Halačeva, sastala se juče sa predstavnicima Opštine Tivat i organizatorima tivatskog Međunarodnog takmičenja gitarista, u susret jubilarnom izdanju festivala koje će se održati od 27. do 30. maja. Sastanku u Opštini Tivat prisustvovali su i sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja, direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić, osnivači i organizatori festivala Goran Perišić i Danijel Cerović.
Festival je od 2017. godine pod pokroviteljstvom Evropske unije i dio je platforme Euro Strings – European Guitar Festival Collaborative, koja se jednim dijelom finansira iz budžeta EU programa „Kreativna Evropa“. Projekat predstavlja partnerstvo 17 gitarskih festivala iz Evrope, koji su fokusirani na davanje podrške mladim talenatima na festivalima i pružanje mogućnosti novim klasičnim gitaristima da dopru do šire međunarodne publike.
„Veoma sam srećna što je Crna Gora domaćin festivala koji je zaista na svjetskoj sceni, a okuplja izvođače iz više od 20 država i brojne ljubitelje gitare iz cijelog svijeta. I baš poput ovog festivala gitare, Evropska unija povezuje kulture, umjetnost, muziku i ljude. Ponosni smo što podržavamo ovaj festival kroz udruženje festivala gitare „Euro Strings“ i naš program „Kreativna Evropa“, koji okuplja umjetnike iz Evrope i šire.“ -izjavila je Halačeva.
U Euro Strings su uključeni slični festivali iz Austrije, Belgije, Portugala, Holandije, Finske, Estonije, Švedske, Njemačke, Hrvatske, Mađarske, BiH, Bugarske, Italije, Španije, Rumunije i Velike Britanije. Tivatski festival, zajedno sa festivalom u Nikšiću, predstavlja najdugovječniju gitarsku manifestaciju u Crnoj Gori.
U tivatskoj Opštini iskazali su zadovoljstvo dosadašnjim uspjehom i doprinosom koji festival ostvaruje.
„Pričinjava nam veliko zadovoljstvo što je Tivat već jedanaestu godinu domaćin ove renomirane manifestacije, koja doprinosi gradu u kulturnom, turističkom, ekonomskom, ali i obrazovnom aspektu, a naročito u brendiranju grada kao jednog od najznačajnijih kulturnih centara u regionu. Nadamo se da ćemo već naredne godine biti u prilici da ponovo ugostimo sve učesnike i da uživo uživamo u virtuoznim performansima. Čestitamo jubilej organizatorima – petnaest godina festivala.“ -izjavio je potpredsjednik Opštine Goran Božović.
Jubilarno, 15. izdanje realizovaće se se online usljed pandemije koronavirusa, te će se nastupi učesnika iz cijelog svijeta moći pratiti posredstvom EuroStrings platforme i oficijelne Facebook stranice MIGC-a. Prošlogodišnji festival okupo je 101 takmičara iz 26 zemalja svijeta, a online prenose ispratilo je više od pola miliona ljudi.
Festival realizuje NVO „Anagastum guitar society“ uz podršku Muzičkog centra Crne Gore i Centra za kulturu Tivat.
Proteklih dana službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat sprovodili su redovne aktivnosti, te izdali nekoliko prekršajnih naloga i to zbog nelegalnog odlaganja otpada i nepravilnosti utvrđenih prilikom kontrole javnog prevoza putnika na tivatskom Aerodromu.
U blizini kružnog toka, na putu za Krtole, službenici Sekretarijata zatekli su teretno motorno vozilo u vlasništvu preduzeća „Texmontoil“ doo iz Kotora, kojim se vršilo nelegalno odlaganje komunalnog i drugog otpada, tačnije odlaganje otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu. U ovom slučaju izdata su dva prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 2000 eura.
Ovaj organ lokalne uprave svakodnevno vrši kontrolu javnog prevoza putnika na Aerodromu Tivat. Prilikom jedne od posljednjih kontrola, inspektor za saobraćaj konstatovao je nepravilnost u obavljanju djelatnosti firme „Ancora“ doo po osnovu Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. Tom prilikom, inspektor je izdao prekršajni nalog u iznosu od 1000€.
Iz sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor napominju da će se kontrole javnog prevoza putnika obavljati intenzivno i u narednom periodu, pa pozivaju sve učesnike u ovoj djelatnosti da postupaju u skladu sa važećim propisima.
Godina ekonomske krize uzrokovana pandemijom koronavirusa razorno je djelovala na ekonomiju Tivta, pa je nezaposlenost u tom gradu u 2020. prema zvaničnim podacima, porasla za čak 40,5% u odnosu na 2019. godinu.
Ovaj frapantan podatak direktna je posljedica načina na koji su do pred kraj prošle godine lokalne i centralne vlasti predvođene DPS-om, restrukturirale i razvijale privredu Tivta, ekonomski koncetrišući taj grad gotovo isključivo na turizam i sa njim povezane uslužne djelatnosti.
U godini pandemije koja je razarajuće djelovala upravo na turizam, bajka o Tivtu kao „crnogorskom Monte Karlu“ koju su prethodno godinama servirali DPS-ovci hvaleći se Porto Montenegrom, Lušticom Bay i brojnim ovdašnjim sličnim manjim kondo-hotelima i turističkim stambenim zgradama, raspršila se kao balon od sapunice. Potvrđuju to i zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore po kojima je na posljednji dan 2020. na evidenciji Biroa rada u Tivtu bilo 724 nezaposlenih građana, što je čak 40,5% više nego na kraju 2019. kada je u Tivtu zvanično bilo prijavljeno 432 nezaposlenih. Uz podatak da se lani za skoro duplo povećaa broj nezaposlenih koji posao traže kraće od godinu dana, a kakvih je na kraju 2020. na Birou rada Tivta bilo čak 461 u odnosu na 226 takvih lica na kraju 2019., dodatno se pokazuje koliko je snažno lani tivatska privreda bila pogođena koronoma i višemjesečnim ograničenjima u radu većine sa turizmom povezanih djaletnosti.
Osim značajnog otpuštanja, prvenstveno radnika nižih kvalifikacija koji su bili angažovani u turizmu i ugostiteljstvu, prošlu godinu je u Tivtu obilježio i drastičan pad broja oglašenih slobodnih radnih mjesta. Njih je lani bilo oglašeno ukupno 955, što je mnogo lošije nego 2019. kada je preko Zavoda za zapošljavanje u najmanjoj bokeljskoj opštini bilo oglašeno 2.430 slobodnih radnih mjesta. Od lani oglašenih slobodnih radnihj mjesta njih samo 117 je bilo na neodređeno vrijeme, ali se dobar dio i njih odnosio na tada veoma aktuelna preizborna, ekonomski neproduktivna, zapošljavanja u lokalnoj upravi i opštinskiom javnim ustanovama i preduzećima a koje je u susret izborima 30.,avgusta, intenzivno sprovodila tadašnja tivatska DPS-SD-HGI vlast.
Tokom 2020. giodine je prema podacima Poreske uprave, zaposleno ukupno 305 lica sa evidencije Biroa rada u Tivtu, od čega su 163 bile žene. Najviše su zapošljavani srednjoškolci sa IV nivoom stručne spreme kakvih je posao lani našlo 110, zatim lica sa VI stepenom stručne spreme (95) i srednjoškolci sa III stepenom stručne spreme (36).
Ispred zgrade hercegnovskog Centra bezbjednosti danas je obilježeno 29 godina od zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, koji su nezakonito uhapšeni i kao taoci izručeni vojsci Republike Srpske. Organizatori memorijalnog okupljanja -NVO Akcija za ljudska prava, CGO i Anima ponovo su zatražili od nadležnih da utvrde krivičnu odgovornost i omoguće podizanje spomen obilježja.
“Prošlo je 29 godina od 25. I 27. maja 1992.godine kada je crnogorska policija uhapsila ,a potom isporučila kao taoce najmanje 66 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine , koji su spas od rata potražili na crnogorskom primorju.Samo 12 ih je preživjelo, a nekima još uvijek nijesu pronadjeni posmrtni ostaci.podsetila je direktorica Akcije za ljudsjka prava Tea Gorjanc Prelević.
Ona jer ustvrdila da su žrtve nesporne, jer je država Crna Gora nakon sudjenja porodicama žrtava na osnovu poravnanja isplatila naknadu odštetu ,ali pod političkim pritisdkom crnogorsko parvosuđe nije smoglo snage da utvrdi da se radilo o ratnom zločinu.
Foto S.K.
Sada se očekuje odluka evropskog suda za ljudska prava,na predstavku koju su podnijele porodice. Sin žrtve Omera Bajrovića,Alen ogorčen je na državnu i lokalnu vlast, tužilaštvo i sudove, ali Evropsku Uniju koja nije dovoljno uradila na zaštiti ljudskih prava
“Najveća mi je želja da pronađem posmrtne ostatke oca kako bih ga dostojno sahranio”, kaže Alen.
Jedan od preživjelih , gradjanin Plava i Herceg Novog Emil Redžematović zauvijek pamti šest sati provedenih u Centru Bezbjednosti Herceg Novi 25.maja 1992.godine. Spasio ga je zaposleni na portdirnici hercegnovskog MUPa.
Crna Gora se mora suočiti sa prošlošću ako misli da postane dio evropske zajednice –smatraju Miloš Vukanović iz CGO i Ervina Dabižinović iz Anime
Foto S.K.
Skupu su prisustvovali i predstvanici Uprave policije Dragan Klikovac i predrag Žižić i savjetnice Ministra Sergeja Sekulovića Dijana
Popovic i Jelena Ćorluka koja je upozorila da se nešto tak “više nikada i nikome ne smije dogoditi”
Pored gradjana i rodbine žrtava , skupu su prisustvovali i predstavnici MUP-a, te političkih stranaka: SDP, SD, Ure, Demosa i Bošnjačke stranke. Predstavnika najvećih partija u Opštini i državi nije bilo.
U posljednja 24 sata od poslijedica koronavirusa u Crnoj GOri preminule su tri osobe, dok je dijagnostifikovano još 67 slučajeva infekcije, saopštio je Institut za javno zdravlje.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.330 uzoraka na novi koronavirus.
Tokom jučerašnjeg dana Institutu su prijavljena tri smrtna slučaja i to iz sljedećih opština: Ulcinj (1), Petnjica (1) i Danilovgrad (1), od kojih je najmlađi imao 81 godinu, a najstariji 84 godine starosti.
Novooboljeli su iz:
Pljevalja 14
Podgorice 12
Bijelog Polja 6
Rožaja 6
Berana 5
Bara 5
Tivta 4
Budve 3
Nikšića 3
Kotora 2
Danilovgrada 2
Ulcinja 2
Tuzi 2
Plava 1
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1577.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1031.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.358.
Na graničnim prelazima sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, Debeli brijeg i Kobila primjetno je blago povećanje prelazaka u prethodnom mjesecu. Na Sitnici tokom praznika zabilježeno više hiljada prelazaka dnevno.
Prema riječima komandira Granične policije I Herceg Novi Dejana Jankovića, teško je uporediti broj prelazaka u odnosu na prošlu godinu, koju je obilježila pandemija korona virusa, kao i u odnosu na rekordnu 2019.
– Broj prelazaka uslovljen je odlukama zemalja članica EU, koje propisuju izlazak svojih državljana iz Unije prema trećim zemljama. Takođe, u prethodnim godinama u ovom periodu imali smo znatan broj jednodnevnih izleta, gdje su turisti iz Hrvatske posjećivali Boku kotorsku, kao i turisti iz Herceg Novog, Kotora i Budve posjećivali Dubrovnik. Sve u svemu, teško je naći usporedbu, ali možemo konstatovati blago povećanje trenda prelazaka državne granice na graničnim prelazima – informiše on.
Minuli praznici u prethodnom periodu nisu bitnije uticali na povećanje broja prelazaka na granicama sa Hrvatskom, ali je na prelazu Sitnica sa BiH situacija znatno drugačija, priča naš sagovornik.
– U odnosu na prethodni mjesec, kada je dnevni broj prelazaka granice iznosio oko par stotina, za praznike smo imali i po par hiljada, konkretno juče, na graničnom prelazu Sitnica imali oko 4,5 hiljada prelazaka. Primjetna je gužva i na prelazima i u saobraćaju, vidi se da i u gradu ima dosta ljudi, tako da sve to ohrabruje u susret predstojećoj turističkoj sezoni – kazao je Janković.
Granična policija turističku sezonu dočekuje spremno, ističe on. Od 1. jula biće angažovana i ispomoć iz drugih organizacionih jedinica sektora granične policije.
