Komunalno Kotor – kroz projekat CircleAware unaprijediti infrastrukturu održivog upravljanja otpadom

0
Komunalno Kotor – kroz projekat CircleAware unaprijediti infrastrukturu održivog upravljanja otpadom
Projekat CircleAware

u okviru projekta planirana nabavka 60 kanti i kontejnera, kao i auto-smećara zapremine 5m³ kako bi unaprijedili sistem odvojenog sakupljanja otpada na „mokru“ i „suvu“ frakciju



Predstavnici D.O.O Komunalno Kotor, zajedno sa partnerima iz grada Trilj (Hrvatska) i Institutom za zaštitu prirode Republike Srpske iz Banja Luke, bili su učesnici konferencije na kojoj je ozvaničen početak realizacije projekta CircleAware – “Driving Awareness and Accelerating the Circular Economy Transition” koja je organizovana u Centru kompetencija Trilj.

Cilj ovog projekta je unaprijediti infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada, edukovati stanovništvo i podići svijest o značaju održivog upravljanja otpadom, kao i implementacija inovativnih digitalnih rješenja za praćenje i upravljanja otpadom. Projekt će omogućiti bolju povezanost građana s procesom odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, čime se doprinosi održivijem i ekološki prihvatljivijem upravljanju otpadom.

Projekat se realizuje u okviru Interreg VI-A IPA prekograničnog programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, ukupne vrijednosti 793.061,40 eura, uz 85% sufinansiranja od strane Europske unije (674.102,19€ iz IPA III CBC Fonda)

Financijska dobit po partnerskim organizacijama iznosi:

• Grad Trilj (vodeći partner): 511.766,40 eura

• D.O.O Komunalno Kotor: 183.015,00 eura

• Institut za zaštitu prirode Republike Srpske, Banja Luka: 98.280,00 eura

DOO „Komunalno Kotor“ u okviru odobrenog projekta planira nabavku 60 kanti i kontejnera, kao i auto-smećare zapremine 5m³ kako bi unaprijedili sistem odvojenog sakupljanja otpada na „mokru“ i „suvu“ frakciju.

Partner na projektu Grad Trilj nabaviće 1000 multikompostera i 500 spremnika za odvojeno prikupljanje biootpada, kao i nabavka novog komunalnog vozila, čime će se značajno smanjiti količina komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Jedan od ključnih ciljeva projekta je i digitalizacija usluge zbrinjavanja komunalnog otpada, koja će omogućiti bolju informiranost građana, praćenje sastava i smanjenje troškova.

Institut za zaštitu i ekologiju iz Banja Luke (IPERS) dobit će 3 višedijelne kante i 3 kompostera.

Osim nabavke opreme, partnerima je cilj podići svijest javnosti o važnosti održivih praksi upravljanja otpadom. Kako bi postigli taj cilj, održaće se prekogranične studijske posjete, dvodnevni obilazak postrojenju za kompostiranje u Kotoru, reciklažnom centru u Trilju, kao dvodnevna obuka javnih službenika o upravljanju otpadom u Banja Luci. Kako bi uključili djecu i mlade u proces održivog upravljanja otpadom, Komunalno Kotor organizovaće eko – takmičenja u osnovnim i srednjim školama.

Grad Trilj i JNU Institut za zaštitu i ekologiju (IPERS), na svom području će organizovati edukativne programe s raznim radionicama na temu recikliranja u osnovnim školama.

Projekt CircleAware će trajati 30 mjeseci, a očekuje se da će njegove aktivnosti imati dugoročan uticaj na ekološku svijest i praksu u regiji.

Glamping šatori u Stolivu postavljeni bez dozvole…

0
Glamping šatori u Stolivu postavljeni bez dozvole…
Stoliv – foto Služba za inspekcijski nadzor Kotor

Služba za inspekcijski nadzor Kotora naložila je privatniku iz Kotora da pribavi potrebnu dokumentaciju, kako bi zadržao postojeća četiri glamping šatora izgrađena na livadama Gornjeg Stoliva, u suprotnom će morati da ih ukloni.

Objekti sferične forme postavljeni su na drvene grede i ekološki su se lijepo uklopili u ambijent, iako odudaraju od tradicionalne gradnje, kako navode neki od mještana, zabrinuti za zaštićenu ambijentalnu cjelinu Gornjeg Stoliva. Iz Službe za inspekcijski nadzor saopšteno je da lice koje je postavilo objekte nema potrebne dozvole od nadležnih organa Opštine Kotor.

-U Gornjem Stolivu postavljena su četiri privremena objekta “Glamping šatora” bez prethodno podnešene prijave i dokumentacije nadležnom inspekcijskom organu.

Stoliv – foto Služba za inspekcijski nadzor Kotor

Subjektu nadzora je u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru (ZiN) 19. februara ukazano da pribavi potrebnu dokumentaciju ili ukloni predmetne objekte. U odnosu na odgovorno lice pokrenut je upravni i prekršajni postupak, saopšteno je iz Službe za inspekcijske poslove, nakon što je komunalni inspektor izašao na teren i utvrdio činjenično stanje. Na licu mjesta ostavljen je poziv za stranku subjektu nadzora , kako bi se u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o upravnom postupku započeo upravni postupak i otklonila predmetna nepravilnost .

Iz Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Opštine Kotor saopšteno je da ovaj resor nije izdao urbanističko-tehničke uslove na području Stoliva, jer Prostorno urbanističkim planom Kotora na tom području nije predviđena izgradnja objekta tipa glamping, bez obziro što se radi o montažnim objektima.

Stoliv – foto Služba za inspekcijski nadzor Kotor

Svaka država ima svoje propise koji dozvoljavaju ili zabranjuju divlje kampovanje, a u ovom slučaju radi se, izgleda o namjeri da se ovi objekti izdaju turistima. S obzirom da je tehnički zabranjeno, divlje kampovanje u Crnoj Gori moguće je sve dok je van nacionalnih parkova, turističkih zona i plaža.

S obzirom na to da masovni turizam nanosi višestruku štetu turističkim destinacijama i istorijskim lokalitetimapoput Boke Kotorske, sve više ljudi prihvata ekološki koncept putovanja oličen u glampingu. Prednost ovog glampinga koji se oslanja na elemente iz prirode, je to što čuva okolinu, za razliku od izgradnje hotela, koji troše mnogo energije prilikom konstrukcije.

Stoliv – foto Služba za inspekcijski nadzor Kotor

Ovaj vid smještaja omogućava ljudima da borave u prirodi, bez da se odriču komfora u vidu kreveta, struje, kupatila sa tuševima, aparata za kafu, čak i potpuno opremljenih kuhinja.

Glamping pokret sve više raste- širom planete nude se različite opcije, od šatora i zemunice do kućice na drvetu. Lijepo je da se neko sjetio da ovaj “ekološki turizam” pokrene i u Boki, s tim što bi državni organi morali I zakonski da regulišu.

S obzirom da je zaštićena ambijentalna cjelina Gornjeg Stoliva već ranije narušena probijanjem puta kroz šumu kestena, nadležni bi trebalo da se malo više pozabave tim aspektom njene zaštite.

/ M.D.P./

Cijene zakupa plaža podignute na cijelom primorju

0
Cijene zakupa plaža podignute na cijelom primorju
Plaža – foto Boka News

Najveću štetu od mogućeg bojkota tendera za zakup plaža u zoni morskog dobra imaće stari zakupci tih kupališta, jer će izgubiti reference koje su im bitne ako žele da upravljaju tim lokacijama, saopštili su iz resornog Ministarstva.

Kako tvrde iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, za mogućnost bojkota tendera za zakup kupališta koje je raspisalo Morsko dobro saznali su iz medija.

Iz Ministarstva na čijem je čelu Slaven Radunović ističu da se tenderski postupak mora sprovesti jer su ugovori o zakupu plaža, potpisani 2019. godine, istekli još 2023. godine. Podsjećaju da su ti ugovori prošle godine aneksirani, prenosi Dan.

„Koliko god da je bojkot legitiman način izražavanja nezadovoljstva građana, ono što nije legitimno jeste težnja dijela zakupaca za aneksiranjem ugovora koji su već istekli, tako da je neophodno sprovesti tenderski postupak, a sve u cilju poštovanja Zakona i planiranju prostora i izgradnji objekata. Shodno članu 116 pomenutog zakona, Program privremenih objekata u zoni morskog dobra donosi ministarstvo na period od pet godina“, rekli su iz Ministarstva.

Prethodni program je, kako se dodaje, tadašnje ministarstvo donijelo za period od 2019. do 2023. godine i, zbog nastalih okolnosti, prošle godine su sa zakupcima lokacija produženi aneksi ugovora.

„Ovo Ministarstvo je svoje obaveze, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, obavilo i u potpunosti podržavamo raspisivanje tendera za zakup lokacija u zoni morskog dobra“, saopštili su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Kako su ukazali, eventualni popusti na cijenu zakupa plaža koja se pojavila protekle sedmice u nadležnosti su Morskog dobra.

„Moramo napomenuti da je Upravni odbor Morskog dobra, na sjednici održanoj u prvoj polovini februara, donio odluku da Velika plaža bude svrstana u nižu kategoriju, te da je potencijalnim zakupcima cijena zakupa plaža na Velikoj plaži umanjena“, ističu iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Oni negiraju tvrdnje ulcinjskih zakupaca da je njima najviše podignuta cijena zakupa plaža.

„Cijene su podignute u svim primorskim opštinama, a ne samo u opštini Ulcinj“, tvrde u saopštenju.

Morsko dobro u četvrtak je raspisalo javni poziv za davanje u zakup kupališta na području opština Kotor i Tivat.

Ponude se dostavljaju do 5. marta, za kada je planirano i njihovo otvaranje.

Javni poziv za plaže u ove dvije opštine uslijedio je nakon objavljivanja poziva za opštine Ulcinj, Bar i Budvu.

Promocija knjige “Iz svoje kože: život sa depresijom” Aleksandra Stankovića u dvorani Park

0
Promocija knjige “Iz svoje kože: život sa depresijom” Aleksandra Stankovića u dvorani Park
Knjizevni-program

Književni program 56. Praznika mimoze, donosi promociju knjige „Iz svoje kože: život sa depresijom”, hrvatskog novinara i tv voditelja, Aleksandra Stankovića, u ponedeljak, 24. februara u dvorani Park. Početak programa je u 19 časova.

Kada poznata ličnost bez zadrške govori o svojoj psihološkoj intimi, ne mareći za stigmu koja joj prijeti, to intrigira. Hrvatski tv voditelj regionalno popularne emisije „Nedjeljom u 2”, Aleksandar Stanković ogolio je depresiju uz dozu cinizma, samoironije, ali i objektivne spoznaje o prirodi ovog stanja.

Hrabro iskoračivši iz forme u kojoj se obično govori o depresiji, Stanković bespoštedno iznosi svoje iskustvo kako bi drugi koji pate od ove bolesti shvatili da nisu sami.

„Ako barem jednom čovjeku pomognem ovom knjigom da se lakše nosi s depresijom, ja sam sretan čovjek”,  poručuje Stanković.

NVO Eko Boka i Građanski pokret „Idemooo“: Šta je sa Lušticom?

0
NVO Eko Boka i Građanski pokret „Idemooo“: Šta je sa Lušticom?
Luštica radovi

Iz Ekološkog društva Boke Kotorske i Građanskog pokreta za Herceg Novi „Idemooo!“ uputili su saopštenje, koje prenosimo integralno.

– Herceg Novi je najveće gradilište u Crnoj Gori, u zadnjih pola godine. Puno se gradi, možda kao nikada prije. Mnogo više prenose mediji da se neupućenom čini da je stvarno sve u velikim radovima.

Šta je sa Lušticom? Odjednom je sve u vezi nje zaćutalo.

Prekinuti su radovi na izgradnji saobraćajnica na Luštici. Mehanizacija je povučena. Prilikom izrade projektne dokumentacije trebalo je da opština insistira na izradi procjena uticaja na životnu sredinu, u cilju zaštite prirodnih karakteristika pejzaža i vegetacije, ali i da budu urađene procjene nekadašnjih vojnih objekata vizavi činjenice očuvanja graditeljskog nasljeđa. To je moralo da bude dio projektne dokumentacije za svaku dalju gradnju na Luštici, posebno velikih objekata. Ništa od toga nema. Zapravo su državne institucije i lokalna uprava uvijek bile u sprezi, iako je djelovalo da su na suprotnim političkim stranama.

Luštica je zapravo prepuštena potpunoj devastaciji i razaranju. Treba da bude jasno da vlastima, ni u Podgorici ni u Herceg Novom, nisu prioritet ni mještani Luštice ni njihova poljoprivreda, već zadovoljenje interesa krupnog kapitala, velikih stranih investitora koji su kupili zemlju nekadašnjih vojnih objekata na Kabali i drugdje po Luštici, od države i planiraju da je pretvore u rizorte visokog turizma.

Kakva je Luštičanima direktna korist od toga? Kako je moguće da fortifikacije, kameni objekti kasarni, fort Luštica lociran iznad rta Dobreč, sa pripadajućim podzemnim tunelima, bunkerima, fort Kabala na rtu Luštica, sa okolnim nadzemnim i podzemnim objektima, uključujući i vodoopskrbne, tvrđava Arza, Fortica na Rosama ne samo što nisu zaštićeni, kao izuzetno vojno graditeljstvo i dio značajne hercegnovske istorije, nego su prepušteni uništavanju i volji i samovolji privatnika, potom stranaca? Je li novska lokalna uprava podigla ikada glas protiv prodaje? NE! Kako je moguće da ih nije prepoznala prostorno-planska dokumenta, PUP Crne Gore, Obalnog područja CG i PUOHN?

Arza  – foto Boka News

Takođe, nastavlja se uništavanje obale. Plava špilja, koja je prošlog ljeta bila u centru pažnje zbog namjernog uništavanja pećinskih ukrasa, ne samo da nema nikakav program zaštite niti ekološko monitoring, nego je ODT (javni tužilac u H Novom) odbacio krivičnu prijavu protiv „NN“ počinilaca koji su polomili kamene ukrase, uz potpuno nesuvislo  obrazloženje.

Luštica ima veliki turistički značaj za Novljane, goste i državu, ali je, nažalost, njeno stanovništvo potpuno degradirano, bez minimalnog osjećaja pripadnosti našoj opštini. Još će debelo da se načekaju da tekuća vode dođe do njih iz hercegnovskog sistema: Vlast  ne osjeća potrebu da ovom malobrojnom stanovništvu učini neke realne olakšice, tim prije jer je i škola zatvorena 2011. godine. Zbog otežanih uslova života, stalnih političkih obećanja i neizvršavanja, hercegnovski dio Luštice se okrenuo opštini Tivat. Luštica je, nažalost, zanimljiva samo radi novih prodaja zemlje, uzimanja novca od građevinskih dozvola, s njome se olako barata, a za narod se ne haje.

Predsjednik opštine je u oktobru 2022. kao hitnu mjeru za spas Instituta u Igalu najavio prodaju opštinske zemlje na Luštici u vrijednosti od 6 miliona eura, da bi Opština otkupila 28% manjinskog dijela suvlasnika Rakčevića. I odjednom je se zaćutalo. Čekamo nove volšebne prodaje, krčmljenje imovine, bez upoznavanja javnosti, bez javnih rasprava, bez referenduma o prodajama. Ponašanje kao da je sudnji čas – navedeno je u saopštenju koje potpisuje predsjednica Ekološkog društva i Građanskog pokreta za Herceg Novi „Idemooo!“, Olivera Doklestić.

Kotorski maskenbal u petak 21. februar

0
Otvorene Zimske kotorske karnevalske fešte 2025.

Veliki kotorski maskenbal, u okviru Zimskih karnevalskih fešti, održaće se u petak, 21. februara 2025.g. od 20 sati u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort u Stolivu.

Za dobar štimung zaduženi su DISCO MAGIC BAND iz Splita i KIRA BAND iz Podgorice.

Fond nagrada je 4.100 eura i to u kategoriji pojedinačnih maski

Treće mjesto – 200e ,

Drugo mjesto-300e i

Prvo mjesto – 400e

A u kategoriji grupnih maski

Treće mjesto – 500ee

Drugo – 800e

Prvo – 1.000e.

Nagrada publike je – 900 eura.

Nagrađene karnevalske grupe su u obavezi da izadju na karnevalsku povorku u nedelju 23. februara 2025.g , a isplata novčanih nagrada biće najkasnije 5 dana nakon održavanja manifestacije.

Ulaznice za maskenbal po cijeni od 15 eura u prodaji su na Kamenom kiosku od 09h do 13h. Rezervacije na broj telefona 069 041 153.

Sponzori: Luka Kotor AD, Hyatt Regency Kotor Bay Resort, Konoba “Scala Santa”, Golden Group Montenegro, Café Bar “Forzza”, Caffe bar „Siempre“, Authentic pub „Bandiera“, Pomorski muzej, Kotorska suvenirnica, Helada Mont i Blue line.

Dubrovački gradonačelnik o odronu koji je odnio jedan život

0
Dubrovački gradonačelnik o odronu koji je odnio jedan život
Dubrovnik foto Boka News

Gradonačelnik Mato Franković na jučerašnjoj se konferenciji za novinare nije mogao ne osvrnuti na tragični događaj koji je odnio jedan mladi život na magistrali.

-Mladić koji je poginuo išao je na posao, išao je raditi. Umjesto njega je mogao biti bilo tko od nas. Svaka cesta ima svog upravitelja pa tako lokalnim cestama upravlja Grad, županijskim Županija, a državnim Hrvatske ceste. Moje mišljenje je da je dužnost Hrvatskih cesta poduzeti sve mjere opreza kako bi zaštitile ovaj koridor ceste. Grad je nedavno naručio elaborat za cestu u Čajkovićima jer je to naša cesta i znamo da na tom području pada kamenje s brda, to jest s privatnih parcela, ali naša odgovornost je postaviti zatezne sprege i osigurati što veću razinu sigurnosti. Imamo rješenje koje zadire u privatno vlasništvo, ali ovo moramo riješiti jer se isto može dogoditi za pola sata, za par mjeseci. Tražit ću od Vlade da zbog izvanrednih mjera ugroze lokalnog stanovništva i putnika napravimo konkretne mjere. Pronašli smo firmu i dobili smo ponudu, to izgleda kao što je kod Omiša zaštićen stijenski kompleks. Ne uklapa se u vizure, ali u pitanju su ljudski životi.

Iza vozila ova dva mladića koje je pogodila stijena u utorak je bio kombi Hrvatske pošte, iza njih Libertasov autobus pun djece, a iza njih Libertasova desetka harmonika puna putnika. Svjestan sam da je ovo područje opasno na više mjesta, na Srđu se u posljednjih mjesec dana tri puta odlomio kamen.” – dodao je.

Rekao je i kako je bio na mjestu gdje se odlomila stijena. te da se radi o stijenskom kompleksu gdje je izrastao bor koji je korijenjem izbacio tu stijenu na najgoru moguću lokaciju.

-Ništa taj komad nije moglo zaustaviti, da je dolje bio zid ona bi ga probila. Ne možemo reći da su Hrvatske ceste izravno odgovorne, ali moramo poduzeti sve ono što se može poduzeti da se spriječi daljnje događanje ovakvih scenarija. Jedan ljudski život je izgubljen, a Hrvatske ceste nemaju luksuz za reći ‘ne‘. Znam da nije njihova odgovornost da ovo naprave, ali moraju”, jasno je poručio Franković te još jednom dodao kako će sutra ići na sastanak s Hrvatskim cestama i predstaviti rješenje koji neće posve riješiti problem ali će smanjiti ugrozu.

Dodao je kako je svjestan da Hrvatske ceste ne mogu postaviti zaštitne ograde od Vitaljine do Karlobaga, ali na dionici gdje je bila nesreća, smatra gradonačelnik, moraju postaviti zaštitu.

“Očekujem da svaka institucija radi svoj posao, u okviru svojih nadležnosti. Ja ću iskoristiti svoju političku moć. Ubrzo ćemo zaštititi ovaj problematični dio kod bora, ali to nije rješenje jer onda bi trebalo presvući cijeli Srđ u mrežu. Ovdje nema krivca, ali na nama je da zaštitimo druge živote i žurno prionemo poslu”, zaključio je.

Prometna nesreća kod Dubrovnika
Foto: Bozo Radic / CROPIX

Svojedobno, 2019. godine Hrvatske ceste su izradile elaborat i dokumentaciju za cjelokupnu sanaciju jednog manjeg dijela klizišta, dužine 500-600 metara, naveo je Franković i dodao: – Ali mi imamo problem do Dupca. Kamenja su i u Platu padala na automobile. Najlakše je odgovornost prebaciti na nekog drugog. Vidjeli ste što se dogodilo na Bellevueu. Čija je to odgovornost? To je odgovornost Grada Dubrovnika, odnosno mene kao čelne osobe. Radimo na projektnoj dokumentaciji da se to ne dogodi, isto kao što radimo na dokumentaciji Čajkovića. Sjećate se Liechtensteinovog puta? Je li bilo privatno zemljište? Jest. Jesmo li mi poduzeli sve da to riješimo, zaštitimo i da danas nemamo problem? Formalno-pravno Hrvatske ceste su 100 posto u pravu, to je čak dokazano u sudskom postupku. Ali hajdemo malo razmišljati o činjenici da se radi o državnoj cesti, jedinoj cesti, cesti međunarodnog karaktera kojom dnevno prometuje na tisuće i tisuće vozila, godišnje par milijuna vozila. I nemaju Hrvatske ceste luksuz ovdje u ovom konkretnom slučaju reći ne. Nemaju taj luksuz.” – rekao je gradonačelnik dodajući kako mu je ministar Butković rekao da novac nije problem.

Najnoviji kruzer MSC-a prošao probnu plovidbu i uskoro kreće prema Karibima

0
Najnoviji kruzer MSC-a prošao probnu plovidbu i uskoro kreće prema Karibima
msc-world-america – Foto: Marinetraffic/Christophe Dedieu

Najnoviji MSC-ov kruzer na LNG pogon, MSC World America, prošao je probne plovidbe u Atlantskom oceanu, provjeravajući rad motora, manevarske sposobnosti, potrošnju goriva i sigurnosne sustave.

Prema priopćenju tvrtke, brod se trenutno nalazi u brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique u Francuskoj, gdje prolazi završne pripreme prije službene isporuke zakazane za 27. ožujka. Svečanost imenovanja održat će se 9. travnja u novom MSC-ovom kruzerskom terminalu u Miamiju, nakon čega će MSC World America krenuti na svoje prvo putovanje prema Ocean Cay MSC Marine Reserve na Bahamima, piše Cruise Industry News.

MSC World America proteže se na 22 palube, dugačak je 333,3 metra i može primiti 6.762 putnika, s više od 38.400 m² javnih prostora za goste.

MSC Cruises planira daljnje širenje svoje World Class serije, uključujući lansiranje MSC World Asia 2026. godine, dok je četvrti brod iz iste klase planiran za 2027.

Rubio: Bez napretka u dogovorima oko Ukrajine nema sastanka Putina i Trumpa

0
Rubio: Bez napretka u dogovorima oko Ukrajine nema sastanka Putina i Trumpa
Marco Rubio
Foto: Evelyn Hockstein / Reuters

Mogući sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina “uvelike će ovisiti o tome možemo li postići bilo kakav napredak u okončanju rata u Ukrajini”, rekao je američki državni tajnik Marco Rubio.

Rubio je u četvrtak potvrdio da je o takvom sastanku razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Saudijskoj Arabiji u utorak, rekavši ruskoj strani da “neće biti sastanka dok ne znamo o čemu će sastanak biti.”

– Jedino oko čega smo se složili jest da ćemo razgovarati o miru. Njihove ponude, na što su spremni pristati, što su spremni razmotriti odredit će jesu li ozbiljni oko mira ili ne, rekao je Rubio u intervjuu emitiranom na X-u.

– Samo još nismo u toj fazi, dodaje.

Promocija knjige “Ljudi mog vremena”

0
Promocija knjige “Ljudi mog vremena”
Promocija knjige

Promocija knjige “Ljudi mog vremena”, autorke Lidije Kojašević Soldo, biće održana večeras, 21. 2. 2025. u 19 sati u sali DTV Partizan, u organizaciji Sekretarijata za društvene djelatnosti.

Projekat je podržala Opština Tivat preko Konkursa za izdavačku djelatnost za 2024. godinu.