U Kotoru je sinoć, na tri lokacije u Starom gradu, drugu noć zaredom održan festival svjetlosti pod nazivom „Zasjaće palaci“.
Organizator manifestacije je Kulturni centar „Nikola Đurković“.
Na festivalu je učestvovalo 35 likovnih umjetnika od čega 17 sinoć a 18 prije dvije večeri.
Ovo je bio međunarodni festival pa su, osim umjetnika iz naše zemlje, učestvovali i umjetnici iz SAD, Meksika, Italije, Bjelorusije, Ukrajine, Rusije, Srbije, BiH.
Slikar iz Rusije, Igor Fralov, kazao je kako već četiri godine živi u Kotoru te da je srećan što je dobio priliku da bude dio ovog projekta.
Festival svjetlosti Zasjaće palaci
„Izuzetno sam srećan što živim u Kotoru“, rekao je Fralov.
Učesnik festivala, umjetnik Nestor Harčinka iz Sankt Peterburga u Kotoru živi već dvije godine.
Kazao je da mu je interesantan ovaj način izlaganja slika s obzirom na to da on pravi male fotografije koje su večeras dobile sasvim drugu, veću dimenziju.
Smatra da je dobra stana ovog festivala što je imao priliku da sretne i druge umjetnike čiji su radovi zasijali na palacima.
Ruskinja Katerina Davidova koja takođe živi u Kotoru nosi lijepe impresije sa festivala „Zasjeće palaci“.
Festival svjetlosti Zasjaće palaci
Davidovaje i sama slikarka i umjetnica ali to, kako kaže, radi iz hobija a večeras je uživala u prikazivanju radova drugih umjetnika.
„Sve što sam na ovom festivalu vidjela mi se sviđa. Sve je živopisno i mnogi ljudi su došli da pogledaju fotografije. Umjetnost je došla u grad i ljudi dolaze da je vide. Mislim da bi trebalo da se organizuje više ovakvih događaja koji će okupiti likovne umjetnike“, rekla je ona.
Manifesticija “Zasjaće palace” privukla je pažnju velikog broja posjetilaca.
Seizmolog Milena Tomanović kazala je da je posljednji zemljotres na području Herceg Novog možda i najjači koji se može desiti u toj oblasti, te se nadaju da jačih potresa narednih dana neće biti, iako u seizmologiji nema pravila.
“Noć je bila relativno mirna nakon potresa koji se desio u subotu u ranim jutarnjim satima kod Herceg Novog. Sa subote na nedjelju bilo je nekih pet, šest potresa manje jačine – najviše do 1.7 stepeni po Rihteru, a to registruju samo naši uređaji”, rekla je Tomanović.
Ona je u Jutarnjem programu TVCG saopštila da se zemljotresi ne mogu predvidjeti i pojasnila da je seizmogena zona u zaleđu Boke u prošlosti generirala potrese ove jačine.
“Što smatramo da je ovaj zemljotres možda najjači koji se može desiti u toj oblasti i želimo da vjerujemo da se narednih dana neće dešavati jači potresi, iako u seizmologiji nema pravila”, istakla je Tomanović.
Podsjeća da je dugo vremena naš, ali i teren u okruženju, bio miran što ukazuje da je došlo do sakupljanja ogromne količine energije u aktivnim razlomnim zonama, te da se ona oslobodila kroz razorne potrebe u regionu, poput Albanije i Hrvatske.
Građanima je, u slučaju potresa, savjetovala da ostalu staloženi i mirni, da u toku zemljotresa ne radimo nagle radnje, te da nakon potresa izađeno iz objekta, ali nikako liftom, već isključivo stepenicama.
Publika Sarajevo Film Festivala (BiH), Zagreb Film Festivala (Hrvatska), Festivala autorskog filma (Srbija) i Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala (Crna Gora) dodijeliće novu nagradu u sklopu Mreže festivala Jadranske regije – posebnog regionalnog festivalskog okupljanja, pokrenutog na inicijativu Sarajevo Film Festivala.
Publika ova četiri festivala iz četiri zemlje zajedno će izabrati najbolji film iz posebnog programa koji će biti održan na svakom od festivala: program Mreže festivala Jadranske regije. U selekciji će biti predstavljeni neki od najzanimljivijih ostvarenja evropske kinematografije iz ove godine. Ovakvi naslovi, s manjih evropskih teritorija, obično ne ulaze u redovnu kinodistribuciju, a u doba globalne pandemije još teže pronalaze put do svoje publike.
Nagrada publike, “Adriatic Audience Award”, biće dodijeljena najboljem filmu u novčanom iznosu od 5000 eura, i to za kinodistribuciju filma na teritoriji bivše Jugoslavije.
Kriza uzrokovana pojavom COVID 19 i u filmskoj industriji zahtijeva nova promišljanja i nova kreativna rješenja. Ovi značajni festivali iz četiri zemlje zajedničkog govornog područja različite su veličine i profila, ali svi dijele zajedničku misiju – platforma su za promociju i predstavljanje evropskog audio-vizuelnog sadržaja i talenata. Cilj partnerstva među festivalima je očuvanje publike i stvaranje nove, te unapređenje organizacije i realizacije festivala uz pomoć najnovijih tehnologija.
Prvi zajednički regionalni filmski festival – program u sklopu Mreže festivala Jadranske regije, održan je online u aprilu. U zajedničkom programu selektori četiri festivala napravili su izbor filmova prikazanih i nagrađenih na posljednjim izdanjima filmskih festivala u Cannesu, Berlinu i Veneciji te dva remasterizovana jugoslavenska klasika, sve u želji da pandemija koronavirusa ne zaustavi “put” filma od autora do publike.
Saradnja se nastavlja i na redovnim izdanjima sva četiri festivala: u programu svakog od festivala biće održan poseban program pod nazivom “Mreža festivala Jadranske regije”, sa izborom najboljeg od evropskog filma. Zbrajanjem glasova publike sa sva četiri festivala, najboljem filmu po izboru publike biće dodijeljena nagrada “Adriatic Audience Award”, a nagrada će dobitniku biti uručena na Festivalu autorskog filma u Beogradu.
“Zajedničkim programom želimo publiku podstaknuti da otkrije savremeni europski film, a kroz nagradu podržati napore kinodistributera i prikazivača u regiji da vrate svoje gledatelje. Promjene u filmskoj industriji, u organizaciji i promišljanju festivala, u novim okolnostima su ogromne. Zajedničkim programom i udruživanjem pružili smo jedni drugima podršku, ojačali svoje kapacitete i istovremeno pokazali kreativnost, prilagodljivost i inovativnost. Film i filmski festivali bez publike ne postoje. Sretni smo zbog novog programa, novog izbora najkvalitetnijih evropskih nezavisnih filmova, a posebno zbog susreta s publikom, koja se sada okuplja i zahvaljujući novoj nagradi naših festivala”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Industrijskog odjela Sarajevo Film Festivala.
Reditelj Ivan Bakrač, selektor Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala, ističe da je publika hercegnovskog festivala već godinama navikla da na tvrđavi Forte Mare prati aktuelne festivalske hitove, najčešće nove filmove velikana evropske kinematografije.
„Ta tradicija nastaviće se i ove godine, a kroz zajedničku selekciju Mreže festivala jadranske regije vidjeće još širu sliku – današnju Evropu iz vizure budućih velikana. Posebno je bitno da će upravo naša publika izabrati i nagraditi najbolji film u toj selekciji, zajedno sa prijateljima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Adriatic Audience Award ujedinjuje i pokazuje stav onih za koje stvaramo festivale“, naglasio je Bakrač.
34. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan od 1. do 7. augusta 2021.
Poslovodstva Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) održala su radni sastanak na kojem je razgovarano i o pokretanju gradnje hidroelektrane Sutorina.
Nakon više godina u sјedištu EPCG u Nikšiću, održan je radni sastanak Odbora direktora EPCG i Uprave ERS, saopštile su dvije kompanije.
Tema sastanka bile su mogućnosti za unapređenje saradnje u cilju povećanja efikasnosti i profitabilnosti elektroenergetskih sistema Crne Gore i Republike Srpske, kao i zajednička valorizacija vodnog potencijala u energetske svrhe i za poboljšanje vodosnabdevanja dijela crnogorskog primorja.
Razgovaralo se o mogućnostima za bolje iskorišćenje vodnog potencijala Trebišnjice.
Razmotrene su mogućnosti za bolje iskorišćenje vodnog potencijala rijeke Trebišnjice, pa su predstavnici EPCG sastanak iskoristili i za aktuelizaciju projekta HE Sutorina.
Za ovu hidroelektanu već postoji projektna dokumentacija i neophodni elaborati i studije, koje je potrebno ažurirati i prilagoditi najnovijim standardima u oblasti energetike, saopštile su dvije kompanije.
Predstavnici EPCG i ERS- saglasni su da su potencijali za izgradnju objekata u oblasti obnovljivih izvora energije izuzetno veliki, ali da je neke od njih nemoguće realizovati bez zajedničkog rada.
Dve kompanije su saopštile da je ovim susretom nakon višegodišnje stagnacije, ponovo uspostavljena saradnja između EPCG i ERS.
Japanska vlada predstavila je godišnji plan ekonomske politike, tako da kompanije dozvole svojim radnicima da rade četiri dana u nedjelji umjesto pet.
Pandemija koronavirusa već je donijela velike promjene u načinu na koji japanske korporacije, od kojih su mnoge još uvjek vrlo krute i tradicionalne, započinju svoj posao.
Politički lideri se sada nadaju da će uvjeriti kompanije da fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu i rastuća povezanost mogu biti korisni ako ostanu na snazi i nakon završetka zdravstvene krize.
Vlada je u okviru kampanje rekla da će četvorodnevnom radnom nedjeljom kompanije moći da zadrže sposobne i iskusne radnike, koji bi inače morali da odu ako planiraju da osnuju porodicu ili brinu o starijim članovima porodice, prenosi Klix.
Četvorodnevna radna nedjelja takođe bi podstakla više ljudi da steknu dodatne obrazovne kvalifikacije ili čak pređu na dodatne poslove uz redovno zaposlenje, naveli su iz vlade.
Ono što je najvažnije, vlasti se nadaju da će dodatni slobodan dan svake sedmice podstaći ljude da izađu i troše, na taj način podstičući ekonomiju.
Takođe, očekuje se da će mladi ljudi imati više vremena za upoznavanje, vjenčanja i rađanje djece, što bi djelimično omogućilo rešavanje sve goreg problema pada nataliteta, sve starije nacionalne demografske populacije i generalno populacije koja se smanjuje.
Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan otvorio je u subotu gradilište prvog mosta projekta “Istanbulski kanal”, gigantskog kanala paralelnog s Bosforskim tjesnacem u Istanbulu, dok tu inicijativu kritiziraju oporba i zagovornici zaštite okoliša.
“Danas otvaramo novu stranicu u povijesti razvoja Turske”, rekao je šef države na svečanosti polaganja kamena temeljca mosta koji je dio projekta.
Kanal dug 45 kilometara, čiji projekt je osobno podržao turski predsjednik, trebao bi predstavljati umjetni tjesnac zapadno od Istanbula spajanjem od sjevera prema jugu Crnog i Mramornog mora.
Kritičari optužuju Erdogana, na vlasti od 2003., da će taj projekt odvesti Tursku u ekološku katastrofu i veliko nepotrebno zaduženje.
Erdogan je gotovo cijeli govor posvetio obrani projekta i nabrojao je opasnosti sve gušćeg brodskog prometa u Bosporu te izjavio da ovaj projekt jamči sigurnost građanima u Istanbulu i omogućuje Turskoj da zauzme važnije mjesto u međunarodnoj trgovini. prometom brodova.
Projekt je izazvao kritike u inozemstvu, posebice u Rusiji koja se boji olakšanog pristupa Crnom moru brodovima ruskih protivnika iz NATO-a.
Prema odredbama konvencije iz Montreuxa, koja regulira plovidbu Bosforskim tjesnacem, jedinim prirodnim pristupom Crnom moru zemlje koje na izlaze na to more moraju ranije najaviti prolazak svojih brodova koji se tamo mogu zadržati samo ograničeno vrijeme.
“Taj projekt ne krši ni u kojem slučaju konvenciju iz Montreuxa”, rekao je bivši premijer Binali Yildirim koji je na svečanosti govorio nakon predsjednika.
Pomorsko operativni centar je u 14.08 sati primio informaciju da je došlo do požara na gliseru Mastercraft dužine 6 metara, koji se nalazio na udaljenosti 2 nautičke milje južno od ponte Seljanovo u Tivatskom zalivu.
Na gliseru se nalazilo ukrcano 11 članova posade, što je evidentno da je plovilo u prekršaju, zbog nedozvoljenog prekrcaja.
Brzom koordinacijom izmedju operatera sa POC, zaposlenih u Marini Porto Montenegro i kompanije ”Pole Star” iz Tivta, isplovljeno je ka gliseru sa tri plovila, ”Jovana”, specijalizovanog za gašenje požara, gumenjaka i jednog glisera.
Sama posada glisera je uspjela lokalizovati požar, koji je vjerovatno izbio zbog začepljenja auspuha i pregrejavanja motora, a niko od njih nije povrjeđen.
Nakon 15 minuta gliser je uočen od strane gumenjaka i odmah dotegnjen do Marine Porto Monetenegro, gdje je stavljeno na izolovani vez, gdje će Inspekcija sigurnosti plovidbe Kotor, koja je u međuvremenu obavještena, izvršiti detaljnu inspekciju i utvrditi razlog požara.
Shodno potpisanom SAR sporazumu, izmedju svih učesnika koji su bili tokom akcije spašavanja glisera u požaru, bila je konstantna komunikacija i koordinacija između Pomorsko operativnog centra i Marine Porto Montenegro iz Tivta, što ukazuje na efikasnost sistema spašavanja i sigurnosti pomorske plovidbe u Bokokotorskom zalivu.
Sedamdesetak noćnih šetača iz Herceg Novog, Kotora i Tivta, ali i njihovih gostiju, šetalo se sinoć između najljepših vrhova-vidikovaca hercegnovskog zaleđa, u okolini sela Kameno. Izlazak mjeseca nad Bokom Kotorskom je događaj za sjećanje i jedan od razloga zbog kojeg ovaj događaj polako prelazi u tradiciju. Drugi razlog leži u uvijek drugačijem, zabavnom i edukativnom programu koji se zatim organizuje u porti crkve Sv. Jovana na Kamenom.
Kao i proteklih godina, uz učešće vodiča Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i PK „Subra“, organizovano je vođenje grupa i obilazak 3 destinacije, od kojih je uvijek najatraktivnije Tajno brdo, lokalitet zaštićen zakonom kao kulturno dobro. Mjesto je rado posjećeno kako zbog vidika, tako zbog burne istorije i ostataka utvrđenja iz minulih vjekova. Za ovu priliku je pročišćen od vegetacije i otvoren novi koridor kroz pravi lavirint odbrambenih položaja.
Po povratku na Kameno, u crkvenoj porti posjetioce su na ulazu dočekali vitezovi sa bakljama (viteško društvo Sv. Stefan) i tako doprinjeli posebnoj atmosferi večeri. Zatim su, nakon osvježenja, organizovane dvije prezentacije na otvorenom, obje posvećene šišmišima – bićima koja su prepoznata upravo kao simboli noći.
Sa aspekta narodnih vjerovanja i običaja o njima je ispred Agencije za razvoj i zaštitu Orjena govorio Željko Starčević, istakavši da su oni rezultat našeg nedovoljnog poznavanja slijepih miševa i da sa stanovišta folklora daju važne naučne podatke o našim nekadašnjim shvatanjima, što nikako ne znači da ih danas treba praktikovati.
Specijalne gošće na događaju su bile Belma Šestović i Marina Radonjić, mlade stručnjakinje iz NVO Wildlife Montenegro (Kotor), koje su pripremile prezentaciju „Šta sve ne znamo o slijepim miševima“. Tom prilikom se moglo čuti da u Crnoj Gori imamo 32 vrste slijepih miševa da njihova dosadašnja istraživanja na Orjenu pokazuju da na ovoj planini postoje zavidne 23 vrste, među kojima i dvije koje su prvi put zabilježene na području Crne Gore.
Nad Bokom po mjesečini
Zajednički apel sa prezentacija bi bio da slijepe miševe ne uznemiravamo i ne ugrožavamo njihova staništa, jer ovi (jedini) leteći sisari su važan dio ekološkog lanca našeg okruženja, ali i planete u cjelini.
Organizatori događaja su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i MZ Kameno-Žlijebi, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, te pomoć „Cicak akustike, planinarskog kluba „Subra“ i Viteškog društva Sv. Stefan.
Iz Instituta za javno zdravlje danas je saopšteno da u posljednja 24 sata nije bilo smrtnih slučajeva povezanih sa covid infekcijom. Registroavana su 23 nova slučaja, a oporavilo se još 14 osoba.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 25. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1198 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 23 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 “, istakli su iz IJZ.
Novooboljeli su iz:
Opština
Oboljeli
Podgorica
10
Budva
4
Bijelo Polje
3
Kotor
2
Pljevlja
2
Nikšić
1
Bar
1
Ukupno
23
Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1609.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 279.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100168.
