U kotorskoj kovid bolnici trenutno je 20 pacijenata (popunjenost kapaciteta 80 odsto), od kojih je pet životno ugroženo, a ostali imaju srednje tešku ili lakšu kliničku sliku. To je za Radio Kotor jutros kazao direktor Opšte bolnice Davor Kumburović.
Prema njegovim riječima, nova kiseonična stanica je puštena u rad prije nekoliko dana i predstavlja značajnu tehničku podršku u liječenju kovid pacijenata.
-Kiseonična stanica znatno olakšava rad medicinskom osoblju, liječenje je kvalitetnije, pacijenti sada imaju adekvatnije snabdijevanje kiseonikom-, kaže Kumburović.
Prema njegovim riječima do sada je vakcinisano 140 zaposlenih, a već duži period među zaposlenim u ovoj zdravstvenoj ustanovi nema oboljelih od korona virusa.
Zemljotres, kod većine ljudi izazivaju iskonski strah, a njegove posljedice, u pogođenim područjima osjećaju se od privatne do društvene sfere. Kod starijih žitelja, koji su mu svjedočili, još je živo sjećanje na razorni zemljotres koji je pogodio Crnogorsko primorje 15. aprila 1979. godine. O posljedicama tog zemljotresa mjesecima su izvještavali mediji u tadašnjoj zajedničkoj državi -Jugoslaviji, ali i u svijetu.
Šta je bilo u fokusu njihovog interesovanja, pokušao je da odgovori producent Vuk Vuković autor izložbe “EarthQuake Montenegro“.
“Izložba je namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – više od 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do danas, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno“, ocijenio je Vuković.
Riječ je o interaktivnoj izložbi, koju mogu da vide posjetioci portala Boka News. Zanimljiv je Vukovićev pristup i temi i izložbi.
Kako su mediji prije 42 godina izvještavali o zemljotresu koji je pogodio Crnogorsko primorje? Kako prvog dana nakon zemljotresa, a kako u kasnijem periodu? Šta je bilo u fokusu interesovanja novinara?
Istraživanje o medijskom izvještavanju je koncipirano na osnovu štampanih medija, odnosno medija koji o događaju govore „dan nakon“ što se desio. Tada je, kada je riječ o brzini izvještavanja, apsolutni pobjednik bio radio – koji je plasirao prve informacije o zemljotresu, o čemu svjedoči i štampa. Do redakcije beogradske „Politike“ je prva informacija stigla od Radio Dubrovnika kojem se iz Radio Bara obratio novinar-dopisnik Božidar Milošević. Poruka je glasila da je zemljotres bio „katastrofalan“, odnosno da „prvi podaci govore da ima žrtava i na stotine povređenih. Najveći broj objekata je sravnjen sa zemljom“, te da se „plač i jauk čuju na svakom koraku“. Pregledom ključnih štampanih medija tog vremena – Pobjede, Politike, Politike ekspres, Prvoborca, Boke, Jugopetrola, Našeg lista, Naših novina – može se zaključiti da su prve informacije svuda bile slične, a vjerujem da bi leksička analiza dovela do toga da je ključna riječ 16. aprila 1979. godine bila – katastrofa. Podjednako važno tema, u trenutku „katastrofalnog“ zemljotresa je – drug Tito, što dosta govori o društveno-političkoj atmosferi tog vremena, pogotovo o kultu ličnosti Josipa Broza Tita koji su mediji tada njegovali. Tito je tada bio u Herceg Novom, a mediji su zabilježili da je obišao hercegnovsku luku Zelenika i Brodogradilište u Bijeloj, te da je „uputio svoj lični prilog za ublažavanje poslednica potresa“. Ne može se reći da Tito nije poslužio kao primjer – potres je ujedio tadašnju Jugoslaviju i afirmisao „solidarnost“ – kako se može označiti i druga faza izvještavanja. Već nakon nekoliko dana, počinju da dominiraju izvještaji o planovima, kako zvaničnim, tako i ličnim podrškama i prilozima. „Katastrofu“ polako zamijenjuju teme iz svih sfera društvenog života, kulture i umjetnosti, a sve sa ciljem da se skrene pažnja na važno kulturno-istorijsko blago Crne Gore i Boke Kotorske. Vremenom smo došli i do naslova koji posebno ističem: „ČESTITAMO VAM ŽIVOT, LJUDI“.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU
Earthquake Montenegro
Kratak je period za ozbiljnije analize, ali ako možete uporedite ondašnje i sadašnje izvještavanje o posljedicama zemljotresa u našoj i susjednoj zemlji? Tek u kriznim situacijama možemo da vidimo da se suština medija za više od 40 godina – nije izmijenila. Mediji, dakle, nisu tu samo da bi nas zabavili što im, nažalost, danas jeste dominirajuća funkcija. Trebalo bi da nas, pogotovo u kriznim situacijama kakve su potresi, mobilišu i orijentišu, odnosno – informišu i edukuju. I mediji su to prije 40 godina, zaista, činili – bilo je dovoljno informacija o tome šta je potrebno, kako pomoći drugima, koji su dalji planovi, gdje su krizne situacija, ko su najugroženiji… Ako to poredimo sa potresima koji su aktuelnih poslednjih desetak dana, pitanje je koliko smo napredovali, pogotovo ako uzmemo u obzir zvanična saopštenja koja izdaju nadležne institucija i državna tijela, a koja potpuno liče na ona iz 1979. godine. Izgleda da, ipak, nismo toliko tehničko-tehnološki napredovali, ako je i danas ključna preporuka da pored sebe imamo tranzistor na baterije. Preporuke o tome kako se zaštiti od zemljotresa gotovo su identične.
Međutim, ovo istraživanje je pokazalo da fenomen tabloidnog novinarstva, medijske panike ili, ako hoćete, fake news-a nisu u potpunosti proizvod današnjih medija. Skrećem pažnju na naslov „Neistine o Dubrovniku“ u kome turistički radnici Dubrovnika demantuju „zlonamerne“, a svjetske naslove o tome kako je dubrovačko područje sravnjeno sa zemljom, što je bila i okosnica tekstova u zapadnoevropskim, američkim i kanadskim medijima.
Vuk Vuković
Mediji i njihov uticaj na oblikovanje shvatanja o svjetu i na ponašanje ljudi i društvenih grupa u njemu, opšteg sistema vrijednosti… teme su vašeg naučnog interesovanja. Odakle to intresovanje i kako ocjenjujete današnji uticaj medija na sve sfere individualnog i društvenog života?
Promišljanja o tome kako mediji utiču na svijet, prisutna su otkad i mediji, a posebno su afirmisana kroz mnogobrojne teorije iz XX vijeka. One su uglavnom pozicionirane kroz studije društva, a mislim da bi danas trebalo govoriti i o individualnim uticajima, što potiče direktno od načina na koji mi danas koristimo medije. Naravno da štampa, radio i televizija imaju svoju rutinu, program po horizontali i vertikali, ali mi sve te sadržaje možemo, zahvaljujući internetu, koristiti kada mi želimo i kako mi želimo, dopuštajući medijima da utiču na naš dnevni ritam. Ideja da smo tako „pokorili“ medije je potpuna iluzija jer mediji sve više upadaju u naš lični prostor, slobodno vrijeme, ali i – emotivnu sferu, što je – možda – i poslednji zadatak medijske industrije gdje ubrajam i popularnu kulturu, fenomen televizijskih serija i specifičnosti savremene filmske produkcije.
Vaša knjiga “Društveni mediji i upravljanje komunikacijama” koju je izdao Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, jedna je od rijetkih u regionu koja se studiozno bavi ovom temom, a uvrštena je i u obaveznu literaturu na fakultetima u regionu. Između ostalog konstatujete da “društveni mediji omogućavaju i veliki stepen interaktivnosti – što je, možda, i ključna riječ savremene medijske kulture”. Znači li to i veću demokratizaciju društva i značajniji uticaj pojedinca na sve sfere njegovog života?
Sve više se govori o interaktivnosti, ali se rijetko postavlja pitanje – u odnosu na šta smo interaktivni. Ako je riječ o tehničkoj interaktivnosti – zaista jesmo, kako u odnosu prema medijima, tako i međusobno. Međutim, ako je riječ o sadržajnoj interaktivnosti, dakle – interaktivnosti u odnosu na medijske sadržaje, čini se da je to ipak „mit o interaktivnosti“, o čemu piše i jedan od vodećih teoretičara novih medija Lev Manovič, naglašavajući da su sve opcije do kojih možemo da dođemo već algoritamski određene i da, simulirajući interaktivnost, dobijamo samo ono nam što je medijski sistem i namijenio. Dakle, opet smo „poslušni“ u odnosu na sadržaj. To, naravno, „nosioci demokratije“ prepoznaju pa sve više zadiru kako u strukturu digitalnih medija, tako i u sve sfere našeg života, a zarad nekog (komercijalnog) interesa. O tome dosta dobro i zanimljivo govori igrani film „Brexit“ ili dokumentarac „The Great Hack“.
Može li se prognozirati u kom pravcu će se ubuduće razvijati mediji?
Vjerujem u tezu da nijedan medij neće izumrijeti, bar kada je riječ o sadržajima, ali će svi mediji morati da se prilagođavaju i mijenjaju kako bi opstali, kako bi se uklopili u medijski pejzaž sadašnje medijske kulture ili one koja nam slijedi. Ako to ne uspiju, neće moći da ostvaruju svoju osnovnu misiju. Međutim, isto tako se nadam da će jedna od strategija razvoja, uz toliko promovisanu medijsku pismenost, biti i digitalni ili medijski detoks, a sa idejom da možemo da živimo i bez konstantnog i kontinuiranog samo-bombardovanja informacijama i sadržajima.
O AUTORU
Vuk Vuković je rođen u Dubrovniku, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, a Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi, a doktorirao na interdisciplinarnim studijama u polju umjetnosti i medija. Dobitnik je nagrade Arhont za inovativnu ideju i uspješan menadžment projekta FIST Radio. Dodatno se usavršavao u oblasti transakcione analize kao teorije komunikacije i ličnosti. Od 2009. godine angažovan je na Univerzitetu Crne Gore kao saradnik u nastavi i predavač, a od 2017. godine kao docent za oblast medijske produkcije. Predaje na Fakultetu dramskih umjetnosti, Fakultetu političkih nauka i Fakultetu likovnih umjetnosti. U periodu od 2014. do 2019. godine bio je predsjednik Savjeta Javnog radiodifuznog servisa Radio-televizija Herceg Novi.
Bokeljska mornarica Kotor uputila je pismo zahvalnosti Ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore prof. dr Vesni Bratić, koja je pokazala veliko interesovanje za Mornaricu, obećala punu podršku nominaciji, kao i finansijsku podršku, u okviru mogućnosti, prije svega za restauraciju Doma Mornarice.
„Ubrzo ste to potvrdili i potpisivanjem ugovora o finansiranju restauracije Doma Mornarice, koji predviđa finansijsku pomoć od 9.800 eura, na čemu smo Vam izuzetno zahvalni. Projekat restauracije je već napravljen i uskoro ćemo izabrati izvođača, te će projekat biti realizovan u predviđenom roku i sredstva namjenski iskorištena, o čemu ćemo podnijeti izvještaj Ministarstvu. Izuzetno smo zadovoljni što su od strane Ministarstva prepoznati značaj i vrijednosti Bokeljske mornarice za kulturu Crne Gore i uvjereni smo da će se naša saradnja uspješno nastaviti“ – kaže se u pismu zahvale Bokeljske mornarice.
Podjetimo, ministarka Bratić sa saradnicima i predsjednikom Opštine Kotor, Vladimirom Jokićem, posjetila je Dom Bokeljske mornarice u Kotoru 9. februara 2021.
Tom prilikom rukovodstvo Bokeljske mornarice Kotor goste je upoznalo sa velikim kulturnim i društvenim nasljeđem Mornarice, poslije Crkve najstarije postojeće institucije u Crnoj Gori i najstarije postojeće pomorske organizacije na svijetu.
“Informisali smo i o brojnim aktivnostima u toku, uprkos pandemiji, posebno o nominaciji Mornarice za upis na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, prvoj takve vrste od strane Crne Gore. U pripremi je i izdavanje zbornika „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“, i knjige „Bokeljska mornarica 809-2019“ što će biti značajan doprinos istoriografiji“ – kaže se u pismu koje potpisuje Antun Sbutega, Admiral Bokeljske mornarice.
Zapljena gotovo 575 kilograma kokaina 30. marta u Luci Ploče, dopremljenog brodom u oplati kontejnera s bananama iz Južne Amerike, među najvećima je u hrvatskoj povijesti, istaknuto je u srijedu na konferenciji za medije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Načelnik dubrovačko-neretvanske policije Ivan Pavličević istaknuo je kako trenutno nitko nije uhićen, a od 30. marta provođena je kriminalistička istraga.
“Ako nešto uvezete, očekujete da će netko to uzeti, ali do toga nije došlo. Uzeta je legalna roba, ali ilegalna nije, a kontejner se vraća”, rekao je Pavličević.
Naveo je kako je početkom godine u lukama zapadne Europe zaplijenjeno više tona kokaina iz Južne Amerike pa je moguće da je jedan krak preusmjeren na jug Europe, u Hrvatsku, Grčku i Italiju.
“Usmjeravamo se na kritične rute i kontejnere za koje postoje indicije da bi se u njima nešto nalazilo”, rekao je Pavličević koji nije potvrdio, ali ni demantirao suradnju s američkom agencijom za suzbijanje narkotika DEA.
Voditelj kriminalističke policije Zoran Tikvica istaknuo je kako kokain nije bio namijenjen hrvatskom tržištu, već distribuciji na ilegalnom tržištu u susjednim zemljama.
“Drogu kao kokain najlakše je distribuirati kroz kontejnerski promet, a luka Ploče je tek jedna od mnogih teretnih luka u Europi i svijetu, gdje se zaplijene i daleko veće količine”, izjavio je Tikvica.
Voditelj službi za mobilne jedinice Carinske uprave Dubrovnik Pero Perić rekao je kako carina i policija pojačano nadziru luku Ploče, a zapljena je rezultat takvog nadzora. Istaknuo je da je u tijeku nabava mobilnog rendgena, čime će se olakšati pregled tereta.
“Nabava je pokrenuta prije tri zapljene. Riječ je o skupim instrumentima vrijednim više milijuna kuna”, izjavio je Perić te objasnio kako u protokolu pregleda postoji analiza rizika i nasumični odabir. “Sve pošiljke se profiliraju i analiziraju, a potom slijedi pregled pošiljki”, objasnio je Perić.
Ova zapljena nastavak je suradnje policije s Carinskom upravom, Uskokom i PNUSKOK-om, koja je u 2021.već rezultirala dvjema velikim zapljenama, a istraga se nastavlja i u suradnji s organizacijama iz susjednih zemalja.
Mađarska će otvoriti terase kada cijepi 3.5 milijuna ili polovicu stanovništva, što se očekuje iduće sedmice, objavio je premijer Viktor Orban u srijedu, a otvaranje terasa i sportskih natjecanja s gledateljima najavila je i Švicarska, dok granice otvaraju Belgija i Izrael.
Mađarska je počela postupno otvarati trgovine i neke usluge nakon što je prošle sedmice cjepivo primila trećina populacije. S obzirom na bolnice pretrpane covid pacijentima, liječnička komora taj je potez ocijenila preuranjenim, objavio je Reuters.
Orban, koji hoda po tankoj žici između rekordnih brojeva zaraženih i pritiska da otvori gospodarstvo, objavio je ublažavanje mjera, uključujući otvaranje restorana.
“Želimo dio naših starih života natrag”, objavio je Orban na Facebooku.
Orban je također rekao da bi se postupno mogle otvoriti i škole, a vrtići sigurno od idućeg ponedjeljka.
U otvaranje ide i Švicarska
Uz otvaranje terasa restorana i gledatelje na sportskim natjecanjima, švicarska vlada je objavila i da će od 19. aprila otvoriti kina, kazališta i koncertne dvorane, iako će posjetitelji morati nositi maske i držati distancu.
Sveučilišta i druge obrazovne ustanove za odrasle će moći održavati nastavu uživo uz smanjeni kapacitet.
Ublažavanje mjera dolazi unprkos tome što je epidemiološka situacija i dalje krhka te se pogoršala posljednjih dana.
“Iako je situacija nestabilna, daljnje otvaranje je Saveznom vijeću prihvatljivo”, saopštila je vlada.
Švicarski stav suprotan je susjednoj Njemačkoj gdje kancelarka Angela Merkel traži od parlamenta privremene ovlasti koje bi joj omogućile da uvede zatvaranje u područjima s visokom incidencijom koronavirusa.
Belgija planira otvoriti granice
“Belgija, u kojoj je prelazak granice u turističke ili neke druge svrhe koje nisu nužne bio zabranjen od kraja januara, ponovno od ponedjeljka vraća tu mogućnost”, rekao je premijer Alexander De Croo, a prenosi AFP.
Zabrana putovanja u EU ukida se s nedjeljom navečer, ali putovanja se i dalje ne preporučuju, rekao je premijer na konferenciji za novinare.
Za putovanja izvan EU pravila se ne mijenjaju.
Sada će belgijski građani moći putovati u zemlje EU, ali uz striktno praćenje po povratku, što znači da će, ako se vraćaju iz “crvene zone”, morati napraviti test prvi i sedmi dan po povratku te biti u izolaciji.
Belgija će također od 8. maja omogućiti otvaranje terasa barova i restorana, prvi put u šest mjeseci.
U Herceg Novom umjereno su optimistični po pitanju uspješnosti turistički sezone, bez obzira na epidemiološku situaciju. Za sada, u toj Opštini otvoreno je 15 hotela, a pripreme za doček turista teku prema planu, kazali su iz Turističke organizacije Herceg Novi za agenciju Mediabiro.
„Sve gradske službe koje su zadužene za pripremu ljetnje turističke sezone, odrađuju svoj posao, privode ga kraju velikim dijelom. Kompletna turistička privreda: hotelijeri, izdavaoci privatnog smještaja, restorateri spremni su da prime turiste. Međutim, kompletan razvoj će zavisti od epidemiološke situacije. Na to smo fokusirani. Svjesni smo da će imunizacija učiniti najveći korak napretka”, kazala je Natalija Terzić za agenciju Mediabiro.
Dodala je da TO Herceg Novi stremi imunizaciji svih turističkih poslenika u gradu. Podsjetila je da Herceg Novi, kao i Crne Gora, posjeduje safe travel sertifikat. Riječ je o oznaci koja se dodjeljuje sigurnim i bezbijadnim destinacijama.
Baner CNB -bokeski_300x250
„To je nešto zbog čega se turista lakše opredijeli za boravak. U Herceg Novom, već 11 objekata posjeduje sertifikat. Tako da je to nešto što će sigurno doprinijeti da se turista lakše opredijeli za izbor mjesta gdje će da provede svoj odmor tokom ljetne turističke sezone”, poručila je Terzićeva.
Emitivna tržišta su region, Rusija i Ukrajina. Terzićeva je kazala da ima dosta upita i iz predjela Zapadne Evrope, ali i Skandinavije.
Natalija Terzić, TO Herceg Novi,
„Što se tiče gostiju iz regiona sigurno je da će hotelijeri, odnosno izdavaoci smještaja izaći u susret na način da za neku manju cijenu, u odnosu na prethodne godine, ponudi isti, ako ne i bolji kvalitet”, istakla je Natalija Terzić.
Pod pokriviteljstvom Nacionalne turističke organizacije, TO Herceg Novi radi kampanju pod nazivom „U društvu prirode”.
„To je nešto što turiste privlači, a Herceg Novi obiluje prirodnim ljepotama: zaleđem gdje su brojne pješačke i biciklističke staze, avanturistički park, sela sa autentičnom mediteranskom arhitekturom, organski proizvodi, pješčane plaže i brojna izletiša. To je nešto što privlači turiste sa Zapada”, zaključila je Terzićeva.
Iako većina hotela u Kotoru još uvijek nije otvoreno, turistički poslenici se nadaju uspješnoj sezoni. Najviše se nadaju turistima iz regiona, ali i iz Istočne Evrope. Razlog tome je, kako su kazali iz Turističke organizacije Kotor, što je politika ulaska i izlaska tih turista najliberalnija u ovom momentu.
„Očekujemo više individualce nego grupne posjete. Eventualno grupne posjete, ali u manjem obimu nego što smo navikli. Očekujemo negdje da će veći broj turista biti od juna mjeseca. Radimo pojačano promotivne aktivnosti, u smislu da pošaljemo poruku da smo kao destinacija sigurni”, kazala je Emilija Radulović iz TO Kotor.
Posljednjim mjerama Ministarstva zdravlja Crne Gore odbobren je dolazak kruzera u kotorusku luku od 11.aprila, što je obradovalo turističke poslenike.
„Postoje najave koje još uvijek nijesu potvrđene, a na sreću nijesu ni otkazane što nas jako raduje. Naša Luka, koja je bila prepoznata među značajnijim lukama, očekuje određen broj dolazaka. Kruzing-turizam je značajan za Kotor iz razloga što smo 2019-godina preko kruzinga dobili i do milion turista”, kazala je Radulovićeva za agenciju Mediabiro.
Ona je dodala da će vakcinacija turističkih radnika biti jako važna, te da je Opština Kotor pokrenula inicijativu da se turistički poslenici svrstaju u prioritetne grupe za imunizaciju. Istakla je da su hotelijeri i izdavaoci privatnih smještaja spremni za doček prvih gostiju.
Kotor, stari grad
Većina su spremni da otvore. Očekivanje je da se kompletna hotelska infrastruktura otvori za sve posjetioce. Što se tiče hotela i njihovih cijena, oni su spremni da spuste cijene iz razloga što su stava da ne bi mogli pretrpjeli da prebrode još jednu kriznu godinu i spremni su na kompromis u tom smislu”, rekla je Emilija Radulović.
Za goste sa inostranog tržišta, kako je kazala Radulovićeva, cijene nijesu motivišući faktor za dolazak, već su kvalitet i bezbijednost.
Generalni menadžer Forza hotela Lazar Pantović je za agenciju Mediabiro kazao da od ove godine očekuje da bude bolj od prethodne. Dodao je da svi željno iščekuju početak turističke sezone, ali se ona odlaže.
„Ranijih godina, u ovom periodu, već biste vidjeli stotine turista i po nekoliko kruzera u kotorskom zalivu. Sada vidite samo domaće goste. Optimizam mora da postoji. Ovo je grad koji je navikao da živi od turizma. Činjenica je da moramo svi da se potrudimo da napravimo normalno okruženje i da ljudi koji dođu kod nas se osjećaju bezbijedno i sigurno i da uživaju u prirodnim ljepotama”, istakao je Pantović.
On je dodao da vjeruje da će ove godine Kotor primiti veći broj inostranih gostiju.
Kotor, stari grad
„Pažnja je usmjerena na region, ali ne u većoj mjeri nego što je bila prethodnih godina. Cijene su niže. Postoji bojazan svih hotelijera da ne dođe do dramatičnog smanjenja cijena, što će ugroziti cijelu destinaciju. Trudimo se da održimo standard i dobar odnos cijene i kvaliteta”, zaključio je Pantović.
S druge strane, hotel Blue Bay radio je i tokom zime. Resort menadžerka tog hotela Larisa Jovanović je kazala za agenciju Mediabiro da je teško i nezahvano napraviti bilo kakvu prognozu za predstojeću sezonu.
„Svi se nadamo najboljem ali spremni smo i na lošiji scenario. Od prvog maja kreću ozbiljnije rezervacije i veći broj booking-a. I dalje su to tržišta Istočne Evrope: Rusija, Ukrajina i Bjelorusija. Nadamo se da će se otvoriti i zapadnoevropska tržišta koja su nam bila jako značajna u godinama prije nego što je koronavirus učinio svoje. Najave su za sad pozitivne”, istakla je Jovanovićeva.
Ona je dodala da turiste najviše zanima da li je Crna Gora bezbijedna destinacija o da li je osoblje vakcinisano.
„Sve ostale stvari koje su nekada bile prioritet u vezi sa izborom hotela, sada su pale u drugi plan”, zaključila je Larisa Jovanović.
Ulaskom u program Green Destinations, Tivat očekuju brojne pogodnosti, koje se između ostalog odnose i na globalno prepoznavanje kao turističke destinacije.
Saopštili su to danas iz Turističke organizacije najmanje opštine u Boki napominjući da pored Green Destinations ili Quality Coast Awards sertifikovanja, te priznanja za dobre primjere prakse, Tivtu je sada na raspolaganju i besplatna povezanost sa globalnom turističkom zajednicom destinacija koje teže održivom turizmu.
“Ovo je omogućilo da Tivat bude promovisan i na međunarodnom tržištu, kao trenutno jedina destinacija iz Crne Gore, kroz predstavljanje ponude na portalu Good Travel Guide (GTG). Riječ je o internet stranici putem koje se promovišu brojne turističke destinacije širom svijeta.”- naglašavaju iz TO Tivat, uz napomenu da su tako na portalu www.goodtravel.guide objedinjene su sve informacije o Tivtu.
Pored reprezentativnog foto i video materijala – filmova o Tivatskim Solilima i Gradskoj muzici u produkciji Brand New Tivat, tu su i opšte informacije o gradu, kao i lokalne atrakcije, kultura i tradicija, priroda i zabava, preporuke TO Tivat itd. Ponudu Tivta, kao „zelene destinacije”, dostupna je na linku: https://goodtravel.guide/montenegro/tivat-green-holidays/. Na ovoj stranici će se naći i promovisati i svi lokalni biznisi koji dobiju Good Travel Seal i Virus Aware Seal.
Baner – A Place in Montenegro
Good Travel Guide inače, ima za cilj da pomogne putnicima u pronalaženju destinacija i pružalaca usluga koji rade na održivijoj turističkoj industriji. Hiljade „zelenih” putnika mjesečno pristupe ovoj web lokaciji tražeći mogućnosti za održivi turizam.
Uređivački tim GTG-a istile das u oni posvećeni odgovornom turizmu jer su zabrinuti da će turizam postajati sve neodrživiji.
“To šteti našoj planeti i naravno turističkim destinacijama. Stoga želimo motivisati turiste da promijene svoje neodrživo ponašanje kroz naš vodič o dobrim putovanjima. Veliki broj turista doprinosi klimatskoj krizi uništavajući najljepša mjesta na zemlji nedostatkom poštovanja. Iako turizam nikada neće biti u potpunosti održiv, turisti mogu postati odgovorniji. Određene destinacije i njihovi biznisi čine sve da poštuju svoju lokalnu zajednicu i svoje okruženje, kako bi destinacije učinili boljim mjestom za život i posjetu. Cilj nam je predstaviti te destinacije „zelenim turistima“ jer oni to zaslužuju.”- poručili sui iz GTG-a.
U TO Tivat naglašavaju da je uvrštenje turističke ponude najmanjeg grada u Boki u GTG jedan od vidova promocije tog grada na međunarodnom tržištu.
Tivat – mikophotography montenegro
“Imajući u vidu da je posljednjih godina sve veće interesovanje turista za održivim destinacijama, a da je fokus na online promociji, ovo je jedan od načina da se Tivat što bolje i reprezentativnije predstavi potencijalnim posjetiocima iz raznih krajeva svijeta, budući da se na portalu Good Travel Guide nalazi rame uz rame sa ostalim, ne samo evropskim, već i svjetski poznatim i priznatim održivim destinacijama”- ističu u tivatskoj TO.
Direktorica Danica Banjević naglasila je da će TO Tivat nastaviti da ohrabruje i druge destinacije u Crnoj Gori da se priključe procesu i da sa njima radi na razmjeni znanja i iskustva u primjeni i praćenju trendova održivog i ekološki osviještenog turizma.
“Održivi razvoj je zaista ono čemu trebamo svi da težimo jer vidimo da je i na strani globalnih trendova, potražnje na tržištu i na strani naše konkurencije, sve veći fokus na ekološkim aspektima i očuvanju prirodnih resursa“.- zaključila je Banjević.
U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica korona virusa preminulo 14 osoba, dok je registrovano 216 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 13. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.292 uzorka na novi koronavirus”, navode iz IJZ.
Novozaraženi su iz sljedećih opština:
Opština
oboljeli
Podgorica
61
Nikšić
37
Pljevlja
22
Berane
21
Bijelo Polje
19
Budva
7
Herceg Novi
6
Ulcinj
6
Tivat
5
Andrijevica
5
Cetinje
4
Bar
4
Mojkovac
4
Plav
4
Danilovgrad
3
Kolašin
3
Kotor
2
Šavnik
2
Petnjica
1
Ukupno
216
Preminuli pacijenti bili su iz sljedećih opština: Podgorica (3), Pljevlja (3), Berane (2), Nikšić (2), Cetinje (1), Andrijevica (1), Rožaje (1) i Bar (1) od kojih je najmlađi imao 49, a najstariji 93 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.405.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 380 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 3.839. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 94.859”, saopšteno je iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Šesto izdanje Strip vikenda održaće se od 16. do 18. aprila na više lokacija u Herceg Novom. Pod nazivom “50 godina Tica”, Strip vikend počeće u petak u 18 sati kada će biti otvorena izložba radova Tihomira TIkulina Tica, kao i izložba iznenađenja.
U subotu ujutru slijedi crtanje za fanove ispred kafea Kino na trgu Nikole Đurkovića i strip radionice u coworking prostoru Kolektiv, dok je istog dana popodne u Dvorani Park predstavljanje stripa “Dogodilo se u Harlemu” i (priča o rock grupi Lynard Skynard).
Baner CNB -bokeski_300x250
“Nedjelja, 18. april, je rezervisana za predstavljanje i predavanja domaćih strip stvaralaca, jer je jedna od naših misija da što više približimo i promovišemo mlade autore iz Crne Gore. Zbog aktuelnih mjera i situacije oko epidemije koronavirusa, odlučili smo da iz programa izostavimo muzičke nastupe i poznate HSF žurke, a iz istog razloga su nam na ovom izdanju Strip vikenda gosti samo autori iz Srbije, BiH i Hrvatske, ali i stvaraoci iz naše zemlje“,navode iz HSF-a, dodajući da će program šestog Strip vikenda pored toga i podrazumijevati predstavljanje svih segmenata Ticovog rada – geg stripa, realističnog stripa i ilustracije.
“Tico je od prvog dana davne 2007. godine uz Hercegnovski strip festival (HSF), a ideja da se ove godine kada je on napunio 50 godina života, napravi događaj posvećen njemu, rodila se kao želja da se na neki način odužimo čovjeku koji je podržao naš festival od samog početka“, poručuju iz HSF-a.
Podsjećaju da će uz Tihomira Tikulina Tica kao glavnog gosta, te Mirka Čolaka i Filipa Andronika, na šestom izdanju Strip vikenda biti još nekoliko sjajnih autora sa prostora bivše Jugoslavije.
