Herceg Novi u narednom periodu planira postavljanje spomen obilježja u čast 18 znamenitih ličnosti grada, predviđeno je predlogom Programa za postavljanje spomen obilježja na području opštine za 2021. godinu. Riječ je o davanju naziva ulica i postavljanju spomen obilježja onima koji su ostavili izuzetan trag u životu grada i time zavrijedili da trajno budu urezani u pamćenje Novljanki i Novljana.
Među planiranim spomen obilježjima su spomen-bista piscu Stevanu Raičkoviću na Toploj i spomen ploča zadužbinarima Ani i Milivoju Zlokoviću na zgradi Osnovne škole „Orjenski bataljon“ u Bijeloj.
Takođe, predlog Programa predviđa da mnoge značajne ličnosti dobiju svoje ulice u naseljima širom opštine: Gordana Bogojević Kovačević u Igalu, Leso Pavković na Podima, Ilija Kišić u Zelenici, Mladen Crnogorčević, Kiril Cvjetković, Pjer Loti i Miroslav Šumberger u Baošićima, Petar Želalić, Petar Šerović, vladika Simeon, Danica Popivoda i Ignjatije S. Zloković u Bijeloj, ime Milivoja i Ane Zloković nosiće dio obale u Bijeloj, u Kamenarima će ulice dobiti dr Simo Milošević i Mato Đuranović, a put na Luštici biće nazvan prema Petru Zambeliću.
Program podizanja spomen obilježja za ovu godinu će se na narednom zasijedanju Skupštine opštine Herceg Novi naći pred odbornicima, najavljuje sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Ana Zambelic Pistalo
Kako objašnjava, zadovoljeni su svi formalni, zakonski preduslovi da Program bude usvojen u lokalnom parlamentu. Sekretarijat za kulturu i obrazovanje je u proteklom periodu intenzivno komunicirao sa resornim Ministarstvom i Komisijom za postavljanje spomen obilježja, te od Vlade Crne Gore pribavio saglasnost za davanje naziva ulici po košarkašici Gordani Bogojević Kovačević i postavljanje spomen-biste Stevanu Raičkoviću, što je bilo obavezno jer od njihovih smrti nije proteklo više od 20 godina.
Namjera Sekretarijata je da imenovanje ulica bude doprinos kulturnom turizmu, kao i upoznavanju učenika hercegnovskih škola i svih građana sa znamenitim ličnostima grada.
„Prilikom sačinjavanja Programa za postavljanje spomen obilježja veoma je bilo važno da se prisjetimo znamenitih Novljana, da njegujemo kulturu sjećanja. Kultura nisu samo manifestacije i festivali, već moramo da se osvrnemo na sve one ljude koji su u prethodnom periodu ostavili značajan trag u kulturi i sjećanju Novljana. Ovaj Program upravo je vrednovao takve ličnosti“, ističe Zambelić Pištalo.
Ona podsjeća i da je po prethodnom Programu za postavljenje spomen obilježja Herceg Novi dobio spomen-ploču u čast Zuka Džumhura i Ulicu Elize Lombardić, a u toku je izrada spomen-biste Jeftu Gojkoviću i spomenika Mirku Komnenoviću.
„Očekujem u narednih deset do petnaest dana da će biti postavljena ploča zaslužnom načelniku Jeftu Gojkoviću. Kada je riječ o spomeniku Mirku Komnenoviću, mi smo na kvalitetan način sproveli sve procedure do sada. Spomenik je u fazi izrade i iskreno se nadam se da će ove godine u Herceg Novom biti postavljen spomenik jednom od najznačajnih načelnika naše Opštine i velikom zadužbinaru“, kaže Zambelić Pištalo.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 08. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1481 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 237 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
oboljeli
Podgorica
76
Nikšić
28
Berane
18
Pljevlja
14
Bijelo Polje
12
Herceg Novi
10
Danilovgrad
9
Rožaje
9
Andrijevica
9
Budva
7
Ulcinj
6
Mojkovac
6
Tuzi
6
Kotor
5
Bar
5
Kolašin
5
Cetinje
4
Tivat
4
Plav
2
Plužine
1
Šavnik
1
Ukupno
237
Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljeno je devetsmrtnih ishodapovezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata izsledećih opština: Nikšić(2), Berane (2), Podgorica (1), Bijelo Polje (1), Bar(1), Kotor(1) i Danilovgrad (1)od kojih je najmlađi imao 60, a najstariji 83 godinestarosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1354.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod380pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih,ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4681.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 93803.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama*prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Na konferenciji govori ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, direktor Interne klinike KCCG Đorđe Krnjević i epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Radica Raičević.
Otvorene škole i za maturante
Svim maturantima na teritoriji cijele Crne Gore omogućava se redovno pohađanje nastave u školama. Ovo se od ranije odnosi i na polumaturante u cijeloj državi.
Širi se broj gradova u kojima sve vaspitno obrazovne ustanove počinju regularno da rade. Tako se od 12. do 16. aprila omogućava redovan rad vrtića, škola i fakulteta i to u: Ulcinju, Bijelom Polju, na Cetinju i u Baru. Od ranije, nastava se redovno pohađa u Plavu, Gusinju, Petnjici, Herceg Novom, na Žabljaku, Tivtu, Kotoru, Plužinama, Tuzima, Budvi, Rožajama.
Što se opštih mjera na teritoriji cijele države tiče, od subote, 10. aprila omogućava se boravak u parkovima i javnim površinama za rekreaciju i sport.
Kruzerima dozvoljen ulazak u luke
Takođe, od 10. aprila luke će ponovno biti otvorene za prijem kruzera i njihovih putnika. Uslov za ulazak stranaca su negativan PCR test koji je izdat od registrovane laboratorije i nije stariji od 72 sata ili uz pozitivan rezultat serološkog testa – antitijela klase IgG, koji je izdat od registrovane laboratorije i nije stariji od 30 dana ili uz dokaz da su najmanje sedam dana prije ulaska u Crnu Goru vakcinisani sa drugom dozom vakcine protiv novog koronavirusa, koji je izdat od ovlašćene zdravstvene ustanove.
Podsjećamo, crnogorski državljani i državljani Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije ulaze u našu zemlju bez ikakvog uslovljavanja.
Ulcinj, Bijelo Polje, Cetinje i Bar
S obzirom na pad broja zaraženih u Ulcinju, Bijelom Polju , Bari i na Cetinju, ugostiteljskim objektima u tim gradovima omogućava se rad i unutar samih objekata.
Dozvoljeno je da za jednim stolom, i unutra i vani, bude do četvoro ljudi.
Stanovnicima ovih gradova se dozvoljava međugradski saobraćaj i ulazak/izlazak sa teritorija opština radnim danima. Dozvoljava se i rad tržnim centrima, štandovima/tezgama i sl., priređivačima igara na sreću, privrednim društvima i preduzetnicima koji pružaju usluge u fitnes centrima i teretanama. Uz to, kako smo kazali, u ovim gradovima, vaspitno obrazovne ustanove od 12. aprila radiće rade u redovnom režimu”.
Nikšić i Šavnik
U Nikšiću i Šavniku gdje se dozvoljava rad baštama/terasama ugostiteljskih objekata sa maksimalno dvoje ljudi za stolom, kao i rad privrednih društva i preduzetnika koji se bave trgovinom neprehrambenih proizvoda i pružanja usluga (prodavnice obuće i odjeće, kozmetički, frizerski saloni i sl.) od 7 do 21 sati. Pohađanje nastave u školama moguće je samo polumaturantima i maturantima.
Danilovgrad
S druge strane, s obzirom na to da je u Danilovgradu sada nešto lošija situacija, obustavlja se redovna nastava i prelazi se na onlaj sistem, dok će u škole redovno ići samo maturanti i polumaturanti. U ugostiteljskim objektima mogu da rade samo bašte, pod uslovom da je do dvoje ljudi za stolom, a međugradski saobraćaj nije dozvoljen.
Obezbijedili 600 000 vakcina do kraja juna
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je na pres konferenciji da je obezbijeđeno oko 600.000 doza vakcine do kraja juna, što je dovoljno za vakcinaciju 300.000 stanovnika.
Epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje Radica Raičević je saopštila da je 35.990 građana primilo prvu dozu, a njih 6.282 drugu dozu.
Direktor Interne klinike KCCG dr Đorđe Krnjević je saopštio da se u toj ustanovi trenutno liječi 149 kovid pacijenata. “Četiri na mehaničkoj vbentilaciji, 13 na neinvazivnoj”, kazao je Krnjević.
Opština Tivat od danas, prvi put od stuopanja na snagu aktuelnog zakona o planiranju prostora i gradnji objekata koji je uveo tu funkciju, konačnio ima sopstenog glavnog gradskog arhitektu (GGA).
Na tu dužnost stupio je diplomirani arhitekta Marko Popović.
Popović je, kako je juče saopšteno iz lokalne uprave, diplomirao 2008. godine na Arhitektonskom fakultetu na atinskom Državnom univerzitetu.
U Grčkoj je kao projektant radio u arhitektonskim biroima do 2011. godine, kada se vraća u Crnu Goru gdje nastavlja sa karijerom. Privatnu praksu pokreće 2014. i radi na poslovima projektovanja, planiranja prostora, revizije tehničke dokumentacije i obavljanja stručnog nadzora nad izvođenjem radova, a pored ostalih, bio je angažovan i na prijektu turističkog rizorta Portonovi u Kumboru. Popović je član inženjerskih komora Grčke i Crne Gore.
„Opština Tivat nije imala gradskog arhitektu od uvođenja ovog instituta kroz donošenje Zakona o planiranju prostora i izgradnju objekata. Velika su očekivanja Tivćana kada je u pitanju ova oblast, i velika je odgovornost na novom GGA. Očekujem kvalitetnu saradnju koja će rezultovati odgovornim odnosom prema prostoru, koji je najvrijedniji resurs tivatske opštine“-– rekao je ovim povodom predsjednik Opštine Željko Komnenović.
Opština Tivat u protejkle tri godine nije uspjela da u tom gradu pronađe adekvatno stručno lice koje bi se prihvatilo tih poslova, niti da u punoj mjeri formira službu Glavmog gradskog arhitekte u lokalnoj samoupravi. Niko od tivatskih arhitekata koji ispunjavaju zakonom priličino strogo postavljene uslove da bi bili imenovani za GGA, nije bio spreman da se prihvati te dužnosti, a koja podrazumijeva nerijetko i konfrontaciju sa investitorima i kolegama-arhitektima koji objekte „crtaju“ u skladu sa željama investotora ne vodeći dovoljno računa o izdatim urbanističko-tehničkim uslovima ili prostorno-planskoj dokumentaciji, a sve to za opštinsku platu koja lokalnim arhitektama najčešćenije dovoljno atraktivna.
Stoga je sve poslove koje bi trebao da obavlja gradski, za Tivat proteklih par godina vršio glavni državni arhitekta čime je centralizacija u oblasti planiranja i gazdovanja prostoromu Crnoj Gori na primjeru Tivta, bila još i izraženija. Jedno kraće vrijeme, posao GGA u Tivtu Opština je potpisivanjem ugovora o poslovoj saradnji, povjerila glavnom gradskom arhitekti Nikšića, da bi na osnovu sporazuma o saradnji opština Tivat i Bar koji je napravila bivša tivatska gradska DPS-SD-HGI uprava, od 26.maja prošle godine na poslovima GGA za Tivat, angažovan glavni gradski arhitekta Bara Igor Milošević.
Za turiste bi, ukoliko bude sezone, trebalo smanjiti cijenu PCR testa, jer na taj način neće morati 14 dana u izolaciju po povratku već će obezbijediti dokaz da nijesu zarazni, smatra predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, Žarko Radulović.
“Država treba da propiše cijene za te testove i za državnu i za privatne laboratorije i to bi bio još jedan način da se privuku turisti”, rekao je Radulović Pobjedi.
On je dodao da bi se i država mogla uključiti u finansiranje tog projekta, jer bi joj se svaki cent vratio kroz turizam.
“To bi bio dobar potez, jer test ne bi koštao 80 EUR nego da bude značajno manje. Laboratorije ne bi bile u minusu, već bi umjereno zarađivale”, ocijenio je Radulović, koji je i suvlasnik Montenegro starsa.
On je kazao da se pandemija smiruje, a hotelijeri čekaju da resorno ministarstvo propiše zdravstvene mjere. Uputstva im još niko nije dao, ali se očekuju svakog dana.
“Međutim procjene za sezonu je skoro nemoguće dati”, rekao je Radulović.
On je dodao da raduje što pada broj oboljelih, ali za deset do 15 dana vidjeće se na osnovu otvaranje Budve i Tivta. Onda bi možda mogli na osnovu toga da prave neke procjene.
Radulović je pozdravio odluku da će se od turista sa kruzera tražiti PCR test.
“To je pametna odluka, jer svaki kruzer ima svoju laboratoriju i mogu da rade testove”, kazao je Radulović, dodajući da hotelijerima još niko nije dao zdravstvene protokole za dočekivanje gostiju.
Za uspješnost sezona i privlačenje turista, kako je naglasio, nije samo dovoljna oznaka Safe travels koju mnogi hoteli u Crnoj Gori imaju.
Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore i Institut za javno zdravlje organizuju danasu 15 sati, redovnu konferenciju za medije na kojoj će biti analizirana trenutna epidemiološka situacija u zemlji, izazvana pandemijom virusa COVID-19 i predstavljene nove epidemiološke mjere.
Na konferenciji će govoriti ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, direktor interne klinike KCCG Đorđe Krnjević i epidemiološkinja IJZ Radica Raičević.
Strateškom kineskom projektu kopanja rijetkih metala i minerala na Grenlandu koji se koriste za proizvodnju elektronike i oružja prijeti otkazivanje nakon što je stranka koja se tome protivila pobijedila na vanrednim parlamentarnim izborima 6. aprila, izražavajući zabrinutost birača zbog ekološkog uticaja rudarstva.
Istovremeno, izbori su ukazali na rastući geopolitički značaj teritorija gdje su povećanje temperature i topljenje leda otvorili mogućnost novih brodskih ruta u Arktičkom moru, kao i vađenje novoprisupačnih resursa, pišu svjetski mediji.
Geopolitički meč
Grenland je postao teren za geopolitički meč između Amerike i Kine zbog svojih znatnih naslaga uranijuma i rijetkih zemnih metala, koji su neizostavni u modernoj elektronici, ukazuje londonski Tajms (The Times) dodajući da se za jugozapadni region Kvanefjeld, ispod Arktičkog kruga, vjeruje da sadrži neke od najvećih rezervi ovih minerala izvan Kine.
Prije dvije godine američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je predložio kupovinu Grenlanda od Danske u pokušaju da obezbijedi pristup SAD resursima ali se konkretna ponuda nije ostvarila. SAD su, ističe list, prošle godine također ponovo otvorile svoj konzulat u glavnom gradu Nuuku, u pokušaju da se eksplicitno suprotstave kineskom i ruskom uticaju.
Poluautonomnoj vladi te teritorije udvarala se i Kina koja je, dodaje Tajms, dobila nekoliko dozvola za istraživačke i rudarske baze na ostrvu. Rudarski bazen Kvanefjeld je u vlasništvu australijske kompanije Grenland Minerals, čiji je najveći dioničar Šenge risorsis (Shenghe Resources), firma bliska kineskoj vladi.
Iako su ankete pokazivale da je većina stanovništva protiv tog projekta, socijaldemokratska partija Naprijed (Siumut), koja je vladala preko 35 godina, tvrdi da bi projekat bio važan izvor prihoda. Spor je doveo do pada vlade u februaru, što je dovelo do vanrednih izbora na kojima je 6. aprila pobjedila ljevičarska Zajednica naroda (Inuit Atakatigiit, IA). Očekuje se da će 34-godišnji lider IA Mute Egede, otkazati projekat ako postane premijer.
Ipak, ocjenjuje Tajms, natezanje oko rijetkih ležišta zemnih elemenata na Grenlandu vjerovatno se neće uskoro završiti. Kineski geolozi izdvojili su “mineralne robe” na Grenlandu kao “one koje su Kini hitno potrebne”. Njene banke pomogle su u finansiranju velikog rudnika cinka u Citronen Fjordu na sjevernoj obali ostrva, u sklopu šire strategije “ledenog puta svile” za dobijanje minerala s Arktika.
Snažan ekološki fokus
Rezultat vanrednih parlamentarnih izbora na Grenlandu upućuje snažan signal međunarodnim rudarskim kompanijama koje žele da iskoriste ogromne neiskorištene mineralne resurse Grenlanda, ukazuje Rojters (Reuters).
Ljevičarska IA osvojila je 37 odsto glasova, u poređenju s 26 odsto na posljednjim izborima, pretekavši vladajuće socijaldemokrate koji su nakon podrške rudarskom projektu osigurali 29 odsto glasova, pokazuju zvanični rezultati.
Iako se ne protivi rudarstvu, IA partija ima snažan ekološki fokus, naglašava Rojters. Ona je vodila kampanju za zaustavljanje projekta Kvanefjeld, koji osim rijetkih zemnih metala uključujući neodijum – koji se koristi u turbinama na vjetar, električnim vozilima i borbenim avionima – također sadrži radioaktivni uranijum.
“Narod je progovorio”, rekao je Mute Egede, lider Zajednice naroda u izjavi za dansku radioteleviziju DR, dodajući da su birači jasno iznijeli svoj stav i da će rudarski projekat u Kvanefjeldu biti zaustavljen.
Mikaa Mered (Mikaa), predavač za arktičke poslove u poslovnoj školi HEC u Parizu, rekao je da bi ishod parlamentarnih izbora mogao ometati razvoj rudarstva na Grenlandu.
“Nije da Grenlanđani ne žele rudarenje, ali ne žele prljavo rudarenje”, rekao je Mered dodajući kako tamošnji stanovnici šalju “snažnu poruku da za njih nije vrijedno žrtvovanja životne sredine da bi se postigla nezavisnost i ekonomski razvoj.”
Put ka nezavisnosti
Ambicije Kine da poveća svoj globalni uticaj na rijetke zemne elemente – sirovine neophodne za pravljenje baterija i magneta koji napajaju gotovo sve – naletjele su na lokalnu politiku na Grenladu usred sve veće kontroverze oko uticaja projekta na životnu sredinu, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Kina iskopava preko 70 odsto rijetkih zemnih elemenata na svijetu i odgovorna je za 90 odsto složenog procesa da ih pretvori u magnete, navodi nezavisna organizacija za istraživanje minerala i metala Adamas Intelidžens (Adamas Intelligence). Predviđa se, dodaje list, da će globalna potražnja za rijetkim zemnim mineralima porasti, dok se zemlje zalažu da ispune svoje obaveze iz Pariskog klimatskog sporazuma.
Prema pisanju Vostrit džurnala, kineski gigant za rijetke zemne elemente Šenge Risorsez i australijska firma Grenland Minerals bili su na vrhuncu razvoja rudnika u Kvanefjeldu kada je vlada Grenlanda raspisala vanredne izbore.
Australijska firma do sada je uložila 99 miliona dolara u projekat, uz najave da se očekuje da će on donijeti 200 miliona dolara godišnjeg poreskog prihoda za vladu Grenlanda, kao i stotine lokalnih radnih mjesta.
Očekivalo se i da će rudarski projekat Kvanefjeld proizvesti 10 odsto rijetkih zemlja na svijetu. Koncesija ipak uključuje naslage uranijuma, za koje mještani strahuju da bi mogle da budu puštene u netaknuti prirodni pejzaž i farme u toj oblasti. Prema prognozama, projekat bi povećao emisiju ugljen-dioksida na Grenlandu za 45 odsto.
Istovremeno, naglašava list, u pitanju je put Grenlanda ka nezavisnosti od Danske, koja upravlja odbranom i spoljnom politikom te teritorije i dodijeljuje godišnju pomoć od oko 623 miliona dolara za oko 56.000 stanovnika. Proglašenje potpune nezavisnosti od Danske zahtjevalo bi od vlade Grenlanda da pronađe drugi izvor prihoda kako bi nadoknadila gubitak te pomoći.
Značaj arktičkog regiona
Iako su tenzije oko rudnika na Grenlandu usredsređene na potencijalnu ekonomsku blagodet nasuprot ekološke cijene poslovanja, rezultati aprilskih vanrednih izbori također ukazuju na rastući geopolitički značaj arktičkog regiona u odnosu na zagrijavanje planete, piše Njujork tajms (The New York Times).
Među Grenlanđanima, protivljenje rudniku poraslo je zbog potencijalne izloženosti oblasti “radioaktivnom zagađenju i toksičnom otpadu”, rekao je direktor Inicijative za polarna istraživanja i politiku, londonskog tink-tenka, Dvejn Menezes (Dwayne Menezes) dodajući kako je poruka izbornog rezultata da će rudarske kompanije koje žele pristup grenlandskim depozitima morati pridržavati strogih ekoloških standarda.
Istovremeno, polarna mora postaju ploveća i led koji se topi otkriva novopristupačne resurse, uključujući rijetke zemne minerale koji igraju suštinsku ulogu u proizvodnji mnogih alternativnih izvora energije, dodaje Njujork tajms.
“Na globalnom nivou, moraćemo da se pozabavimo ovom tenzijom između starosjedilačkih zajednica i materijala koji su nam najpotrebniji za planetu pod stresom klime”, kazala je Ejmi Bulanžer (Aimee Boulanger), izvršna direktorica neprofitne organizacije Inicijativa za odgovorno rudarsko osiguranje.
S obzirom na dominaciju Kine nad globalnom proizvodnjom i snabdijevanjem rijetkim zemnim mineralima Menezes je rekao da bi zapadne zemlje trebalo da traže načine da unaprijede svoje partnerstvo s Grenlandom bogatim resursima kako bi ga održale u “svojoj sferi uticaja”.
Na prvoj liniji klimatskih promjena
Grenland je posljednjih godina nekoliko puta bio u žiži javnosti, istakao je BBC podsjetivši najprije na nagovještaj američkog predsjednika Trampa 2019. da bi SAD mogle da kupe tu teritoriju. Danska je brzo odbacila tu ideju kao “apsurdnu” ali se, ističe britanski javni servis, međunarodno interesovanje za budućnost Grenlanda nastavilo.
Danska je i sama prepoznala značaj te teritorije: 2019. Grenland je prvi put postavila na vrh agende nacionalne bezbjednosti. A u martu ove godine, ističe BBC, jedan tink-tenk je zaključio da Velika Britanija, SAD, Australija, Kanada i Novi Zeland – kolektivno poznati kao organizacija Pet očiju – treba da se fokusiraju na Grenland kako bi smanjili svoju zavisnost od Kine za ključne zalihe minerala.
Rudarstvo, međutim, nije jedini problem Grenlanda. Teritorija je na prvoj liniji klimatskih promjena, a naučnici su prošle godine prijavili rekordan gubitak leda. To zauzvrat, ukazuje BBC, ima značajne implikacije za niske priobalne oblasti širom svijeta.
Osim što je povećao mogućnosti za rudarstvo, topljenje leda proširilo je mogućnosti novih brodskih linija kroz Arktik, što bi moglo da smanji vrijeme isporuka.
Ova promjenljiva realnost također je povećala fokus na dugotrajne teritorijalne sporove, a Danska, Rusija i Kanada traže suverenitet nad ogromnim podvodnim planinskim vijencem u blizini Sjevernog pola poznatog kao Lomonosov greben.
Rusija u međuvremenu povećava svoje ekonomske i vojne aktivnosti na Arktiku, gdje ima dugu obalu, što je izazvalo zabrinutost zapadnih vlada.
“U subotu 27. marta u ranim jutarnjim satima u kotlovnici Hotela Excelsior – Dubrovnik došlo je do curenja lož ulja na plažu ispred hotela, a što je prouzrokovano ljudskom pogreškom. Curenje je zaustavljeno čim je ustanovljeno i nakon subote se nije ponovilo. Djelatnici hotela su odmah po otkrivanju ovog događaja o tome obavijestili nadležne službe, koje su po pozivu izašle na teren. Isto jutro angažirali smo i specijaliziranu tvrtku CIAN koja je pristupila sanaciji na način da je tretirala onečišćeno područje prikladnim sredstvima te postavila brane. Intervencija je i dalje u tijeku.
Usporedo je angažirana i tvrtka INGATEST, tvrtka specijalizirana za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša, kako bi ispitala stanje cjelokupnog postrojenja u kotlovnici Hotela Excelsior. Njihovim je nalazom utvrđeno da uzrok incidenta nije tehničke prirode, odnosno da ne postoji greška unutar sustava, već je nedvojbeno potvrđeno da je uzrok incidenta ljudska nepažnja. Svi propusti naših zaposlenika vezani uz obavljanje radnih dužnosti utvrđuju se putem unutarnje kontrole, a bit će sankcionirani u skladu sa zakonom i internim pravilnicima.
Detaljnim pregledom utvrđeno je da u tanku nedostaje 7 732 litre lož ulja, a ne može se s potpunom sigurnošću još uvijek potvrditi koliko je od toga isteklo u more. Postoji opravdana sumnja da je pijesak u podlozi platoa plaže upio ulje koje se sada postupno, a potaknuto povremeno jačim valovima i nepogodnim vremenskim prilikama, ispušta u more i izaziva zagađenje i na morskoj površini. Čim smo došli do ovih saznanja, angažirali smo tvrtku Texo gradnja koja će tijekom sutrašnjeg dana uz nadzor tvrtke CIAN otvoriti betonsku platformu plaže Hotela Excelsior kako bi uklonila i sigurno zbrinula potencijalno kontaminirani dio slojeva plaže.
Jadranski luksuzni hoteli će uz pomoć specijaliziranih tvrtki u najkraćem mogućem roku sanirati štetu u potpunosti i ispitati sve detalje incidenta. Kao što je bio slučaj i do sada, Jadranski luksuzni hoteli će i dalje transparentno nastaviti informirati javnost s provjerenim i točnim informacijama. Na kraju, željeli bismo uputiti našu iskrenu ispriku svim građanima Dubrovnika za neugodnosti prouzrokovane incidentom i unaprijed se zahvaljujemo na razumijevanju dok traju sve nužne aktivnosti potrebne za žurnu sanaciju”, stoji u priopćenju Jadranskih luksuznih hotela.
Domaći gosti najbrojniji su na dubrovačkom području ovih dana. Grad i turistička zajednica pokušavaju ih privući brojnim pogodnostima. S druge strane, u Dubrovniku su zatvoreni restorani pa se gosti snalaze na razne načine.
Nekad je Uskrs označavao početak turističke predsezone. Ove godine u Dubrovniku je otvoreno samo 12 hotela. Blagdan je privukao oko 1000 turista, uglavnom domaćih.
– Ove godine najava početka sezone unatoč situiaciji koju imamo određena vrsta ograničenja jer ne rade ni ugostiteljski objekti ni terase, kazala je Ana Hrnić, direktorica TZ-a grada Dubrovnika.
Do 12. aprila Grad Dubrovnik i turistička zajednica turistima nude brojne pogodnosti.
– Kulturno-povijesni muzej, Pomorski muzej, Etnografski muzej, naše dvije arheološke izložbe u Revelinu, pa pozivamo sve građane Republike Hrvatske da dođu do Grada i da dođu i obiđu muzeje besplatno!, rekla je Julijana Antić Brautović, ravnateljica Dubrovačkih muzeja.
Među rijetkim stranim gostima, na Stradunu trojica turskih nautičara.
– Došao sam kupiti jahtu. U ACI-jevoj smo marini. Lijepo je, Dubrovnik nam se sviđa, s prijateljima obilazim povijesnu jezgru, rekao je turist iz Istanbula.
Zatvoreni restorani najveći su problem.
– Teško je, ne možemo nigdje ništa pojesti. Kupimo hranu pa se vratimo i jedemo na brodu, to je nezgodno. rekao je turist.
– Plovimo do otoka , divni su, odlični uvjeti za nautički turizam, ali u pandemiji je teško. Slično je i u Turskoj, pa moramo svi biti odgovorni., kaže turist iz Istanbula.
S neizvjesnošću rasplet situacije čekaju i dubrovački ugostitelji.
– Dvadeset i šest mojih kolega nije moglo podnjeti više. Oni su trajno zatvorili svoje lokale, jedan dio njih se odselio, jedan dio njih planira se odseliti. kazao je Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik.
Ponovno je uspostavljen i međunarodni zračni promet prema Dubrovniku – za sada dva puta tjedno iz Madrida i Münchena. Za 10. travnja planiran je početak letova Easy Jeta iz Ženeve.
PELORUS na vezu u marini Porto Montenegro foto S.L.
Ultraluksuzna superjahta “Pelorus” –najveći brod koji trenutno boravi u marini Portro Montenegro u Tivtu, dobio je ovih dana novog zapovjednika i posadu – sve crnogorske državljanine.
Novi zapovjednik “Pelorusa” je iskusni kapetan duge plovidbe Rajko Čavor iz Tivta, a koji je krajem prošle nedjelje preuzeo tu dužnost od dosadašnjeg kapetana jahte -državljanina Južnoafričke Republike. Čavor je brod preuzeo na osnovu naloga vlasnika “Pelorusa” koji je on realizovao preko novog pravnog zastupnika broda u Crnoj Gori – kompanije “Abaco” iz Bara.
Superjahta čija se vrijednost procjenjuje na preko 150 miliona eura inače, trenutno je u nesvakidašnjoj situaciji jer je “Pelorusu” Inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva kapitalmnih investicija, nedavno izrekla zabranu ispovljenja iz marine Porto Montenegro zbog činjenice da je dio povjerilca koji od njenog vlasnika po raznim osnovama potražuju novac, pokrenuo sudski spor pred Privrednim sudom u Podgorici.
Vlasnika broda je kako saznajemo, pred Privrednim sudom prvo tužio njegov dosadašnji agent u Crnoj Gori – agencija “Montenegro Destinations”, a potom se tužbi pridružila i kompanija Adriatic Marinas-Porto Montenegro iz Tivta, kojoj nije plaćeno oko 200.000 eura računa za dosadašnji vez u marini i druge usluge pružene “Pelorusu”. Ta jahta je inače, u Tivat stigla iz Dubrovnika 7.decembra prošle godine, od kada je 115 metara dugi “Pelorus” vezan na kraju mula 1 Porto Montenegra, u djelu marine namijenjenom za velike mega i super jahte.
Brod koji u redovnim oklonostima opslužuje čak 45 članova posade, u međuvremenu su napustili svi članovi posade, koji prema nezvaničnim informacijama, takođe potražuju novac od vlasnika jahte na ime neisplaćenih zarada za više mjeseci. Prošle nedjelje po nalogu vlasnika, iskrcao se i dosadašnji zapovjednik-Južnoafrikanac, a po nalogu vlasnika jahte i preko pravnog zastupnika, firme “Abaco”, brod je preuzela nova minimalna posada iz Crne Gore i novi zapovjednik. Pet naših pomoraca i kapetan Čavor tako će čuvati ultraluksuznu jahtu koja spada među trideset najvećih na svijetu, do okončanja spora pred Privrednim sudom u Podgorici ili eventualnog vansudskog izmirenja potraživanja koje prema vlasniku broda imaju agencija “Montenegro Destinations” i Porto Montenegro. Iz menadžmenta kompanije Adriatic Marinas nisu željeli da preciznije odgovre na pitanja o aktuelnom pravnom status “Pelorusa” i visini njihovih potrađivanja od vlasnika jahte.
“Kao vodeća svjetska marina sa strogom politkom povjerljivosti naših klijenata, nismo u mogućnosti da proslijeđujemo bilo kakve informacije o jahtama vezanim u marini, a koje se tiču njihovog poslovanja ili statusa”- saopštili su iz PR službe Porto Montenegra.
Iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) nezvanično potvtrđeno da “Pelorus” ima zvanično izrečenu zabranu isplovljenja iz Tivta izdatu od Inspekcije sigurnosti plovidne i da je jahti takvu privremenu mjeru izrekao i Privredni sud. Zbog toga je UPSUL u svom VTMIS sistemu za kontinuirano elektronsko praćenje situacije na moru u teritorijalnim vodama Crne Gore, stavilo tzv. filter na AIS signal “Pelorusa” što znali da je jahta vezana u Porto Montenegru, pod pojačanim nadzorom operatera sistema i da bi svako njeno eventualno neautorizovano pomjeranje sa veza u tivatskoj marini, odmah bilo evidentirano i informacijna o tome proslijeđena lučkim vlastima i pomorskoj policiji.
“Pelorus” dugačak 115, širok 18,3 i sagazom od 4,6 metara ima 584 bruto-tone, a vije zastavu Kajmanskih ostrva. Ova superjahta izgrađena je u Njemačkoj 2003. godine za jednog arapskog bogataša, koji ju gotovo odmah prodao ruskm tajkunu Romanu Abramoviču, Abramović je “Pelorus” je 2007. ostavio tadašnjoj supruzi Irini u brakorazvodnoj otpremnini. Jahta je potom na kratko bila i u vlasništvu kraljevske familije Al Nahijan iz Abu Dhabija, a trenutno je u vlasništvu kineskog milijardera iz Hong Konga, Semijuela Tak Lija, odnosno njegovog sina Samatura Li Kin Kana.
Međunarodna posada koja je do sada osplušivala jahtu, od vlasnika broda koji ih je otpustio, potražuje četvoromjesečne neizmirene plate, dok ih Li Kin Kan optužuje da su navodno, iskoristili pandemiju koronavirusa i sa njom povezane ekonomsko-saobraćajne restrikcije u međunarodnim odnosima, i pokušali da ga bukvalno ucijene tražeći značajno uvećane i po njemu, neproporcionalno visoke plate i druge trošpkove za vođenje broda. On je istakao da je već nekoliko godina “žrtva značajnih prekomjernih troškova ispostavljenih od stranaka koje se bave različitim aspektima jahte”.
