Podgorička kompanija “Ekoplant” isporučiće i u kompleksu Velikog gradskog parka u Tivtu posaditi ukupno 110 sadnica novog drveća, što će joj lokalna uprava Tivta isplatiti 41.322 eura sa PDV-om.
To je rezultat tendera koji je Opština raspisala u oktobru mjesecu za nabavku i sadnju u gradskom parku novih primjeraka više vrsta drveća.
Ponuda “Ekoplanta” bila je jedina koja je dostavljena na tender koji je okončan ovih dana.
Tenderskom dokumentacijom od isporučioca i izvođača je traženo da nabave i u parku obave sadnju ukupno 110 novih sadnica drveća minimalne visine 3,5 metra.
Posadiće se novi primjerni himalajskog kedra, čempresa uskopiramidalne i široke krošnje, monterejskog čempresa, močvarnog čempresa, pinjola, alepskog bora, himalajskog bora, sitnolisne i krupnolisne lipe, česmine, crnog jasena, graba, mliječa, gorskog javora, rogača i likvidambara.
Isporučilac je dužan da Opštini Tivat pruži garanciju da u naredne najmanje tri godine dok se ne postigne puno ukorijenjivanje, neće doći do izvaljivanja novoposađenog drveća.
Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News
Lokalna uprava tender je pokrenula prihvativši inicijativu građanske liste Tivatska Akcija koja je članica vladajuće koalicije, da se u gradskom budžetu svake godine izdvoji po 50.000 eura za obnovu i obogaćivanje biljnog fonda u Velikom gradskom parku koji ima status zaštićenog objekta prirode.
Opština je uz to, ove godine shodno shodno Planu upravljanja ovim spomenikom prirode za period do 2026. godine, realizovala još nekoliko većih ulaganja u parku: rekonstruisana je postojeća i postavljena nova javna rasvjeta ukupne vrijednosti 205.000 eura, ugrađen automatski sistem zalivanja biljaka u parku na prostoru površine preko 19.000 kvadrata, a za što je izdvojeno 81.628 eura, dok je betonski zid u parku koji se nalazio na ivici glavne šetne staze, pored stadiona FK Arsenal, uklonjen i postavljena je metalna ograda po uzoru na postojeću na drugim dijelovima parka.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu. Kotorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se Daliborka Kordić, ademska slikarka iz Kotora, multimedijalnom prezentacijom pod nazivom “SVJETOVI” .
Otvaranje izložbe je zakazano za četvrtak, 12-ti decembar 2024.godine u 19.00 sati.
Daliborka Kordić je rođena 1972. godine u Kotoru.
Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu Likovnih Umjetnosti na Cetinju 1996. godine, u klasi profesora Dragana Karadžića.
Živi i radi u Kotoru.
SAMOSTALNE IZLOŽBE :
Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Gradska galerija Kotor
Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Galerija ,,Centar››, Podgorica
Stručni skup „Razgovori o baštini – Kulturna riznica Tivta – budućnost istraživanja i brige za nasljeđe“ koji je krajem novembra održan u Tivtu, još jednom je pokazao kako se prirodne vrijednosti i kulturno naslijeđe mogu štititi kao dio kulturnog pejzaža i u isto vrijeme mogu biti pokretači razvoja.
Lastovski suhozid
KZU „Napredak“ iz Gornje Lastve realizovao je i projekat „Obnova suhozidnih međa u Gornjoj Lastvi”.
Gornja Lastva je lokalitet prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti i popularno izletničko mjesto koje ugošćava brojne kulturne manifestacije. Staro mediteransko selo prepoznatljivo je po kamenoj arhitekturi i suhozidnim konstrukcijama. Nekadašnjih zidara više nema, a konstrukcije su podložne urušavanju, pa je projekat njihove obnove, ali i obuke o održavanju, ključan za očuvanje oveambijentalne cjeline.
Kroz realizaciju projekta četiri osobe su savladale tehniku zidanja u suho, prezidane su urušene međe i uređena glavna seoska ulica.
Predsjednik Volodimir Zelenski založio se u ponedjeljak za diplomatsko rješenje ruskog rata u Ukrajini i predložio raspoređivanje stranih vojnika u Ukrajini do ulaska te zemlje u NATO.
Izjave ukrajinskog predsjednika na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim oporbenim čelnikom Friedrichom Merzom sugerirale su sve veću otvorenost Kijeva za pregovore, dok se Donald Trump priprema za povratak u Bijelu kuću 20. siječnja.
Novoizabrani američki predsjednik pozvao je u nedjelju na trenutačni prekid vatre i pregovore kako bi se prekinulo “ludilo”, nakon što se sastao sa Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu.
– Ukrajina želi kraj ovog rata više nego itko drugi. Nema sumnje, diplomatsko rješenje spasilo bi više života. Mi tomu težimo, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu u ponedjeljak.
Zelenski je rekao da je razgovarao o “zamrzavanju” linija u ratu na sastanku s Macronom i Trumpom. Rusija kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija od pokretanja invazije 2022. koja je izazvala najveći sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.
Zelenski je rekao da je dvojici čelnika poručio da ne vjeruje da Putin zapravo želi prekinuti rat i da će ruskog predsjednika na to trebati prisiliti.
– Možete primijeniti silu samo ako je Ukrajina snažna. Snažna Ukrajina prije bilo kakve diplomacije znači snažnu (Ukrajinu) na bojnom polju, rekao je Zelenski implicirajući da je Kijevu potrebna dodatna vojna pomoć.
Zelenski se također vratio na ideju Macrona iz veljače prema kojoj bi europske zemlje slale vojnike u Ukrajinu. O tome nije bilo konsenzusa među europskim čelnicima.
– Možemo promisliti i raditi na Emmanuelovom stajalištu. Predložio je da dio vojnika neke zemlje bude prisutan na teritoriju Ukrajine, što bi nam jamčilo sigurnost dok Ukrajina ne bude u NATO-u, rekao je Zelenski.
– Ali moramo znati kad će Ukrajina biti u Europskoj uniji, a kad će Ukrajina biti u NATO-u, dodao je
– Ako je stanka dok Ukrajina nije u NATO-u, pa čak i da imamo pozivnicu, ali ne bismo bili u NATO-u i bilo bi pauze, tko nam onda jamči bilo kakvu sigurnost?, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare.
Mladi vaterpolisti Primorca pobjednici su trećeg turnira „Olimpijske nade“, koji je u konkurenciji nada (igrači rođeni 2012. godine i mlađi), održan minulog vikenda u Budvi.
Kotorani su u finalu pobijedili ekipu Aquatic Verde 9:5 (2:2, 0:1, 5:1, 2:1), nakon što su obje ekipe u grupnoj fazi zauzele prvo mjesto, maksimalnim skorom.
Primorac je u grupi A bio bolji od Jadran m:tela 18:2 (7:1, 4:0, 2:1, 5:0), Juga 15:13 nakon peteraca (2:2, 4:4, 2:3, 2:1, 5:3), Budve BDR 8:7 (2:2, 1:2, 3:0, 2:3) i Mornara 8:4 (3:2, 1:2, 2:0, 2:0).
U grupi B, Aquatic Verde je pobijedio Leotar 18:5 (6:0, 3:1, 6:2, 3:2) , Budućnost 13:8 (7:3, 0:1, 5:2, 1:2), Mladost 8:7 (1:2, 2:1, 3:2, 2:2) i Jadran Split 5:4 (0:3, 1:1, 1:1, 3:0).
Uspjeh naših klubova upotpunili su Mladost i Budva BDR, koji su se sastali u meču za treće mjesto, a bolji su bili mladi vaterpolisti iz Bijele 9:8 (1:1, 5:2, 2:3, 1:2).
Na turniru na kome je učestvovalo deset klubova, osmu poziciju zauzela je Budućnost, a devetu Jadran m:tel.
Za najboljeg igrača proglašen je Matija Bulajić (Budva BDR), dok je najbolji golman Josip Vukašinović (Primorac).
I prethodna dva turnira protekla su u znaku klubova iz Crne Gore.
U konkurenciji mlađih nada (igrači rođeni 2013. godine i mlađi) slavio je Primorac, dok je na turniru za mlađe kadete (igrači rođeni 2011. i mlađi) trijumfovao Jadran m:tel.
“Olimpijske nade” je takmičenje koje tradicionalno organizuju klubovi iz Crne Gore i Dubrovačko-neretvanske županije, sa ciljem podizanja kvaliteta vaterpola i međusobnog upoznavanja i povezivanja.
Usvajanjem Hercegnovske deklaracije “Kultura i umjetnost za održivi razvoj” biće ojačana integracija umjetnosti i kulture u obrazovanje, poboljšan pristup obrazovanju, podstaknuta kreativnost i inovacije i unaprijeđena prekogranična saradnja.
Hercegnovska deklaracija “Kultura i umjetnost za održivi razvoj” usvojena je na sastanku Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope (CoMoCoSEE), kojim je predsjedavala ministarka dr Tamara Vujović.
Iz Ministarstva kulture i medija je saopšteno da su umjetnost i kultura snažni nosioci kulturne svijesti i izražavanja, društvene kohezije te podsticanja kritičkog razmišljanja, kreativnosti i inovacija, što je od suštinskog značaja za održivi razvoj društava.
Saopšteno je da će biti ojačana integracija umjetnosti i kulture u obrazovanje.
U saopštenju se navodi da će biti unaprijeđena prekogranična saradnja kroz razmjenu, zajedničke projekte i kolaborativne mreže.
Zahvaljujući tehnologiji poboljšaće se pristup obrazovanju u oblasti kulture i umjetnosti. Riješiće se izazovi i osigurati inkluzivnost u pristupu obrazovanju u oblasti kulture i umjetnosti, kao i podstaći inovacije i kreativnost, stoji u saopštenju.
Potpisinici Deklaracije se zalažu i za etičku upotrebu digitalnih tehnologija i vještačke inteligencije u obrazovanju.
“Podsticaćemo razvoj politika koje integrišu kulturu i umjetnost u nacionalne strategije obrazovanja. Ponovno je potvrđena posvećenost stvaranju Fonda za kulturnu saradnju (CCF) u saradnji s UNESCO-om”, kazali su iz Ministarstva kulture i medija.
CoMoCoSEE predstavlja najznačajniju regionalnu platfromu u oblasti kulture, koja služi razmjeni iskustava, uspostavljanju novih, zajedničkih modela saradnje i usaglašavanju prioriteta kulturnih politika. Ovaj regionalni savjet danas okuplja 12 država članica, dvije države u svojstvu posmatrača i tri međunarodne organizacije takođe u svojstvu posmatrača.
Usvojenom Hercegnovskom deklaracijom uspješno je završeno predsjedavanje Crne Gore Savjetom ministara kulture Jugoistočne Evrope i poslate pouke posvećenosti jačoj saradnji zemalja JIE u oblasti kulture i umjetničkog obrazovanja. Takođe, predato je predsjedavanje CoMoCoSEE Republici Sjevernoj Makedoniji u kojoj će biti organizovan sastanak ministara kulture 2025.godine.
Ministri kulture Jugoistočne Evrope okupljeni u Herceg Novom
Od svog osnivanja, CoMoCoSEE je svjedočanstvo moći kulture da ujedini zajednice i odgovori na zajedničke izazove, kroz brojne inicijative, deklaracije i okvire saradnje, CoMoCoSEE je pojačao glas Jugoistočne Evrope na globalnoj sceni—zalažući se za očuvanje kulturne baštine, razvoj kreativnosti i integraciju kulture u javne politike.
To je poručeno na sastanku Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope (CoMoCoSEE), kojim predsjedava Crna Gora, a koji se pod temom “Kultura i umjetnost za održivi razvoj“, održao u Herceg Novom. Sastanak Savjeta okupio je ministre kulture i druge predstavnike zemalja članica, posmatrače i predstavnike međunarodnih organizacija.
Foto MKM
Ministarka kulture i medija Crne Gore, dr Tamara Vujović i predsjedavajuća Savjetom ministara kulture zemalja Jugoistočne Evrope otvorila je događaj riječima:
“Danas se okupljamo kako bismo oživjeli dijalog među liderima u oblasti kulture —dijalog koji je bio u zastoju od 2021. godine. Savjet ministara kulture Jugoistočne Evrope (CoMoCoSEE) igra ključnu ulogu u promovisanju regionalne saradnje, jačanju kulturnih veza i predstavljanju vibrantnog kulturnog identiteta ovog regiona svijetu.”
“Ovogodišnja inicijativa, pod temom „Kultura i umjetnost za održivi razvoj“, odražava zajedničku viziju integrisanja kulturnog i umjetničkog obrazovanja u šire društvene i obrazovne okvire. Postavljanjem kulture u srce naših obrazovnih sistema osiguravamo njeno očuvanje i razvoj, omogućavajući joj da odgovori na savremene društvene izazove,” dodala je Vujović.
U zaključku svog uvodnog obraćanja predsjedavajuća CoMoCoSEE navela je da ovo okupljanje nema za cilj rješavanje trenutnih izazova ili slavljenje prošlih dostignuća. Riječ je o viziji budućnosti u kojoj kultura stoji kao temelj mira, razvoja i prosperiteta. “Iskoristimo ovu priliku da ponovo potvrdimo našu zajedničku posvećenost ovim idealima, pretvarajući ih u akcije koje će odjekivati generacijama koje dolaze,” navela je ona.
Vujović je naglasila važnost kolektivne vizije članica CoMoCoSEE ističući:” U svom temelju, CoMoCoSEE odražava kolektivnu viziju svojih članica—ne samo da slavi raznovrsnost naših kulturnih pejzaža, već i da je iskoristi kao pokretača društvenog jedinstva, ekonomskog razvoja i izgradnje mira. Njegova povezanost sa globalnim organizacijama poput UNESCO-a, Savjeta Evrope i Evropske unije osigurava da naš region nastavi da daje značajan doprinos oblikovanju međunarodne kulturne politike.”
Za ministarku Vujović uticaj CoMoCoSEE-a nadilazi kreiranje politika.” U svijetu sve više definisanom neizvjesnošću—bilo da je riječ o sukobima, ekonomskoj nestabilnosti ili ekološkim krizama—naša zajednička posvećenost kulturi kao ujedinjujućoj sili važnija je nego ikad.”
Ministarka Vujović je posebno naglasila da “Na 33. godišnjicu stravičnog razaranja UNESCO-ovog zaštićenog grada Dubrovnika 1991. godine, želim govoriti o gradu bogatog kulturnog i istorijskog nasljeđa, koji je, nažalost, pretrpio značajnu štetu tokom nedavnih ratova. Bombardovanje Dubrovnika predstavlja tragično poglavlje njegove istorije, ali je važno naglasiti da se takvi događaji nikada ne smiju ponoviti. Ova tragedija treba da nas podsjeti koliko je važno zaštititi kulturne spomenike i nasljeđe koje su gradovi sticali kroz vijekove.”
Tamara Vujović – foto MKM
Vujović je podsjetila da u Narodnom muzeju Crne Gore postoji fotografija zapaljenog Dubrovnika sa sljedećim tekstom: “1. oktobra 1991. godine nekoliko hiljada pripadnika regularnih trupa JNA sa teritorije Crne Gore je otpočelo agresiju na Dubrovnik i njegovu okolinu. Napad na doskorašnje sunarodnike i grad pod zaštitom UNESO-a podgrijavan je oštrom manipulacijom javnih medija. Ovaj besmisleni rat predstavlja jednu od najcrnjih strana crnogorske istorije”.
U obraćanju tokom ministarskog sastanka, ministarka Vujović je istakla: „Ovdje smo da zaštitimo i očuvamo ne samo kulturno nasljeđe naših zemalja, već i da kroz kulturnu razmjenu prevaziđemo granice. Ova razmjena obogaćuje naš kolektivni identitet, slavi raznolikost i njeguje međusobno razumijevanje. Naše zajedničko nasljeđe je blago koje pripada svima i povezuje nas iznad geografskih i političkih podjela.”
Podsjetila je na UNESCO okvire i inicijative – od Lisabonske konferencije 2006. i Seulske agende 2010. do nedavnog Mondiacult-a 2022. i Okvira iz Abu Dabija – te dodala da kao nastavak diskusija pokrenutih u Abu Dabiju, želimo se fokusirati na transformativnu ulogu umjetnosti i kulture u obrazovanju kao osnovu za održiva, inkluzivna i pravedna društva. “U Crnoj Gori usvajamo ove principe kroz razvoj programa koji povezuju kulturu i obrazovanje”, navela je, te istakla da će planirani Nacionalni program umjetničkog obrazovanja povezati institucije kulture sa školama, osiguravajući da djeca i mladi imaju pristup kulturnim sadržajima koji obogaćuju njihovo razumijevanje istorije, nasljeđa i umjetnosti. Ministarka je predstavila i obrazovne programe u oblasti kulture koji se u Crnoj Gori već realizuju i saradnji sa institucijama kulture, te dodala i da je Ministarstvo kulture i medija finansijer interdisciplinarnog programa na Univerzitetu Crne Gore koji obučava buduće profesionalce u oblasti konzervacije i restauracije.
“Takođe ulažemo u mlade talente, pružajući im mogućnosti za obrazovanje u zemlji i inostranstvu, te podržavamo njihov profesionalni razvoj po povratku. Ovo nije samo odgovor na odliv mozgova koji pogađa naš region, već i posvećenost izgradnji budućnosti u kojoj je kultura temelj nacionalnog i regionalnog identiteta. Ipak, obrazovanje samo po sebi nije dovoljno. Jednako je važno jačati svijest među profesionalcima u kturi o važnosti prenošenja njihovog znanja mlađim generacijama, ” rekla je Vujović.
Na sastanku su, između ostalih govorili i Najden Todorov ministar kulture Republike Bugarske, Sergiu Prodan, ministar kulture Republike Moldavije Zoran Ljutkov, ministar kulture Republike Sjeverne Makedonije, koji su predstavili primjere pozitivne prakse u svojim zemljama i modele za unapređenje saradnje u regionu, kako bi kultura i obrazovanje u oblasti kulture doprinijeli održivom razvoju. Prisutnima se obratila i Magdalena Landri, direktorica UNESCO regionalne kancelarije u Veneciji.
Ambasador Republike Hrvatske, Veselko Grubišić, u ime ministarke kulture i medija Republike Hrvatske, osvrnuo se na bogatu istoriju regiona i ukazao na važnost zaštite kulturne baštine: “Na današnji dan obilježavamo 33. godišnjicu razaranja UNESCO-ovog zaštićenog Dubrovnika. Ova tragedija treba da nas podsjeti na našu obavezu da zaštitimo nasljeđe ne samo svojih zemalja, već i čitave globalne zajednice,“ rekao je ambasador.
Ističući značaj saradnje, ambasador je dodao da bi u vremenima mira, naš najveći neuspjeh bio nedjelovanjete da regionalna i međunarodna saradnja nije samo opcija—ona je odgovornost. Platforme poput CoMoCoSEE-a predstavljaju ovu odgovornost, pružajući mogućnosti za izgradnju mostova, jačanje saradnje i osiguranje da naše zajedničko nasljeđe cvjeta. Ovi forumi nisu samo riječi; oni su poziv na akciju, na pretvaranje zajedničkih vrijednosti u značajne, trajne promjene. Govoreći o značaju kulture za buduće generacije, ambasador Hrvatske izjavio je: „Kultura je ključna u izgradnji održivih društava. Ulaganjem u obrazovanje i promociju kulturnih vrijednosti, osiguravamo da buduće generacije ne samo naslijede bogatstvo naše istorije već i da ga razvijaju na način koji jača društvenu koheziju i mir.“
Sastanak je rezultirao usvajanjem Hercegnovske deklaracije – “Kultura i umjetnost za održivi razvoj, koja je naglasila ključnu ulogu kulture i umjetničkog obrazovanja u podsticanju inkluzivnih i pravednih društava, jačanju međusobnog razumijevanja i promovisanju poštovanja prema kulturnoj raznolikosti, u skladu sa Agendom za održivi razvoj 2030 Ujedinjenih nacija.
Na kraju sastanka predsjedavanje Savjetom ministara kulture Jugoistočne Evrope ministarka Vujović predala je ministru kulture Republike Sjeverne Makedonije Ljutkovu.
CoMoCoSEE predstavlja najznačajniju regionalnu platfromu u oblasti kulture, koja služi razmjeni iskustava, uspostavljanju novih, zajedničkih modela saradnje i usaglašavanju prioriteta kulturnih politika. Ovaj regionalni savjet danas okuplja 12 država, punopravnih članica, dvije države članice u svojstvu posmatrača, kao i tri međuarodne organizacije takođe u svojstvu posmatrača.
Službenici Uprave policije su od 2. do 9. decembar na teritoriji Crne Gore registrovali 100 krivičnih djela za koja se sumnjiče 104 osobe. Najveći broj registrovanih krivičnih djela je iz oblasti opšteg kriminaliteta i to 77 djela.
U trenutku izvršenja 17 krivičnih djela je registrovano sa nepoznatim izvršiocem, a preduzete aktivnosti iz nadležnosti policije su rezultirale rasvjetljavanjem 16 djela, što predstavlja procenat rasvijetljenosti od 94%.
Pripadnici kriminalističke policije su lišili slobode 51 osobu, od čega 47 lica zbog učinjenih krivičnih djela.
Kriminalistička policija je oduzela pet komada vatrenog oružja i 117 komada municije različite vrste i kalibra.
Policija je prethodne sedmice višim državnim tužilaštvima podnijela devet krivičnih prijava protiv 10 osobe zbog krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe narkotika. Osim toga, podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga.
Pronađeno je i zaplijenjeno oko 10,3 kg opojnih droga, od čega najviše marihuane, kao i oko 100 komada farmaceutskih proizvoda.
Policija je Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sedam lica, zbog sumnje da su krijumčarili 509 kilograma kokaina na brodu „Budva”. Predmetna droga je otkrivena i oduzeta u njemačkoj luci Hamburg, u maju 2020. godine.
Kada je riječ o otkrivanju i sprečavanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, policija je protv 17 fizičkih i jednog pravna lica podnijela 17 krivičnih prijava zbog učinjenih 20 krivičnih djela.
Zbog koruptivnih krivičnih djela krivično će odgovarati jedna osoba koja je izvršila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Ovaj slučaj korupcije registrovan je u privatnom sektoru.
Kroz obavještajni projekat „Evazija“ podnijeta je jedna krivična prijava protiv dva fizička i jednog pravnig lica zbog krivičnih djela utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju.
Policija je tokom aktivnosti sprovedenih na polju otkrivanja ekološkog kriminala protiv osam lica podnijela devet krivičnih prijava zbog učinejnih osam kivičnih građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i jednog djelo šumska krađa.
Tokom navedenog perioda registrovano je 24 krivična djela iz oblasti nasilja u porodici, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici podnijeta su osam prekršajnih prijava.
Kada je riječ o maloljetničkoj delikvenciji policija je protiv šest maloljetnika podnijela šest krivčnih prijava zbog sumnje da su izvršili krivična djela: nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, teška tjelesna povreda, nasilničko ponašanje, napad na službeno lice u vršenju službene dižnosti, izazivanje panike i nereda, neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, oduzimanje vozila.
Podnijete su i dvije prekršajna prijava protiv pet maloljetnika zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.
Zbog krivičnog djela trgovina ljudima u saizvršilaštvu krivično če odgovarati dvije osobe u Podgorici. Osumnjuičeni su djelo počinili na štetu maloljetne osobe.
Kriminalistička policija je po lokalnim i nacionalnim potjernicama lišila slobode sedam osoba, dok su po međunarodnom potjernicama u Crnoj Gori lišena slobode dva lica.
Nedelju za nama je obilježilo stabilno stanje javnog reda i mira. Na teritoriji Crne Gore policijski službenici su zablilježili 21 slučaj narušavanja javnog reda i mira i tom prilikom procesuirali ukupno 21 lice zbog 27 prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Od navedenog broja procesuiranih lica, njih šest je lišeno slobode.
Policija je od 2. do 9. decembra obezbjeđivala četiri javnih okupljanja.
Kada je riječ o stanju bezbjednosti u saobraćaju tokom prethodne sedmice registrovane su 115 saobraćajnih nezgoda, u kojima je je jedna osoba smrtno stradala, devet osoba zadobilo je teške tjelesne povrede, a 42 učesnika u saobraćaju su zadobila lake tjelesne povrede.
Tokom istog perioda, saobraćajna policija je, spovodeći kontrole u saobraćaju, podnijela 240 prekršajnih prijava, izdala 2.173 prekršajna naloga i lišila slobode 90 osoba zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Sprovodeći postupak prinudne naplate neplaćenih prekršajnih naloga policija je od 29. novembra do 5. decembra izvršila naplatu od oko 54.000 eura.
Granična policija je 2. do 9. decembra na graničnim prelazima kontrolisala ukupno 202.931 lica, od toga 101.470 lica na ulazu i 101.461 na izlazu iz Crne Gore.
Kontrolisano je ukupno 77.096 motornih vozila, 34 plovila, 275 vazduhoplova i 47 vozova.
Nije dozvoljen ulaz u našu državu za 14 lica.
Službenici Sektora granične policije su izdali 108 prekršajnih naloga shodno Zakonu o strancima. Donijeto je 25 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 26 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 37 lica je izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a inicirano je 18 prestanaka privremenih boravaka.
Osim toga, samostalno i sa službenicima inspekcijskih organa, granična policija je realizovala sedam akcija „Stranac“.
Komnenović i Jarić sa upravnicima stambenih zgrada
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović danas je sa upravnicima stambenih zgrada potpisao ugovore o sufinansiranju adaptacije fasada, kojim će lokalna uprava učestvovati u troškovima obnove spoljnih djelova zgrada do 50% ukupne prihvaćene predračunske vrijednosti radova.
Na javnom konkursu Opštine Tivat pristiglo je 7 prijava, od kojih su tri ispunile uslove. Na osnovu opštinske Odluke o sufinansiranju adaptacije spoljnih djelova zgrada, Komisija za sprovođenje konkursa donijela je odluku da se stambenoj zgradi Kula Karadžića, ul. Kalimanjska br. 35 dodijeli iznos od 20.000€, odnosno stambenoj zgradi u ulici 21 Novembra br. 2A iznos od 15.142,91€. Uprava stambene zgrade u ulici Kotorska br.7 koja je ispunila uslove, odustala je od konkursa.
Radovi na adaptaciji fasade podrazumijevaju pripremne radove, obradu i zaštitu spoljnih djelova zgrade odgovarajućim fasadnim materijalima.
Nacrtom Programa uređenja prostora za opštinu Tivat za 2025. godinu, za sanaciju fasada stambenih zgrada predviđen je duplo veći budžet, koji će naredne godine iznositi 100.000€.
Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP) je plan razvijen u okviru međunarodnog projekta MED Programme, finansiranog od strane Svjetskog fonda za životnu sredinu (GEF). Osmišljen je kako bi se odgovorilo na ključne izazove održivog razvoja i klimatskih promjena u području Boke kotorske.
Plan će biti predstavljen na konferenciji „Saradnja prema održivoj budućnosti: Prilagođavanje klimatskim promjenama u Boki kotorskoj uz omogućavanje održivog socioekonomskog razvoja“, u utorak, 10. decembra 2024. godine u 10 sati u hotelu Hyatt (novi Ballroom), Donji Stoliv, Boka Kotorska.
Konferencija će okupiti stručnjake, donosoce odluka, predstavnike vlasti, nevladinih organizacija i privatnog sektora kako bi diskutovali o prioritetnim mjerama za očuvanje zaliva, uključujući prostorni razvoj, upravljanje vodnim resursima, održivi turizam, upravljanje otpadom i očuvanje morske sredine. Takođe, na događaju će se utvrditi konkretni koraci za sprovođenje Plana sa ciljem da se obezbijedi podrška ključnih aktera i podstakne šira javnost na praćenje njegovih rezultata.
