Vlada Češke usvojila je u petak, 30. jula, odluku prema kojoj su ponuđena dva dodatna dana godišnjeg odmora državnim službenicima koji se vakcinišu protiv bolesti koju izaziva koronavirus, COVID-19, saopštio je premijer Andrej Babiš.
Češka, koja ima 10,7 miliona stanovnika, saopštila je da je do 29. jula dato 10,19 miliona doza i da je 4,74 miliona ljudi potpuno vakcinisano.
“Cilj je da imamo maksimalnu vakcinaciju, da se zaštitimo od zaraze iz inostranstva”, rekao je Babiš, prenosi agencija Rojters. On je dodao da je vakcinacija glavni zadatak.
U Češkoj je od početka pandemije registrovano 1.673.219 slučajeva zaraze, a preminulo je 30.363 ljudi.
U Pragu u gradskom autobusu vakcinišu i turiste
Od ovog vikenda Pražani i turisti iz zemalja Evropske unije u posjeti češkoj prijestonici mogu da se bez registracije vakcinišu protiv kovida-19 vakcinom po izboru u specijalnom autobusu gradskog prevoza koji kreće prvog dana u subotu kod Zoološkog vrta.
“Tempo kojim vakciniše vlada je jadan. Zato planiramo veliku vožnju autobusa za vakcinaciju u Pragu. Želimo da maksimalno olakšamo ljudima. Predsjednici opština nam pomažu da odaberemo stanice, prometna mjesta ili ona gdje su manifestacije”, poručio je na Tviteru gradonačelnik Praga Zdenjek Hžib.
U autobusu koji je besplatno Pragu stavilo na raspolaganje gradsko saobraćajno preduzeće dnevno se može vakcinisati 300 ljudi a pošto cilja na mlađe ljude na većini stanica u autobusu će biti i pedijatri kako bi mogla da se vakcinišu i deca između 12 i 15 godina.
Specijalni autobus za vakcinaciju samo je jedna od ideja kojom u Češkoj ili susjednoj Poljskoj vlasti pokušavaju da podstaknu sve manju volju građana da se vakcinišu.
Sve filmove zajedničkog programa Mreže festivala Jadranske regije, selekciju Adriatic Audience Award, moći ćete osim na tvrđavi Forte Mare gledati i online, tokom svih sedam dana 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala.
Prijavom na link imate priliku da na lokaciji koju sami odaberete ili u kućnoj atmosferi, sami ili sa društvom, na svom uređaju pogledate neka od šest novih ostvarenja evropske kinematografije i jedan jugoslovenski klasik, Dan četrnaesti Zdravka Velimirovića.
Filmove su odabrali selektori četiri regionalna festivala koji su dio Mreže festivala Jadranske regije: Izeta Građević – Sarajevo Film Festival (BiH), Lana Matić – Zagreb Film Festival (Hrvatska), Stefan Ivančić – Festival autorskog filma (Srbija) i Ivan Bakrač – Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival (Crna Gora).
Ulaznice/kodove za gledanje filmova publika u Crnoj Gori može kupiti od 01. do 07. avgusta po cijeni 3 eura pojedinačno ili 15 eura za paket svih filmova, na sledećem linku
Nakon kupovine, odnosno na datum koji je naznačen na svakom filmu, film će biti dostupan za gledanje. Nakon što prvi put kliknete play, odnosno nakon pokretanja filma, film ćete biti u mogućnosti gledati 48 sati koliko god puta želite. Film je moguće stopirati, gledati od početka ili nastaviti gledanje od trenutka na kojem ste film zaustavili. Kako gledati filmove na online platform Kino Meeting Point pogledajte ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=MkzjDQTDYAE
Filmovi iz ovog programa biće prikazani na redovnim izdanjima festivala koji su dio Mreže, a odluka o dobitniku Adriatic Audience Award biće donijeta sabiranjem glasova publike sve četiri zemlje. Mreža festivala Jadranske regije podržana je kroz program Kreativna Evropa.
– Malo tijelo (Small Body) italijanske rediteljke Laure Samani je prvi dugometražni film ove autorke, koji je premijerno prikazan u selekciji Nedjelja kritike na ovogodišnjem festivalu u Kanu. Ovo je bolna priča o mladoj ženi koja skrhana bolom napušta svoje primorsko seoce kako bi pokušala da oslobodi dušu svoje bebe koja je umrla na porođaju, time započinjući opasno putovanje ka izolovanom planinskom svetilištu gdje se nada da će pronaći čudo.
– Čuvar brata svog (Brother’s Keeper) je film nagrađivanog turskog reditelja Ferita Karahana. Jusuf i njegov najbolji prijatelj Memo su učenici u internatu za kurdske dječake, izolovanom u planinama Istočne Anadolije. Kada se Memo iznenada misteriozno razboli, Jusuf je primoran da se izbori sa birokratskim preprekama represivnog režima internata kako bi pomogao svom prijatelju. Kada odrasli napokon shvate ozbiljnost Memove bolesti i pokušaju ga da povedu u bolnicu, internat je već zakopan u gomili snijega koji je iznenada napadao. Sa nemogućnošću pronalaženja rješenja, sada već očajno pokušavajući da se domognu pomoći, nastavnici i đaci započinju igru prebacivanja krivice, gdje kivnost, osjećaji krivice i skrivene tajne izlaze na vidjelo dok vrijeme nemilosrdno teče.
– Ljudski faktor (Human Factors) je ostvarenje čiju režiju i scenario potpisuje reditelj Roni Troker (Ronny Trocker). Misteriozni napad na kuću uzdrmao je do temelja kosmopolitansku porodicu srednje klase i otkrio krhkost istine i moć individualne perspektive.
– Film Časovi njemačkog (German Lessons) potpisuje režiser i scenarista Pavel G. Vesnakov, kojem je ova bugarsko-njemačka koprodukcija prvi dugometražni film. Priča prati srednjovječnog Nikolu koji donosi odluku da napusti težak život u rodnoj Bugarskoj i preseli se u Njemačku, a dan prije polaska pokušava da popravi odnose sa svojim bližnjima.
– Prirodno svijetlo (Natural Light) je djelo mađarskog reditelja i scenariste Deneša Nađa (Dénes Nagy). Radnja filma smještena je u vrijeme Drugog svjetskog rata, u okupirani Sovjetski savez, i prati mađarskog farmera Ištvana koji je postavljen za kaplara u specijalnoj vojnoj jedinici koja traga za partizanskim četama. Na putu ka izolovanom selu njegova jedinica ulijeće u neprijateljsku vatru. Nakon što je komandir ubijen, Ištvan mora da se oslobodi strahova i preuzme komandu nad jedinicom, dok sve više tone u haos koji ne može da obuzda.
– Neprijatelj (The Enemy) belgijskog reditelja i scenariste Stefana Štrekera (Stephan Streker) kroz priču o istaknutom političaru optuženom za ubistvo svoje supruge postavlja gledaoce u položaj porote i podstiče nas da preispitamo svoja unutrašnja uvjerenja.
– Dan četrnaesti (The Fourteenth Day) je film velikana jugoslovenske kinematografije, reditelja Zdravka Velimirovića, po scenariju Borislava Pekića. Protagonisti ove filmske storije su četvorica zatvorenika koji su zbog dobrog vladanja dobili privremeni otpust iz zatvora u trajanju od dvije sedmice. Kako oni pokušavaju da se prilagode životu na slobodi je jedan sloj priče, a drugi je sa kakvim se sve dilemama suočavaju dok se približava dan kada se moraju vratiti iza rešetaka.
Novi izvještaj BIMCO-a i ICS-a o radnoj snazi u pomorstvu upozorava da pomorska industrija mora značajno povećati nivo obuke i regrutovanja ako želi da izbjegne ozbiljan nedostatak oficirskog kadra do 2026. godine. S obzirom na sve veću potražnju za STCW sertifikovanim oficirima, predviđa se da će do 2026. godine biti potrebno dodatnih 89.510 oficira za upravljanje svjetskom trgovačkom flotom. Izvještaj procjenjuje da svjetska trgovačka flota trenutno broji 1,89 milion pomoraca koji plove na preko 74 000 brodova širom svijeta.
Pomenuti dokument pod nazivom Seafarer Workforce, nekadašnji Manpower Report, ima povjerenje brodskih operatera, agencija i vlada i osnovno je sredstvo upravljanja za sve koji imaju zadatak da razvijaju strategije regrutovanja i obuke, pružajući informacije o tržištu neophodne za planiranje budućnosti pomorske industrije.
Novi izvještaj takođe ističe trenutni manjak od 26.240 STCW sertifikovanih oficira ukazujući na to da je potražnja za pomorcima u 2021. nadmašila ponudu. Sa druge strane, u proteklih pet godina industrija postigla napredak u smanjenju postotka zamjene oficirskog kadra sa 8% na 6%, zadržavajući kvalifikovane pomorce. U poređenju sa procjenama iz izvještaja za 2015., prosječna starost pomoraca koji plove na rukovodećem i operativnom nivou se povećala.
Izvještaj se takođe fokusira na diverzifikaciju pomoraca, analizirajući niz podataka, uključujući starost, nacionalnost i pol. Najnovije statistike pokazuju da postoji pozitivan trend u rodnoj ravnoteži, sa procijenjenih 24.059 žena u pomorstvu, što predstavlja procentualno povećanje od 45,8% u poređenju sa izvještajem iz 2015. godine. Procjenjuje se da procenat žena oficira sa STCW sertifikatom čini 1,28% globalne radne snage u pomorstvu, pretežno u sektorima kruzera i putničkih trajekata.
Usljed pandemije COVID-19, pomorci su se našli na prvoj liniji globalnog odgovora i u teškim radnim uslovima koji uključuju neizvjesnost i poteškoće u pristupanju lukama, snabdijevanju, smjeni posade, repatrijaciji itd.
U ovom kontekstu, organizacija IMO je pokrenula kampanju ‘Dan pomoraca 2020’ pozivajući vlade da priznaju pomorce kao žilu kucavicu pomorske industrije, smanje ograničenja prilikom putovanja i olakšaju smjenu posade.
U kampanji pod nazivom ‘Fer budućnost za pomorce’ je sprovedena anketa o pitanjima koja su važna za pomorce i nakon pandemije, kao što su fer odnos prema pomorcima, fer uslovi rada (u skladu sa Međunarodnom konvencijom o radu na moru), obuka, sigurnost itd. Kampanja je dosegla 51 milion ljudi na Tviteru i hiljade na drugim društvenim mrežama. Ankete su prikupile ključne uvide o važnim temama koje su u vezi sa fer budućnošću pomoraca. U okviru sprovedene ankete na pitanje ‘Da li smatrate da ste
dovoljno obučeni za suočavanje sa budućim izazovima u pomorstvu?’ 45% ispitanika je odgovorilo pozitivno dok je 42% ispitanika iskazalo potrebu za dodatnom obukom a 11% je smatralo da postojeće obuke ne mogu da održe korak s nastupajućim promjenama. Takođe je 73% ispitanika odgovorilo da je pandemija Covid-19 promijenila budućnost pomorstva nagore.
Prema navodima ICS-a, da bi se zadržao pomorski kadar potrebno je analizirati i nastaviti redovno globalno praćenje radne snage kako bi se osiguralo da ponuda pomoraca sa STCW sertifikatom nastavi da ide u korak sa potražnjom. Od vitalne je važnosti da pomorska industrija aktivno promoviše karijeru u pomorstvu i unaprijedi obrazovanje i obuku pomoraca širom svijeta, što je posebno važno u periodu oporavka od posljedica pandemije.
Usljed pojačane frekvencije saobraćaja, prvenstveno ka primorskim opštinama, intezevirane su policijske aktivnosti, na kontroli i nadzoru drumskog saobraćaja i najfrekventnijih saobraćajnica, iz vazduha, saopšteno je iz Uprave policije.
Riječ je o akciji “Helikopter” koju kao i prethodnih godina realizujeUprava policije – Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja, u saradnji sa Avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova.
– Na ovaj način se želi dati podrška policijskim službenicima saobraćaje policije, prvenstveno kao vid preventivnih aktivnosti u otklanjanju saobraćajnih gužvi i zastoja, ali i naporima na uočavaju i sankcionisanju vozača koji čine najteže saobraćajne prekršaje, kao i sveukupnim aktivnostima koje su predviđene Planom mjera i aktivnosti za ljetnju turističku sezonu, 2021. godine – navodi se u saopštenju.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) objavili su presjek stanja za subotu, 31.jul.
Ukupno je dijagnostikovano 145 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to: 132 među građanima Crne Gorei 13 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
izložba, Narodna nošnja Dobrote/ foto: Radio Kotor
izložba, Narodna nošnja Dobrote/ foto: Radio Kotor
crkva Svetog Mihovila, Dobrota
Izložba “Narodna nošnja Dobrote ” iz porodične zbirke Radimir otvorena je sinoć u crkvi Sv. Mihovila u Dobroti.
Zbirka je registrovana kod Ministarstva kulture Crne Gore, kao pokretno kulturno dobro od lokalnog i nacionalnog značaja. Izloženi su autentični primjerci nošnje, a neki predmeti su stari i preko 300 godina.
O postavci izložbe govorila je etnološkinja antropološkinja Danijela Đukić.
,, Izložena je mušku i ženska narodnu nošnja iz Dobrote, kao i dječija muška i ženska narodna nošnja, upotrebni predmeti koji idu uz nošnju zajedno sa asesoarima, kao što su na primjer suncobran, rukavice, torbe. Tu je i neizostavna dobrotska čipka koja ističe nematerijalno kulturno dobro i samu vještinu izrade, koja se i danas baštini. Po prvi put večeras su izložene ženske cipele i kućne papuče koje datiraju iz 18. vijeka a koje su izrađene su u Veneciji”, kazala je Đukić.
izložba, Narodna nošnja Dobrote/ foto: Radio Kotor
Zoran Radimir je pojasnio prisutnima zašto je njegova porodica odlučila da izložbu predstavi baš u crkvi Sv.Mihovila.
,, Još 1684. italijanski kartograf napravio kartu Boke Kotorske na kojoj su u Dobroti bila samo četiri toponima, Sveti Matija, Sveti Stasije, Klačina i Radomiri. Na ovom mjestu došla su tri brata Radimira sa Ljute i ovdje su napravili svoje prvo naselje, te je zato taj toponim nosio u njihovo ime. Ubrzo su napravili ovu crkvu i od tada- skoro 300 godina, ova crkva je bila u funkciji ali pošto se koristila samo jednom godišnje moj brat i ja , koji smo ovu crkvu renovirali 2008. , odlučili smo da da joj damo i kulturnu funkciju, da u ovoj crkvi barem tokom ljetnjih mjeseci bude izloženo nešto od velikog kulturnog nasiljeđa Dobrote i Boke Kotorske. Dobrota nema ni muzej ni galeriju, a ima veliku i bogatu prošlost i istoriju, tako da smatramo da Dobrota svakako zaslužuje jedan prostor za kulturu”, ističe Radimir.
Podsjetimo, izložba će za posjetioce biti otvorena svakog dana od 19 – 22h do početka septembra, a po potrebi i na zahtjev može i u drugom terminu uz najavu na tel. 067 201 163
Pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić najavio je da će u borbu protiv prekoračenja brzine na moru biti uključeni i dronovi.
Špic je sezone pa Lukšić, naredna dva-tri vikenda očekuje veliki broj plovila u crnogorskim vodama.
“Veliki je broj pomorskih objekata, brodova, jahti, malih čamaca, glisera, skutera, pedalina kupača… to je sve dio pomorskog saobraćaja koji Uprava komtroliše na moru”, kazao je Lukšić.
Nedavno je maloljetnik povrijeđen na moru tako što je pao sa gume koju je vukao gliser.
“Osobe koje su teglile objekat odgovrne su za lice koje je na njemu, kao i drumskom saobraćaju, preuzimaju odgovornost za posljedice koje se mogu desiti”, kazao je Lukšić.
Ovoga ljeta, kaže, bilo i dosta slučajeva otkazivanja motora brodova. One koji koriste čamce poziva da provjere ispravnost plovnih objekata koje koriste.
Žarko Lukšić – foto TVCG printscreen
“Imali smo par zahtjevnih akcija do jula mjeseca, nekih 4 značajnijih gdje je spašeno 26 osoba, u julu 7, 38 osoba je spšeno prvenstveno na području barske Opštine, Bokokotrorskog zaliva i bio je jedan slučaj kada je ribaru pozlilo na otvorenom moru”, kazao je Lukšić.
On dodaje da je obzirom na veliki broj plovila Bokokotorski zaliv najzahtjevniji i najavio novitete u borbi protiv onih koji prekoračuju brzinu na moru.
“U narednom periodu sa Inspekcijom sigurnosti pomorske plovidbe Kotor ćemo upotrebom dronova sa naših plovila i upotrebom drugih tehničkih mogućnosti sankcionisati ćemo
Kako je zabilježio naš čitalac turisti na gradskoj rivi Pine u Tivtu potražili su hladovinu na travnjaku ispod palme. Na čuđenje rijetkih prolaznika, oni su se odmarali, a vi sami procijenite koliko je mjesto za odmor primjereno na glavnoj gradskoj rivi, udaljenoj samo 100 metara od elitnog turističkog kompleksa Porto Montenegro.
Tropske vrućine se nastavlaju, a preporuka ljekara za ovako tople dane jeste izbjegavanje izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana.
Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i vruće, a najviša dnevna temperatura iznosiće 40 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, južnih smjerova.
Kada je prošli mjesec prvi put od početka pandemije putnički brod uplovio u Venecijansku lagunu, stotine ljudi okupilo se na kopnu i u malim brodovima u znak protesta.
Nekoliko nedelja kasnije, činilo se da ih je vlada poslušala te je izvijestila da će zbog zaštite ekološkog sistema i venecijanske kulturne baštine, brodovi za krstarenja biti zabranjeni u laguni od 1. avgusta. Taj potez okončao je godine političkog oklijevanja, očito stavljajući zahtjeve stanovnika i kulturnih tijela iznad zahtjeva lučkih radnika i turističke industrije.
“Za nas je to velika pobjeda. Mnogi ju uspoređuju s borbom između Davida i Golijata”, rekao je član skupine No Grandi Navi Tommaso Cacciari. No, bitka možda nije završila.
Dok se aktivisti brinu oko zagađenja i erozije u gradu koji je već ugrožen zbog porasta mora, lučki radnici pogođeni višemjesečnim blokadama strahuju za svoje preživljavanje.
Brodovi iznad 25.000 tona bit će zabranjeni u plitkom kanalu Giudecca koji prolazi pokraj Piazze San Marco, najpoznatije znamenitosti grada. Brodovi za krstarenje obično teže najmanje četiri puta više.
Budućnost ostaje neizvjesna. Rim je u prošlosti mnogo puta donosio zakone kojima je ograničen pristup kruzera Veneciji, ali alternativno pristanište još nije spremno.
Vlada želi ubrzati izgradnju pristaništa u industrijskoj luci u blizini Marghere, ali nema znakova da će to uskoro biti dovršeno.
Jane da Mosto iz grupe ‘We are here Venice’ koja je usmjerena na ekološke i društvene projekte, pozdravila je zabranu kruzerskih “čudovišta”, no boji se da to nije dugoročno rješenje.
Direktor grupe Bassani koja pruža lučke i turističke usluge Filippo Olivetti rekao je da Venecija ne bi mogla preživjeti bez brodova za krstarenje. “Ludo je to za luku i područje koje je svoje bogatstvo zaradilo na lučkim aktivnostima i pomorskom prometu. Ona će sada postati samo malo više od male marine”, rekao je Olivetti.
