Zaštita prirodnog nasljeđa Mediterana: Donosioci odluka moraju uvažiti preporuke nauke

0
Zaštita prirodnog nasljeđa Mediterana: Donosioci odluka moraju uvažiti preporuke nauke
Foto IBM

Institut za biologiju mora na sastanku u Malagi predstavio projekat MedSeaRise



Predstavnice Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru učestvovale su na sastanku “2nd Mission for Natural Heritage Institutional Dialogue”- drugom sastanku o institucionalnom dijalogu na temu zaštite prirodnog nasljeđa, koji je održan u Malagi, Španija, 28. i 29. novembra. Sa kolegama sa Univerziteta iz Malte, dr Danijela Joksimović i dr Dragana Drakulović su predstavile projekat MedSeaRise, koji za cilj ima razvoj zajedničke metodologije u suočavanju sa rizicima povezanim sa postepenim podizanjem nivoa mora.

Sastanak je organizovan od strane IUCN Centre for Mediterranean Cooperation, Interreg Euro-Med Natural Heritage Mission projekta i Spanish Institute of Oceanography – Centro Oceanográco de Málaga.

Dvodnevni sastanak je imao za cilj da putem institucionalnog dijaloga diskutuje izazove politike i promoviše riješenja za ključna tematska pitanja relevantna za očuvanje prirodnog nasleđa Mediterana. Učesnici su razgovarali o preprekama, problemima, novim pristupima i mogućnostima za očuvanje prirode u regionu, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.

Prvi dan sastanka bio je posvećen obnovi i zaštiti mora i obale, sa popodnevnom sesijom posvećenom kontekstu španske restauracije. Ovo je bila ključna diskusija u kontekstu obnavljanja najmanje 20% kopnenih i morskih površina u svijetu do 2030. godine, kao što je identifikovano u okviru cilja 2 Globalnog okvira za biodiverzitet. Diskusija je bila veoma značajna i s obzirom na cilj da 30% kopnenih, obalnih, slatkovodnih i morskih ekosistema postignu dobro stanje do 2030. godine prema Zakonu EU o obnovi prirode.

Foto IBM

Drugog dana sastanka održana je sesija o izgradnji kapaciteta političko-naučnih odnosa, odnosno modela zagovaranja koji će obezbijediti da naučni zaključci i preporuke budu vodilja prilikom donošenja političkih odluka u sferi zaštite i upravljanja morskim i obalnim zonama. Cilj je bio pružiti uvid u projekte i organizacije koje se bave zaštitom da bi se bolje snalazilo u složenosti donošenja odluka za očuvanje prirode. Pored toga učesnici su imali priliku da se upoznaju, razmjene ideje i identifikuju nove mogućnosti za saradnju.

Predstavnice Instituta za biologiju mora UCG iz Kotora su na sastanku zajedno sa kolegama sa Malte predstavile projekat MedSeaRise, njegove glavne ciljeve i aktivnosti, a imale su priliku i da se upoznaju sa aktivnostima brojnih drugih aktuelnih projekata koji imaju za cilj očuvanje biodiverziteta Mediterana.

Institut za biologiju mora jedan je od šest partnera na projektu MedSeaRise koji se finansira iz sredstava INTERREG EUROMED programa. Klimatske promjene su evidentne u mnogim aspektima, među njima je i progresivno povećanje prosečnog nivoa mora. Procjena rizika koji proizilaze iz varijacija nivoa mora zahtijeva kvantifikaciju svih elemenata koji nivo mora čine opasnim, a kako bismo se efikasno prilagodili budućim uslovima, potrebno je pouzdano znanje o scenarijima kretanja nivoa mora. Tokom MedSeaRise projekta, čija će implementacija trajati do proljeća 2026.godine, naučnici iz Grčke, Italije, Španije, Francuske, Malte I Crne Gore rade na identifikovanju zajedničkog skupa najboljih praksi za korištenje dostupnih scenarija budućih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera u cilju zaštite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama. Ukupan budžet projekta iznosi 599.999,79 EUR-a, od čega Univerzitetu Crne Gore – Institutu za biologiju mora pripada 87.322,50 EUR-a.

Ulov mjeseca novembar gof 32 kg

Novembar_Drugo mjesto_Zoran_Docic tuna 61 kg

Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA, odnosno Marine Centrima osvojio je Zoran Ćuk sa ulovljenim gofom od 32kg.

Gof je ulovljen na dubini od 74m, njeska je bila živa lignja. Od opreme je korištena struna 8x Sakura 0.40, štap Vitality 2 210 20-30lb, predvez Seaguar Tuna 0.84.

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama, odnosno Marine Centrima osvojio je  Zoran Docić sa tunom od 61kg.

Novembar_Drugo mjesto_Zoran_Docic tuna 61 kg

Tuna je ulovljena puškom u Ulcinju.

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA, odnosno Marine Centrima osvojio je Beli Alivodić sa krnjom od 10.5kg

Krnja je ulovljena troling tehnikom na barskoj seki, na dubini od 60metara. Borba je trajala 10min, mamac je bio lignja.

Novembar trece mjesto_Beli Alivodic kernja10.5kg

Od opreme je korišten štap Penn batalgion 30 lbs, multiplikator Makaira 50lbs, na 0.70 fluorocarbon Duel.

Da podsjetimo na pravila za uščešće u nagradnoj igri:

Da biste se prijavili za nagradnu igru potrebno je da nam pošaljete sliku ulova zajedno sa ribolovcem (kako bi se vidjela autentičnost), broj ribarske dozvole,

težinu ulovljenog primjerka kao i način na koji je došlo do ulova, odnosno interesantnu ribarsku priču koja se takođe vrednuje.

Prijavite se! Podijelite sa nama svoju ribarsku priču!

Luka Kotor – tokom 2025. uploviti će 485 brodova koji će dovesti oko 700.000 putnika

Luka Kotor – tokom 2025. uploviti će 485 brodova koji će dovesti oko 700.000 putnika
Luka Kotor – foto Ivka Janković

Prema najavama u Luku Kotor u 2025. godini će uploviti 485 brodova koji će dovesti oko 700.000 putnika.

“Povećanje ili smanjenje broja ulazaka kruzera u Kotorski zaliv ne zavisi od Luke. Mi smo jedna od najprestižnijih destinacija i koliko god se kruzing industrija razvija, a to je najbrže rastuća turistička industrija, mi ćemo da budemo poželjna destinacija i postojaće potreba za povećanjem. Pitanje je samo da li to može da bude održivo u našim uslovima ili ne.

Naša namjera je da kroz stvaranje uslova podignemo uslugu da možemo da upravljamo sa svim tim stvarima na način koji je u interesu Grada, u interesu kompletne zajednice i u interesu cjelokupne destinacije. Ne treba licitirati sa brojevima, treba licitirati sa kvalitetom usluga – možemo da imamo kvalitetniju uslugu sa manje dolazaka i da to bude možda benefit za sve, a to su stvari koje slijede tek nakon što stvorimo uslove da to možemo”, kazao je direktor Luke Kotor Ljubo Radović za Boka News.

“Od Božića do Božića” od 20. decembra do 8. januara – donosimo program

0
Od Božića do Božića

Manifestacije „Od Božića do Božića“ će trajati od 20. decembra 2024. do 8. januara 2025. godine. Kroz niz sadržaja, od koncerata, nastupa školskih horova, do posjeta Djeda Mraza i vilenjaka, ova manifestacija će obogatiti naše ulice i vaša srca, poručuju iz TO Kotor.

Za vas smo pripremili brojne događaje koji će obuhvatiti sve generacije. Od novogodišnjeg dječijeg bazara „Sretno dijete, sretan grad“, nastupa i koncerta, do tradicionalnih običaja poput pripreme priganica i papalade ala maka, sve do specijalnih posjeta našim najmlađim i najstarijim sugrađanima. A tu je i tradicionalna manifestacija podjele paketića i druženje sa Djeda Mrazom i njegovom ekipom.

Započnite praznično radovanje sa nama, po 11. put, uz muziku koja spaja, i ljubav koja nas okuplja. Svi događaji su otvoreni za sve, a manifestacija će se održavati na različitim lokacijama u Kotoru. Vidimo se na Gradskoj rivi i Pjaci od sata u zakazano vrijeme!
Obećavamo razna iznenadjenja.

Organizatori manifestacije su NVU Karampana, Turistička organizacija opštine Kotor i Opština Kotor uz brojne sponzore.

“Od Božića do Božića” od 20. decembra do 8. januara – donosimo program
Foto TO Kotor

OD BOŽIĆA DO BOŽIĆA

20.12. NOVOGODIŠNJI DJEČIJI BAZAR “SRETNO DIJETE, SRETAN
GRAD” GRADSKA RIVA 11Η
23.12. TRADICIONALNI NOVOGODIŠNJI GRADSKI KONCERT GRADSKE MUZIKE – KC “NIKOLA ĐURKOVIĆ” 19H
24.12. PRIGANICE GRADSKA RIVA 10H
30.12. “BAJKA ZA NAZDRAVLJE” POSJETA DJEDA MRAZA I VILENJAKA
PORODILIŠTU I DJEČIJEM ODJELJENJU KBC KOTOR 09H
Dječija Nova godina

30.12 – CENTRALNA MANIFESTACIJA “ČEKAJUČI DJEDA MRAZA “
PJACA OD SATA 12h

3.1. “DOŽIVJETI STOTU” J.U. DOM STARIH ‘GRABOVAC’ RISAN 11H
4.1. TRADICIONALNA NOVOGODIŠNJA TOMBOLA GRADSKA KAFANA DOJMI 11 SATI
6.1. PRIGANICE GRADSKA RIVA 10H
8.1. PAPALADA ALA MAKA – GRADSKA RIVA 12H

Festival UBRZAJ 2024. u Kotoru – premijera filma “Stanić, Stoljeće”

0
Festival UBRZAJ 2024. u Kotoru – premijera filma “Stanić, Stoljeće”
Ubrzaj.me

Drugi dan kotorskog izdanja Festivala UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), danas 13. decembra 2024, otvara premijera filma STANIĆ, STOLJEĆE autora Andra Martinovića, u 18:30, u Kinu „Boka“ u Kotoru.

Film »Stanić, stoljeće« koncipiran je kao svojevrsna sublimacija stvaralaštva jednog od najvećih crnogorskih slikara. To je putovanje kroz njegovo slikarstvo, puno fantazije i duha, kroz koje nas vodi sam Stanić: njegovi iskazi o svakodnevici, o umjetnosti i kiču, o životu u malim mjestima, o savremenosti u slikarstvu, o televiziji… Svaka od odabranih opservacija iz intervjua datih kroz više od pola vijeka, spaja se sa dokumentarnim materijalom i njegovim slikama – kao komentar i kao umjetnička transpozicija, u prelamanju stvarnog i izmišljenog. Poseban segment čine iskazi Vojovih prijatelja i poštovalaca. O tome zašto su im Vojove slike bliske i važne, u filmu govore: Đorđe Kadijević, Rade Šerbedžija, Emir Kusturica, Radmila Vojvodić, Duško Vujošević i Branko Baletić.

Nakon toga, u 19h00, slijedi film Fotofobija, češko-slovačko-ukrajinske produkcije, dok će kotorsko izdanje biti zatvoreno projekcijom britansko-japanskog filma Dnevnici crne kutije,  koja počinje u 20h15.

Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu. Dodatno, posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru kroz sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.

Ulaz na sve projekcije je besplatan, a program i dodatne informacije su dostupni na sajtu ubrzaj.me, dok je program za Kotor dostupan na https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024-kotor/

MSC dominira tržištem: nove narudžbe i rekordni kapacitet flote

0
MSC dominira tržištem: nove narudžbe i rekordni kapacitet flote
MSC Tessa – Foto: gCaptain

Najnovija narudžba megamax brodova označava ključni korak u MSC-ovoj globalnoj strategiji.

Prema izvještaju Alphalinera, Mediterranean Shipping Co (MSC), najveći svjetsk kontejnerski brodar, naručio je deset novih megamax brodova kapaciteta 24.000 TEU, čime je njezin narudžbenik premašio 2 milijuna TEU, piše Splash247.com.

MSC je sklopio ugovor s brodogradilištem Hengli Heavy Industry (ranije poznatim kao STX Dalian) za narudžbu vrijednu oko 2,35 milijardi dolara. Ovo ulaganje dolazi u trenutku kada se procjenjuje da je MSC u trećem kvartalu ove godine zarađivao približno 1,8 milijardi dolara mjesečno.

Ranije ove godine MSC je potpisao strateški okvirni sporazum o suradnji s Hengli Heavy, koji uključuje narudžbe brodova, motora, popravke i konverzije. U rujnu je MSC naručio deset LNG dvogorivnih brodova kapaciteta 21.000 TEU iz istog brodogradilišta.

Najnovija serija brodova od 24.000 TEU trebala bi biti isporučena od 2028. godine nadalje. Kada narudžba bude potvrđena, MSC-ov ukupni narudžbenik dosegnut će 2,13 milijuna TEU, što je veći kapacitet od cijele flote Ocean Network Expressa (ONE), šeste najveće svjetske kontejnerske linije.

MSC se godinama pripremao za samostalno poslovanje na glavnim istočno-zapadnim trgovačkim rutama, što će se dogoditi od 1. februara sljedeće godine, kada završava 10-godišnje partnerstvo s Maerskom u okviru saveza 2M.

Osim novih narudžbi, MSC je također izrazito aktivan na tržištu rabljenih brodova. Od početka svoje povijesne kupovne ofenzive u kolovozu 2020., MSC je kupio više od 400 rabljenih brodova. Trenutno MSC ima globalni tržišni udio veći od 20%, postavši prva kontejnerska linija koja je premašila nekoliko ključnih granica, poput 5 miliona TEU, a ubrzo nakon toga i 6 miliona TEU.

Prema Alphalinera, MSC je ovog tjedna kupio još tri rabljena broda, čime nastavlja jačati svoj globalni utjecaj.

‘Najveći studentski prosvjedi od Miloševića, Vučić pokazuje strah’

0
‘Najveći studentski prosvjedi od Miloševića, Vučić pokazuje strah’
Sa protesta studenata u Beogradu, Foto: Reuters

U Srbiji traju najveći studentski prosvjedi od vremena Slobodana Miloševića, a Aleksandar Vučić možda prvi put pokazuje znakove straha, kazao je u Studiju 4 HTV-a Ratko Femić, urednik portala Nova.rs.

Prosvjedi studenata u Beogradu nastavljeni su i sinoć ispred RTS-a prosvjednici traže da se javno objave svi dokumenti vezano za rekonstrukciju nadstrešnice u Novom Sadu, u čijem je urušavanju, podsjetimo – poginulo 15 osoba. Studentska okupljanja na ulicama i trgovima Beograda prerasli su u otvoreni bunt protiv predsjednika Vučića i njegove politike.

– Sadašnji prosvjedi u Srbiji su drukčiji u odnosu na one ranije. Ranije je teško bilo motivirati mlade, koji nisu tada vidjeli svoj interes. Sad su se organizirali i ovo su najveći studentski prosvjedi od vremena Slobodana Miloševića, kazao je u Studiju 4 HTV-a Ratko Femić, urednik portala Nova.rs.

Ratko Femić je kazao kako su političari u drugom planu, a oporba prosvjeduje odvojeno od studenata. Studenti su sami inzistirali da se njihovi prosvjedi ne politiziraju i da na njima nema predstavnika opozicijskih stranaka.

Koliko je Vučić uvjerljiv?

– Vučićevo obraćanje naciji izgledalo je kao da je on sam napustio svoju konferenciju za novinare. Znamo da njegova kraća obraćanja od 20 i nešto minuta. A u direktnom prijenosu na televiziji čula se buka koju su studenti radili – tako da je Vučić skratio obraćanje, kazao je Femić.

Dodao je kako je Vučić djelomično ispunio zahtjeve studenata i pokazao spremnost da ‘spusti loptu’ i “možda prvi put pokazao neki oblik straha od predsjednika Srbije”.

Optužbe o plaćeništvu

Komentirajući Vučićevu izjavu da su studenti plaćenici Femić je kazao kako “takav narativ nije od jučer” te da se stranim plaćenicima naziva i oporbene zastupnike.

– Mi smo devedesetih imali narativ da su oni koji kritiziraju vlast i koji protiv nje prosvjeduju – od stranih službi primili novce. To nije ništa iznenađujuće, ali to je isprovociralo studente, kazao je.

Dodao je da Vučić zaista nije ispunio sve zahtjeve studenata o procesuiranju svih koji su umiješani u pad nadstrešnice i da se kazne one koji su tukli studente na ulicama.

Vjeruje da je na ulicama Beograda bilo 10 hiljada prosvjednika jer se studentima pridružuju i građani. Na prosvjede su pozvale i odvjetnička komora i udruge poljoprivrednika.

‘Gruda prosvjeda se zakotrljala i raste sve više’

– Gruda prosvjeda se zakotrljala i raste sve više i više. Prosvjedi neće stati i danas će biti još masovniji. Vidjet ćemo kakvim će pritiskom rezultirati, zaključio je.

Dodao je kako Aleksandar Vučić često govori o podršci Rusije i Zapada koju uživa, ali nije siguran koliko taj narativ u ovom slučaju može pomoći.

– Kad proključa negdje u zemlji – ne pomaže puno međunarodna podrška. Čak smatra da se to ne može ni nazvati podrškom. “Ne vjerujem da bi oni dali ruku u vatru za Vučića, ako ga narod neće”, ustvrdio je.

Zračna luka Dubrovnik druga po porometu u Hrvatskoj

0
Zračna luka Dubrovnik druga po porometu u Hrvatskoj
Foto Zračna luka Dubrovnik

Među svih osam zračnih luka u Hrvatskoj i jednim zračnim pristaništem, zračna luka Zagreb je i u oktobru i u deset mjeseci imala najviše putnika. Ta je zračna luka ujedno s početkom decembra prvi puta u povijesti zabilježila i 4-milijuntog putnika u godini.

Na drugom mjestu je zračna luka Dubrovnik, koja je u 2024. znatno poboljšala ‘performanse” te je prvih deset mjeseci završila s 22 posto više putnika nego u godini prije ili s njih 2,86 miliona, od kojih je nešto malo više d 306 hiljada bilo samo u oktobru, koji je time za 26,5 posto bolji od istog mjeseca prošle godine.

Zračna luka Split je s 304,1 hiljadom putnika u oktobru ili 12,5 posto više nego lani na trećem mjestu, a s njih gotovo 3,5 miliona u deset mjeseci na drugom, iza Zagreba, što je i porast od sedam posto u odnosu na iste mjesece prošle 2023. godine.

S više od milion putnika u deset mjeseci ili njih 1,57 miliona, može se još pohvaliti samo zračna luka Zadar.

Za dan 20 saobraćajnih nezgoda, pet osoba povrijeđeno teže, šest lakše

0
Za dan 20 saobraćajnih nezgoda, pet osoba povrijeđeno teže, šest lakše
Policija – Kotor – foto Boka News

U Crnoj Gori se u posljednja 24 sata dogodilo se 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba povrijeđeno teže, a šest lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, Kotoru četiri, Baru i Tivtu po dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom, Bijelom Polju i Žabljaku.

Izdat je 351 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava.

Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Budžet Opštine za 2025. godinu planiran na 35.8 miliona eura

0
Budžet Opštine za 2025. godinu planiran na 35.8 miliona eura
Herceg-Novi – foto Opština HN

Budžet Opštine Herceg Novi za 2025. godinu planiran je na iznos od 35.865 miliona eura, što je za 23,15% , odnosno 6,742 miliona više nego što je bio planirani Budžet za ovu, 2024. godinu.

Kapitalni budžet za narednu godinu projektovan je na 12,020 miliona eura, istakla je sekretarka za finansije, Vesna Milović na centralnoj javnoj raspravi na Nacrt Odluke o Budžetu za 2025. godinu koja je dana održana u skupštinskoj sali Opštine Herceg Novi.

Ona je objasnila da je planiranje budžeta urađeno u skladu sa smjernicama Ministarstva finansija za jedinice lokalnih samouprava za 2025. godinu, zahtjevima potrošačkih jedinica i realnom procjenom budžetskih prihoda.

„Lokalni porezi planirani su u iznosu od 16,6 miliona eura što čini 46,28% ukupnih budžetskih prihoda. Najznačajniji je porez na nepokretnosti planiran na 11,9 miliona i učestvuje sa 71,69% u ukupnim lokalnim porezima, a sa 33,18% u ukupnim prihodima budžeta. Prihodi na osnovu sopstvenih naknada planirani su u iznosu od 8,055 miliona i čine 22,46% ukupnih budžetskih prihoda. Planirani iznos naknada za opremanje građevinskog zemljišta i urbanu sanaciju iznosi 7,8 miliona ili 96,83% ukupnih sopstvenih naknada“, kazala je sekretarka Milović.

Kako je informisala, tokom javne rasprave na Nacrt Odluke o Budžetu Opštine Herceg Novi za 2025. godinu pristigle su četiri sugestije.

„Elektronskim putem sugestije su uputili Služba za zajedničke poslove, Služba zaštite i spašavanja, JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Jospi Bepo Benković“ i Sindikalna organizacije JRDS RTHN. Navede sugestije odnosno primjedbe biće razmotrene, a potom sačinjen Izvještaj“, kazala je sekretarka Milović.

Kako je najavila, Odluka o Budžetu Opštine Herceg Novi za 2025. godinu biće na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine opštine Herceg Novi koja je planirana za kraj ovog mjeseca.