Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako vjeruje da Rusija “ima karte” u bilo kakvim mirovnim pregovorima za okončanje rata u Ukrajini jer je “uzela puno teritorija”.
“Mislim da Rusi žele vidjeti kraj rata, stvarno mislim. Mislim da imaju karte jer su zauzeli mnogo teritorija. Imaju karte”, rekao je Trump u razgovoru za BBC dok se vraćao u Washington nakon govora na investicijskom sastanku u Floridi, koji je poduprla Saudijska Arabija.
Trump je također rekao da vjeruje kako Moskva želi vidjeti kraj rata koji je započela prije gotovo tri godine, invazijom punog opsega na Ukrajinu.
Trump je tijekom govora na Floridi drugi put u jednom danu nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom”. “On odbija izbore. On je nisko u ukrajinskim anketama. Kako možete biti visoko dok se svaki grad ruši?” rekao je Trump.
Zelenski je njegovu izjavu nazvao “dezinformacijom”, optuživši ga da živi “u prostoru dezinformacija koje dolaze iz Moskve”. Njegov petogodišnji mandat trebao je isteći u svibnju ove godine, ali su izbori suspendirani zbog ratnog stanja koje je na snazi od veljače 2022.
Trump je tvrdio da Zelenski ima samo 4% podrške u Ukrajini, no BBC navodi da je anketa provedena ovog mjeseca pokazala da 57% Ukrajinaca vjeruje svom predsjedniku.
GP Debeli brijeg. – foto S. Kosić Boka News – ilustracija
Jasni ekonomski interesi glavni su razlog zbog kojeg je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja, saopšteno je iz Kabineta predsjendika Vlade.
Iz Kabineta su saopštili da su u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
„Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja“, saopštili su iz Kabineta povodom usklađivanja vizne politike Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), a u cilju informisanja javnosti.
Oni su naveli primjer Rusije, odakle dolazi 230 hiljada posjetilaca godišnje. Takođe, ova zemlja i dalje ima značajan uticaj na ekonomiju i država je sa najvećim brojem osobe koje u Crnoj Gori imaju regulisan boravak, njih 18,43 hiljade.
Iz Kabineta su naveli i Azerbejdžan, odakle je došla investicija od milijardu EUR u rizort Portonovi, kao i oko 15 hiljada turista godišnje.
„Iz Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Bahreina Rastuće primjetne su rastuće investicije u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio-konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta“, navodi se u saopštenju.
Tu je i Turska, treći po veličini investitor u Crnoj Gori, sa 320 hiljada posjetilaca godišnje. Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11,47 hiljada državljana Turske.
Među tim državama je i Kina, koja učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima, a evidentiran je i broj zabilježenih ulazaka od 58 hiljada turista u prošloj godini.
„Bjelorusija je ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana. Na listi čekanja je 50 ljudi, a troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje“, rekli su iz Kabineta.
Za Crnu Goru je, kako su objasnili, ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju.
U cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa.
Tu se, prije svega, misli na izmjenu legislative, konkretno Zakona o strancima.
„Jedna od inicijativa je i angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže. Na taj način, ukidanje vizne liberalizacije za određene zemlje ne bi negativno uticalo na crnogorsku privredu“, navodi se u saopštenju.
Tu je i reforma Viznog informacionog sistema, za šta su obezbjeđena sredstva od milion EUR u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije. Time će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i online apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU.
Iz Kabineta su saopštili da je Crna Gora privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru.
Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio-destinacija, ima ograničenja zbog nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz EU.
„U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene Reformskom agendom 2024-2027, uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU“, zaključuje se u saopštenju.
NVO Harlekin obavještava javnost da, u saradnji sa Opštinom Tivat i Turističkom organizacijom Tivat, privodi kraju pripreme ovogodišnjeg tradicionalnog Karnevala lastovskog.
“Pozivamo sve zainteresovane grupne i pojedinačne maske i druge učesnike i gledaoce, da nam se pridruže u nedjelju 02. marta i svojim učešćem učine ovu feštu lijepim druženjem u Donjoj Lastvi” – saopšteno je iz Harlekina.
Registracija učesnika će početi u 13 sati u VII kvartu, a kolona kreće u 14 sati.
Suđenje i spaljivanje Krnja će biti u centru mjesta.
“Nakon toga pozivamo vas na maskembal i dodjelu nagrada najboljim maskama. Računajući na tradicionalnu sreću, i dobre prognoze vremena, vjerujemo da ćemo vam ponovo pružiti veoma prijatno poslije podne sa nama” – istakli su.
Zaposleni u Opštini Kotor zbog političke situacije u tom gradu još nijesu primili januarsku platu, pa će se već krajem naredne sedmice okupiti ispred zgrade opštine, a blokiraće i saobraćajnicu na kružnom toku.
Reprezentativna sindikalna organizacija organa uprave Opštine Kotor obratila se javnosti saopštenjem koje prenosimo u cjelosti:
-Zbog zabrinjavajuće političke situacije u našem gradu, uzrokovane nezavršetkom lokalnih izbora održanih u septembru prošle godine, vezano za kašnjenje isplata zarada za zaposlene u opštini za januar i bitnog narušavanja funkcionalnosti našeg grada u smislu trenutne nemogućnosti opštine da vrši bilo koju vrstu plaćanja prema građanima, privredi i trećim licima, svjesni da ovo stanje može potrajati duže vremena, sastanak zaposlenih opštine Kotor, na sjednici održanoj 15.02.2025 godine, u palati Bizanti, donio je većinom glasova sljedeće odluke:
1. Zaposleni u Opštini Kotor će, nakon prijave nadležnom organu, za vrijeme pauze od 11:00 -11:30 (najduže) uzastopno pet radnih dana, organizovati proteste i to: jedan dan ispred zgrade opštine i četiri puta na lokaciji kod kružnog toka u blizini Pošte Crne Gore.
2. Protestom kod kružnog toka zaustaviće se saobraćajnica na određeno vrijeme, nakon dozvole od nadležnog organa.
3. Zadužuje se predsjednik Sindikalne organizacije da prijavi proteste nadležnom organu i da tačno odredi datum i vrijeme njihovog trajanja, vodeći računa da vrijeme trajanja protesta kod kružnog toka, određeno tačkom 1 Odluke, bude optimalno određeno, kako ne bi u značajnoj mjeri uticali na saobraćaj.
4. Nakon dobijanja dozvole od nadležnog organa za proteste, predsjednik sindikata dužan je da obavijesti sve zaposlene o svim pojedinostima vezanim za realizaciju ove aktivnosti.
Sindikat Opštine Kotor još jednom apeluje na državne organe i sve političke aktere u našem gradu da uprkos svim razlikama dođu do dogovora, ne samo radi isplata zarada zaposlenim već i kako bi Opština Kotor zadržala poziciju sredine u kojoj se istinski čuva i poštuje tradicija međusobnog uvažavanja i tolerancije sugrađana pa i u političkom životu našeg grada s obzirom na činjenicu da ako je Opština Kotor “ranjiva” po bilo kom osnovu, to utiče na svakodnevni život svih nas građana-zaključuje se u saopštenju koje potpisuje dipl. prav. Aleksa Blagojević, predsjednik Reprezentativne sindikalne organizacije organa lokalne uprave Opštine Kotor.
Inćuni – lagano gratinirani smjesom od krušnih mrvica, češnjaka i mirisnih trava, posuti rajčicama trešnjicama, popečeni u pećnici samo malo više od 5 minuta
Recept laganog gratiniranja male ribe koje odavna propagiram, kojeg su mnogi prihvatili sa jedinim razlikama (sudeći po fotografijama koje mi šalju), manjeg ili većeg pečenja ribe – izvrsno stoji i sa inćunima. Ako još dodamo i male rajčice – trešnjice, te začinimo dobrim maslinovim uljem dobijamo jedan ukusan i zdravi obrok. Spada , dakako, i u vrlo ekonomična jela – uz dobru salatu od krumpira izmiješanog sa rukolom ili gorkim trščanskim radičem – što bi bolje mogli tražiti od Mediterana.
Vrijeme pripreme: 10 min + 5/10 minuta pečenja
Za 4 osobe
Potrebni sastojci:
800 g inćuna (manje ili više)
2 kriške starog, bijelog kruha
2 režnja češnjaka
3 grančice peršina, mažurana i majčine dušice
ružmarin – nekoliko čuperaka
korica limuna
sol, papar
3 -5 jž maslinovog ulja
100 g rajčica/trešnjica
Priprema:
Inćune očistite – najbolje prstima: odstranite glavu povlačeći i trbušni dio. Operite vrlo kratko svaki inćun ispod tekuće vode i nemojte ih držati natopljene u vodi dok sve to obavljate. (Jedan česti prizor kod kuhara nevičnim čišćenju i pripremi male plave ribe). Stavite ih na nagnutu kuhinjsku dasku da se ocijede.
Rajčice – trešnjice prepolovite, posolite, lagano nauljite i pospite timijanom.
Popecite kriške starog bijelog kruha (može i toasta). Naravno da možete koristiti krušne mrvice – ali gratiniranje ribe, gdje se mrvice kruha (ma koliko suhe nikada ne mogu potpuno izmljeti u savršene mrvice, dobre za pohanje, ali ne i gratiniranje), napiju maslinovog ulja, pa još namirisane mirisnim travicama i fino ispeku do točke hrskavosti, nešto je sasvim drugo. Dakle, u manji blender izlomite popečeni kruh, češnjak, peršin, obavezno svježi mažuran i majčinu dušicu (timijan), zavrtite nekoliko puta i sameljite.
U zdjelu pažljivo iskrenite inćune, zalijte ih maslinovim uljem, posolite, popaprite, promiješajte i tada pospite mljevenim mrvicama sa začinima. Izribajte i koricu jednog neprskanog limuna. Ponovno rukama izmiješajte da se ribice što bolje začine i da ostane na njima što više mase za gratiniranje.
Nema naknadnog posipanja i klasičnog gratiniranja – riba se previše osuši i izgubi onaj izgled, ukus i način pripreme ribe na priobalju.
Lagano nauljite pekač u kojoj ćete peći ribu – složite inćune, na njih začinjene rajčice. Ako nemate trešnjica, isjeckajte ćvrstu, zrelu rajčicu i odstranite joj sjemenčice i vodu. Umetnite i čuperke ružmarina.
Pećnicu zagrijte na 200 – 220 (zavisi od pećnice). Postavite pekač u sredinu pećnice i ostavite da se inćuni peku negdje 5 -10 minuta (dok ne dobiju boju). Nemojte ih prepeći – to je mala, tanka riba kojoj ne treba dugo pečenja (zato i koristimo jaku pećnicu) – pravilno ispečena ostaje vrlo sočna i puna ukusa.
Poslužite ih uz zdjelu salate od krumpira i rukole (ili radiča) ili pak uz ostalu ribu ako imate bogatiji riblji menu.
Markov rt i nekadasnja hotelska plaža sada sa vilama – Foto: MZ Prčanj i Stoliv
Morsko dobro je porodičnu javnu plažu namijenilo za ogroman ugostiteljski objekat sa terasom i plutajućim privremenim objektom, zbog čega su mještani Stoliva i Prčanja negodovali peticijom i najavljuju tužbu.
Građani/ke Stoliva i Prčanja strahuju da će ostati i bez jedine preostale javne plaže na Markovom rtu, što je po ubrzanoj proceduri Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i JP Morsko dobro (JPMD), nagoviješteno najavom tendera za njen zakup. Zabrinutost je opravdana, s obzirom da proces postepenog pretvaranja javnih plaža na Markovom rtu u privatne-hotelske, za potrebe hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort, traje već četiri godine, koliko traje i borba mještana za svoj javni prostor.
Nakon što su na središnjem dijelu nekadašnje plaže hotela “Vrmac” izgrađene vile, građanima je najprije oduzeta porodična plaža ispod sadašnje samoposluge (Prčanj), a ukoliko lokalna uprava i državne institucije ne zaštite prava građana, sada prijeti uzurpacija i plaže koja se proteže ka Stolivu (nekadašnji šank “Oskar”). Potencijalni zakup plaže, koja se do sada u Atlasu plaža vodila kao „porodično javno kupalište” bio je glavna tema razgovora predstavnika mjesnih zajednica Stoliv i Prčanj (17.02.), koji su iskazali oštro negodovanje i zaprijetili tužbom.
U saopštenju koje su objavili kažu da je Morsko dobro porodičnu javnu plažu namijenilo za ogroman ugostiteljski objekat sa terasom i plutajućim privremenim objektom, te da se protive mogućnosti da im se uskrati jedini prostor na kojem mogu da se kupaju.
-Mještani Prčnja i Stoliva s razlogom su zabrinuti povodom najavljenog tendera za zakup plaže na Markovom rtu. Najnovija zbrzana akcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i JP Morsko dobro (JPMD) direktno dovodi u pitanje da li ovi organi brinu o dobru građana i zakonskom pravu na korišćenje 50% javne površine koja je porodično javno kupalište. Ministarstvo i JPMD olako uzurpiraju javni prostor, te krše pravo građana na javni prostor.
JPMD je već 2021. godine na štetu građana donijelo nezakonitu odluku i hotelsku plažu pretvorilo u građevinsko zemljište za pet vila „Kroling d.o.o.” iz Danilovgrada, kao vlasnika hotela „Hyatt Regency Kotor Bay Resort”. A zatim, pod isprikom da se hotelu mora obezbijediti nova plaža, JPMD odlukom javnu plažu građana sa prčanjske strane je nelegalno dodijelilo hotelu. Građanima je tu zabranjen pristup, uz grubo šikaniranje mještana, kažu mještani i potsjećaju da od tada traje, njihova borba da se povrati pređašnji režim korišćenja te plaže.
Ogorčeni su što se JPMD ponovo usuđuje da im sada oduzima zvanično porodično javno kupalište sa stolivske strane, koje je jedini je preostali prostor za kupanje mještana Kotora, Prčanja, Stoliva, na kojem jednim dijelom nije bilo plažnog mobilijara, te se protive njegovom pretvaranju u ogroman kafić, sa terasom i plutajućim objektom.
-Ovo je jedina plaža u Stolivu, na kojoj ljeti boravi najveći broj Kotorana, Prčanjana, Stolivljana i gostiju. U cilju zaštite interesa građana, obratili smo se JPMD peticijom za očuvanje javne dostupnosti plaže na Markovom rtu i da se ona izuzme iz davanja u zakup, kako bi još jednom ukazali na značaj ovog resursa od vitalnog interesa za mještane. Ali je JPMD bez odgovora, gluvo na potrebe mještana.
Izgradnjom ugostiteljskog objekta sa terasom i plutajućim privremenim objektom, mještani ostaju bez javnog prostora. Do svega ovoga je, vjerovatno, došlo da bi se osujetio rad Komisije šest primorskih opština, i njihovog zahtjeva za decentralizaciju i donošenje odluke da se gazdovanje obalom i odlučivanje vrati lokalnim zajednicama, zaključuju građani Stoliva i Prčanja.
Kako JPMG odgovora građanima?
U svom saopštenju skreću pažnju na neravnopravan položaj građana u odnosu na privatne investiture u samom pristupu menadžmenta Morskog dobra.
-Bez konsultacija, kasnim tenderom i sa minimalnim rokovima najavljuje novi tender, te se ne uzimaju u obzir peticije lokalnog stanovništva. Zakon propisuje proceduru u kojoj se vode javne rasprave od 15 dana, kada građani imaju pravo na uvid planske dokumente bar 15 dana, kada se daju prigovori, koji se onda trebaju uvažiti. Ali za ovaj tender JPMG ne poštuje procedure. Kome služi ovakvo preduzeće JPMG, i od čijih novaca se JPMG izdržava? JPMG živi od građana i na grbači građana! I nikako ne vodi računa o njihovim interesima, gazeći im prava, poručuju sa sastanka mjesnih zajednica Stoliv i Prčanj.
/M.D.P./
*Legenda: Plaža Markov rt sa malim preostalim dijelom bez ležaljki, i nekadašnjom hotelskom plažom, koja je odlukom JPMG naprasno postala građevinsko zemljište za pet vila hotela
Hercegnovska dvorana Park sinoć je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, dok su mališani sa osmjehom na licima pratili uzbudljivu predstavu „Mala škola rokenrola“, u izvođenju Malog pozorišta „Duško Radović“. Ova dinamična predstava, odigrana u okviru programa 56. Praznika mimoze, još jednom je dokazala da spoj muzike i pozorišta može donijeti nezaboravan doživljaj publici svih generacija.
„Mala škola rokenrola“, namijenjena djeci uzrasta od 3 godine i starijoj, nije samo pozorišna predstava, već i prava muzička avantura. Kroz priču o otkrivanju čarolije rokenrola, mališani su zajedno sa glumcima plesali, pjevali i učili o značaju muzike, kreativnosti i zajedništva. Entuzijazam mališana, koji su aktivno učestvovali u predstavi, dokaz je da kvalitetan dječji program ima zasluženo mjesto u festivalskom programu Praznika mimoze.
Mala škola rokenrola
„Mala škola rokenrola“ je mjuzikl za djecu koji je nastao pre dvadesetak godina, kao replika teksta „Rokenrol za decu“, prvobitno izvođenog u pozorištu “Boško Buha”. Ideja autora Ljubivoja Ršumovića bila je da se tradicionalne dječije pjesme preoblikuju u duhu rokenrola, što su uspješno realizovali muzičari Vlada Divljan i Srđan Gojković Gile.
Režiju ove verzije potpisuje Jagoš Marković, dok su za muziku zaslužni Vlada i Gile, koreografiju je osmislio Milan Gromilić, a za scenski govor bila je zadužena dr Ljiljana Mrkić Popović.
Mala škola rokenrola
Igrali su: Nikola Kerkez (Veselin Ćirković), Sandra Rodić Janković (Veselinka Ćirković), Ljiljana Peroš (Tomanija), Lana Adžić (Roksanda Ćirković) i Mladen Vuković (Milidrag Milovanović).
Večeras na 56. Prazniku mimoze još jedna predstava Malog pozorišta „Duško Radović” – „Sjaj zvezda na plafonu”, namijenjena djeci starijoj od 12 godina i odraslima.
Opština Herceg Novi potpisala je ugovor sa kompanijom Bemax iz Podgorice za asfaltiranje više dionica na području mjesnih zajednica Zelenika i Igalo, kao i u naseljima Srbina i Kamenari.
Radovi će obuhvatiti Dragomirsku i Željezničku ulicu u Zelenici, tri kraka u Trebinjskoj ulici u Igalu, ulicu na Šištetu, gornje selo na Žvinjama, dio ulice na Srbini, kao i ulicu ka crkvi Svete Nedjelje u Kamenarima. Vrijednost ugovora iznosi 376 hiljada eura, a očekuje se da izvođač započne radove u narednih deset dana.
Nadzor nad realizacijom projekta vršiće Agencija za izgradnju i razvoj grada. Iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti naglašavaju da je po završetku ovih radova, planiran još jedan tender za asfaltiranje i betoniranje ulica, vrijedan oko 900 hiljada eura, u okviru novog Programa uređenja prostora.
Školski odbori osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori donijeli su odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Navodi se da je to odlučeno na incijativu MPNI i da je upotreba telefona dozvoljena u slučajevima kada je kroz dnevnu pripremu predviđeno da predmetni nastavnik koristi telefon kao nastavno sredstvo za realizaciju određenih nastavnih jedinica.
“Odlukom su predviđene i posebne okolnosti (hitne situacije, zdravstveni razlozi) u kojima učenici, po odobrenju predmetnog nastavnika ili Uprave škole mogu koristiti mobilni telefon”, kazali su iz MPNI.
Oni su rekli da će narednih dana, u saradnji sa školama, stvoriti neophodne preduslove kako bi se usvojena odluka u potpunosti sprovela.
“Uporedna praksa u određenom broju zemalja je pokazala da ukidanje mobilnih telefona u školama generiše pozitivne efekte na rezultate koje učenici postižu u obrazovnom procesa”, istakli su iz MPNI.
Kako su naveli, sasvim je očekivano i zabilježeno povećanje broja zemalja koje generalno ili unutar pojedinačnih obrazovnih institucija, uvode različite forme djelimične ili potpune zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama.
Iz MPNI su podsjetili da na nivou Crne Gore postoje škole koje su već i ranije usvojile pravilnike koji se odnose na zabranu upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
“A pozitivne efekte ove odluke potvrdili su kako nastavnici i roditelji, tako i sami učenici”, dodaje se u saopštenju MPNI.
Iz tog resora su kazali da su nabavili računarsku opremu za sve obrazovno-vaspitne ustanove u Crnoj Gori u vrijednosti od oko sedam miliona EUR, navodeći da će se proces digitalizacije nesmetano realizovati.
Kako su istakli, u narednom periodu planirana je i nabavka nove IT opreme.
“Kroz brojne načine saradnje koju MPNI ostvaruje sa učenicima, nastavnicima i roditeljima, jasno su definisani zajednički prioriteti svih učesnika u obrazovno-vaspitnom procesu i oni se ogledaju u potrebi stvaranja uslova za kvalitetnije obrazovanje i prisutniju vaspitnu komponentu škole kao institucije”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će MPNI, u tom cilju, u narednom periodu nastaviti intenzivan rad na implementiranju novih mjera koje će doprinijeti kvalitetnijem radu u školama.
To je, kako su istakli iz MPNI, zajednički interes svih učesnika u procesu.
