Vlada je usvojila informaciju o početku eksproprijacije nepokretnosti u okviru faze II razvoja Aerodroma Tivat na lokalitetima katastarskih opština (KO) Đuraševići i Mrčevac.
Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa obezbijeđena su sredstva u iznosu od 11 miliona eura, čime se stvaraju uslovi za dalju modernizaciju i širenje aerodroma, saopštila je Vlada Crne Gore na društvenoj mreži Instagram.
“Ovo je još jedan korak ka jačanju turističke i ekonomske infrastrukture”, navodi se u saopštenju.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) je, zajedno sa lokalnim (LTO), uspješno predstavila ponudu Crne Gore na prestižnom sajmu Travel Expo u Oslu.
Sajam je okupio je preko 150 izlagača sa svih kontinenata, dok je tokom tri dana trajanja zabilježeno više od sedam hiljada posjetilaca.
“Organizator sajamskog nastupa bila je Turistička organizacija Herceg Novog, a crnogorski štand privukao je veliku pažnju kako potencijalnih turista, tako i profesionalaca iz turističkog sektora, što potvrđuje ogroman interes za raznovrsnu turističku ponudu naše zemlje”, navodi se u saopštenju NTO.
Iz NTO-a su kazali da su posjetioci sajma bili zainteresovani za Crnu Goru.
“Sa velikim uzbuđenjem sam na štandu Crne Gore, zemlje koja ima mnogo prirodnih ljepota i fascinantnu kulturu. Čula sam i iskustva mojih prijatelja, koji kažu da je svaki trenutak proveden tamo nezaboravan. Jedva čekam da doživim to lično i radujem se što ću saznati više o svemu što ova destinacija može ponuditi”, rekla je jedna od posjetiteljki štanda.
Ostvaren je i zapažen rezultat učešćem na poslovnoj B2B radionici Travel Match, koja je okupila 170 izlagača i više od 200 predstavnika medija, turističkih agencija i turoperatora iz cijelog svijeta.
Predstavnici Crne Gore su održali preko 40 sastanaka, čime su uspostavljeni značajni kontakti za buduću saradnju na skandinavskom tržištu.
“Tokom sastanka smo uvidjeli koliko je Crna Gora interesantna destinacija za naše klijente. Već razmatramo mogućnosti da ovu destinaciju uvrstimo u našu ponudu, jer vjerujemo da će naši klijenti biti oduševljeni”, poručio je predstavnik turoperatora NyeReiselivsavisen, Magnus Oren.
Prema riječima predstavnika LTO, Norveška predstavlja važno tržište za Crnu Goru, tako da je učešće na sajmu Travel Expo važan dio komunikacione strategije sa tim tržištem.
Predstavnik LTO Herceg Novi, Dalibor Vuković, saopštio je da su, pored sajamskog nastupa, ovogodišnju posjetu Oslu dopunili učešćem na B2B radionici koja je prethodila sajmu i na kojoj su ostvarili vrijedne kontakte za dalje kontinuirano djelovanje na skandinavskom tržištu.
“Veoma je važno da se uspostavi kontinuitet promotivnih aktivnosti koji će dugoročno rezultirati većom tražnjom i u perspektivi doprinjeti razmatranju uvođenja većeg broja letova sa tržišta Skandinavije”, kazao je Vuković.
Na sajmu su učestvovali i strateški partner NTO-a, hotelska grupacija Budvanska rivijera, LTO Tivta i Podgorice, hotel Avala i turističke agencije Montenegro Adventure i Pellegrino Travel.
Teško nevrijeme u Jugoistočnoj Aziji tijekom vikenda dovelo je do tri ozbiljne pomorske nesreće s brodovima koji su pretrpjeli kvarove ili potonuli.
U subotu je Nicolai Maersk, kontejnerski brod, spasio cijelu posadu s vijetnamskog teretnog broda Dolphin 18, izgrađenog 1999. godine. Brod je potonuo 274 nautičke milje jugozapadno od Vung Taua, Vijetnam, piše Splash247.com.
U nedjelju ujutro, malezijske vlasti (MMEA) spasile su 14 članova posade s tankera Eagle 1, registriranog u Mongoliji, nakon što je izbio požar četiri nautičke milje jugoistočno od Tanjung Piaija. Požar je u potpunosti stavljen pod kontrolu, bez ozljeda članova posade i bez ekološkog incidenta.
Kasnije istog dana, singapurske vlasti primile su poziv u pomoć s malezijskog tankera Silver Sincere, koji je počeo propuštati vodu u teritorijalnim vodama Singapura kod Pedra Brance. Tanker je potonuo, no svi članovi posade – njih osam – spašeni su zahvaljujući indonezijskom teretnom brodu koji se našao u blizini.
Ukrajina je oštetila nekoliko industrijskih objekata ogromnim napadom bespilotnim letjelicama diljem ruskih pokrajina, rekli su ruski dužnosnici.
Roman Busargin, guverner Saratovske oblasti, na komunikacijskoj platformi Telegram je rekao da su pogođena dva postrojenja, jedno u Saratovu, a drugo u grad u Engelsu. Dodao je da nije bilo žrtava.
Medijska izvješća upućuju na to da je ponovo pogođeno skladište za gorivo, koje je pet dana gorjelo nakon prošlotjednog napada.
Engels je udaljen oko 600 kilometara od granice s Ukrajinom. Ruski bombarderi redovito polijeću iz svoje tamošnje zračne baze kako bi napadali Ukrajinu, a skladište za gorivo im služi za opskrbu.
Zabilježeni su i napadi u ruskoj republici Tatarstanu.
Republički čelnik Rustam Minnihanov je kazao da je izbio požar nakon napada dronom, no da nije prouzročena značajna šteta. Internetom se šire snimke požara u objektu za ukapljeni zemni plin blizu grada Kazana. Prema izvješćima, tamo su se zapalila tri tenka.
Regionalne vlasti u Tulskoj, Orelskoj i Voronješkoj oblasti su također potvrdile napade unutar svojih granica. U Tuli je oštećeno nekoliko vozila i poslovnih zgrada.
Guverner Orelske oblasti Andrej Kličkov je na Telegramu napisao da je oboreno 17 bespilotnih letjelica te da nema veće štete.
Voronješki guverner je također rekao da su oboreni dronovi, no nije potvrdio da je nastala bilo kakva šteta.
Tradicionalno svetom misom u katedrali – bazilici Svetog Tripuna, sinoć su proslavljene Karike, dan 13. januar, kada su davne 809. godine u Kotor su stigle moći Svetog Tripuna zaštitnika grada Kotora.
Brod u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431, navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. Misu služi opat Sv. Jurja jer je prema predanju on je dopratio brod s relikvijama Sv. Tripuna od Perasta do Kotora.
Ove godine sv. Misu je služio kotorski biskup mons. Mladen Vukšić.
U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Mali admiral kojeg je izabrala Bokeljska mornarica ove godine je Matija Joška Radimiri koji će kazivati Lode.
U arheološkim istraživanjima krajem 1840. godine pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX vijeka.
Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.
Bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja počeće 27. januara, najavili su šefovi diplomatija dvije države Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman.
Ibrahimović je razgovarao danas u Baru sa Grlićem Radmanom, koji boravi u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda.
Ibrahimović je ugostio hrvatskog kolegu i na školskom brodu “Jadran”, koji se trenutno nalazi u barskoj luci radi redovnog, godišnjeg, održavanja.
Grlić Radman je nakon sastanka ponovio stav da je brod “Jadran” vlasništvo Hrvatske.
“Mi smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslat na remont 1991. godine, ali nikad više nije bio vraćen u matičnu luku”, rekao je Grlić Radman.
On je kazao da su razgovarali i o drugim otvorenim pitanjima.
“Za 14 dana državni sekretari dvije države koordiniraće sva otvorena pitanja među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanja granice. Pitanje razgraničenja na moru ćemo rješavati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine”, rekao je Grlić Radman.
On je dodao da ga raduje što će Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, u kojem djeluje Hrvatsko nacionalno vijeće i sva udruđenja hrvatskog naroda u Crnoj Gori, biti ustupljeno Hrvatskoj.
Govoreći o odnosima dvije zemlje, Grlić Radman je poručio da Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore.
“Nama je važna sigurnost, stabilnost, prosperitet Crne Gore kao buduće članice Evropske unije (EU) i Hrvatska će pomoći u što bržem ostvarenju tog evropskog cilja“, rekao je Grlić Radman.
On je istakao da je Hrvatska najiskreniji zagovornik evropskog puta.
“Crna Gora, koja pokazuje veliki interes i zanimanje za rješavanje ovih pitanja, može računati na ispruženu ruku”, poručio je Grlić Radman.
Ibrahimović je kazao da Crna Gora vidi Hrvatsku kao prijateljsku i savezničku državu.
“Vjerujemo da ćemo, uz našeg prijatelja kao što je Hrvatska, u vrlo kratkom periodu postati punopravna članica EU. Mislim da Hrvatska vidi Crnu Goru u Uniji”, rekao je Ibrahimović.
On je kazao da su odnosi između Crne Gore i Hrvatske prijateljski i da je to dobra poruka da mogu da se njeguju dobri odnosi bez obzira na određena pitanja.
“Taj naš odnos je garant naše posvećenosti dijalogu. Kao ozbiljni ljudi daćemo odgovor na sva pitanja tiču obje države, na obostrano zadovoljstvo”, naveo je Ibrahimović.
On je kazao da će 27. januara početi političke bilateralne konsultacije između dva ministarstva vanjskih poslova na nivou državnih sekretara.
To će, prema riječima Ibrahimovića, biti još jedan snažan zamajac u unapređenju odnose Crne Gore i Hrvatske.
“Crna Gora će raditi i na jačanju i održavanju dobrih bilateralnih odnosa, ali nećemo to da bude na riječima, nego i na djelu”, poručio je Ibrahimović.
On je rekao da Crna Gora i Hrvatska dijele iste demkratske vrijednosti, iste strateške pravce i da ne smiju dozvoliti da bilo ko stane na putu daljeg unaprjeđenja odnosa.
„Moramo intenzivirati komunikaciju i dijalog kako bismo bili partneri u EU, kao što smo u NATO-u“, zaključio je Ibrahimović.
Svečana akademija Bokeljske mornarice Kotor održana je sinoć u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“.
Na početku programa prisutni su minutom ćutanja odali poštu stradalima u Cetinju, kao i nedavno preminulim članovima Bokeljske mornarice, prof. dr Milenku Pasinoviću i Matu Pilastru. Zatim je Himnu Bokeljske mornarice Kotor i Kolo Svetog Tripuna izveo Zbor Svetog Tripuna.
O aktuelnom trenutku Bokeljske mornarice Kotor govorio je predsjednik, Denis Vukašinović koji je izrazio zadovoljstvo ukupnim radom i brojnim nastupima u proteklom periodu.
„Posebno se ističe vanjska proslava Tripundanskih svečanosti, gdje je nastupio rekordni broj članova aktivnog sastava glavnog odreda Bokeljske mornarice sa 104 člana pod oružjem i više od 20 ženskih članica. Ostaće za pamćenje da se kolo Svetog Tripuna otplesalo, kao nikada do sada, uz pratnju-izvođenje čak četiri gradske muzike – Kotora, Tivta, Šibenika i Marije Bistrice, ispred katedrale. Pored redovnih nastupa, Mornarica je 26. juna ugostila delegaciju Ministarstva kulture i medija, koju je predvodila ministarka dr Tamara Vujović, kao i delegaciju Opštine Kotor, predvođenu predsjednicom Skupštine Majom Mršuljom. Tom prilikom održan je radni sastanak na kojem je formalno dodijeljena UNESCO-va povelja Bokeljskoj mornarici Kotor“, kazao je Vukašinović.
Mornarica je 7. oktobra dočekala osam predsjednika država regiona, lidere država procesa „Brdo Brijuni“, kao i predsjednike opština Kotor i Tivat, u špaliru ispred vrata od mora, te je u njihovu čast na Trgu od oružja otplesano kolo Svetog Tripuna.
On je kazao da je Bokeljska mornarica Kotor 6. decembra ugostila delegaciju visokih predstavnika zemalja – Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope, koja je boravila u posjeti Kotoru.
Dugogodišnji predsjednik UO Bokeljske Mornarice Kotor, Aleksandar Dender predstavio je svoj istraživački rad pod nazivom „Kotor i njegove misterije“.
„Rad je posvećen Kotoru, starodrevnom gradu obavijenom velom misterije, velom tajni iz njegove daleke prošlosti, i ovim radom pokušaću da makar djelimično doprinesem razgrtanju tih velova. Četiri velike misterije – pitanje nastanka i položaja Akruviuma, prvobitnog Kotora, porijeklo njegovog imena Akruvium (odnosno Kotor), datum donošenja moći Svetog Tripuna u Kotor i datum osnivanja Bokeljske mornarice – već dugo su predmet rasprava eminentnih stručnjaka. Rasprave su nastale usljed oskudnih pisanih i arheoloških dokaza, pogotovo zbog činjenice da se naš dio jadranske obale spušta milimetar godišnje i da je za 2.000 godina potonuo za oko dva metra, pa se arheološki ostaci ilirskog i rimskog perioda nalaze u moru, što ih čini gotovo nemogućim za istraživanje.
Oko svake od ove četiri misterije postoje različita mišljenja, često i suprotstavljena, zbog izvora podataka koji su veoma oskudni i neprecizni“- istakao je između ostalog Aleksandar Dender.
Na kraju programa, prisutne je pozdravio admiral Bokeljske mornarice, Mirko Vičević, koji je istakao da je danas, prema tradiciji 13. janauara na Dan karika za malog admirala izabran Matija Joška Radimiri iz Kotora.
Pjesmu „Sveti Tripun“, koju je napisao Antun Sbutega, recitovao je mali admiral Josip Vukašinović.
U muzičkom dijelu programa pjesme „Zvona moga grada“ i „Bokeljska noć“ izveo je Gradski hor „Jadran“ iz Tivta, pod dirigentskom palicom Andree Orlando.
Predsjednik Bokeljske mornarice Kotor, Denis Vukašinović, uručio je zahvalnice Samostalnom sindikatu radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore, Resursnom centru za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“, Ministarstvu kulture i medija i Mjesnoj muzici Đenovići.
Vlada neće na berzi kupovati akcije malih akcionara Instituta “Simo Milošević” dok se ne usvoji Plan restrukturiranja, jer je bi to moglo biti suprotno pravilima EU o državnoj pomoći i ne želi da rizikuje, saopštili su Vijestima nezvanično iz izvršne vlasti.
Sagovornik lista kazao je da Vlada želi da do dvotrećinskog vlasništva u kompaniji dođe kroz dokapitalizaciju, za koju se nada da će u njoj učestvovati i mali akcionari, ili kupovinom akcija na berzi nakon što se usvoji Plan restrukturiranja.
Grupa malih akcionara Instituta, okupljena oko Crnogorske asocijacije malih akcionara (CAMA), počela je u ponedjeljak da nudi svoje akcije u Institutu po cijeni od 100 EUR za jednu. Oni su do kraja radnog dana na berzi stavili prodajne naloge za 2,24 hiljade akcija po 100 EUR, što je oko 0,6 odsto ukupnog broja dionica Instituta.
Narednih dana bi ta ponuda mogla biti značajno veća, jer nijesu svi mogli doći do svog brokera prvog dana.
Država ima 56,4 odsto akcija Institita, Vila Oliva biznismena Žarka Rakčevića 27,4 odsto, a ostali mali akcionari, koji se sada okupljaju oko CAMA, ukupno 16 odsto. Državi za dvotrećinsko vlasništvo i time samostalno odlučivanja u vezi s bitnim odlukama, poput Plana restrukturiranja, dokapitalizacije ili prodaje imovine, nedostaje 10,2 odsto akcija.
To znači da se Institut trenutno nalazi u pat poziciji, jer ako Vlade ostane pri svom sadašnjem mišljenju, mali akcionari novac za akcije bi mogli dobiti tek nakon usvajanja plana restrukturiranja.
Predstavnici Vile Oliva sada su protiv plana, jer se ne slažu sa potrebom za prodaju velikog dijela imovine Instituta, a protiv su i predloga za dokapitalizaciju, jer bi država bila u privilegovanom položaju da lakše dođe do trotrećinskog vlasništva i time izbaci male akcionare iz odlučivanja.
Mali akcionari bi mogli dobiti novac za akcije ukoliko bi oni koji imaju najmanje 10,2 odsto akcija sa državom glasali za usvajanje Plana i dokapitalizaciju, a zatim na novoj Skupštini akcionara glasali protiv odluke o prodaji imovine Instituta. Tada bi zbog glasanja protiv bili nesaglasni akcionari i Institut bi morao da im otkupi akcije po prosječnoj tržišnoj cijeni u posljednjih šest mjeseci.
Berzanska cijena je u posljednjih 20 dana porasla za 110 odsto. Institut taj novac može imati jedino ako se prethodno obavi dokapitalizacija.
Postojeći Plan restrukturiranja predviđa da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona EUR, od čega kroz dokapitalizaciju 64 miliona, od prodaje dijela njegovih zgrada 28,2 miliona, a iz kredita kompanija 14,5 miliona.
Institut sada ima ukupne dugove od 24 miliona EUR, kao i akumulirani gubitak iz prethodnog perioda od 29,5 miliona EUR.
Na Skupštini akcionara koja je počela u četvrtak, nije postojala dvotrećinska većina za postojeći Plan restrukturiranja, pa je Vlada prihvatila zahtjeve za njegovu izmjenu koje je tražila Vila Oliva i koje će biti izmijenjene do nastavka sjednice 21. januara. Rakčević je tražio da se ne prodaje prva faza Instituta i da se kompleks zemljišta kod Titove vile ne pretvara u građevinsko za izgradnju stanova i poslovnih prostora, što je Vlada prihvatila.
Spor je izbio zbog odluke o dokapitalizaciji od 23,5 miliona EUR, jer je Vlada pred sjednicu ponudila drugačiju odluku kako bi njome dostigla dvotrećinsku većinu i istisla sve male akcionare iz odlučivanja o sudbini kompanije. Rakčević je tada kazao da se država pokazala kao loš vlasnik i da je protiv toga da dobije dvije trećine akcija, i predložio da sam pokrije dugove Instituta.
Iz Asocijacije CAMA su pred dostavljanje prodajnih naloga na berzu kazali Vijestima da je moguće da sakupe preko deset odsto akcija koje nedostaju za dvotrećinsku većinu.
“Cijena po kojoj će država steći akcije kroz planiranu dokapitalizaciju je za preko 50 odsto veća od naše ponuđene cijene po kojoj je ukupna vrijednost Instituta svega 38 miliona EUR, što je daleko manje od fer vrijednosti. Podsjećamo, a što se može i provjeriti, manjinski akcionari su tokom prethodnih 20 godina akcije sticali mahom u rasponu od 150 do 300 EUR, što je ekvivalent sadašnjih čak 500 EUR“, rekli su iz CAMA.
Oni su dodali da na berzi svako snosi individualnu odgovornost za gubitke, ali objektivno je i reći da su akcionari investicione odluke donosili, ispostaviće se kasnije, na bazi netačnih i obmanjujućih izjava tadašnjih državnih predstavnika, pa čak i regulatornih organa.
„Nadamo se da do stečaja neće doći, što bi bila odgovornost države i velikih akcionara, ali u tom scenariju očekivana vrijednost po akciji iz stečajne mase bi iznosila oko 250 EUR”, naveli su iz CAMA.
Međutim, sada njihovu strategiju ruši mišljenje Vlade da akcije ne kupuje prije usvajanja Plana, što je i poziv malim akacionarima da glasaju za plan i odluku o dokapitalizaciji.
Nakon njihove objave, Rakčević je kazao da će sa interesovanjem pratiti najavljeno eventualno objedinjavanje akcija države i druge grupe malih akcionara kako bi dostigli dvotrećinsko vlasništvo.
Rakčeviću je ranije bilo onemogućeno da kroz blok trgovinu kupi dio akcija Instituta od drugih malih akcionara.
“Nije dobro, nije briselski, narušavati zakone ni sprečavati tržišno i slobodno formiranje cijena i trgovinu akcijama. Slobodna je volja akcionara da na berzi po cijeni koja misle da je realna prodaju ili kupe akcije. Sa interesovanjem ću pratiti zakonito djelovanje i eventualno nagoviješteno objedinjavanje većinskih i djela manjinskih akcionara koji su se snažno i glasno protivili privatizaciji Instituta“, najavio je Rakčević.
On je naveo da će istovremeno obezbijediti dvotrećinsku većinu za usvajanje Plana restrukturiranja Instituta koji će kao prvi korak privatizovati – prodati Soliter, Dječje odjeljenje, E odjeljenje i glavnu zgradu prve faze Instituta.
„Poslije toga će se konačno Institutu vratiti vlasništvo nad njegovim zemljištem i onda shodno planu restrukturiranja prodati zemljište i graditi stanovi iza Titove vile i realizovati investicija objekta mješovite namjene ili tržnog centra na parkingu Instituta. Sve u ime javnog interesa, spasavanja Instituta i zdravstvenog turizma. Takav plan reastrukturiranja i ‘spasavanja Instituta’ podržati nećemo”, poručio je Rakčević.
Cilj plana je da omogući Vladi da legalno pomogne državnu kompaniju u skladu sa strogim EU standardima o državnoj pomoći i preduslov je za početak dokapitalizacije. Autori plana smatraju da će bez njegovog usvajanja Institut otići u stečaj, jer ima akumulirane gubitke od 30 miliona EUR, i da će prekinuti da obavlja djelatnost koja je i od javnog značaja.
Nakon završetka restrukturiranja u 2029, prema projekcijama autora Plana, profit Instituta bi iznosio 4,9 miliona i nastavio bi da raste, pa bi za deset godina u 2034. bio 6,6 miliona EUR.
Rakčević je ranije kazao da nije tačno da je plan i državna pomoć jedino rješenje i ponudio da Vila Oliva pokrije ukupne dugove instituta, kao i da Institut, ako mu se vrati zemljište u vlasništvo, može uzeti kredit za drugi dio novca potreban za sanaciju. Iz Vlade su to odbili, jer bi Vila Oliva dokapitalizacijom od 23 miliona povećala učešće na 41 odsto.
Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori u danas obilježava Dan hrvatskoga naroda. Tokom programa obilježavanja posvećenog tom danu, prisutnima se obratio hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je istaknuo potporu hrvatskoj manjini kao i Crnoj Gori na njenom evropskom putu
Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić-Radman je zajedno s predstavnicima Hrvata, jutros u katedrali sv. Tripuna u Kotoru prisustvovao misi za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koju je predvodio kotorski biskup mons. Mladen Vukšić.
Nakon toga u Baru se sastao sa potpredsjednikom vlade i šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem na školskom brodu Jadran, koji se nalazi u barskoj luci radi redovnog godišnjeg održavanja.
„Nakon 34 godine obišli smo hrvatski školski brod Jadran, vjerujem kao prvi korak prema njegovom povratku u matičnu luku Split. Razgovaramo o tome, ja se nadam da ćemo to riješiti, jer hrvatski školski brod Jadran je više od simbola. Mi smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslat na remont 1991. godine, ali nikad više nije bio vraćen u matičnu luku”, rekao je Grlić Radman.
On je kazao da su razgovarali i o drugim otvorenim pitanjima, a da će 27. januara početi političke bilateralne konsultacije između dva ministarstva vanjskih poslova na nivou državnih sekretara.
“Za 14 dana državni sekretari dvije države koordiniraće sva otvorena pitanja među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanja granice. Pitanje razgraničenja na moru ćemo rješavati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine”, rekao je Grlić Radman.
Tivat – svečana akademija
Ministar je večeras u Tivtu prisustvovao svečanoj akademiji obilježavanja Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, čiji je organizator Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
„Želim vam čestitati na tome da ste opstali na ovim prostorima, da ste ustrajali, čuvajte ono što je vaše, ono što pripada vama. Ono što Hrvatskoj treba, to je mir, stabilnost, dobrosusjedski odnosi“- kazao je između ostalog Grlić Radman.
On je poručio da je Hrvatska stavila po strani sva otvorena pitanja.
„Hrvatska je podržavala Crnu Goru i podržava i dalje na putu prema EU. Hrvatska vlada afirmativnim narativom želi predonijeti dobrosusjednim odnosima, savjezništvu jer mi smo savjeznici Hrvatske Crna Gora u NATO-u ali mi smo naravno i partneri kada podržavamo Crnu Goru na njenom putu u Europskojskoj uniji“ – poručio je Grlić Radman.
On je dodao da ga raduje što će Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, u kojem djeluje Hrvatsko nacionalno vijeće i sva udruženja hrvatskog naroda u Crnoj Gori, biti ustupljeno Hrvatskoj.
Zvonimir Deković, predsjednik HNV-a je uručio zahvalnice i darove zaslužnim pojedincima.
“Odajemo počast generacijama koje su sačuvale našu povijest i kulturu. Nasleđe hrvatskog identiteta naša zajednica ponosno čuva. Neka nam ovaj dan bude podsjetnik na naše zajedništvo i snagu” – rekao je Deković.
“Naši preci su ponos i Hrvatske i Crne Gore. I mi se ne odričemo ni svog hrvatskog identiteta ni svoje Crne Gore. I nismo sami. Sa nama su večeras i naši prijatelji Bošnjaci, Muslimani, Albanci Crnogorci. Sa nama je i naša Republika Hrvatska i Vlada Hrvatske na čelu sa predsjednikom Plenkovićem koji nam mnogo pomaže. Nećemo samo biti čuvari tradicije nego ćemo i stvarati nove vrijednosti” – poručio je Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI i poslanik u Skupštini Crne Gore.
“U ime Središnjeg ureda za Hrvate van domovine srdačno vas pozdravljam. Mi pomažemo Radio Dux, iznimno važan medij. Tu su i stipendije za mlade Hrvate u Crnoj Gori. Uskoro ćemo pomagati i Hrvatski glasnik. Mi ponosno podupiremo različite projekte u povezivanju Hrvata sa matičnom domovinom” – istakao je Zvonko Milas.
Autohtona zajednica Hrvatà hrabra je, uvažena i poštovana, poručio je potpredsjednik vlade CG i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
Bogato kulturno nasljedje Hrvata neraskidiv je dio Crne Gore. Crna Gora Republiku Hrvatsku doživljava kao prijatelja. Ne zaboravljamo pomoć i podršku Hrvatske. Crna Gora želi da učini dva zajednička koraka naprijed sa Hrvatskom. Hrvati u Crnoj Gori će u tome pomoći” – rekao je Ibrahimović.
U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa Sveti Juraj HRM i operna solistica Marina Cuca Franović.
Današnji dan utvrđen je za nacionalni praznik jer je 13. januara poznat kao Dan prenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine.
Hrvatske zastave su povodom praznika istaknute na zgradi Opštine Tivat i Kotor.
Tokom cijele godine zastava je istaknuta na Domu kulture ‘Josip Marković’ u Donjoj Lastvi, gdje se nalazi sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva svoj identitet, povijest i tradiciju, o čemu govori bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština.
Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2023. godine u Crnoj Gori ima 5.150 Hrvata, odnosno 0.97 odsto.
Na današnjoj svečanoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora Bokeljske mornarice Kotor za malog admirala Bokeljske mornarice izabran je Matija Joška Radimiri iz Kotora.
Matija je rođen 24. aprila 2013. godine u Kotoru i živi u dobrotskom naselju Ljuta. Učenik je 6. razreda Osnovne škole „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti i uspješno trenira u Fudbalskom klubu „Bokelj“.
Odgajan je u duhu katoličke tradicije. Njegovi preci generacijama su bili aktivni članovi Bokeljske mornarice, kao i njegov otac Joško, koji mu je usadio ljubav i pripadnost prema ovoj drevnoj bratovštini pomoraca.
Matija, u svojstvu malog admirala, prvi javni nastup imaće 27. januara kada će, odjeven u odoru Bokeljske mornarice, izgovoriti tradicionalne lode sa lođe katedrale sv. Tripuna.
© BokaNews, 2021
