Nakon dva održana sastanka sa predstavnicima opštine i projektanata za radove na uređenju Njegoševe ulice, u centru grada, grupa građana, uz Ekološko društvo Boke Kotorske, ponovo su se oglasili a povodom uklanjanja postojećih trotoara od crvenog đuričkog kamena, koji je kako navode, zaštitni znak Herceg Novog.
-Tada nam je rečeno da se mora ukloniti crveni đurički kamen, jer njegov majdan u Đurićima ne može da isporuči potrebnu količinu za ovaj posao popločavanja. Zahtjevali smo da postojeći kamen bude dopunjen novom količinom i ukomponovan u novo projektno rješenje Njegoševe ulice. U međuvremenu je kamen sa desne strane trotoara (uz NLB banku) uklonjen, (na tom mjestu je star već sto godina i morao je biti registrovan kao graditeljsko nasljeđe) da bi bio zamjenjen bijelim iz Makedonije, daleko slabijih karakteristika, navode u saopštenju koje potpisuju Olivera Doklestić, Dragan Šakić, Ljilja Seferović i Marko Lučić.
Tvrde i da je skinuti kamen poslagan na „Trgu od knjige“ i čeka odluku gdje će biti ugrađen. Po zahtjevu projektanta, ovaj kamen je izopšten iz ugradnje na prethodnom mjestu.
Aktivisti obišli kamenolom u Đurićima
Juče su, kako navode, obišli kamenolom u Đurićima da bi se lično uvjerili u raspoloživost crvenog i bijelog đuričkog kamena.
-Saznali smo da mjesečna isporuka može biti do 200 m2, da kamenoreznica radi punom parom, da je puno narudžbina, da je isporučen kamen za restauraciju kompleksa na Ponti Oštra za muzej, za uređenje trga oko dvorca kralja Nikole u Baru, za uređenje oko cetinjskog manastira; nedavno je isporučena količina za trg Svetoga Marka u Veneciji i za njihov franjevački manastir, kao i za više privatnih vila u Perastu, Đenoviću. Pitamo Projektanta i Agenciju za izgradnju grada: kako je ovaj kamen dobar i dovoljan svima drugima a ne nama u Herceg Novom, gdje se i nalazi majdan crvenog i bijelog đuričkog kamena? Šta to nama i po kojoj cijeni nabavlja opština kroz svoje investicije ? Kako je bolji kamen iz Makedonije i za čiji interes? Kako je moguće da opština baš sada naruči kamen za Omladinski park u Igalu od 30 m2, a nije mogla da iskoristi postojeći kamen i dopuni novim iz Đurića za centar grada? (Imali su namjeru da ovaj kamen bude ugrađen u park u Igalu). Imamo sumnju da je u pitanju još jedna obmana građana, navode u saopštenju.
Poručuju i da se uništavanjem crvenog kamena u centru grada, Herceg Novi još jednom izobličava iz svoje primarno prepoznatljive forme.
-Mi, građani, stojimo i dalje na stanovištu da naš glas mora ne samo da se čuje, nego da se poštuje, zaključuju u saopštenju.
Direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog Aleksandar Kovačević kazao je za RTHN da se rekonstrukcija Njegoševe ulice radi po konzervatorskom projektu na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu spomenika kulture i da njime nije predviđeno popločavanje crvenim već isključivo svijetlim kamenom (bijelim do svijetlo sive). Uprava je takođe preporučila ukoliko je moguće da kamen bude iz Đurića ili iz Komana.
Kovačević navodi da im je prije godinu iz Đuričkog majdana saopšteno da nemaju dovoljnu količinu takvog kamena, a riječ je o oko 1800 metara kvadratnih te da Opština ni Agencija ne nabavljaju kamen već je to obaveza izvođača definisana kroz tenderski postupak, kojim su definisani i rokovi završetka posla.
Redakcija RTHN obratila se i Piju Backoviću koji eksploatiše i obrađuje đurički kamen koji nam je potvrdio da je kapacitet majdana oko 200 kvadrata kamena mjesečno ali i da zbog nedostatka radne snage ta količina može biti i manja. Za oko 2000 kvadrata bijelog kamena za koju su se interesovali iz Agencije za izgradnju i razvoj prije godinu, potrebno je, kako je rekao, napraviti dinamiku isporuke . S obzirom na raspoložive kapacitete za isporuku 2000 kvadrata bilo bi potrebno oko 10 mjeseci.
Kovačević je kazao da je skinuti kamen iz Njegoševe na paletama prebačen u servisnu zonu u Igalu gdje će biti čuvan dok se ne utvrdi gdje će biti postavljen. Predlozi su bili park u Igalu, prostor ispred zadužbine Duković i plato ispred Foto Laforesta.
Drevna tvrđava Forte Mare uskoro će dobiti uređen izgled, dostojan kulturnom dobru kakvo predstavlja.
Nakon skoro četiri decenije, započeo je proces pranja spoljašnje, kamene fasade ovog utvrđenja.
Riječ je o projektu čišćenja i injektiranja zidina tvrđava Forte Mare i Kanli kula koji se sprovodi na osnovu konzervatorskog projekta na koji je saglasnost dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Radove izvodi preduzeće „Outdoor adventures“ iz Herceg Novog.
Do sada je završena prva faza na sjevernom zidu tokom koje je on očišćen, uklonjeno je bilje, a potom je počelo i njegovo pranje nakon čega će se pristupiti injektiranju, odnosno popunjavanju uočenih udubljenja. Istovremeno se uređuje i zapadni dio pored tvrđave, od šetališta ka putu.
U toku je i tenderska procedura za ambijentalno osvjetljenje tvrđave kako bi se njena ljepota posebno istakla u noćnim satima.
Velika sportska manifestacija trči se ovog vikenda 14. i 15. decembra, četvrti put za redom. Na programu u nedjelju su maraton, štafetni maraton i polumaraton, a u subotu je trka zadovoljstva
Triatlon klubovi Tivat i Kotor četvrti put za redom organizuju Bokeški maraton, manifestaciju u kojoj ove godine učestvuje 3500 trkača.
“Maratoni u svijetu imaju veliki broj učesnika, što je kada uporedite sa brojem stanovnika ovih megalopolisa, mali postotak. U Tivtu i Kotoru ovaj vikend nastupa 3.500 ljudi, što je u odnosu na broj stanovnika više od 10%. Zato kažem da je Boka pravi fenomen!” – poručio je na danas održanoj press konferenciji direktor trke Kristijan Sindik. On je naglasio da je ponosan na cijeli tim koji na organizaciji radi tokom godine, ali i na brojnu ekipu volontera, te zahvalio opštinama Tivat i Kotor na podršci, predusretljivosti i saradnji.
“Maratoni na neki način pokazuju koliko je grad domaćin moderan, koliko je okrenut ka svijetu. Tivat i Kotor su potvrdili svoju otvorenost” rekao je Sindik i najavio da će od 2026. Bokeški maraton biti kvalifikacioni za svjetsko prvenstvo, te da postaje dio kalendara Wanda Age Abbott Marathon Majors – maratona koji se trče u Njujorku, Bostonu, Čikagu, Berlinu, Tokiju, Sidneju…
Bokeški maraton program
“Bokeški maraton je jedna od najvažnijih manifestacija u našem zimskom kalendaru. Tivat je oživio i u cijelom gradu osjeća se lijepa sportska atmosfera. Opština Tivat i Turistička organizacija zdušno podržavaju ovu manifestaciju iz godine u godinu i tako će biti i u narednom periodu, jer Tivat itekako ima potencijal za razvoj sportskog turizma, ali i da bude cjelogodišnja destinacija”, istakla je direktorica TO Tivat Nina Lakičević, najavljujući za nedjelju veče početak prazničnog programa na Pinama.
Važnost i značaj Bokeškog maratona prepoznaju i u Kotoru: “Bokeški maraton promoviše zdrave stilove života, unaprjeđuje sportski duh, okuplja sve zemlje regiona, inicira druženje. Ovakvi su događaji dobra osnova za razvoj sportskog turizma u našim gradovima, preko diverzifikacije naše ponude, obogaćenja ponude u postsezoni, pa do povezivanja naših opština kroz zajedničke projekte”, rekao je direktor TO Kotor Jovan Ristić. “Znam mnogo rekreativaca koji su počeli trčati sa Bokeškim maratonom. Zajedno smo stvorili jedan nov turistički proizvod i nadam se još snažnijoj podršci samoj organizaciji”, naglasio je Ristić.
Triatlonac iz Srbije i višetruki prvak Balkana u triatlonu Ognjen Stojanović, učestvovao je na Bokeškom triatlonu 2012, 2013. i 2014. “Rado se vraćam nakon 10 godina. Decembar nije mesec u kojem se obično takmičim sa obzirom da sam završio triatlonsku sezonu u novembru, da sam imao odmor i pauzu i da sam sada na početku priprema za 2025., stoga će polumaraton u nedjelju za mene da predstavlja trening i potrudiću se da uživam i upijem atmosferu”, naveo je Stojanović.
Bokeški maraton_mapa cilja
Prošlogodišnja pobjednica Splićanka Nataša Šustić se veseli što će treću godinu zaredom trčati najljepšim zalivom na svijetu. “Čast mi je i zadovoljstvo biti dijelom ove lijepe trkačke manifestacije. Bokeški maraton je sigurno najljepša staza na kojoj sam trčala. Prošlogodišnja utrka mi je ostala u divnom sjećanju. Potrudit ću se i ove godine odraditi dobru utrku i posli trke zafeštat na trgu u Kotoru” – poručila je Šustić.
Organizatori najavljuju i učešće Valenta Sinkovića, najuspješnijeg hrvatskog olimpijca svih vremena, osvajača tri zlatne i jedne srebrne medalje u veslanju. On će nastupiti na punoj distanci, sa ciljem da maraton istrči za manje od tri sata.
Obustava saobraćaja u Tivtu i Kotoru 14. i 15. decembra
Zbog održavanja Bokeškog maratona saobraćaj će u nedjelju, 15. decembra na teritoriji opština Tivat i Kotor biti privremeno zatvoren:
– na relaciji Tivat – Župa – Lepetane od 8.45 – 10.30 (do prolaska posljednjeg učesnika)
– na relaciji Lepetane – Prčanj – Kotor – ulaz u Stari grad od 9.00 – 15.30h
U subotu 14. decembra, učesnici će imati priliku da trče stazu od 5km, Trku zadovoljstva, tokom koje će saobraćaj na teritoriji Tivta biti privremeno zatvoren na javnim saobraćajnicama: II Dalmatinske – Luke Tomanovića – Njegoševa – Omladinskih radnih brigada – Šetalište Seljanovo – Obala Filipa Miloševića, od 14.45h do 16.00h.
Institut za biologiju mora na sastanku u Malagi predstavio projekat MedSeaRise
Predstavnice Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru učestvovale su na sastanku “2nd Mission for Natural Heritage Institutional Dialogue”- drugom sastanku o institucionalnom dijalogu na temu zaštite prirodnog nasljeđa, koji je održan u Malagi, Španija, 28. i 29. novembra. Sa kolegama sa Univerziteta iz Malte, dr Danijela Joksimović i dr Dragana Drakulović su predstavile projekat MedSeaRise, koji za cilj ima razvoj zajedničke metodologije u suočavanju sa rizicima povezanim sa postepenim podizanjem nivoa mora.
Sastanak je organizovan od strane IUCN Centre for Mediterranean Cooperation, Interreg Euro-Med Natural Heritage Mission projekta i Spanish Institute of Oceanography – Centro Oceanográco de Málaga.
Dvodnevni sastanak je imao za cilj da putem institucionalnog dijaloga diskutuje izazove politike i promoviše riješenja za ključna tematska pitanja relevantna za očuvanje prirodnog nasleđa Mediterana. Učesnici su razgovarali o preprekama, problemima, novim pristupima i mogućnostima za očuvanje prirode u regionu, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
Prvi dan sastanka bio je posvećen obnovi i zaštiti mora i obale, sa popodnevnom sesijom posvećenom kontekstu španske restauracije. Ovo je bila ključna diskusija u kontekstu obnavljanja najmanje 20% kopnenih i morskih površina u svijetu do 2030. godine, kao što je identifikovano u okviru cilja 2 Globalnog okvira za biodiverzitet. Diskusija je bila veoma značajna i s obzirom na cilj da 30% kopnenih, obalnih, slatkovodnih i morskih ekosistema postignu dobro stanje do 2030. godine prema Zakonu EU o obnovi prirode.
Foto IBM
Drugog dana sastanka održana je sesija o izgradnji kapaciteta političko-naučnih odnosa, odnosno modela zagovaranja koji će obezbijediti da naučni zaključci i preporuke budu vodilja prilikom donošenja političkih odluka u sferi zaštite i upravljanja morskim i obalnim zonama. Cilj je bio pružiti uvid u projekte i organizacije koje se bave zaštitom da bi se bolje snalazilo u složenosti donošenja odluka za očuvanje prirode. Pored toga učesnici su imali priliku da se upoznaju, razmjene ideje i identifikuju nove mogućnosti za saradnju.
Predstavnice Instituta za biologiju mora UCG iz Kotora su na sastanku zajedno sa kolegama sa Malte predstavile projekat MedSeaRise, njegove glavne ciljeve i aktivnosti, a imale su priliku i da se upoznaju sa aktivnostima brojnih drugih aktuelnih projekata koji imaju za cilj očuvanje biodiverziteta Mediterana.
Institut za biologiju mora jedan je od šest partnera na projektu MedSeaRise koji se finansira iz sredstava INTERREG EUROMED programa. Klimatske promjene su evidentne u mnogim aspektima, među njima je i progresivno povećanje prosečnog nivoa mora. Procjena rizika koji proizilaze iz varijacija nivoa mora zahtijeva kvantifikaciju svih elemenata koji nivo mora čine opasnim, a kako bismo se efikasno prilagodili budućim uslovima, potrebno je pouzdano znanje o scenarijima kretanja nivoa mora. Tokom MedSeaRise projekta, čija će implementacija trajati do proljeća 2026.godine, naučnici iz Grčke, Italije, Španije, Francuske, Malte I Crne Gore rade na identifikovanju zajedničkog skupa najboljih praksi za korištenje dostupnih scenarija budućih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera u cilju zaštite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama. Ukupan budžet projekta iznosi 599.999,79 EUR-a, od čega Univerzitetu Crne Gore – Institutu za biologiju mora pripada 87.322,50 EUR-a.
Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA, odnosno Marine Centrima osvojio je Zoran Ćuk sa ulovljenim gofom od 32kg.
Gof je ulovljen na dubini od 74m, njeska je bila živa lignja. Od opreme je korištena struna 8x Sakura 0.40, štap Vitality 2 210 20-30lb, predvez Seaguar Tuna 0.84.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama, odnosno Marine Centrima osvojio je Zoran Docić sa tunom od 61kg.
Novembar_Drugo mjesto_Zoran_Docic tuna 61 kg
Tuna je ulovljena puškom u Ulcinju.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA, odnosno Marine Centrima osvojio je Beli Alivodić sa krnjom od 10.5kg
Krnja je ulovljena troling tehnikom na barskoj seki, na dubini od 60metara. Borba je trajala 10min, mamac je bio lignja.
Novembar trece mjesto_Beli Alivodic kernja10.5kg
Od opreme je korišten štap Penn batalgion 30 lbs, multiplikator Makaira 50lbs, na 0.70 fluorocarbon Duel.
Da podsjetimo na pravila za uščešće u nagradnoj igri:
Da biste se prijavili za nagradnu igru potrebno je da nam pošaljete sliku ulova zajedno sa ribolovcem (kako bi se vidjela autentičnost), broj ribarske dozvole,
težinu ulovljenog primjerka kao i način na koji je došlo do ulova, odnosno interesantnu ribarsku priču koja se takođe vrednuje.
Prijavite se! Podijelite sa nama svoju ribarsku priču!
Prema najavama u Luku Kotor u 2025. godini će uploviti 485 brodova koji će dovesti oko 700.000 putnika.
“Povećanje ili smanjenje broja ulazaka kruzera u Kotorski zaliv ne zavisi od Luke. Mi smo jedna od najprestižnijih destinacija i koliko god se kruzing industrija razvija, a to je najbrže rastuća turistička industrija, mi ćemo da budemo poželjna destinacija i postojaće potreba za povećanjem. Pitanje je samo da li to može da bude održivo u našim uslovima ili ne.
Naša namjera je da kroz stvaranje uslova podignemo uslugu da možemo da upravljamo sa svim tim stvarima na način koji je u interesu Grada, u interesu kompletne zajednice i u interesu cjelokupne destinacije. Ne treba licitirati sa brojevima, treba licitirati sa kvalitetom usluga – možemo da imamo kvalitetniju uslugu sa manje dolazaka i da to bude možda benefit za sve, a to su stvari koje slijede tek nakon što stvorimo uslove da to možemo”, kazao je direktor Luke Kotor Ljubo Radović za Boka News.
Manifestacije „Od Božića do Božića“ će trajati od 20. decembra 2024. do 8. januara 2025. godine. Kroz niz sadržaja, od koncerata, nastupa školskih horova, do posjeta Djeda Mraza i vilenjaka, ova manifestacija će obogatiti naše ulice i vaša srca, poručuju iz TO Kotor.
Za vas smo pripremili brojne događaje koji će obuhvatiti sve generacije. Od novogodišnjeg dječijeg bazara „Sretno dijete, sretan grad“, nastupa i koncerta, do tradicionalnih običaja poput pripreme priganica i papalade ala maka, sve do specijalnih posjeta našim najmlađim i najstarijim sugrađanima. A tu je i tradicionalna manifestacija podjele paketića i druženje sa Djeda Mrazom i njegovom ekipom.
Započnite praznično radovanje sa nama, po 11. put, uz muziku koja spaja, i ljubav koja nas okuplja. Svi događaji su otvoreni za sve, a manifestacija će se održavati na različitim lokacijama u Kotoru. Vidimo se na Gradskoj rivi i Pjaci od sata u zakazano vrijeme!
Obećavamo razna iznenadjenja.
Organizatori manifestacije su NVU Karampana, Turistička organizacija opštine Kotor i Opština Kotor uz brojne sponzore.
Foto TO Kotor
OD BOŽIĆA DO BOŽIĆA
20.12. NOVOGODIŠNJI DJEČIJI BAZAR “SRETNO DIJETE, SRETAN
GRAD” GRADSKA RIVA 11Η 23.12. TRADICIONALNI NOVOGODIŠNJI GRADSKI KONCERT GRADSKE MUZIKE – KC “NIKOLA ĐURKOVIĆ” 19H 24.12. PRIGANICE GRADSKA RIVA 10H 30.12. “BAJKA ZA NAZDRAVLJE” POSJETA DJEDA MRAZA I VILENJAKA
PORODILIŠTU I DJEČIJEM ODJELJENJU KBC KOTOR 09H
Dječija Nova godina
30.12 – CENTRALNA MANIFESTACIJA “ČEKAJUČI DJEDA MRAZA “ PJACA OD SATA 12h
3.1. “DOŽIVJETI STOTU” J.U. DOM STARIH ‘GRABOVAC’ RISAN 11H 4.1. TRADICIONALNA NOVOGODIŠNJA TOMBOLA GRADSKA KAFANA DOJMI 11 SATI 6.1. PRIGANICE GRADSKA RIVA 10H 8.1. PAPALADA ALA MAKA – GRADSKA RIVA 12H
Drugi dan kotorskog izdanja Festivala UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), danas 13. decembra 2024, otvara premijera filma STANIĆ, STOLJEĆE autora Andra Martinovića, u 18:30, u Kinu „Boka“ u Kotoru.
Film »Stanić, stoljeće« koncipiran je kao svojevrsna sublimacija stvaralaštva jednog od najvećih crnogorskih slikara. To je putovanje kroz njegovo slikarstvo, puno fantazije i duha, kroz koje nas vodi sam Stanić: njegovi iskazi o svakodnevici, o umjetnosti i kiču, o životu u malim mjestima, o savremenosti u slikarstvu, o televiziji… Svaka od odabranih opservacija iz intervjua datih kroz više od pola vijeka, spaja se sa dokumentarnim materijalom i njegovim slikama – kao komentar i kao umjetnička transpozicija, u prelamanju stvarnog i izmišljenog. Poseban segment čine iskazi Vojovih prijatelja i poštovalaca. O tome zašto su im Vojove slike bliske i važne, u filmu govore: Đorđe Kadijević, Rade Šerbedžija, Emir Kusturica, Radmila Vojvodić, Duško Vujošević i Branko Baletić.
Nakon toga, u 19h00, slijedi film Fotofobija, češko-slovačko-ukrajinske produkcije, dok će kotorsko izdanje biti zatvoreno projekcijom britansko-japanskog filma Dnevnici crne kutije, koja počinje u 20h15.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu. Dodatno, posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru kroz sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa.
Najnovija narudžba megamax brodova označava ključni korak u MSC-ovoj globalnoj strategiji.
Prema izvještaju Alphalinera, Mediterranean Shipping Co (MSC), najveći svjetsk kontejnerski brodar, naručio je deset novih megamax brodova kapaciteta 24.000 TEU, čime je njezin narudžbenik premašio 2 milijuna TEU, piše Splash247.com.
MSC je sklopio ugovor s brodogradilištem Hengli Heavy Industry (ranije poznatim kao STX Dalian) za narudžbu vrijednu oko 2,35 milijardi dolara. Ovo ulaganje dolazi u trenutku kada se procjenjuje da je MSC u trećem kvartalu ove godine zarađivao približno 1,8 milijardi dolara mjesečno.
Ranije ove godine MSC je potpisao strateški okvirni sporazum o suradnji s Hengli Heavy, koji uključuje narudžbe brodova, motora, popravke i konverzije. U rujnu je MSC naručio deset LNG dvogorivnih brodova kapaciteta 21.000 TEU iz istog brodogradilišta.
Najnovija serija brodova od 24.000 TEU trebala bi biti isporučena od 2028. godine nadalje. Kada narudžba bude potvrđena, MSC-ov ukupni narudžbenik dosegnut će 2,13 milijuna TEU, što je veći kapacitet od cijele flote Ocean Network Expressa (ONE), šeste najveće svjetske kontejnerske linije.
MSC se godinama pripremao za samostalno poslovanje na glavnim istočno-zapadnim trgovačkim rutama, što će se dogoditi od 1. februara sljedeće godine, kada završava 10-godišnje partnerstvo s Maerskom u okviru saveza 2M.
Osim novih narudžbi, MSC je također izrazito aktivan na tržištu rabljenih brodova. Od početka svoje povijesne kupovne ofenzive u kolovozu 2020., MSC je kupio više od 400 rabljenih brodova. Trenutno MSC ima globalni tržišni udio veći od 20%, postavši prva kontejnerska linija koja je premašila nekoliko ključnih granica, poput 5 miliona TEU, a ubrzo nakon toga i 6 miliona TEU.
Prema Alphalinera, MSC je ovog tjedna kupio još tri rabljena broda, čime nastavlja jačati svoj globalni utjecaj.
