Sankcije na moru: EU kreće u lov na rusku naftnu flotu

0
Sankcije na moru: EU kreće u lov na rusku naftnu flotu
Tanker – nafta – Foto: Wikimedia commons

Europska unija priprema najagresivniji korak dosad protiv ruske takozvane “flote iz sjene” – mreže starih tankera koji pod zastavama pogodnosti prevoze naftu mimo zapadnih sankcija. Prema nacrtu dokumenta Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), državama članicama trebala bi se omogućiti ovlast za ukrcaj i inspekciju brodova za koje se sumnja da krše sankcije ili ugrožavaju sigurnost plovidbe.

Kako navodi Splash247,o prijedlogu se raspravlja na sastanku ministara vanjskih poslova EU, a odluka bi mogla biti donesena do kraja studenoga. Riječ je o značajnoj eskalaciji europske kontrole nad flotom od približno tisuću tankera koji, prema procjenama, čine oko 17 posto svjetske flote za prijevoz nafte. Od 2023. ta se mreža povećala za gotovo 45 posto, jer je Moskva nastojala održati izvoz unatoč ograničenjima G7 i europskom embargu.

Osim što predstavlja alat za izbjegavanje sankcija, “sjenska flota” sve se češće promatra i kao sigurnosni problem. U Bruxellesu upozoravaju da mnogi od tih brodova plove bez osiguranja, tehnički su zastarjeli i nemaju nadzor klasifikacijskih društava, što povećava rizik od nesreća i onečišćenja mora. Ukrajinska obavještajna služba otišla je i korak dalje, tvrdeći da se pojedini tankeri koriste za lansiranje dronova i izvođenje hibridnih operacija protiv europskih interesa.

Nadolazeći 19. paket sankcija EU trebao bi dodati još oko 160 plovila na crnu listu, čime bi ukupni broj dosegnuo približno 560, te ubrzati planiranu zabranu uvoza ruskog LNG-a do 1. siječnja 2027. Među državama članicama raste “novi zamah” za odlučniji pristup – Francuska je nedavno zadržala tanker Boracay, Estonija brod Kiwala, dok su i Njemačka i Finska provele slične mjere.

Prijedlog također uključuje suradnju s glavnim državama zastave, poput Paname, koja je nedavno obećala brisati sankcionirane brodove iz registra i odbijati upis tankera starijih od 15 godina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je na sigurnosnoj konferenciji u Kopenhagenu da “između 30 i 40 posto ruskog ratnog financiranja dolazi upravo od tankera iz sjenske flote”, naglasivši da je “njihovo zaustavljanje nužnost, a ne opcija”.

Samo tjedan ranije, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je najstrože sankcije do sada, izravno pogodivši Rosneft i Lukoil te dodalo 44 ruska tankera i sedam LNG brodova na svoj popis zabrana.

Analiza tvrtke Kpler pokazuje da je broj sankcioniranih brodova u svijetu u posljednjih pet godina gotovo peterostruko porastao – s oko 350 u rujnu 2020. na 1.700 u rujnu 2025. – uz sve bolju koordinaciju između europskih i britanskih vlasti.

Dubrovnik ostvario četiri miliona noćenja dva dana ranije nego lani

0
Dubrovnik ostvario četiri miliona noćenja dva dana ranije nego lani
Dubrovnik – foto Boka News

Dubrovnik je ostvario četiri miliona noćenja 16. oktobra što je dva dana ranije nego prošle godine, izvijestila je u petak Turistička zajednica grada Dubrovnika, oslanjajući se na podatke eVisitora.

Od početka godine do sredine listopada ostvareno je jedan posto noćenja više nego u istom razdoblju lani, dok je broj dolazaka na razini istog razdoblje prošle godine.

Najbrojniji gosti Dubrovnika su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Španjolske, Irske, Australije i Italije.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je u objavi na društvenim mrežama kako ostvareni rezultati još jednom potvrđuju da Dubrovnik uspješno gradi turistički uspjeh na održivim temeljima promišljenim upravljanjem destinacijom, ravnomjernim razvojem tijekom cijele godine i podizanjem kvalitete ponude.

– Zahvaljujem svim našim sugrađanima, turističkim djelatnicima i partnerima koji zajedničkim naporima čine Dubrovnik prepoznatljivim primjerom održivog i uspješnog turizma, poručio je Franković.

Putinov izaslanik: Diplomatsko rješenje rata u Ukrajini na vidiku

0
Putinov izaslanik: Diplomatsko rješenje rata u Ukrajini na vidiku
Moskva -foto Wikipedija

Kiril Dmitrijev, posebni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za ulaganja i gospodarsku suradnju, izjavio je u petak navečer kako vjeruje da su njegova zemlja, Sjedinjene Države i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja koje bi trebalo pridonijeti okončanju rata u Ukrajini.

Po dolasku u Washington na razgovore s američkim dužnosnicima Dmitrijev je u razgovoru za CNN rekao da sastanak Donalda Trumpa i Putina nije otkazan, kako je to kazao američki predsjednik, te da će se dvojica čelnika vjerojatno sastati kasnije.

Planirani samit odgođen je u utorak, jer je rusko odbijanje hitnog prekida vatre bacilo sjenu na pokušaj održavanja pregovora. Trump je rekao da je otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti zbog izostanka napretka u diplomatskim naporima s ciljem okončanja rata i osjećaja da je trenutak promašen.

No Dmitrijev je u petak rekao: “Vjerujem da su Rusija, SAD i Ukrajina zapravo prilično blizu diplomatskog rješenja.” Pritom nije iznio pojedinosti.

Europske nacije surađuju s Ukrajinom na novome prijedlogu o prekidu vatre duž aktualnih linija bojišnice, rekli su ovaj tjedan Reutersu europski diplomati, uglavnom podsjećajući na ono o čemu se već raspravlja i istodobno inzistirajući na tomu da Sjedinjene Države zadrže središnju ulogu.

– Velik je potez predsjednika (Volodimira) Zelenskia što već priznaje da se radi o linijama bojišnice, rekao je Dmitrijev. “Znate, njegov prethodni stav bio je da Rusija treba u potpunost otići, pa zapravo mislim da smo prilično blizu diplomatskog rješenja koje se može postići.”

Rusija je veliku invaziju na Ukrajinu započela u veljači 2022.

Trump je prošli tjedan najavio da će se on i Putin uskoro sastati u Mađarskoj da bi pokušali dogovoriti okončanje rata. Ali Putin nije bio voljan razmotriti ustupke. Rusija je dugo zahtijevala da Ukrajina pristane na to da ustupi više teritorija prije bilo kakvog prekida vatre.

Dmitrijevljev posjet Sjedinjenim Državama zbog dugo planiranog sastanka uslijedio je nakon nedavno najavljenih američkih sankcija dvjema najvećim ruskim naftnim tvrtkama, a cilj takvog poteza je napraviti pritisak na Putina da okonča rat.

Unatoč tom potezu Dmitrijev je rekao da će se dijalog između Rusije i Sjedinjenih Država nastaviti.

Lakušić: Regionalni vodovod gradi novi rezervoar od 4.000 m³ na Prijevoru

0
Lakušić: Regionalni vodovod gradi novi rezervoar od 4.000 m³ na Prijevoru
Foto Regionalni vodovod

Odbor direktora Regionalnog vodovoda dao je saglasnost za izradu idejnog projekta za izgradnju novog rezervoara na lokaciji Prijevor (Topliš – Budva), kapaciteta 4.000 m³. Ova investicija predstavlja strateški korak u jačanju stabilnosti snabdijevanja vodom opština Tivat, Kotor i Herceg Novi.

Tokom 2025. godine Regionalni vodovod isporučivao je rekordne količine vode ovim opštinama, što je u vrhuncu turističke sezone jasno pokazalo da postojeći rezervoarski kapaciteti više ne mogu da zadovolje rastuće potrebe. Novi rezervoar omogućiće stabilnost sistema čak i u slučaju prekida elektrosnabdijevanja ili vanrednih tehničkih ispada, kao i energetski efikasniji rad tokom zimskog perioda. Najveći značaj leži u sigurnosti snabdijevanja tokom turističkog vrhunca, kada svaka nestabilnost može ugroziti ekonomsku održivost turističkog sektora.

Izgradnja rezervoara na Prijevoru predstavlja značajan korak za obezbjeđenje stabilnog i kontinuiranog vodosnabdijevanja ovih opština, posebno imajući u vidu dugogodišnji nedostatak rezervoarskog kapaciteta u lokalnim vodovodnim sistemima. Ovaj projekat će obezbijediti vodu u svakom trenutku, omogućiti dalji razvoj vodovodne infrastrukture i povećati pouzdanost snabdijevanja tokom turističke sezone, istovremeno stvarajući osnove za dugoročnu održivost sistema regionalnog vodosnabdijevanja.

Foto Regionalni vodovod

Regionalni vodovod se stalno razvija i unapređuje, postajući jedan od ključnih strateških stubova razvoja crnogorskog primorja i jedan od najznačajnijih resursa države. Njegova vizija zasniva se na obezbjeđenju sigurnog i pouzdanog vodosnabdijevanja, kontinuiranom unapređenju infrastrukture, primjeni savremenih tehnologija, zaštiti životne sredine i dugoročnoj održivosti, sa jasnim ciljem poboljšanja kvaliteta života građana i podrške ekonomskom razvoju Crne Gore – zaključio je predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić

“Međunarodna arbitraža opcija za rješenje Prevlake”

0
“Međunarodna arbitraža opcija za rješenje Prevlake”
Prevlaka – Ulaz u Boku foto Boka News

Bivše diplomate Srđan Darmanović, Miodrag Lekić i bivši premijer i šef diplomatije Igor lukšić nijesu optimisti da bilateralni pregovori mogu riješiti pitanje Prevlake. Njih trojica, bili su učesnici na panelu juče u Podgorici. Dok Lekić smatra da treba očuvati dostojanstvo u pregovorima sa Hrvatskom po cijenu ulaska u Evropsku uniju, Darmanović je uvjeren da će se to pitanje rješavati na Međunarodnom sudu. Lukšić je mišljenja da pitanje Prevlake neće zaustaviti ulazak Crne Gore u EU.

Bivši diplomata Miodrag Lekić smatra da javnost mora više da zna, ima bolji uvid o diplomatskim aktivnostima, pregovorima sa Hrvatskom, graničnim problemima. Treba nam uravnotežena diplomatija koja vodi računa o državnom dostojanstvu, dodaje.

„Ovo je veliki motiv Evropske unije. Nije samo savladavanje poglavlja, nego šansa nama, da zbog nas, ozbiljno izvršimo jednu reformu, društvenu, ekonomsku, moralnu. Uravnotežiti potrebu saradnje sa međunarodnim partnerima i zadržati svoju autonomiju – da se misli svojom glavom“, kazao je Lekić.

Bivši premijer i raniji ministar vanjskih poslova Igor Lukšić smatra da suviše skučeno posmatramo zahtjeve EU. Vladavina prava je i promjena navika i načina razmišljanja, kaže.

„Pomalo mi se čini da u našem društvu postoji uvjerenje da ćemo postati članica Evropske unije do 2028. godine, bez obzira na sve. A nije baš tako. Jeste, čini mi se, trenutak u kojem malo više dominira geopolitika, a malo manje je fokus na metodologiju“, kaže Lukšić.

Bivši ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović kaže da je geopolitička situacija jedinstvena.

Riječ je o bezbjednosti zapadnog Balkana, ali ukazuje i na brojne faktore koji mogu uticati na politiku proširenja Evropske unije.

„Ja se nadam da ćemo nekako kroz sve proći, ali je daleko od toga da možemo da kažemo da to je to, čeka nas samo da potpišemo ugovor i da proslavimo u Podgorici“, ocjenjuje profesor.

Na mogućnost da se ostavi pitanje Prevlake za kraj i možda je neko smislio da će to pitanje biti dramatično izoštreno na nivou da li će Crna Gora ući u Evropsku uniju, Lekić poručuje:

„Kao sve je spremno, ali samo da i to riješimo, a da riješimo na način da se preda Hrvatskoj. Lično ću biti, kao neko ko je veliki evropejac, protiv ulaska u Evropsku uniju ako je to cijena, ako je to neko smislio“, kaže Lekić.

Srđan Darmanović smatra da treba kalibrirati politiku prema vrhunskom cilju ulazku u Evropsku uniju.

„Imate taj stalni uticaj koji Beograd vrši na crnogorske političke aktere, na Crnu Goru. Ali takođe treba se zapitati šta je naš cilj. Da li je naš cilj da zaglavimo u sporovima sa Hrvatskom do mjere da će ona blokirati naše članstvo u EU. Za sada je, koliko ja vidim, Hrvatska, dosta skrupulozno postupala. Mislim da će se pitanje Prevlake ipak rješavati na Međunarodnom sudu ili međunarodnoj arbitraži“, kaže on.

I bivši premijer ministar Igor Lukšić nije optimista da bilateralni pregovori mogu riješiti pitanje Prevlake. Ipak vjeruje da to neće zaustaviti evropski put Crne Gore.

Sportska subota u susret prazniku Herceg Novog

0
Sportska subota u susret prazniku Herceg Novog
Tiatlon Herceg Novi – foto Opština HN
Tri sportska događaja zakazana su za predstojeći vikend, svi povodom 28. oktobra, Dana oslobođenja i Dana opštine Herceg Novi. U subotu, 25. oktobra biće održani Trka oslobođenja Herceg Novog, karate turnir Grand Prix Montenegro i Kup rombuna.
Trku oslobođenja Herceg Novog organizuje Triatlon klub Herceg Novi, na trasi od Titove vile do Jahtinga, dugoj 5 kilometara. Start je zakazan za 10 časova na šetalištu kod parka Titove vile, gdje je i ciljna tačka trke. Trka je otvorena za sve – rekreativce, profesionalce i ljubitelje trčanja svih uzrasta, a učešće je besplatno. Prijave na linku: https://live.3hercegnovi.me/event/TO25
Istog dana, Кarate klub Bijela priređuje jubilarni, 10. međunarodni karate turnir Grand Prix Montenegro 2025. Takmičenje će biti održano u Sportskom centru Igalo, sa početkom u 10 časova.
Takođe u subotu, 25. oktobra, Кlub sportskih ribolovaca Igalo biće domaćin 16. takmičenja u sportskom ribolovu Кup rombuna, koji će biti organizovan u akvatorijumu hecegnovskog zaliva.

Počinje zimsko računanje vremena: Večaras pomjeranje kazaljki

0
Počinje zimsko računanje vremena: Večaras pomjeranje kazaljki
sat

Zimsko računanje vremena ove godine počinje večeras u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra, kada ćemo u 3 sata ujutru kazaljke vratiti jedan sat unazad, odnosno na 2.

Zbog prelaska na zimsko računanje vremena, taj dan će trajati 25 sati, jer će se vremenski interval od dva do tri ujutru ponoviti dva puta. Ali će nam mrak pasti već u 16.30 h.

Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu 2026. godine.

Ljetnje računanje vremena ove godine počelo je u nedjelju, 31. marta.

Održaće konsultativno saslušanje povodom prodaje brodova

0
Održaće konsultativno saslušanje povodom prodaje brodova
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas je donio odluku da održi konsultativno saslušanje povodom prodaje brodova Crnogorske plovidbe “Kotor“ i “21. maj“ kojem bi trebalo da prisustvuju ministar pomorstva Filip Radulović, predstavnici ove državne kompanije i Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, koji su i inicirali saslušanje.

Prema riječima predsjednika odbora Borisa Mugoše (SD), na čiji prijedlog je donijeta ova odluka, saslušanje bi trebalo da bude organizovano najkasnije do 15. novembra.

Oba broda su nakon višemjesečnih turbulencija prodati danskoj kompaniji K/S Navision grupi za 13,2 miliona dolara, odnosno 11,2 miliona eura, čemu se protivila stručna javnost i opozicione partije ukazujući da je vrijednost takvih brodova na tržištu značajno veća od cijene koja je ugovorena sa Dancima.

Iz Ministarstva pomorstva su ukazivali da su brodovi u lošem stanju, te da su više puta u posljednjih nekoliko mjeseci zadržavani u svjetskim lukama. S druge strane, stručna javnost je ukazivala da situacija na brodovima nije toliko loša koliko je predstavljaju.

Rasprodaja

Iz Evropskog saveza su ukazali da je u revizorskom izvještaju na kraju prošle godine bilo navedeno da brodovi vrijede 30 miliona eura, a da je posljednja procjena pokazala da je ta vrijednost 19 miliona.

– Da je požar bio na njih, da su se potopili, ne bi im toliko pala vrijednost za tako kratko vrijeme – poručili su iz Evropskog saveza ocjenjujući da je ovdje riječ o rasprodaji, a ne prodaji.

Problematizovali su i način na koji je ministar Radulović “reklamirao“ brodove za prodaju.

– Da li biste, kada nešto želite da prodate, organizovali konferenciju za medije i potencijalnim kupcima predstavljali da brod ima brojne nepravilnosti. Ako je bila namjera da se na ovaj način ostvari dobra cijena, Radulović je ili potpuno neznaven kada je riječ o trgovini i promociji ili je postojala namjera – ocijenili su ranije iz Evropskog saveza, dodajući da je postojao model da se brodovi daju u zakup za 5.000 dolara dnevno te da se, uz restrukturiranje, preduzeće moglo sačuvati.

Prema riječima inženjera pomorstva Gorana Sindika, trenutna realna cijena na tržištu, broda iste starosti i nosivosti kreće se između 12 i 13 miliona eura. Čak i ako se, kako je ranije naveo, od toga oduzme jedan do dva miliona eura, za koliko bi se brodovi mogli dovesti u red, to je i dalje upola u odnosu na trenutne cijene.

Loš marketing 

I on je bio stava da je simptomatično što je konkretnoj prodaji prethodio ,,loš marketing“ ministra Radulovića i rukovodstva Crnogorske plovidbe.

Osim toga, kako dodaje, iz informacije Ministarstva pomorstva koju je Vlada usvojila prije prodaje, praktično proizilazi da nijesu bili zadovoljni time što je vrijednost brodova bila procijenjena na 19 miliona dolara.

– Prije otpočinjanja postupka, urađena je procjena vrijednosti broda Kotor na daljinu, koja se zasniva isključivo na uvidu u dostupne evidencije i izvještaje o tehničkom stanju broda, bez fizičkog obilaska i pregleda na licu mjesta. Procjene su izradile međunarodne kuće iz Velike Britanije Drewry Financial Research Services i Braemar Valuations Limited koje su brod “Kotor“ u julu procijenile na iznos od 9,5 miliona dolara, odnosno 9,25 miliona dolara. Procjena je formalno urađena samo za brod ,,Kotor“, ali imajući u vidu da su “Kotor“ i “21. maj“ brodovi blizanci, istog tipa i gotovo identičnih karakteristika, navedeni rezultati korišćeni su i kao orjentir pri razmatranju vrijednosti broda ,,21. maj“. Međutim, treba naglasiti da se takva vrsta procjene u suštini određuje paušalno i može odstupati od realnog tržišnog pokazatelja, jer ne odražava stvarno stanje broda – navodi se u informaciji Ministarstva pomorstva.

U toj informaciji Ministarstva pomorstva se navodi da su brodovi loše održavani te da je to uticalo na njihovu vrijednost i standarde sigurnosti plovidbe. Osim što je brod više puta zadržavan u stranim lukama, kasnile su zarade, a inspekcija je pri posljednjem zadržavanju u britanskoj luci utvrdila 22 tehnička nedostatka, od kojih polovina nije otklonjena jer nije bilo novca.

– Posebno je potrebno naglasiti razliku između ranije sprovedene remote procjene vrijednosti brodova i konačne prodajne cijene. Procjene su rađene u periodu kada brod “Kotor“ još nije bio višestruko hapšen, kada posada nije napustila brod i kada gubitak klase nije bio izvjestan. U međuvremenu je došlo do drastičnog pogoršanja stanja, brod je bio pod mjerama hapšenja više puta, posada ga je napustila, klasifikaciono društvo izreklo najavu povlačenja klase, a tržišna vrijednost se znatno smanjila. Dodatno, na tržištu nije bilo puno drugih ponuđača spremnih da ponude povoljnije uslove – stoji u informaciji Ministarstva.

Eleonora Apollonio Kocka uspješno povezala umjetnost sa majčinstvom

0

“Sve to se skroz prožima nekako, nema tu neke granice – radim s ljubavlju, a oni me podržavaju na svoj način – od srca, sve za pet”, kaže akademska slikarka čija je izložba otvorena u kotorskoj Gradskoj galeriji.

Posao slikara je težak, ali postoji i teži – biti roditelj, primjećuje galerista Milenko Premović, govoreći o umjetnici Eleonori Apollonio Kocka, čija je izložba „Likovi i priče“, otvorena u četvrtak u Gradskoj galeriji Kotor, posvećena njenoj ćerci Aneti i suprugu Goranu. U postavci su 29 crteža i slika na kojima preovlađuju likovi i figure njenih najmilijih, u raznim situacijama, pozama, u zanimljivim okruženjima. Radila je uglavnom u kombinovanoj tehnici, koristeći razne olovke, akvarel, pastel, temperne boje, a tu su i nekoliko kolaž, sa toniranim papirom.

Likovi, koje je i  prisutnima bilo lako prepoznati, a koji su lično bili prisutni među publikom na otvaranju izložbe, pričaju svoju umjetničku priču kroz vješti crtež, liniju, boju i lijepo osmišljenu kompoziciju autorke. Kćerkin lik raspoznaje se u “Djevojčici u crvenoj dukserici”, u “Izmišljanju”,  “Gledanju u tablet”, pa i u “Likovima iz šume”.

Majka i kćer

-Polazim od likova koji su rađeni po modelu, da bih nekakvim spontanim intuitivnim putem promijenila te likove da oni ne budu više vjerni onome ko pozira i onda se tu desi nekakva priča. To ja ne umijem da prenesem riječima, da znam, ne bih slikala, nego bih pričala. A ako ne vidite tu priču, onda nisam uspjela u tome što sam htjela slikom da kažem, kaže umjetnica za Boka News. Ona je stvaralaštvom povezala svoj privatni život, svoju ulogu majke, supruge sa profesijom slikarke – kćerka i suprug ujedno su i njeni modeli, koji tu ulogu sa zadovoljstvom prihvataju.

– Sve to se skroz prožima nekako, nema tu neke granice. Ja to radim s ljubavlju, oni me podržavaju na svoj način i to rade od srca, sve za pet, dodaje Apollonio-Kocka.

 U ranijim likovnim opusima bavila se dosta pejzažom i to onim vezanim za Boku Kotorsku, dok na ovim radovima tu i tamo vidimo po neki urbani pejzaž kao pozadinu koja pojašnjava priču lika u prvom planu. Primjer su slike “Autobusko stajalište” i “Napuštena građevina”. Eleonora kaže da Boka jeste inspirativna, ali da ona nije tip koji se vezuje za rodno mjesto, te da nju inspiriše sva ljepota prirode, arhitekture, ljudi.

Na pitanje kako živi jedan vizualni umjetnik u Kotoru, Eleonora odgovara da to zavisi od toga kako se ko snađe i koliko je ko dobar u tome.

– Od ovoga čime se profesionalno bavim trenutno malo prihodujem , ali ne živim samo od svog rada. Kombinujem sa nekim drugim poslovima, kaže umjetnica.

Ljubitelji slika tananog, nježnog senzibiliteta, koji odlikuje Eleonoru Apollonio Kocka imaju priliku da pogledaju njene radove u Gradskoj galeriji do 15. novembra.

BOKS: Virtuoznist čiste duše

 „Čista, topla emocija, iskrenost i spontanost izraza, dječja nevinost a istovremeno zavidna likovna vještina je ono što karakteriše Eleonorine radove. U njenim površinama i linijama ogleda se spoj čiste duše i virtuoznosti.  Prepoznatljivi motivi koje bira vode nas u drugu dimenziju, u neki poznati, a opet novi prostor gdje se prepliću svjetovi: ovaj ovozemaljski i onaj suptilni samo dušom vidljiv“, utisak je slikarke Verice Bulatović- Filipović o tome kako ona doživljava Eleonorino stvaralaštvo. Uz citate utisaka još nekoliko likovnih umjetnika, štampan je u pratećem katalogu.

M.D.P.

Poslednji oktobarski vikend posvećen maslini na Luštica Bay-u

0
Maslina – Festival jesenjih proizvoda – October – Liquid Gold

Festival jesenjih plodova koji se održava svakog vikenda mjeseca oktobra na Luštica Bay-u i odaje počast plodovima zemlje i tradicijama ovog kraja, 25. i 26. oktobra, ispraća maslinu.

Vikend počinje u petak veče i to tematskom večerom u Kiki’s restoranu u Marina Village-u, s početkom u 21 čas. Gastro identitet je u duhu festivala i masline i predstavlja spoj mediteranskih ukusa i regionalnih vina, koji nudi pažljivo uparene zalogaje od fokače s inćunima do jagnjećih ćufti i kolača od masline, Večera iznosi 75 € po osobi, a rezervacije se mogu ostvariti putem e-mail adrese: igor.jevtovic@lbleisuremanagement.com ili broj telefona +38267160114.

Posjetioci će imati priliku da proslave sezonu maslina kroz praktične radionice oslikavanjam keramike: Artro Gallery, koja se nalazi pored Feel Alive kancelarije, ugostiće radionice u dva termina. Prvi je od 11 do 13 časova, dok je drugi u poslijepodnevnom terminu od 17 do 19 časova. Učesnici će oživjeti boje, teksture i duh jesenje berbe, pretvarajući jednostavne keramičke komade u sezonska umjetnička djela. Ove radionice nude kreativnu atmosferu u kojoj polaznici mogu istražiti dizajne inspirisane prirodom, jesenje tonove i bezvremenski šarm Mediterana, te sa sobom mogu ponijeti kući jedinstvene keramičke kreacije.

Poslednji oktobarski vikend posvećen maslini na Luštica Bay-u
Luštica Bay – foto Boka News

Poslijepodnevni program na Piazza Centrale s početkom u 17 časova, započinje muzikom DJ Danila Radušinovića do 20 časova. Uz muziku kreće i dječji program s magijom balona od sapunice u svim oblicima, veličinama i bojama.

Program će biti upotpunjen i Trpezom zajedništva, koja je inspirisana običajem zajedničkog objedovanja. Ovo gastronomsko iskustvo okuplja do 20 gostiju za jednim stolom, gdje se uživa u domaćim specijalitetima uparenim s lokalnim vinima i rakijom. Centrale Luštica Bay by Angsana ugostiće ovu tematsku večeru s početkom u 19 časova, gdje će specijaliteti crnogorske kuhinje biti upareni sa domaćim vinima i rakijom. Večera iznosi 65€ po osobi, a rezervacija se može ostvariti putem telefona: +382 69 513 742.

U nedjelju u Amfiteatru će se čuti zvuci gitare Igora Markovića, od 11 do 13 časova, dok će na Piazza Centrale-u svi prisutni uživati uz bend Milky Wave od 17 do 20 časova. Dječji program s kreativnom radionicom sa kamenčićima zakazan je u istom terminu.

Centrale Luštica Bay by Angsana nastavlja sa festivalskim duhom zajedničkog objedovanja, a ove nedjelje će ugostiti ručak s početkom od 14 časova. Ručak iznosi 29,50 € po osobi, a rezervacija se može ostvariti putem telefona +382 69 513 742.

Sve dodatne informacije o svim sadržajima u sklopu ovog programa možete dobiti putem upita na e-mail adresu: feelalive@lusticabay.com.