U Udruženju turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje, kazali su da je Međugorje potpuno oživjelo za 40. godišnjicu ukazanja, i to nakon 18 mjeseci bez bilo kakvih događaja, turista i hodočasnika.
Povodom 40. godišnjice ukazanja Gospe, koje se obilježava danas, u Međugorje je pristiglo više hiljada hodočasnika iz cijelog svijeta, javlja Anadolu Agency (AA).
U ovom hercegovačkom gradiću, kako nam je rečeno, već nekoliko dana borave ljudi iz Španije, Francuske, Amerike, Italije, Poljske, Belgije, Meksika, Koreje, Ukrajine, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja.
Prema najavljenom programu, središnja svečana misa održat će se u 19 sati, a predvodit će je provincijal fra Miljenko Šteko.
U Udruženju turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje, kazali su da je Međugorje potpuno oživjelo za 40. godišnjicu ukazanja, i to nakon 18 mjeseci bez bilo kakvih događaja, turista i hodočasnika.
Dan ranije su pozvali vlasti u Republici Hrvatskoj da uoči 40. godišnjice ukazanja ukinu restrikcije za hodočasnike iz Hrvatske, kako bi u Bosni i Hercegovini mogli boraviti duže od 12 sati, s obzirom da u sadašnjim okolnostima pri povratku moraju imati negativan test na koronavirus.
Podsjećamo, šestero vidjelaca prvo ukazanje imali su 24. juna 1981., kada su se navodno prepali i pobjegli.
Vratili su se narednog dana na brdo Crnica iznad Podbrda, kada im se prema svjedočenjima, “Gospa ponovno obratila”. Od tada se 25. juni obilježava kao dan ukazanja.
Tornado koji je u četvrtak zahvatio nekoliko gradova na jugoistoku Češke rušio je kuće do temelja i ozlijedio najmanje stotinjak ljudi, rekli su spasioci i policija.
“Procjenjujemo da je povrijeđeno od 100 do 150 ljudi, među njima djeca i stariji”, rekla je na češkoj televiziji glasnogovornica spasilačke službe Michaela Bothova.
Ministar unutrašnjih poslova Jan Hamaček rekao je da bi moglo biti mrtvih, istaknuvši da je u toku potraga za preživjelima zatrpanim u ruševinama, piše AFP, prenosi Hina.
“Svi raspoloživi spasioci su mobilizirani i na putu su u okrug Hodonjin, gdje je tornado pogodio više općina”, napisao je Hamaček na Twitteru.
Vlada razmišlja o mobilizaciji vojske bude li trebalo, rekao je. Očekuje se dolazak austrijskih i slovačkih spasilačkih službi koje će pomoći češkim.
U Hodonjinu, gradu na granici sa Slovačkom, oštećenja je pretrpio starački dom.
Na video snimkama koje kruže društvenim mrežama mogu se vidjeti uništene zgrade, iščupano drveće i požari.
Češka novinska agencija prenosi izjavu gradonačelnika Hruskyja o tome da je tornado sravnio sa zemljom pola grada.
Desetine povrijeđenih primljeni su u bolnicu u Hodonjinu nakon prolaska tornada koji je usto prevrnuo autobus, rekao je isti izvor.
Vlasti Tunisa su spasile 267 migranata koji su željeli da se domognu Evrope preko Sredozemnog mora, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Migranti su krenuli na put iz Libije, a među njima su 264 državljanina Bangladeša i tri Egipćanina.
Više od 1.000 migranata koji su od januara krenuli ka Evropi iz Libije, završilo je put u Tunisu, navela je IOM i dodala da je došlo do znatnog povećanja tog broja.
Projekat KotorArt Don Brankovih dana muzike, Nova normalnost: promatranje / promišljanje / preoblikovanje uloge umjetnosti i kulture nakon Kovida -19, podržan je od strane UNESCO-a u okviru Programa participacije za period 2020-2021. godine. Zamišljen je kao petodnevna konferencija čija je realizacija planirana od 15. do 19. jula 2021. godine i uključiće diskusiju o nekoliko tema podijeljenih u pet panela: Globalni osvrt, Promatranje, Promišljanje, Preoblikovanje i Nova normalnost.
Konferencija u Kotoru okupiće stručne ljude iz različitih oblasti poput umjetnosti, kulture, kulturne politike, kulturnog turizma i sociologije, u cilju sagledavanja nove stvarnosti. Nakon konferencije objaviće se publikacija koja će sadržati zaključke i preporuke do kojih se došlo tokom diskusija, a koja će se regionalno promovisati i distribuirati. Takođe, panel diskusije će biti emitovane uživo putem interneta, a planirano je i objavljivanje diskusija u vidu podkasta.
Konferencija započinje panelom “Globalni osvrt”, planiranim za 15. jul u Crkvi Sv. Duha, sa početkom u 19 časova, koji će okupiti predstavnike ambasada Austrije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Hrvatske, Kine, Njemačke, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Ukrajine, Velike Britanije i drugih.
Drugi dan konferencije 16. jula, nastaviće se panelom “Promatranje” na kojem se sagledavaju uticaji nove društveno-političke i tehnološke dinamike na kulturu, kulturni turizam i promociju kulturnog nasljeđa. Na ovu temu govoriće Darija Andovska, kompozitorka, univerzitetska profesorka i umjetnička selektorka festivala Dani Makedonske muzike, Vladimir Maraš, kompozitor i direktor Made in New York Jazz festivala, Aida Vežić, generalna sekretarka Balkanske mreže muzeja kao i Ana Vukotić, pozorišna rediteljka i direktorka festivala FIAT.
Treći dan i tema “Promišljanje” podrazumijeva panel diskusiju o razumijevanju, adaptaciji i izgradnji izdržljivosti umjetničkog i kulturnog sektora u turbulentnim vremenima. Ova diskusija će okupiti Milenu Dragičević-Šešić, profesorku emeritu Univerziteta umetnosti u Beogradu, Svetlanu Slapšak, antropološkinju, književnicu i aktivistkinju, Borisa Liješevića, pozorišnog reditelja i univerzitetskog profesora, kao i Sehada Čekića, direktora Filmskog centra Crne Gore.
Tokom četvrtog dana konferencije u nedjelju, 18. jula u okviru teme “Preoblikovanje” panelisti će biti Dora Ruždjak Podolski, pozorišna rediteljka i intendantica Dubrovačkih ljetnih igara, Violeta Đerković, sociološkinja i koordinatorka Mreže kulturnih stanica projekta Novi Sad Evropska prestonica kulture, Antonije Pušić, poznatiji po umjetničkom imenu Rambo Amadeus, muzičar, diplomirani turizmolog i ekološki lobista kao i Ivo Županović, turizmolog i univerzitetski profesor.
KotorArt
Finalni dan konferencije pod nazivom “Nova normalnost” predstavlja panel na kojem će se rezimirati sve prethodne diskusije i pokušati pružiti konkretniji odgovori na nimalo laka pitanja u ovim izazovnim vremenima. Ovo završno veče okupiće Vesnu Bratić, ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Crne Gore, Maju Gojković, potpredsjednicu Vlade Srbije i ministarku kulture i informisanja kao i Milenu Dragičević-Šešić, Doru Ruždjak Podolski i Anu Vukotić.
Sve diskusije od 16-19. jula će se održavati na Pjaci od kina sa početkom u 20 časova
Moderatorka konferencije biće novinarka Anka Radović, dok će panel Globalni osvrt moderirati Milica Nikolić, generalna sekretarka kancelarije UNESCO Crna Gora.
Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i sponzora Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Bay, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Crnogorska komercijalna banka, ambasade Njemačke i Austrije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugih.
Film „Dan četrnaesti“, reditelja Zdravka Velimirovića i scenariste Borislava Pekića, koji je Crnogorska kinoteka restaurisala zajedno sa Jugoslovenskom kinotekom, uvršten je u program najznačajnijeg svjetskog filmskog festivala – 74. Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu.
U selekciji „Kanski klasici“, pored filma „Dan četrnaesti“, biće prikazana ostvarenja klasika evropskog i svjetskog filma: „Crni Orfej“ Marsela Kamija (Zlatna palma 1959), „Dvostruki život Veronike“ Kšištofa Kješlovskog, „Rat je završen“ Alena Renea, „Pismo nepoznate žene“ Maksa Ofilsa, „Mullholand Drive“ Dejvida Linča i drugi. Filmove u kojima su učestvovali ili čiji su autori predstaviće, pored ostalih: Iren Žakob, Tilda Svinton, Dejvid Linč, Marta Mesaroš.
Filmski festival u Kanu se, usljed situacije sa pandemijom covid-19, održava u nestandardnom terminu, od 6. do 17. jula. Ovogodišnjim žirijem predsjedava američki reditelj i scenarista Spajk Li.
U filmu „Dan četrnaesti“, koji je nastao u produkciji Lovćen filma 1960. godine, pratimo četiri zatvorenika koji, zbog dobrog vladanja, dobijaju dvije sedmice boravka na slobodi. Situacije u njihovim životima se komplikuju kako se bliži dan povratka u zatvor, dan četrnaesti. Glavne uloge igraju: Nikola Popović, Karlo Bulić, Slobodan Cica Perović, Dušan Janićijević, Olga Spiridonović, Mira Stupica.
Nevladina organizacija (NVO) Multimedijal Montenegro (MMNE) danas će, povodom pokretanja kampanje Kupuj domaće – podrži ekonomiju Crne Gore, predstaviti tri rješenja koja bi, kako tvrde, mogla da riješe pitanje plasmana domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu.
Iz te NVO su kazali da su prethodna tri mjeseca intezivno radili na pronalaženju rješenja kako da se pomogne poljoprivrednicima i privredi.
“Svi članovi i zaposleni uložili su napore na volonterskom osnovu i razvili tri rješenja za koja smo sigurni da će doprinijeti podizanju svijesti javnosti da kupuju domaće, boljoj pristupačnosti i dostupnosti domaćih proizvoda i u krajnjem uticati na smanjenje uvoza”, navodi se u saopštenju.
Na konferenciji za novinare će biti predstavljene digitalne platforme seljačkazadruga.me i otkupnicentar.me, kao i sveobuhvatna kampanja Kupuj domaće, koja će biti dostupna na više veb adresa, a primarne će biti kupujdomace.com i kupujdomace.me.
Iz MMNE su rekli da su prezentacije ta tri koncepta poslali predstavnicima Vlade još prije mjesec, ali da nijesu dobili zvanične stavove po tom pitanju.
“Usljed ohrabrujućih trendova popunjenosti smještajnih kapaciteta na primorju, koji se bilježe u ovom momentu, smatramo da je potrebno brzo reagovati i u realizaciju predmetnih programa krenuti već danas. Takođe, realizaciju ovih programa moramo realizovati dugoročno, a ne samo sezonski”, smatraju u toj NVO.
Zvijezde američke izdavačke kuće DC Comics, Španjolka Aneke Muriljenem (Aneke Murillenem) i Irac Kian Tormi (Cian Thormey) potvrdili su dolazak na 15. izdanje Hercegnovskog Strip Festivala (HSF) koje se ove godine održava od 3. do 8. septembra na više lokacija u Herceg Novom. Aneke je jedna od najvećih zvijezda u usponu na američkom tržištu, koja u svojoj biografiji ima zabilježen rad na tako značajnim naslovima kakvi su Vampirela i Crvena Sonja za izdavačku kuću Dynamite, nakon čega za giganta DC Comics radi na širokoj lepezi naslova kao što su Catwoman, Bombe, Odred otpisanih, Gotamska garaža, Betwoman, Kuća šapata. Trenutno je angažovana na vrlo uspješnom hit projektu iste izdavačke kuće, sedmodjelnoj crossover seriji Lige Pravde i japanske hit mange RWBY!
„Aneke, osim izuzetnog talenta i velike popularnosti, u naš grad donosi i svoju poznatu pozitivnu narav i vedar duh, i sigurni smo da će biti omiljena specijalna gošća ljubitelja stripa svih uzrasta.Uz Aneke, velika nam je čast što ćemo ugostiti još jednu super zvijezdu izdavačke kuće DC Comics, ali i konkutentskog Marvela, Kijana Tormija iz Dublina! Podsjetimo, Tormi je dugogodišnji uspješan i nagrađivan umjetnički direktor u svijetu marketinga koji je paralelno sa profesionalnom karijerom radio na stripovima. Prije nekoliko godina odlučuje da se u potpunosti posveti svijetu stripa i od tada niže samo uspjehe i velika ostvarenja sa najvećim svjetskim scenaristima. Za DC Comics radi uglavnom na hit naslovima iz Betmen univerzuma, kao što su Betmen, Betgirl, Ketvumen dok je za Marvel angažovan na serijalima Doktor Dum, Skerletna Vještica, Valkira, kao i kritički visoko ocijenjenom Ratovi Carstava. Pandemija korona virusa i stroga regulativa Republike Irske onemogućila je ovog sjajnog umjetnika da dođe u Herceg Novi prošle godine. Presrećni smo što je Tormi prihvatio poziv za petnaesto izdanje i što će se premijerno predstaviti regionalnoj publici upravo na našem festivalu“, navode organizatori HSF-a, najavljujući da ta manifestacija nastavlja svoju misiju promocije devete umjetnosti ali i promocije Herceg Novog kao kulturnog i turističkog centra. Petnaesto izdanje uz najveće svjetske zvijezde stripa i dobro poznate programe donosi i dodatan iskorak kada je riejč o umjetničkom sadržaju. Naime, pored već uobičajenih izlobi radova specijalnih gostiju, Festival će ove godine na otvaranju imati i izložbu svjetski poznatog fotografa Andreja Đerkovića koji iz Švajcarske donosi umjetničke portrete najvećih svjetskih zvijezda stripa kao što su Milo Manara, Enki Bilal, Herman, Tomaž Lavrič i mnogi drugi. Dodatak izložbi predstavljaće prikazi strip tabli njihovog stvaralaštva te originalna izdanja njihovih strip albuma.
„Velika je čast imati Đerkovića kao sastavni dio programa HSF-a. Osim što je to stvaralac koji je izlagao u najvećim galerijama u preko 35 zemalja svijeta i čije su fotografije objavljene u preko 40 renomiranih magazina, on je zaljubljenik u Herceg Novi i čovjek koji je prepoznao potencijal našeg Festivala“ , poručuju iz HSF-a. Pored ovih sjajnih umjetnika koji su definitivno potvrdili dolazak u Herceg Novi, gostovanja su najavili i sjajni strip umejtnici Artyom Trakhanov, Sedat Ozgen, Izar Lunaček i Miroljub Milutinović Brada koji su bili najavljeni za prošlu godinu, ali i cijela plejada italijanskih zvijezda devete umjetnosti koji takođe prošle godine nisu mogli dio hercegnovske smotre stripa.
Radionica „Sistemi za navodnjavanje „kap po kap“, značaj i prednosti u biljnoj proizvodnji“ biće održana u ponedjeljak 28. juna, u multimedijalnoj sali Opštine Tivat sa početkom u 10 sati. Pomenutu edukativnu radionicu organizuje Sekretarijat za privredu Opštine Tivat u saradnji sa „Agrarija“ doo iz Podgorice.
Radionica je namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, cvjećarima i drugim zainteresovanim pojedincima, a svi učesnici će se upoznati sa:
Mogućnostima korišćenja sistema „kap po kap“;
Prednostima ovog sistema u odnosu na standardno navodnjavanje (finasijski aspekt, primjena agrotehnike, đubrenje i sl.);
Prezentacijama i preporukama inoviranih tehničkih metoda sistema „kap po kap“ u biljnoj proizvodnji (automatski programatori i sl.).
Povodom jubileja sto godina od osnivanja VPK ”Primorac” (1922-2022), Kotor TV pokrenuo je inicijativu o podizanju spomenika osnivaču kluba i pokretaču kotorskog sporta prof. dr Leopoldu Netoviću i davanju njegovog imena jednom od sportskih objekata u gradu.
Kako se počeci vaterpola sporta u Kotoru vežu za ”Talijanski park” (današnji park ”Slobode”), inicijativom je predloženo da se upravo na tom prostoru podigne spomenik, a da se ljetnje plivalište – gradski banj, na kojem već decenijama stasavaju generacije svjetski priznatih vaterpolista, nazove imenom uvaženog kotorskog profesora i pedagoga.
Leopold (Lav) Netović bio je prvi predsjednik ”Športskog društva Primorac”, osnovanog 1922. godine, koje je, pored vaterpola, imalo fudbalsku, plivačku i veslačku sekciju. Neformalni počeci sporta u Kotoru datiraju i prije Prvog svjetskog rata, a upravo gimnazijski profesor Netović, donijevši 1909. godine prvu loptu u Kotor, među učenicima populariše fudbalsku igru, koja tada osvaja veliki dio Evrope.
Dr Netović bio je direktor Gimnazije u Kotoru od 1924. do 1928 godine. Bečki student i vrsni erudita, koji je govorio francuski, italijanski, njemački i engleski jezik. Strastveno se zanimao za astronomiju, a ostao je zabilježen njegov iscrpni prikaz o potpunom pomračenju Sunca iz 1936. godine, kada zbog te prirodne pojave putuje u Grčku.
Prof. dr Leopold Netović sin je austrijskog diplomate u Crnoj Gori u Baru, gdje je rođen 1875. godine. Sestre su mu bile Vilhelmina i Marija, a sa suprugom Meri Mirković nije imao djece. Živio je u Dobroti, u svojoj vili, uz Nautiku. Umro je 8. maja 1954. godine.
Kotor TV uputio je zvaničan poziv gradonačelniku Kotora Vladimir V. Jokiću da ispred Opštine Kotor podrži inicijativu.
“Iskreno vjerujemo da će naša inicijativa zadobiti Vašu podršku kako bi se ispunili zakonski preduslovi za njenu realizaciju, a sve u cilju obilježavanja stogodišnjice PVK “Primorac”, uvažavajući njegovu tradiciju i oživljavajući kolektivno sjećanje na prof. dr Leopolda Netovića, stvaraoca Primorca – živog simbola savremenog Kotora”, navodi se u inicijativi Kotor TV-a.
Cijene robe široke potrošnje i usluga u državama članicama Evropske unije u 2020. godini, prema podacima Eurostata, dosta su se razlikovale.
Najkuplji život je u Švajcarskoj, a od zemalja Evropske unije to je Danska, koja je imala najviši nivo cijena, čak 141 posto iznad prosjeka EU. Slijede je Irska i Luksemburg sa 136 odsto, te Finska sa 126 odsto.
Najniži nivo cijena zabilježen je u Rumuniji – 55 odsto prosjeka EU, u Bugarskoj 56 odsto, te u Poljskoj 58 odsto. Bosna i Hercegovina je prema cijenama roba široke potrošnje i usluga na nivou zemalja Jugoistočne Evrope, prenosi bosanskohercegovački portal Klix.
Rezultati su zasnovani na istraživanjima cijena koje su obuhvatile više od 2.000 različite robe široke potrošnje i usluga, a koja su provedena u 37 evropskih zemalja koje učestvuju u programu Eurostat – OECD Pariteti kupovne moći (PPP). U grupi zemalja učesnica je 27 država članica EU, tri države EFTA (Island, Norveška i Švajcarska), Ujedinjeno Kraljevstvo, pet zemalja kandidata (Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska), te Bosna i Hercegovina kao potencijalna zemlja kandidat.
Nivo cijena za restorane i hotele u 2020. bio je tri puta veći u najskupljoj zemlji nego u najjeftinijoj. Cijene su se kretale od 46 odsto prosjeka EU u Bugarskoj, 53 odsto u Rumuniji i 56 ofsto u Mađarskoj, do 154 posto prosjeka u Danskoj, zatim u Švedskoj 138 i Finskoj 131 odsto.
Alkohol i duvan zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou cijena, s najnižim nivoom cijena zabilježenim u Bugarskoj od 61 odsto, Mađarskoj od 69 odsto i Poljskoj od 70 odsto, a najviše u Irskoj od 187 odsto prosjeka EU.
Dalje slijede Finska sa 158 odsto, Švedska 136 i Francuska 133 odsto. Ovako velika razlika u cijenama uglavnom je posljedica razlika u oporezivanju ovih proizvoda među državama članicama.
Hrana i bezalkoholna pića bili su najjeftiniji u Rumuniji, 66 odsto prosjeka EU, i u Poljskoj sa 68 odsto prosjeka EU, dok su najskuplji bili u Danskoj – 129 odsto proseka, Luksemburgu 126 i Austriji 125 odsto.
Odjeća spada u grupu proizvoda kod kojih su se cene manje razlikovale među državama članicama, krećući se od 73 odsto prosjeka u Mađarskoj, do 130 odsto u Danskoj. Oprema za lični prevoz takođe je zabilježila manji nesklad u cijenama među državama članicama, s Poljskom (80 odsto prosjeka EU) koja je najjeftinija, do Danske (137 odsto) koja je najskuplja. Razlike u cijenama bile su ograničene i za potrošačku elektroniku, sa 87 odsto prosjeka u Poljskoj, te 112 odsto u Holandiji i na Malti.
