U susret izložbi koja prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane, objavljen je katalog „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku u izdanju Matice crnogorske.
Autorke teksta su Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i Mileva Pejaković-Vujošević, predsjednica kotorskog Ogranka Matice crnogorske sa saradnicima Jasnom Jeknić-Stijović i Slavkom Dabinovićem.
Fotografije su djelo Nenada Mandića, Rajka Maraša i Duška Miljanića, prevod na engleski potpisuju Joško Katelan i Dragana Erjavšek, dok je katalog grafički oblikovala Suzana Pajović.
Ovaj bogato ilustrovani katalog na 104 strane sadrži podatke o rođenju, službovanju i čudima pastirice iz Releza (Lješanska Nahija) Katarine Kosić (prema nekim predanjima Jovane Đujović) rođene 25. novembra 1493. godine.
Ona u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti).
Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana.
Njenoj plemenitosti i posvećenosti vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je 52 godine u strogoj pokori i preminula 1565. godine.
Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica.
Crnogorski aerodromi ove zime će imati manje letova nego prošle, što iz Aerodroma Crne Gore pravdaju nepovoljnim pozicioniranjem države na evropskoj turističkoj mapi tokom zimskog perioda.
Prema podacima praćenja letova od 2. do 8. decembra, ove zime sa podgoričkog aerodroma uklonjeno je šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri, što bi moglo podstaći putnike da se okrenu aerodromima u okruženju, piše Portal RTCG.
Iz Aerodroma (ACG) su kazali da nije svim avio-kompanijama isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci.
“Crna Gora je, iako prirodom može da parira i Alpima, malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit”, rekli su predstavnici ACG.
Oni su dodali da su svjesni da građani opravdano negoduju smanjenje letova tokom zime, ali da vjeruju da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone.
Zimski period godine avio-kompanije koriste za održavanje i redovan servis svojih flota, a u slučaju Crne Gore, kako kažu, s obzirom na to da smo se brendirali kao ljetnja turistička destinacija, broj avio-linija se, očekivano, prilagođava tražnji na tržištu.
U Aerodromima izlaz iz ove situacije vide u tome da bi u budućem periodu država i privreda trebalo da daju doprinos u finansiranju avio-linija.
“Ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da promijenimo trenutnu situaciju”, objasnili su iz ACG.
Oni su kazali da to nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu.
“Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate“, rekli su predstavnici Aerodroma.
Oni su dodali da se na taj način otvara novi put turistima ka Crnoj Gori i radi u javnom interesu, tako što se nudi svojim građanima mogućnost da putuju iz svoje kuće.
Iz kompanije su podsjetili da Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost.
“Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi svake godine avio-kompanijama odobre oko deset miliona EUR popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu”, poručili su iz kompanije.
Od 1. januara do početka decembra ACG su opslužili preko 2,8 miliona putnika, što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.
Iz kompanije su kazali da su ponosni što su u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, a u Tivtu prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.
“U avijaciji razlikujemo ljetnju i zimsku sezonu. Ljetnja sezona počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, a zimska počinje krajem oktobra i traje do kraja marta naredne godine. Kalendarski, posmatrano po broju putnika, tekuća godina je rekordna za ACG”, saopštili su iz kompanije.
Na pitanje da li su Aerodromi pregovarali sa avio-kompanijama kako bi zadržali ili povećali broj letova tokom zimske sezone, iz kompanije su odgovorili da su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i potencijalnim novim partnerima.
“Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije World Routes, koja je u oktobru održana u Bahreinu. Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama”, naveli su iz Aerodroma.
Oni su dodali da o nivou interesovanja za ACG možda najbolje govori podatak da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan British Airways, koji bi eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, takozvanih legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta.
U Bahreinu su se, kako su naveli iz ACG, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju i Barselonu.
Predstavnici ACG su saopštili da će se prvi rezultati vidjeti tokom naredne godine, te da su svjesni nezadovoljstva građana zbog smanjenja letova tokom zimske sezone, ali vjeruju da će situacija naredne zime biti drugačija jer će raditi na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, njenim mogućnostima ali i o javnom interesu.
Institut za javno zdravlje Crne Gore analizom uzorka vode utvrdio je u lokalnom izvorištu „Lastva Grbaljska“ mikrobiološku neispravnost sa prisustvom i povećanim brojem svih mikrobioloških parametara koji se određuju u redovnom ispitivanju.
Ovakva voda se, bez prateće adekvatne dezinfekcije hlorom ili prokuvavanjem, ne smije koristiti za piće, ličnu higijenu, kao ni pranje namirnica za pripremu jela, salata, pranje posuđa i sličnog, zbog velikog rizika po zdravlje stanovnika, naročito osjetljivih grupa (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici, imuno-kompromitovane osobe).
Odmah po dobijanju izvještaja Komunalna policija je na izvroštu postavila obavještenje o neispravnosti vode, a preduzete su i ostale zakonski propisane radnje.
Izvorište „Lastva Grbaljska“ nije u nadležnosti preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ iz Kotora, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ otvoren je sinoć, na Međunarodni dan ljudskih prava, u KIC “Budo Tomović” u Podgorici, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), a otvaranje je obilježila dodjela nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma i projekcija filma “Novosadsko sjecanje”, autora Aleksandra Reljića.
Festival će ove, kao i prethodnih godina, pored Podgorice imati i paralelna izdanja u Beranama – 11. i 12. decembra u Gimnaziji „Panto Mališić“ i Centru za kulturu, kao i Kotoru, u kinu „Boka” i OŠ “Njegoš” – 12. i 13. decembra. Sve informacije o festivalu dostupne su na veb sajtu www.ubrzaj.me.
“Večeras obilježavamo 15 godina istrajnosti, budnosti, principijelnosti, trezvenosti, borbenosti i predanog rada da skrenemo pažnju na ono što nerijetko ostaje “ispod površine”, kazala je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Pojasnila je da moto ovogodišnjeg Festivala poziva na suočavanje sa pričama koje se ne vide na prvi pogled i zanemarenim glasovima koji vape za pravom i pravdom. “Osobito je važno da zaronimo ispod površine u Crnoj Gori – državi koja se teško nosi sa izazovima trajuće tranzicije ka demokratskom društvu, državi krhkih institucija i pojedinaca koje vlast brzo i lako opija, državi u kojoj politička previranja i nerezistentnost na maligne strane uticaje donose ozbiljne prijetnje za njen građanski koncept. Ispod privida stabilnosti i ubrzanog puta ka EU, nalaze se slojevi nepravde, selektivnosti, korupcije i sistemskih slabosti koje ugrožavaju prava pojedinaca, ali i održivost naše zajednice. Zato je ključno držati se principa, boriti se za vrijednosti i pozivati na odgovornost, iako to zahtijeva odgovorne i teške, a i nepopularne odluke.”, istakla je ona.
“Ovakvi kulturni događaji nas podsjećaju nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo”, kazao je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, otvarajući 15. Festival UBRZAJ. On je ukazao i na neke od problema iz naše svakodnevnice. “Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo sa sigurnošću moći reći da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati. Samo tada možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas. Promjene neće doći lako, ali je ključno da sa njima započnemo već danas”, poručio je tom prilikom Milatović.
Milatović – Otvaranje festivala Ubrzaj
“Kada festival traje 15 godina na Balkanu i dalje uspijeva da puni sale, postigli ste stvarni uspjeh. Zato čestitke CGO-u i nastavite sa ovim vrlo važnim poslom”, kazao je Johan Satler, šef Delegacije EU u Crnoj Gori tokom otvaranja Festivala UBRZAJ. On je naglasio da EU nije samo ekonomska zajednica, već da u fokusu ima životne standarde i da, prije svega, predstavlja mirovni projekat u čijem srcu su ljudska prava. “Važno je braniti sva ljudska prava koja se ovih dana krše u mnogim ratnim sukobima pred kojima ne smijemo zatvoriti oči. Bitku za ljudska prava vodimo na mnogim frontovima – počev od donošenja bolje zakonske regulative, preko podrške organizacijama koje se bave ovim pitanjima, koristimo naš geopolitički uticaj, najveća smo humanitarna organizacija na svijetu i stavljamo ljudska prava u srž procesa proširenja za svaku buduću članicu EU”, poručio je Satler. “Koristimo i umjetnost, filmovi imaju moć da prevaziđu granice, govore srcima i inspirišu na akciju. I to je ono što večeras ovdje proslavljamo”, zaključio je on.
Ovogodišnje nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma pripale su Ljiljani Raičević, dugogodišnjoj aktivistkinji za ljudska i ženska prava, u kategoriji pojedinaca, i NVU Žene Bara, u kategoriji organizacija.
“Hvala vam što ste prepoznali važnost rada moje babike i što ste i na ovaj način podsjetili da njen trud nije zaboravljen iako više nije toliko aktivna u društvu. Ova nagrada znači mnogo – ne samo njoj, već i svima nama koji smo svjesni koliko je toga postigla. A sada želim da kažem mojoj babiki – hvala ti što si imala hrabrosti da se boriš za naša prava i to onda kada naše društvo nije bilo spremno za to. Hvala ti što si nam pokazala šta znači biti uporna, hrabra i uvijek na strani pravde. Mi smo beskrajno ponosni na sve što si postigla, ali najviše na to što si i dalje ista ona borkinja kakvu svi poznajemo. I zato u tvoje ime i u svoje poručujem – nastavljamo dalje i vidimo se u petak ispred Gimnazije!”, kazala je njena unuka Hana Raičević koja je sa porodicom primila nagradu u ime Ljiljane Raičević.
“Žene Bara su sanjalice boljeg žvota za svakog čovjeka u nevolji ma ko on bio. Skoro sedam godina stvaramo zlatni obruč empatije oko grada Bara. Mi smo one žene koje obuvaju, oblače, spremaju za školu, pomažu u liječenju, grade kuće, prihvataju novorođenčad, ispraćaju u starosti ostavljene i zaboravljenena vječni počinak u neki ljeoši i srećniji svijet”, kazala je Ljiljana Vujović, koja se obratila u ime NVU Žene Bara. Ona se podsjetila da je iz kuhinje ovih žena podijeljeno 330 hiljada toplih obroka, u doba kovida sašiveno i podijeljeni 10 hiljada maski, izgrađeno ili kupljeno šest stambenih objekata čime su mnogobrojna djeca prvi put usnila san o boljem životu spavajući na sopstvenom jastuku pod krovom toplog doma. “Trudimo se i trudićemo se da sačuvamo dostojanstvo i zaštitimo prava nesnađenom čovjeku. To su ljudi kojima posvećujemo ovu nagradu večeras, a ona je i znak da idemo dobrim putem i da na tom putu nijesmo same – i vi ste sa nama”, kazala je ona, ispred članica organizacije koje su takođe bile sa njom – Marije Radović, Bogdane Dašić, Snežane Kićović, Sonje Ličine, Ranke Kavaja, Jovane Marđokić, Nadežde Karsaeve, Aleksandre Gvozdenović Kosović i Marije Vujačić.
Nakon projekcije filma, obratio se reditelj filma “Novosadsko sjećanje” Aleksandar Reljić. “Novosadsko sjećanje je film o jezivom zločinu iz 1942. poznatom pod imenom Novosadska racija, ali govori o univerzalnom stradanju civila, suočavanju, kao i o današnjem bezobzirnom politikanstkom odnosu vladajućih elita prema svemu tome, jer su u stanju da, zarad jeftinih političkih saveza i poena, gaze po žrtvama. Ovo je još jedan film o kulturi sjećanja, ali i o istorijskom revizionizmu, kojem smo izloženi”, kazao je Reljić.
Jedna od glavnih značajki glavonožaca, lignji, sipa i hobotnica je njihovo crnilo. Crnilo koje nalikuje tinti izraženu crnu boju duguje melaninu, a osim pigmenta sadrži aminokiseline poput taurina i glutamata, različite enzime i minerale poput kadmija i bakra. Koristi se od davnina na različite načine primjerice u medicini, kozmetici i umjetnosti.
U kulinarstvu je izuzetno cijenjeno radi svoje sposobnosti bojanja i aromatiziranja mediteranskih jela. Crnilo sipe koristi se uobičajeno u jelima s rižom i tjesteninom, a osim izražene crne boje jelima daje privlačni slani umami okus. Od sipa se priprema i izvrstan gulaš odnosno ragu ili šugo kako se naziva u nekim krajevima Hrvatske.
Crni gulaš od sipe
Sastojci za 10 osoba:
1.5 kg sipa
400 g crvenog luka
2 režnja češnjaka
1 stabljika celera
2 dl maslinova ulja
1 dl vina
1 lovorov list
Svježi peršinov list
Crnilo od sipe
2 žličice pasirane rajčice
Sol i papar
Priprema:
Sipe dobro oprati i izvaditi vrećice crnila. Vrećice crnila staviti u čašu s malo bijelog vina. Na ulju pirjati sitno sjeckani luk, češnjak i stabljiku celera oko 15 minuta. Sipe narezati na trake i dodati ih u tavu, začiniti i kuhati na laganoj vatri oko 1 sat povremeno podlijevajući vodom po potrebi.
Zatim uliti vino, rajčicu, lovorov list i crnilo i kuhati još 15 minuta. Pred kraj kuhanja dodati peršinov list. Poslužiti s kuhanom palentom.
Crnogorski plivač Miloš Milenković zauzeo je 48. mjesto u kvalifikacijama na 50 metara leptir na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Budimpešti.
On je ostvario rezultat 23,89, čime je za deset stotinki popravio lični i nacionalni rekord.
-U svom prvom nastupu na šampionatima svijeta u malim bazenima, Miloš nije ušao u polufinale ali je bitno da na svakom takmičenju napredujemo i da budemo dio ove nevjerojatne organizacije.
U jutarnjim kvalifikacijama oborena su dva svjetska rekorda, što je pokazatelj da će ovo prvenstvo biti jače nego ikad, a nama je ogromna privilegija da budemo ovdje da rastemo i napredujemo-kazala je selektorka Danijela Franeta.
Milenkovića 13. decembra očekuju kvalifikacije na 100m leptir.
Jovana Kuljača će 12. decembra nastupiti u disciplini 50m leđno, dva dana kasnije plivaće 50m kraul.
Reis Rifat ef. Fejzić i hercegnovski efendija Husein Hodžić danas su sa predsjednikom Opštine Herceg Novi, Stevanom Katićem i sekretarom za komunalne djelatnosti, Vasilijem Seferovićem, održali sastanak na kojem su razgovarali o rješavanju infrastrukturnih pitanja i uređenja dijela oko objekta Džemalata na Toploj.
Na sastanku je konstatovano da Opština Herceg Novi i Medžlis islamske zajednice za Boku Kotorsku i Budvu imaju saradnju na zavidnom nivou, s obzirom da je lokalna samouprava i ranije pomagala održavanje iftara, te obezbijedila finansijska sredstva u skladu sa Sporazumom o podršci ovoj vjerskoj zajednici, potpisanom 2023. godine.
Tokom sastanka je istaknuta i potreba za dodatnim uređenjem dijela gradskog groblja na kojem se sahranjuju naši sugrađani islamske vjere, a potvrđeno je i da će tokom naredne godine Opština pomoći u projektu rekonstrukcije objekta Džemalata na Toploj.
Boka Kotorska dobila je Plan o upravljanju obalnim područjem. Bokokotorski zaliv sve više se suočava sa rizicima zbog klimatskih promjena i neodrživog korišćenja resursa, poruka je sa konferencije „Saradnjom do održive budućnosti“.
Konferencija je održana u Kotoru, na kojoj se razgovaralo o potrebnim koracima koje možemo preduzeti, a koji su definisani u Planu upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva (PUOP).
– Moramo postati svjesni da će svaka odluka koju donesemo danas imati dugoročne posljedice, ne samo na ekonomiju i turizam, već i na osnovne uslove života u ovom području – poručeno je sa događaja.
Plan je rezultat sprovođenja jedne od prioritetnih akcija Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore i odgovor je na ključne izazove održivog razvoja i klimatskih promjena u području Boke Kotorske.
Obuhvata tri opštine: Kotor, Tivat i Herceg Novi, a njegova izrada, koja je počela 2021. godine, predvođena je od strane Centra za regionalne aktivnosti/Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC), koji djeluje u okviru Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine/Mediteranskog akcionog plana (UNEP/MAP), sa sjedištem u Splitu. Plan je ostvaren u okviru međunarodnog projekta MEDProgramme, koji finansira Svjetski fond za životnu sredinu (GEF), u saradnji sa partnerom Plan Bleu iz Marseja, stručnim lokalnim timovima i brojnim lokalnim i nacionalnim akterima koji su aktivno doprinosili njegovom razvoju.
Zoran Dabetić, državni sekretar, ispred Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, istakao je da se radi o izuzetno vrijednoj inicijativi čiji je primarni cilj dugoročna i održiva zaštita Bokokotorskog zaliva.
– Danas smo ovdje da predstavimo Plan obalnog područja Bokokotorskog zaliva kao krajnji rezultat zajedničke saradnje na regionalnom nivou. Iako ponosni i zahvalni što smo došli do ove tačke, važno je da budemo svjesni izazova koji predstoje. Da bi ovaj Plan ostvario svoj puni potencijal, moramo zajednički obezbijediti njegovu punu implementaciju, kako ne bi ostao samo slovo na papiru. To će zahtijevati kontinuiranu saradnju svih nivoa vlasti, institucija na državnom i lokalnom nivou, stručne zajednice i naravno građana kao krajnih korisnika ovog vrijednog područja – kazao je Dabetić.
Foto: CEZAM
Osvrnuvši se na globalne izazove klimatskih promjena, uključujući nedavne poplave u Valensiji i Grčkoj, Atifa Kasam Mandži, menadžerka programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP/GEF), istakla je da je integrisano planiranje, koje uzima u obzir klimatske rizike i ranjivosti zajednica, ključni korak u izgradnji otpornosti.
– Prema izvještaju UNEP-a o jazu u emisijama za 2024. godinu, države moraju smanjiti godišnje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 42% do 2030. i 57% do 2035. godine, inače će cilj od 1,5°C biti izgubljen. Jasno je da trenutna situacija traži prilagođavanje. Nadam se da će plan koji je danas predstavljen biti pretočen u akciju, te da će Boka Kotorska postati primjer ostatku regiona i najbolja praksa od koje svi mogu učiti – kazala je Kassam Manji.
Jedna od glavnih karakteristika ovog Plana jeste sveobuhvatan pristup, koji uključuje predloge mehanizama za implementaciju i usklađivanje sa međunarodnim standardima. Daria Povh, direktorka PAP/RAC-a, istakla je značaj ovog dokumenta kao temelja za povlačenje sredstava iz nacionalnih i međunarodnih izvora, navodeći da nikada nije bilo više dostupnih resursa za klimatske akcije.
Plimni val Kotor decembar 2019. foto Boka News
– Crna Gora i Bokokotorski zaliv dobili su priliku da preduzmu prve korake u prilagođavanju obale klimatskim promjenama. Sistemski pristup izradi ovog plana omogućio je integraciju rezultata 12 pojedinačnih izvještaja, što ga čini vrijednom platformom za dalje djelovanje. Ovaj plan ne predstavlja samo dokument, već početak jednog važnog procesa za Bokokotorski zaliv. Postojanje ovakvog plana, zajedno s ljudskim i finansijskim resursima za njegovo sprovođenje, ključan je uslov za uspješno prilagođavanje najvećem izazovu našeg vremena – klimatskim promjenama. Zahvaljujući naporima vaših i naših stručnjaka, imate platformu s koje možete sistemski odgovoriti na izazove prilagođavanja – kazala je Povh.
Događaj je obuhvatio i dvije radne sesije na kojima su učesnici iz zemlje i regiona diskutovali o trenutnim prioritetima za Boku Kotorsku, a zatim i o konkretnim mogućnostima finansiranja i sprovođenja daljih akcionih koraka.
Plan upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva razvijen je u okviru MedProgramme projekata:
Child Project 2.1 „Mediterranean Coastal Zones: Water Security, Climate Resilience and Habitat Protection“
SCCF Project „Enhancing Regional Climate Change Adaptation in the Mediterranean Marine and Coastal Areas“
Komemoracija žrtvama najveće pomorske tragedije u Boki Kotorskoj
Komemorativnim skupom obilježeno je 80 godina od najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu – potapanja parobroda “Cetinje“, koja se dogodila 10. decembra 1944. godine u Tivatskom zalivu.
Vijence na spomenik stradalima na mjesnom groblju Donja Lastva položila delegacija Opštine Tivat na čelu sa predsjednikom SO Miljanom Markovićem, OBNOR Tivat i Zajednice Italijana CG.
“Tačno prije 80 godina,u jutro 10. decembra 1944. godine Boku Kotorsku je potresla strašna eksplozija,koja je uzrokovala užasnu tragediju i potapanje parobroda „Cetinje“ a nažalost i stradanje najvećeg broja od preko 200 putnika ,koji su se u tom momentu nalazili na brodu.
Danas smo se okupili kod ovog spomenika u Donjoj Lastvi, da prije svega, položimo cvijeće i odamo poštu stradalim putnicima u ovoj tragediji ali i da skrenemo pažnji današnjim generacijama na sve strahote koje su proizvele retrogradne ideologije fašizma i nacizma, te pošaljemo poruku da se ovo zlo nikada i nigdje ne ponovi.
Ovaj događaj se smatra najvećom pomorskom tragedijom koja se u Drugom svjetskom ratu desila na ovim prostorima.Zvanični podaci govore da je u ovoj nesreći stradalo 87 putnika. Međutim,na osnovu izjava preživjelih i očevidaca tragedije, na brodu je bilo ukrcato između 220 i 230 putnika a nesreću je preživio mali broj njih i to kapetan broda Božo Paparela, tri člana posade i sedam putnika. Sudeći po tome, ova tragedija je imala mnogo veće dimenzije nego što je zvanično objavljeno. Na brodu su pored civilnog stanovništa iz Boke bili ukrcani i pripadnici NOV Jugoslavije, 15 italijanskih partizana čuvene divizije Garibaldi te jedan broj zarobljenih njemačkih vojnika” – kazao je predsjednik predsjednika OBNOR-a Tivat Mato Brguljan.
Nakon polaganja vijenaca na groblju, delegacija je isplovila sa pristaništa ispred Crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi i položila zajednički vijenac u more na mjestu potapanja parobroda “Cetinje”.
Prošlog vikenda u Portonovi rizortu paljenjem lampica na jednoj od najvećih novogodišnjih jelki u regionu, na Marina trgu otvorena je još jedna praznična sezona za pamćenje. Brojni posjetioci uživali su uz Gradsku muziku Herceg Novi i defile malih mažoretki, kao i nastupe dječjeg hora „Cvrkutići“ i plesne grupe KUD Sloga.
Rizort iz sezone u sezonu potvrđuje da je prava lokacija za zimski odmor, uz tradicionalno velik izbor događaja u kojima uživa cijela porodica.
„Portonovi praznična sezona dolazi za kraj jedne za nas uspješne godine, i ovoga decembra imamo mnogo razloga za slavlje. Četvrtu godinu zaredom Portonovi i Herceg Novi dokazuju da je primorje sjajan izbor i tokom zimske sezone. I ove godine, u Portonovom će biti organizovan velik broj događaja, uključujući događaje za djecu, koncerte i nastupe bendova i DJ-eva, kao i Portonovi praznični bazar.“, istakao je Rashad Aliyev, izvršni direktor Portonovi rizorta.
Otvaranje prazničnog bazara u Portonovom planirano je za 21. decembar u 16 časova i svi prisutni će uživati u bogatoj ponudi delicija na devet kućica, uz nezaobilaznu čašu kuvanog vina ili toplu čokoladu. Radno vrijeme bazara biće od 16 do 23 časa radnim danima, od 11 do 23 časa vikendom, dok će 31. decembra zabava na bazaru trajati od 11 do 18 časova.
Portonovi – KUD Sloga Đenovići
Na otvaranju Portonovi prazničnog bazara nastupiće Mjesna muzika Đenović i mažoretke, a glavne zvijezde večeri biće Novosadski Big Band sa Bojanom Stamenov koji će prirediti spektakularni SHOW TIME koncert.
„One&Only Portonovi rizort biće mjesto posebne praznične magije i tradicionalnih proslava i ove godine. Restorani i kafići u rizortu takođe pripremaju programe za doček, pa je pred gostima bogat izbor kako da provedu praznike.“, zaključio je Aliyev.
Koncerti sve do 8. januara
Portonovi praznična sezona donosi raznovrsne muzičke događaje za sve ukuse. Program uključuje DJ nastupe, poznate bendove i regionalne zvijezde, a finalni događaj ove sezone biće koncert regionalne zvijezde Petra Graša 8. januara.
Ulaz na sve koncerte je besplatan, a u okviru rizorta dostupan je parking koji se plaća.
Portonovi / paljenje lampica
Specijalni događaji za djecu i sportski izazovi
Najmlađe očekuju događaji poput interaktivne zabave uz Bubble House i Jumping Joy dvorca na naduvavanje, posjete Djeda Mraza, ali i omiljenih maskota i animatora, dok svi ljubitelji sporta moraju ispratiti tradicionalni Portonovi New Year’s Run 2025, idealnu priliku za aktivan početak nove godine.
Posjetite Portonovi i praznične dane provedite u prelijepom ambijentu rizorta, gdje vas očekuju radost, druženje i čarolija kakvu ćete naći samo ovdje.
