Institut za biologiju mora obilježava 63 godine uspješnog rada

0
Institut za biologiju mora obilježava 63 godine uspješnog rada
Čovjek i more

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore 11. decembra 2024. godine obilježava 63 godine uspješnog rada i djelovanja. Tim povodom, u saradnji sa Kulturnim centrom „Nikola Đurković“, otvorena je izložba likovnih radova djece predškolskog i školskog uzrasta iz opštine Kotor pod nazivom „Čovjek i more 2“. Izložba je postavljena u Staklenoj galeriji i biće dostupna za posjetioce od 9. do 13. decembra 2024. godine.

Izložba „Čovjek i more 2“ nastavak je likovnog konkursa „Čovjek i more“, koji je Institut za biologiju mora organizovao povodom naučne konferencije AdriBioPro 2024. Na konkurs je pristiglo više od 1000 radova iz različitih djelova Crne Gore, a svi radovi su predstavljeni na Facebook stranici Instituta, gdje je organizovano glasanje za najbolje.

Tokom konferencije AdriBioPro 2024, održane u oktobru, zbog velikog broja radova nije bilo moguće izložiti sve u Staklenoj galeriji KC „Nikola Đurković“. Zato je organizovana posebna izložba, posvećena isključivo radovima djece iz opštine Kotor.

Izložba IBM

Izloženi su radovi djece i učenika iz:

  • JPU „Radost“, Kotor
  • OŠ „Njegoš“, Kotor
  • OŠ „Njegoš“, Škaljari, Kotor
  • OŠ „Savo Ilić“, Kotor
  • OŠ „Veljko Drobnjaković“, Risan
  • OŠ „Veljko Drobnjaković“, PO Perast
  • OŠ „Nikola Đurković“, Radanovići
  • OŠ „Nikola Đurković“, PO Lastva Grbaljska
  • OŠ „Ivo Vizin“, Prčanj
  • Gimnazija Kotor

Institut za biologiju mora zahvaljuje se svim vaspitačima, nastavnicima i profesorima koji su inspirisali i podržali djecu u njihovom stvaralaštvu. Posebnu zahvalnost upućujemo djeci koja su kroz svoje radove podijelila viđenje odnosa čovjeka i mora.

Pozivamo sve ljubitelje umjetnosti, ekologije i kreativnog izraza da posjete ovu inspirativnu izložbu i podrže mlade talente, poručuju iz Instituta za biologiju mora.

Izraelska vojska na 25 kilometara od Damaska, širi se tampon zona

0
Izraelska vojska na 25 kilometara od Damaska, širi se tampon zona
Izraelska vojska na Golanskoj visoravni
Foto: Ammar Awad / Reuters

Izraelska vojska je u svom upadu u Siriju doprla do otprilike 25 kilometara jugozapadno od Damaska, rekli su sirijski sigurnosni izvori u utorak, nakon što je Izrael zauzeo tampon zonu na jugu zemlje te preko noći izveo zračne napade na sirijsku vojsku i zračne baze.

Uz još uvijek slavljeničko raspoloženje u Damasku, Asadov premijer Mohamed Džalali u ponedjeljak je pristao predati vlast Vladi spasa koju predvode pobunjenici, administraciji sa sjedištem na teritoriju koji drže pobunjenici u sjeverozapadnoj Siriji.

Glavni zapovjednik pobunjenika Ahmed al-Šara, poznatiji kao Abu Mohamed al-Golani, sastao se s Džalalijem i potpredsjednikom Faisalom Mekdadom kako bi razgovarali o prijelaznoj vladi, rekao je Reutersu izvor upoznat s razgovorima.

Džalali je rekao da bi primopredaja mogla trajati danima.

Televizija Al Jazeera izvijestila je da će na čelu prijelazne vlasti biti Mohamed al-Bašir, čelnik Vlade spasa.

Izraelska vojska je u svom upadu u Siriju doprla do otprilike 25 kilometara jugozapadno od Damaska. IDF je ranije izvijestio kako se planira uspostavljanje i širenje tampon-zone izvan granica Golanske visoravni koju je Izrael okupirao nakon Šestodnevnog rata.

Scholz i Macron spremni surađivati sa sirijskim pobunjenicima

Pomorska škola Bakar proslavila 175. obljetnicu: Stiže novi školski brod za učeničku praksu

0
Pomorska škola Bakar proslavila 175. obljetnicu: Stiže novi školski brod za učeničku praksu
Pomorska škola Bakar

Najstarija hrvatska srednjoškolska ustanova u pomorstvu, Pomorska škola Bakar, obilježila je veliki jubilej, 175. godišnjicu osnutka, piše Primorsko-goranska županija.

Na svečanosti u bakarskom Domu kulture “Matija Mažić”, predstavnici škole, Primorsko-goranske županije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture potpisali su pismo namjere o nabavi novog školskog broda za praktičnu nastavu učenika, a uručene su i plakete uzvanicima te dodijeljene zahvalnice djelatnicima za 30 godina rada.

Igor Kegalj, ravnatelj škole, izjavio je kako su brojni uspješni pomorci koji su promicali naš kraj pokazatelj kvalitete. Izrazio je zadovoljstvo suradnjom sa Županijom i ministarstvom u nabavi školskog broda.

Uoči početka, ministar Oleg Butković, zamjenica Marina Medarić i ravnatelj Kegalj sa suradnicima položili su u lučici ispred Pomorske škole vijenac u more u spomen svim preminulim i nestalim pomorcima i brodarima.

Dvije osobe iz Herceg Novog uhapšene zbog sumnje da diluju drogu

0
Dvije osobe iz Herceg Novog uhapšene zbog sumnje da diluju drogu
Herceg Novi – hapšenje

Hercegnovska policija uhapsila je Đ.Ž. (29) i I.P. (41) iz tog grada, zbog sumnje da diluju drogu.

Na teret im se stavljaju krivična djela – neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

“Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi lice I.P. pronađena je manja količina biljne materije nalik na opojnu drogu marihuana, kao i mobilni telefoni za koje se sumnja da potiču iz krivičnog djela, a koji će biti predmet daljih vještačenja”, saopštila je Uprava policije.

Đ.Ž. i I.P. su uz krivične prijave sprovedeni Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

“Prethodno, sprovedenim aktivnostima u istom predmetu pronađeno je i oduzeto oko 1 kilogram opojne droge marihuana, meksičke pečurke koje spadaju u listu opijata, i opojna droga kokain, što je rezultiralo podnošenjem dvije krivične prijave protiv dva lica”, piše u saopštenju.

Auto-putem od početka godine prošlo 2.72 miliona vozila

0
Auto-putem od početka godine prošlo 2.72 miliona vozila
ENP – autoput – foto Monteput

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2.72 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2.29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1.14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

U Tivtu priređen svečani doček za zlatne bućare

0

Svečani doček za omladisku bućarsku reprezentaciju Crne Gore koja je na omladinskom Svjetskom prvenstvu u Portoriku (3. do 7. decembra) osvojila četiri medalje, dvije zlatne i dvije bronzane, sinoć je upriličen u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, u organizaciji Bućarskog saveza CG i Opština Tivat.

Reprezentaciju Crne Gore ispred zgrade Opštine Tivat dočekali su brojni navijači koji su priredili bakljadu a kroz špalir su prošli selektor Niko Stjepčević i reprezentativci Gracija Stjepčević, Mateo Počanić, Ilija Belan i Boris Vuksanović.

U punoj Multimedijalnoj sali mladi bućari su pozdravljeni ovacijama, a čestitke i dobrodošlicu su im uputili predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, predsjednik Bućarskog saveza Crne Gore Miroslav Petković i sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.

Svečani doček za bućare

“Želim u ime grada da vam čestitam i kažem da ste ispunili srca svim Tivćanima. Ovo je najveći uspjeh crnogorskog bućanja. Svima vama pojedinačno na čelu sa selektorom Nikom Stjepčevićem, od srca čestitam. Bilo je i ranije uspjeha, ali ovaj uspjeh je sve nadmašio. Očekujemo od vas još sjajnih rezultata. Opština Tivat će i ubuduće biti uz vas. Posebno čestitam predsjedniku Saveza Miru Petkoviću, selektoru Niku Stjepčeviću, kao i Dejanu Stjepčeviću koji je ranije radio sa vama. Posebne čestitke Graciji, dvostrukom svjetskom prvaku i osvajaču četiri medalje. Samo naprijed momci. Učinili ste nas ponosnim” – kazao je predsjednik Željko Komnenović.

“Hvala svima. Ovo nisu naše medalje, nego svih nas. Mi bućari smo jedna porodica. Zahvalio bih se Bućarskom savezu koji nas je poslao na ovo daleko i skupo takmičenje. Mislim da smo opravdali očekivanja i Saveza i grada Tivta” – kazo je selektor Niko Stjepčević.

Svečani doček za bućare

“Prije svega želio bih se zahvaliti svima vama, posebno gradonačelniku Komnenoviću, predsjedniku Saveza Petkoviću, selektoru, mom ocu, Niku, i mojim drugarima reprezentativcima. Baš hvala svima, prijateljima iz kluba u Tivtu, kluba iz Budve i Herceg Novog. Nevjerovatan je osjećaj. Dva puta se popeti na pobjedničko postolje je nevjerovatno. Konkurencija je sve jača i jača. Ponosan sam na moju ekipu. Oni su moj vjetar u leđe. Ponosan sam na svoju porodicu i na sebe. Nadam se da ćemo još slaviti ovakva odličja” – kazao je dvostruki svjetski prvak Gracija Stjepčević.

Svečani doček za bućare

“Nakon toliko putovanja, treninga i uspjeha i medalja, ja bih svima želio da se zahvalim, posebno predsjedniku Opštine Komnenoviću, bućarima i prijateljiima bućanja. Hvala vam na ovom dočeku. Stvarno ste divni” – rekao je Mateo Počanić, koji je sa Stjepčevićem osvojio brozanu medalju u disciplini štafeta.

Svečani doček za bućare

“Nije ovo bio lak put, nije bilo lako prvenstvo. Ali mi smo tamo bili jedna porodica. Hvala predsjedniku Saveza, hvala gradonačelniku. Želim da poručim da se na ovome nećemo zaustaviti. Biće još medalja”  kazao je Boris Vuksanović.

“Hvala vam što ste došli u ovolikom broju. Hvala gradonačelniku i predsjedniku Saveza. Posebno hvala našem selektoru Niku koji je sa nama radio pet mjeseci. Mi smo velika podrška Graciji. Očekivali smo medalje, ali ovo što je Gracija uradio je prosto nevjerovatno” – poručio je Ilija Belan.

U holu opštinske zgrade priređen je prigodan koktel.

U Tivtu priređen svečani doček za zlatne bućare
Boćari CG – foto R.S. Boka News

Reprezentativci su nastavili feštu u klupskim prostorijama B.K Palama u Donjoj Lastvi.

Tivat: Novih 110 stabala u Velikom gradskom parku

0
Tivat: Novih 110 stabala u Velikom gradskom parku
Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News

Podgorička kompanija “Ekoplant” isporučiće i u kompleksu Velikog gradskog parka u Tivtu posaditi ukupno 110 sadnica novog drveća, što će joj lokalna uprava Tivta isplatiti 41.322 eura sa PDV-om.

To je rezultat tendera koji je Opština raspisala u oktobru mjesecu za nabavku i sadnju u gradskom parku novih primjeraka više vrsta drveća.

Ponuda “Ekoplanta” bila je jedina koja je dostavljena na tender koji je okončan ovih dana.

Tenderskom dokumentacijom od isporučioca i izvođača je traženo da nabave i u parku obave sadnju ukupno 110 novih sadnica drveća minimalne visine 3,5 metra.

Posadiće se novi primjerni himalajskog kedra, čempresa uskopiramidalne i široke krošnje, monterejskog čempresa, močvarnog čempresa, pinjola, alepskog bora, himalajskog bora, sitnolisne i krupnolisne lipe, česmine, crnog jasena, graba, mliječa, gorskog javora, rogača i likvidambara.

Isporučilac je dužan da Opštini Tivat pruži garanciju da u naredne najmanje tri godine dok se ne postigne puno ukorijenjivanje, neće doći do izvaljivanja novoposađenog drveća.

Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News

Lokalna uprava tender je pokrenula prihvativši inicijativu građanske liste Tivatska Akcija koja je članica vladajuće koalicije, da se u gradskom budžetu svake godine izdvoji po 50.000 eura za obnovu i obogaćivanje biljnog fonda u Velikom gradskom parku koji ima status zaštićenog objekta prirode.

Opština je uz to, ove godine shodno shodno Planu upravljanja ovim spomenikom prirode za period do 2026. godine, realizovala još nekoliko većih ulaganja u parku: rekonstruisana je postojeća i postavljena nova javna rasvjeta ukupne vrijednosti 205.000 eura, ugrađen automatski sistem zalivanja biljaka u parku na prostoru površine preko 19.000 kvadrata, a za što je izdvojeno 81.628 eura, dok je betonski zid u parku koji se nalazio na ivici glavne šetne staze, pored stadiona FK Arsenal, uklonjen i postavljena je metalna ograda po uzoru na postojeću na drugim dijelovima parka.

/S.Luković/

Daliborka Kordić “SVJETOVI”

0
Daliborka Kordić “SVJETOVI”
Kordić

Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu. Kotorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se Daliborka Kordić, ademska slikarka  iz Kotora,   multimedijalnom prezentacijom pod nazivom “SVJETOVI” .

Otvaranje izložbe je zakazano za četvrtak, 12-ti decembar  2024.godine u 19.00 sati.

Daliborka Kordić je rođena 1972. godine u Kotoru.

Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu Likovnih Umjetnosti na Cetinju 1996. godine,  u klasi profesora Dragana Karadžića.

Živi i radi u Kotoru.

SAMOSTALNE IZLOŽBE :

  1. Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
  2. Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
  3. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Gradska galerija Kotor
  4. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ – Galerija ,,Centar››, Podgorica
  5. Multimedijalna prezentacija „ENERGIJA“ – Gradska galerija Kotor
  6. Multimedijalna prezentacija „THE READ ROAD“ – Gradska galerija Kotor
  7. Multimedijalna prezentacija ’TARGET’ – Gradska galerija Kotor

2012.Crteži u boji,izložbeni prostor Sv. Klare, Dubrovnik.

  1. Crteziu boji,Galerija „Montenegrina“ Rijeka

2013.Multimedijalna –prezentacija „KAVEZ“ – Gradska galerija KOTOR

2013.Multimedijalna –prezentacija „TARGET“ – Galerija Centar –Podgorica

  1. Multimedijalna – prezentacija „(NE)KONFISKOVANA INTIMA“ – Gradska Galerija

Kotor

  1. Crteži u boji – Nacionalna čitaonica Novi Vinodolski
  2. Multimedijalna prezentacija “BEYOND” – konobaATRIUM,Kotor
  3. Izlobaslika – Galerija ,,Vitomir Srbljanović››, Pljevlja
  4. Multimedijalna prezentacija “CORPO – MENTE” Gradska galerija Kotor
  5. Izlozbaslika – Galerija “FORUM” Niksic
  6. Izlozbaslika – Porto Montenegro,Tivat
  7. Multimedijalna – prezentacija „OB-SESSION“ GalerijaSolidarnosti,Kotor
  8. Izložba slika – Galerija Hotela „TheQueenOfMontenegro,Bečići
  9. Performans „ OB – SESSION“OpenAir Art Gallery, Budva
  10. Izložba crteža – Gradska galerija Kotor
  11. Multimedijalna – prezentacija “THE STAR PEOPLE” Gradska galerija Kotor
  12. Multimedijalna – prezentacija “3” Gradska galerija Kotor

VAŽNIJE KOLEKTIVNE IZLOŽBE :

  1. Izložba studenata FLU, Cetinje -Umjetničkipaviljon, Podgorica

Učesnik tradicionalne izložbe “Kotorski Likovni Umjetnici“ od 2006. do danas.

  1. Kotorski Likovni Umjetnici – Galerija ,,VitomirSrbljanović››,Pljevlja

Izlagala je na 41. i 43. Hercegnovskom Zimskom Salonu.

2013 – 2017. Savremena Crnogorska Likovna Scena „Mali format“ JU „Muzeji,Galerija i Biblioteka, Budva

  1. Međunarodna kolektivna izložba HUMAN RIGHTS#MIGRANTES, ITALY

Dobitnik je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru tokom 2007. 2013. 2015.  2021. i 2023..godine.

Lastovski suhozid

0

Stručni skup „Razgovori o baštini – Kulturna riznica Tivta – budućnost istraživanja i brige za nasljeđe“ koji je krajem novembra održan u Tivtu, još jednom je pokazao kako se prirodne vrijednosti i kulturno naslijeđe mogu štititi kao dio kulturnog pejzaža i u isto vrijeme mogu biti pokretači razvoja.

Lastovski suhozid

KZU „Napredak“ iz Gornje Lastve realizovao je i projekat „Obnova suhozidnih međa u Gornjoj Lastvi”.

Gornja Lastva je lokalitet prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti i popularno izletničko mjesto koje ugošćava brojne kulturne manifestacije. Staro mediteransko selo prepoznatljivo je po kamenoj arhitekturi i suhozidnim konstrukcijama. Nekadašnjih zidara više nema, a konstrukcije su podložne urušavanju, pa je projekat njihove obnove, ali i obuke o održavanju, ključan za očuvanje ove ambijentalne cjeline.Lastovski suhozid

Kroz realizaciju projekta četiri osobe su savladale tehniku zidanja u suho, prezidane su urušene međe i uređena glavna seoska ulica.

Zelenski traži diplomatsko rješenje za kraj rata u Ukrajini

0
Zelenski traži diplomatsko rješenje za kraj rata u Ukrajini
Volodimir Zelenski

Predsjednik Volodimir Zelenski založio se u ponedjeljak za diplomatsko rješenje ruskog rata u Ukrajini i predložio raspoređivanje stranih vojnika u Ukrajini do ulaska te zemlje u NATO.

Izjave ukrajinskog predsjednika na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim oporbenim čelnikom Friedrichom Merzom sugerirale su sve veću otvorenost Kijeva za pregovore, dok se Donald Trump priprema za povratak u Bijelu kuću 20. siječnja.

Novoizabrani američki predsjednik pozvao je u nedjelju na trenutačni prekid vatre i pregovore kako bi se prekinulo “ludilo”, nakon što se sastao sa Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu.

– Ukrajina želi kraj ovog rata više nego itko drugi. Nema sumnje, diplomatsko rješenje spasilo bi više života. Mi tomu težimo, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu u ponedjeljak.

Zelenski je rekao da je razgovarao o “zamrzavanju” linija u ratu na sastanku s Macronom i Trumpom. Rusija kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija od pokretanja invazije 2022. koja je izazvala najveći sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.

Zelenski je rekao da je dvojici čelnika poručio da ne vjeruje da Putin zapravo želi prekinuti rat i da će ruskog predsjednika na to trebati prisiliti.

– Možete primijeniti silu samo ako je Ukrajina snažna. Snažna Ukrajina prije bilo kakve diplomacije znači snažnu (Ukrajinu) na bojnom polju, rekao je Zelenski implicirajući da je Kijevu potrebna dodatna vojna pomoć.

Zelenski se također vratio na ideju Macrona iz veljače prema kojoj bi europske zemlje slale vojnike u Ukrajinu. O tome nije bilo konsenzusa među europskim čelnicima.

– Možemo promisliti i raditi na Emmanuelovom stajalištu. Predložio je da dio vojnika neke zemlje bude prisutan na teritoriju Ukrajine, što bi nam jamčilo sigurnost dok Ukrajina ne bude u NATO-u, rekao je Zelenski.

– Ali moramo znati kad će Ukrajina biti u Europskoj uniji, a kad će Ukrajina biti u NATO-u, dodao je

– Ako je stanka dok Ukrajina nije u NATO-u, pa čak i da imamo pozivnicu, ali ne bismo bili u NATO-u i bilo bi pauze, tko nam onda jamči bilo kakvu sigurnost?, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare.