Mafijaške organizacije zarađuju 3,3 milijarde eura od turizma u Italiji, pokazalo je istraživanje koje je proveo institut za ispitivanje javnog mnjenja Demoskopika i objavljeno u utorak.
Promet i profit mafije će rasti sljedeće godine, jubilarne godine za Rimokatoličku Crkvu, s milijunima hodočasnika koji se očekuju u Rimu, te 2026., kada će se na sjeveru zemlje održati Zimske olimpijske igre.
Prema istraživanju, mafijaška organizacija koja najviše profitira od turizma je kalabrijska ‘Ndrangheta, koja godišnje zaradi više od 1,6 milijardi eura.
Camorra koja pretežito operira u Napulju i okolnoj regiji Campania, zaradi više od 950 milijuna eura.
Organizacije ili posjeduju udjele u hotelima i restoranima ili iznuđuju “novac za zaštitu” od legitimnih tvrtki.
Tijela sedmero stradalih pronađena su u prevrnutom brodu, a potraga za nestalom osobom još traje.
Južnokorejska obalna straža, uz podršku mornarice i drugih resursa, provela je opsežnu potragu i akciju spašavanja nakon sudara komercijalnog ribarskog broda i manjeg teretnog broda. Nesreća se dogodila rano ujutro u ponedjeljak, 9. prosinca, jugoistočno od Seoula, a ribarski brod je pronađen prevrnut, piše The Maritime Executive.
U akciji je sudjelovalo 15 brodova obalne straže i šest helikoptera. Premijer Južne Koreje, Han Duck-soo, osobno je naredio hitnu operaciju spašavanja. Ribarski brod Geungwang, težak 29 tona s osmeročlanom posadom, prevrnuo se nakon sudara, dok je drugi brod, navodno barža za pijesak s deset članova posade, ostao neoštećen.
Ronioci su pronašli prevrnuti ribarski brod i izvukli tijela sedmero poginulih. Među stradalima su tri osobe iz Južne Koreje i četiri strana državljana, čije nacionalnosti nisu objavljene. Jedan član posade, indonezijski državljanin, i dalje se vodi kao nestao, a potraga je u tijeku.
Prema izvještajima, teretni brod nije pretrpio oštećenja, niti je bilo ozlijeđenih među njegovom posadom.
Istraživanja pokazuju da je Crna Gora mnogo bogatija pjesmama, plesovima/narodnim igrama od onoga što publika gleda na scenama folklornih ansambala, čiji se nastupi uglavnom baziraju na “plejbeku”
Ukoliko državne institucije kulture i prosvjete hitno ne preduzmu mjere zaštite, ne pokrenu nova etnomuzikološka istraživanja i ne uvedu sistemsko obrazovanje mladih naraštaja, nasleđe izvornih narodnih pjesama i igara Crne Gore može biti ugroženo i zaboravljeno.
Ono već sada to jeste, s obzirom da su zadnjih decenija njegovi jedini čuvari rijetki entuzijati, koji su svojim istraživanjima narodnih pjesama, plesova i kola “na terenu”, okupili oko sebe prijatelje i ljubitelje ove autentične narodne riznice. Da bi se to blago sačuvalo za nove generacije, potreban je ozbiljan metodološki, naučno-istraživački pristup. Kako se moglo čuti na okruglom stoju “Folklor, tradicija, nasljeđe i djeca”, održanom u Omladinskom centru Tivta, “druga strana medalje”, nasuprot bučnim, kičastim nastupima folklornih ansambala “na plejbek”, pokazuje da ne postoji kritička misao u ovom domenu stvaralaštva, jer u Crnoj Gori ne postoji ni institut za etnologiju/etnomuzikologiju, koji bi davao smjernice za proučavanje i očuvanje tog naslijeđa.
Kroz “a capela” nastup pjevačkog trija, dio ansambla “Đude” iz Kolašina, prisutni su imali priliku da se uvjere u ljepotu i plemenitost sazvučja ljudskog glasa. Jedna od pjesama je rezultat terenskog istraživačkog rada, u okviru Etno kampa Kolašin, zabilježena od kazivača iz sela Kosanica iz okoline Pljevalja, a druga potiče iz Grblja. Ovim su pokazali da je Crna Gora mnogo bogatija pjesmama, plesovima/narodnim igrama od onoga što publika gleda na scenama folklornih ansambala.
Učesnici razgovora o folkloru
Azbuka koja nedostaje
-Mi nemamo metodologiji i terminologiji u radu sa folklornim ansamblima, to je azbuka koja nama nedostaje, ne postoji sistematizacija u radu. Kada se prvo to uradi, mi možemo da idemo napred, onda možemo da osnujemo škole za narodnu igru i muziku koje su neophodne, od srednje škole pa nadalje, kaže za Boka News Tamara Ljesar, dramska audiovizuelna umjetnica za scensku narodnu igru i muziku, jedina u Crnoj Gori koja je školovana u ovom domenu. Ističe da je za ovaj poduhvat potrebna pomoć lokalnih zajednica, Države, institucija i ministarstava kulture, prosvjete…
-Naravno da je potrebna podrška, a Država kao da je „gluva“ na sve naše pozive – stalno glasno pričamo i kroz medije i kroz društvene mreže, međutim, svaki taj poriv za nekom promjenom ne egzistira. Mi smo ostavljeni po strani. Lica koja su došla na ta mjesta koreografa, samoprozvanih stručnjaka, su ljudi koji su tu došli putem korupcije, nepotizma, što je generalno stanje u našoj državi takvo. Nije folklor pobjegao ni od toga, nažalost, ali se nadam da će mladi ljudi da mijenjaju stvari, kaže Ljesar. Smatra da licenca za koreografa narodnih igara u Crnoj Gori postoji na papiru, ali ne garantuje apsolutno nikakvu stručnost… Način na koji se do sada kreirao rad folklornih ansambala nanosi štetu izvornom muzičko-folklornom nasleđu i time mladim generacijama uskraćuje da uživa u kulturnim tekovinama svojih predaka.
Pogrešno čitanje tradicije
-Mi dobijamo neko novo čitanje tradicije koje je apsolutno neadekvatno, to ocjenjujemo kao skrnavljenje. Čini mi se da je u očima javnosti bavljenje folkornom i muzičkom tradicijom i dalje neki primitivni poziv, pa se tako time vodi i država. Nije samo problem „plejbeka“ nego i to kako igrači igraju, kako se radi sa njima, kako su odjeveni- to je jako veliki problem upravo zbog neadekvatnih stručnih lica. Dođite na običan folklorni koncert i gledajte držanje djece- gledajte njihova spuštena ramena, kriva stopala, loš hod, djeca ne umiju da trče, i tu se najviše ogleda struka. Nisu kriva djeca, za to su odgovorni oni koji ih uče. Jedno je profesionalac, drugo je stručnjak: profesionalac uzima novac i možda nema pokriće za to u pozadini, a stručnjak je neko ko se time bavi na adekvatan način i u tome je razlika, pojašnjava Tamara Ljesar, koja je u svom predavanju istakla značaj i blagotvorno djelovanja folklora na sazrijevanje djece sa smetnjama u razvoju.
Plejbek ili loš plejbek sa kičastim uradcima- prevara publike
vĐude
Specijalista- vaspitač za tradicionalne igre Davor Sedlarević, koreograf KUD “Mijat Mašković” Kolašin, potsjeća da se u Crnoj Gori igralo samo uz pjesmu, bez “svirke”, te primjećuje da na domaćim tv-kanalima nema nastupa uživo kulturno-umjetničkih društva – uglavnom su to “plejbek ili loš plejbek sa nekim kičastim uradcima, sa nasnimljenim glasovima, sa instrumentima koji nemaju veze sa našim naslijeđem”, te ocijenio tu pojavu svojevrsnom prevarom. Etno kamp Kolašin (u okviru Centra za kulturu), čiji je Davor osnivač, od ove godine nosi ime dr Zlate Marjanović, koja je posljednjih 20 godina dala značajan doprinos istraživanjima crnogorskog muzičko-plesnog nasleđa, objavljujući brojne knjige i radove na tu temu.. Za deset godina istraživači Kampa su obišli preko 25 lokacija, ispitali preko 100 kazivača, zabilježili preko 40 igara i preko 60 pjesama-napjeva u različitim verzijama. Sve je zabilježeno u audio-video zapisima i tako se formira kolašinski elektronski folklorni arhiv, koji će u budućnosti biti dostupan svima. Interesovanje je veliko i planiraju da svoja istraživanja prošire na druge gradove Crne Gore. Jedan od rezultata je revitalizacija igara i pjesama iz Paštrovića, prema zapisama od kazivača. Do sada su istraživači etnomuzikološke baštine Crne Gore uglavnom dolazili iz okruženja ili inostranstva- Ludvig Kuba, Franjo Kuhač, Miodrag Vasiljević, Nikola Hercigonja…
-Savremena istraživanja plesa, igara i muzike u Crnoj Gori ne postoje u institucijama kao organizovane djelatnosti, nemamo etnomuzikološke, etnokoreološke smjerove, iako smo unazad decenijama imali eksperte iz tih oblasti, poput prof. Slobodana Jerkova i pok. Zlate Marjanović i drugih ljudi koji bi mnogo toga mogli da prenesu preko institucija. Kad bismo imali jednu-dvije generacije etnomuzikološkog smjera koje bi se adekvatno edukovale, imali bismo ljude koji bi pričali istim jezikom, kaže Sedlarević, čiji je kratki dokumentarni film posvećen godišnjici smrti Zlate Marjanović prikazan ovom prilikom.
Sa okruglog stola
Da se osnuje Etnološki institut Crne Gore
Akademik dr Slobodan Jerkov skrenuo je pažnju na nedostatak etnološkog instituta u Crnoj Gori i ocijenio da nepostojanje stručnih kriterijuma šteti samom nasljeđu. Smatra da većina crnogorskih društava često ulazi u pretjeranu komercijalizaciju, stvarajući “šund” od izvorne pjesme, igre, da se ne pridržavaju autentičnog izgleda narodnih nošnji, te da koreografije često nisu prilagođene uzrastu djece. Od 73 foklornih društava u Crnoj Gori, samo njih nekoliko njeguje izvorni način igre i stručan pristup prenošenja znanja mladima.
U ime struke, prof. Predrag Šušić, predsjednik KUC Kadena, umjetnički direktor i koreograf FA “Nikola Đurković” Kotor, apelovao je Ministarstvu kulture i Ministarstvu prosvjete da preduzmu korake u cilju stručnog obrazovanja i jasnih kriterijuma ko se i na koji način može baviti folklorom, kako bi sačuvali veliko bogatstvo crnogorskog muzičkog naslijeđa. Prisustvo sekretarke Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, Olivere Mišković Vidojević, potvrđuje da lokalna uprava ipak cijeni rad branše folkloraša i čuvara nematerijalne kulturne baštine i kroz podršku aktivnostima kao što su ove, ostvarene kroz projekat „Boje tradicije“ u saradnji KUC “Kadena”.
Livanjski sir – Zrionica Mljekare Livno – Foto: Mljekara Livno
“Tri ’oskara’ za livanjski sir”, natpis koji se nedavno mogao vidjeti u medijima, dolazi od činjenice da je Mljekara Livno sredinom novembra osvojila tri prestižne nagrade za livanjski sir na World Cheese Awardsu u Portugalu, takmičenju poznatom i kao “Oskar za sireve”. Ovo, čak, nije prvi put da Mljekara Livno osvaja nagrade na ovom prestižnom takmičenju.
Organizatori su ovogodišnji događaj proglasili najznačajnijim do sada, jer je pristigao rekordan broj prijava. Na ocjenjivanju je bilo više od 4.700 sireva iz 47 zemalja, a najbolje ukuse biralo je 240 sudija iz 40 zemalja. Uprkos velikom broju uzoraka, nije im promakao kvalitet livanjskog sira.
Kako za portal eKapija kaže Želimir Čamber, direktor Mljekare Livno, srebrna medalja stigla je za livanjski sir u kategoriji tvrdih kravljih sireva, i to četvrtu godinu zaredom, bronzana za dimljeni livanjski sir po drugi put, te srebrna medalja za kozji sir, prva nagrada u kategoriji tvrdih kozjih sireva, na šta su naročito ponosni.
– Sireve ocjenjuje žiri sastavljen od 240 renomiranih stručnjaka iz poznatih svjetskih gastro asocijacija, a proizvodi se ocjenjuju metodom slijepog testiranja na temelju izgleda, mirisa, teksture i okusa, pri čemu sucima nisu poznati brend ni podrijetlo testiranog proizvoda. Upravo navedene kvalitativne karakteristike naših proizvoda daju im posebnost i čine ih dostojnima dobivenim medaljama – navodi Čamber.
Čamber ističe da ovogodišnje nagrade potvrđuju kontinuitet i kvalitet njihovog rada.
– Nagrade nam služe kao stručna neovisna evaluacija naših proizvoda, a samim tim i našeg rada. Na osnovu postignutih rezultata možemo zaključiti idemo li u pravom smjeru, odnosno, koje elemente poslovnih procesa trebamo unaprijediti.
Mljekara Livno specijalizovana je za proizvodnju delikatesnih tvrdih i polutvrdih sireva i oni čine većinu ponude. Livanjski sir, kao okosnica proizvodnje, pojavljuje se na tržištu u šest varijanti. Osim toga, Mljekara Livno proizvodi i ostale vrste sireva kao što su trapist, edamac, gauda, gorica, sirevi od kozjeg i ovčjeg mlijeka, kao i druge mliječne proizvode – kajmak, maslac.
Prva receptura za livanjski sir
Tradicija Mljekare Livno duga je skoro 140 godina. Čamber nam kaže da proizvodnja sira u ovom kraju potiče iz 19. vijeka kada su je donijeli doseljenici sa područja današnje Austrije, Švajcarske i Francuske.
Naime, u to vrijeme Livno je bilo dio Austrougarske monarhije i tadašnja vlast prepoznala je potencijal za razvoj stočarstva i poljoprivrede u ovom kraju te, prema riječima Čambera, osnovala oglednu poljoprivrednu stanicu gdje se, između ostalog, počeo proizvoditi i sir.
– U poljoprivrednoj stanici radio je izvjesni Ciprijan Jailllet, agronom iz Francuske, koji je, prema izvorima, sa svojim suradnicima prvi napravio recepturu za livanjski sir. U početku su to bile male manufakture koje su se nakon nekog vremena organizirale u zadruge od kojih je kasnije nastala i Mljekara Livno, koja do danas čuva tradiciju proizvodnje livanjskog sira. Uz osnivanje poljoprivredne stanice 1885. godine, kao najvažniji trenutak u razvoju brenda livanjskog sira smatram izgradnju modernog pogona Mljekare Livno 1970. godine – kaže direktor ove mljekare.
Stiže i u evropske restorane i lance
Dodaje da u ovom poslu sarađuju sa gotovo svim značajnijim trgovcima i ugostiteljima u Bosni i Hercegovini, kao i brojnim restoranima i trgovačkim lancima u Evropi.
– Sirovinu otkupljujemo svakodnevno od oko 300 kooperanata većinom iz livanjskog kraja i okolnih mjesta, te jedan manji dio iz ostatka BiH. Imamo izuzetno dobru suradnju s kooperantima i nastojimo podržati njihov razvoj koliko smo u mogućnosti.
Budući da je okolina Livna poznata po proizvodnji i preradi mlijeka, Mljekara Livno svoju reputaciju bazira upravo na tradiciji i kvalitetu.
– Mljekara Livno ima jednu od najdužih tradicija proizvodnje sira kroz koju je kontinuirano nadograđivala proizvodne procese kako bi danas imali jedan od najkvalitetnijih i najprepoznativljijih proizvoda na tržištu – poručuje Čamber.
Konstantno ulaganje u proizvodnju
Fokus budućih ulaganja, prema riječima Čambera, biće na poboljšanju poslovnih procesa, uvođenju novih savremenih tehnologija u proizvodnji sira, razvoju novih proizvoda, kao i digitalizaciji poslovanja.
– Također, planiramo dodatne investicije u modernu farmu za proizvodnju mlijeka u skladu s EU standardima zaštite okoliša. Vertikalnom integracijom poslovanja osigurali bismo dovoljne količine visokokvalitetnog mlijeka za daljnju ekspanziju poslovanja te reducirali rizike poremećaja ponude i potražnje na tržištu sirovina. Usporedo s navedenim nastavit ćemo raditi na razvoju ljudskih potencijala kroz poboljšanje radnih uvjeta, razvoj i edukaciju zaposlenih, jačanje organizacijske kulture i drugo – kaže direktor Mljekare Livno.
Za Mljekaru Livno vezuju se još neke važne činjenice koje ukazuje na postignuti uspjeh. Sir Mljekare Livno je prvi zaštićeni proizvod iz BiH u Evropskoj uniji, a zrionica ove mljekare se vodi kao jedna od najvećih u regijij. Njihovi sirevi su u kontinuitetu nagrađivani na mnogim značajnim događajima u regionu i svijetu.
U susret izložbi koja prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane, objavljen je katalog „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku u izdanju Matice crnogorske.
Autorke teksta su Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti i Mileva Pejaković-Vujošević, predsjednica kotorskog Ogranka Matice crnogorske sa saradnicima Jasnom Jeknić-Stijović i Slavkom Dabinovićem.
Fotografije su djelo Nenada Mandića, Rajka Maraša i Duška Miljanića, prevod na engleski potpisuju Joško Katelan i Dragana Erjavšek, dok je katalog grafički oblikovala Suzana Pajović.
Ovaj bogato ilustrovani katalog na 104 strane sadrži podatke o rođenju, službovanju i čudima pastirice iz Releza (Lješanska Nahija) Katarine Kosić (prema nekim predanjima Jovane Đujović) rođene 25. novembra 1493. godine.
Ona u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti).
Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana.
Njenoj plemenitosti i posvećenosti vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je 52 godine u strogoj pokori i preminula 1565. godine.
Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica.
Crnogorski aerodromi ove zime će imati manje letova nego prošle, što iz Aerodroma Crne Gore pravdaju nepovoljnim pozicioniranjem države na evropskoj turističkoj mapi tokom zimskog perioda.
Prema podacima praćenja letova od 2. do 8. decembra, ove zime sa podgoričkog aerodroma uklonjeno je šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri, što bi moglo podstaći putnike da se okrenu aerodromima u okruženju, piše Portal RTCG.
Iz Aerodroma (ACG) su kazali da nije svim avio-kompanijama isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci.
“Crna Gora je, iako prirodom može da parira i Alpima, malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit”, rekli su predstavnici ACG.
Oni su dodali da su svjesni da građani opravdano negoduju smanjenje letova tokom zime, ali da vjeruju da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone.
Zimski period godine avio-kompanije koriste za održavanje i redovan servis svojih flota, a u slučaju Crne Gore, kako kažu, s obzirom na to da smo se brendirali kao ljetnja turistička destinacija, broj avio-linija se, očekivano, prilagođava tražnji na tržištu.
U Aerodromima izlaz iz ove situacije vide u tome da bi u budućem periodu država i privreda trebalo da daju doprinos u finansiranju avio-linija.
“Ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da promijenimo trenutnu situaciju”, objasnili su iz ACG.
Oni su kazali da to nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu.
“Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate“, rekli su predstavnici Aerodroma.
Oni su dodali da se na taj način otvara novi put turistima ka Crnoj Gori i radi u javnom interesu, tako što se nudi svojim građanima mogućnost da putuju iz svoje kuće.
Iz kompanije su podsjetili da Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost.
“Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi svake godine avio-kompanijama odobre oko deset miliona EUR popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu”, poručili su iz kompanije.
Od 1. januara do početka decembra ACG su opslužili preko 2,8 miliona putnika, što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.
Iz kompanije su kazali da su ponosni što su u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, a u Tivtu prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.
“U avijaciji razlikujemo ljetnju i zimsku sezonu. Ljetnja sezona počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, a zimska počinje krajem oktobra i traje do kraja marta naredne godine. Kalendarski, posmatrano po broju putnika, tekuća godina je rekordna za ACG”, saopštili su iz kompanije.
Na pitanje da li su Aerodromi pregovarali sa avio-kompanijama kako bi zadržali ili povećali broj letova tokom zimske sezone, iz kompanije su odgovorili da su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i potencijalnim novim partnerima.
“Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije World Routes, koja je u oktobru održana u Bahreinu. Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama”, naveli su iz Aerodroma.
Oni su dodali da o nivou interesovanja za ACG možda najbolje govori podatak da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan British Airways, koji bi eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, takozvanih legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta.
U Bahreinu su se, kako su naveli iz ACG, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju i Barselonu.
Predstavnici ACG su saopštili da će se prvi rezultati vidjeti tokom naredne godine, te da su svjesni nezadovoljstva građana zbog smanjenja letova tokom zimske sezone, ali vjeruju da će situacija naredne zime biti drugačija jer će raditi na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, njenim mogućnostima ali i o javnom interesu.
Institut za javno zdravlje Crne Gore analizom uzorka vode utvrdio je u lokalnom izvorištu „Lastva Grbaljska“ mikrobiološku neispravnost sa prisustvom i povećanim brojem svih mikrobioloških parametara koji se određuju u redovnom ispitivanju.
Ovakva voda se, bez prateće adekvatne dezinfekcije hlorom ili prokuvavanjem, ne smije koristiti za piće, ličnu higijenu, kao ni pranje namirnica za pripremu jela, salata, pranje posuđa i sličnog, zbog velikog rizika po zdravlje stanovnika, naročito osjetljivih grupa (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici, imuno-kompromitovane osobe).
Odmah po dobijanju izvještaja Komunalna policija je na izvroštu postavila obavještenje o neispravnosti vode, a preduzete su i ostale zakonski propisane radnje.
Izvorište „Lastva Grbaljska“ nije u nadležnosti preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ iz Kotora, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Jubilarni 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ otvoren je sinoć, na Međunarodni dan ljudskih prava, u KIC “Budo Tomović” u Podgorici, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), a otvaranje je obilježila dodjela nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma i projekcija filma “Novosadsko sjecanje”, autora Aleksandra Reljića.
Festival će ove, kao i prethodnih godina, pored Podgorice imati i paralelna izdanja u Beranama – 11. i 12. decembra u Gimnaziji „Panto Mališić“ i Centru za kulturu, kao i Kotoru, u kinu „Boka” i OŠ “Njegoš” – 12. i 13. decembra. Sve informacije o festivalu dostupne su na veb sajtu www.ubrzaj.me.
“Večeras obilježavamo 15 godina istrajnosti, budnosti, principijelnosti, trezvenosti, borbenosti i predanog rada da skrenemo pažnju na ono što nerijetko ostaje “ispod površine”, kazala je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Pojasnila je da moto ovogodišnjeg Festivala poziva na suočavanje sa pričama koje se ne vide na prvi pogled i zanemarenim glasovima koji vape za pravom i pravdom. “Osobito je važno da zaronimo ispod površine u Crnoj Gori – državi koja se teško nosi sa izazovima trajuće tranzicije ka demokratskom društvu, državi krhkih institucija i pojedinaca koje vlast brzo i lako opija, državi u kojoj politička previranja i nerezistentnost na maligne strane uticaje donose ozbiljne prijetnje za njen građanski koncept. Ispod privida stabilnosti i ubrzanog puta ka EU, nalaze se slojevi nepravde, selektivnosti, korupcije i sistemskih slabosti koje ugrožavaju prava pojedinaca, ali i održivost naše zajednice. Zato je ključno držati se principa, boriti se za vrijednosti i pozivati na odgovornost, iako to zahtijeva odgovorne i teške, a i nepopularne odluke.”, istakla je ona.
“Ovakvi kulturni događaji nas podsjećaju nas na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo”, kazao je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, otvarajući 15. Festival UBRZAJ. On je ukazao i na neke od problema iz naše svakodnevnice. “Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo sa sigurnošću moći reći da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati. Samo tada možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas. Promjene neće doći lako, ali je ključno da sa njima započnemo već danas”, poručio je tom prilikom Milatović.
Milatović – Otvaranje festivala Ubrzaj
“Kada festival traje 15 godina na Balkanu i dalje uspijeva da puni sale, postigli ste stvarni uspjeh. Zato čestitke CGO-u i nastavite sa ovim vrlo važnim poslom”, kazao je Johan Satler, šef Delegacije EU u Crnoj Gori tokom otvaranja Festivala UBRZAJ. On je naglasio da EU nije samo ekonomska zajednica, već da u fokusu ima životne standarde i da, prije svega, predstavlja mirovni projekat u čijem srcu su ljudska prava. “Važno je braniti sva ljudska prava koja se ovih dana krše u mnogim ratnim sukobima pred kojima ne smijemo zatvoriti oči. Bitku za ljudska prava vodimo na mnogim frontovima – počev od donošenja bolje zakonske regulative, preko podrške organizacijama koje se bave ovim pitanjima, koristimo naš geopolitički uticaj, najveća smo humanitarna organizacija na svijetu i stavljamo ljudska prava u srž procesa proširenja za svaku buduću članicu EU”, poručio je Satler. “Koristimo i umjetnost, filmovi imaju moć da prevaziđu granice, govore srcima i inspirišu na akciju. I to je ono što večeras ovdje proslavljamo”, zaključio je on.
Ovogodišnje nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma pripale su Ljiljani Raičević, dugogodišnjoj aktivistkinji za ljudska i ženska prava, u kategoriji pojedinaca, i NVU Žene Bara, u kategoriji organizacija.
“Hvala vam što ste prepoznali važnost rada moje babike i što ste i na ovaj način podsjetili da njen trud nije zaboravljen iako više nije toliko aktivna u društvu. Ova nagrada znači mnogo – ne samo njoj, već i svima nama koji smo svjesni koliko je toga postigla. A sada želim da kažem mojoj babiki – hvala ti što si imala hrabrosti da se boriš za naša prava i to onda kada naše društvo nije bilo spremno za to. Hvala ti što si nam pokazala šta znači biti uporna, hrabra i uvijek na strani pravde. Mi smo beskrajno ponosni na sve što si postigla, ali najviše na to što si i dalje ista ona borkinja kakvu svi poznajemo. I zato u tvoje ime i u svoje poručujem – nastavljamo dalje i vidimo se u petak ispred Gimnazije!”, kazala je njena unuka Hana Raičević koja je sa porodicom primila nagradu u ime Ljiljane Raičević.
“Žene Bara su sanjalice boljeg žvota za svakog čovjeka u nevolji ma ko on bio. Skoro sedam godina stvaramo zlatni obruč empatije oko grada Bara. Mi smo one žene koje obuvaju, oblače, spremaju za školu, pomažu u liječenju, grade kuće, prihvataju novorođenčad, ispraćaju u starosti ostavljene i zaboravljenena vječni počinak u neki ljeoši i srećniji svijet”, kazala je Ljiljana Vujović, koja se obratila u ime NVU Žene Bara. Ona se podsjetila da je iz kuhinje ovih žena podijeljeno 330 hiljada toplih obroka, u doba kovida sašiveno i podijeljeni 10 hiljada maski, izgrađeno ili kupljeno šest stambenih objekata čime su mnogobrojna djeca prvi put usnila san o boljem životu spavajući na sopstvenom jastuku pod krovom toplog doma. “Trudimo se i trudićemo se da sačuvamo dostojanstvo i zaštitimo prava nesnađenom čovjeku. To su ljudi kojima posvećujemo ovu nagradu večeras, a ona je i znak da idemo dobrim putem i da na tom putu nijesmo same – i vi ste sa nama”, kazala je ona, ispred članica organizacije koje su takođe bile sa njom – Marije Radović, Bogdane Dašić, Snežane Kićović, Sonje Ličine, Ranke Kavaja, Jovane Marđokić, Nadežde Karsaeve, Aleksandre Gvozdenović Kosović i Marije Vujačić.
Nakon projekcije filma, obratio se reditelj filma “Novosadsko sjećanje” Aleksandar Reljić. “Novosadsko sjećanje je film o jezivom zločinu iz 1942. poznatom pod imenom Novosadska racija, ali govori o univerzalnom stradanju civila, suočavanju, kao i o današnjem bezobzirnom politikanstkom odnosu vladajućih elita prema svemu tome, jer su u stanju da, zarad jeftinih političkih saveza i poena, gaze po žrtvama. Ovo je još jedan film o kulturi sjećanja, ali i o istorijskom revizionizmu, kojem smo izloženi”, kazao je Reljić.
Jedna od glavnih značajki glavonožaca, lignji, sipa i hobotnica je njihovo crnilo. Crnilo koje nalikuje tinti izraženu crnu boju duguje melaninu, a osim pigmenta sadrži aminokiseline poput taurina i glutamata, različite enzime i minerale poput kadmija i bakra. Koristi se od davnina na različite načine primjerice u medicini, kozmetici i umjetnosti.
U kulinarstvu je izuzetno cijenjeno radi svoje sposobnosti bojanja i aromatiziranja mediteranskih jela. Crnilo sipe koristi se uobičajeno u jelima s rižom i tjesteninom, a osim izražene crne boje jelima daje privlačni slani umami okus. Od sipa se priprema i izvrstan gulaš odnosno ragu ili šugo kako se naziva u nekim krajevima Hrvatske.
Crni gulaš od sipe
Sastojci za 10 osoba:
1.5 kg sipa
400 g crvenog luka
2 režnja češnjaka
1 stabljika celera
2 dl maslinova ulja
1 dl vina
1 lovorov list
Svježi peršinov list
Crnilo od sipe
2 žličice pasirane rajčice
Sol i papar
Priprema:
Sipe dobro oprati i izvaditi vrećice crnila. Vrećice crnila staviti u čašu s malo bijelog vina. Na ulju pirjati sitno sjeckani luk, češnjak i stabljiku celera oko 15 minuta. Sipe narezati na trake i dodati ih u tavu, začiniti i kuhati na laganoj vatri oko 1 sat povremeno podlijevajući vodom po potrebi.
Zatim uliti vino, rajčicu, lovorov list i crnilo i kuhati još 15 minuta. Pred kraj kuhanja dodati peršinov list. Poslužiti s kuhanom palentom.
Crnogorski plivač Miloš Milenković zauzeo je 48. mjesto u kvalifikacijama na 50 metara leptir na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Budimpešti.
On je ostvario rezultat 23,89, čime je za deset stotinki popravio lični i nacionalni rekord.
-U svom prvom nastupu na šampionatima svijeta u malim bazenima, Miloš nije ušao u polufinale ali je bitno da na svakom takmičenju napredujemo i da budemo dio ove nevjerojatne organizacije.
U jutarnjim kvalifikacijama oborena su dva svjetska rekorda, što je pokazatelj da će ovo prvenstvo biti jače nego ikad, a nama je ogromna privilegija da budemo ovdje da rastemo i napredujemo-kazala je selektorka Danijela Franeta.
Milenkovića 13. decembra očekuju kvalifikacije na 100m leptir.
Jovana Kuljača će 12. decembra nastupiti u disciplini 50m leđno, dva dana kasnije plivaće 50m kraul.
