“Dijelovi asfalta su izbetonirani, a nakon jednog dana površina je ispucala, armatura viri, a teren se ulegao” – saopšteno je iz Savjeta MZ
Na adresu Mjesne zajednice Škaljari došlo je mnogo žalbi povodom neadekvatno izvedenih radova na sanaciji puta u ulici Ive Brankovića u Kotoru, te je Savjet ove Mjesne zajednice u ime mještana uputio dopis Opštini Kotor. Očajni i ogorčeni mještani su članovima Savjeta uputili brojne poruke i žalbe u vezi sanacija rupe u ulici Iva Brkanovića u Škaljarima, te su ove ozbiljne primjedbe proslijeđene Sekretarijatu za investicije u vidu zahtjeva za hitnu reakciju.
-Oštećeni dijelovi asfalta u ulici Iva Brkanovića nedavno su „sanirani“ tako što su jednostavno izbetonirani, bez zatvaranja ulice i bez poštovanja osnovnih procedura koje su potrebne da beton očvrsne. Već nakon jednog dana, površina je ispucala, armatura viri, a teren se ulegao. Ovakvo stanje predstavlja opasnost za učesnike u saobraćaju i ostavlja utisak potpune nebrige i nestručnosti, kažu u dopisu ispred građana Škaljara, izražavajući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog načina na koji se izvode radovi koji se finansiraju iz javnih sredstava.
Nestručni radovi
Zbog navedenog, zahtijevaju da Sekretarijat za investicije:
– Hitno izvrši uviđaj na licu mjesta i utvrdi odgovornost izvođača;
– Obezbijedi ponovna, kvalitetna sanacija predmetnog dijela ulice;
– Da spriječi ponavljanje ovakvih slučajeva na teritoriji Opštine Kotor kroz strožiji nadzor i kontrolu kvaliteta radova.
Apel mještana Škaljara je da se ovo obraćanje shvati kao dobronamjerno, ali i kao odlučno upozorenje da se sa ovakvom praksom mora prestati i da se konačno obezbijedi kvalitetno izvođenje radova koji će opravdati sredstva koja građani izdvajaju. Neprestano ponavljanje sličnih propusta više se ne može i ne smije tolerisati, kaže se u dopisu.
Ulica Iva Brkanovića
-Ovakve situacije nisu izolovane. Slični primjeri površnih i neprofesionalnih sanacija ponavljaju se iz godine u godinu i na drugim lokacijama, bez ikakve vidljive odgovornosti ili poboljšanja. Smatramo neprihvatljivim da se građani Kotora, koji uredno plaćaju svoje obaveze, suočavaju sa radovima koji su ispod svakog tehničkog i profesionalnog standarda, a koji se u konačnici moraju ponovo sanirati na račun istih građana, naglašeno je u dopisu upućenom Opštini Kotor i nadležnom Sekretarijatu za investicije.
Kad se otkupi zemljište
-MZ je asfaltiranje ulice Iva Brkanovića uvrstila u Program investicionih za 2025. Rečeno je da će se ulica raditi kad se otkupi zemljište. Da se ulica asfaltirala po zahtjevu MZ koristili bi uređenu, tehnički ispravnu ulicu i bezbjednu ulicu po sve učesnike u saobraćaju godinu dana. I ove godine ćemo je uvrstiti u Program. A isto važi i za ulicu Njegoševa, saopštila je Daliborka Pavićević, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Škaljari.
“Tajne Jadrana“ Dragana Gačevića izložba je koja nas vodi kroz istoriju i tajne koje krije naše podmorje, kroz bogatu i raznovrsnu postavku.
Izložba je otvorena sinoć u foajeu dvorane „Park“, a na putovanje kroz istoriju ronjenja i zagonetke našeg podmorja prisutne su poveli, uz autora Dragana Gačevića, novinar i publicista Siniša Luković i instruktor ronjenja, Milan Vukićević.
Otvorena izložba Tajne Jadrana
Gačević je priču o razvoju ronjenja u Boki ispričao kroz predmete, fotografije i dokumenta koji svjedoče o hrabrosti, strasti i istraživačkom duhu onoga ko se usudi da zaroni u nepoznato. Organizaciju izložbe Novljanina, koji je i autor monografije „Podmorje Crne Gore“, podržao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
Otvorena izložba Tajne Jadrana
Svi oni koji do 03. novembra posjete dvoranu „Park“ dobiće jasniju sliku o tome kako je izgledao austrougarski ronilac u Boki sa početka prošlog vijeka i kakva oprema je kroz istoriju služila za istraživanje, osvajanje i dokumentovanje našeg podmorja – civilna i vojna ronilačka oprema korišćena u toku 20. vijeka, diverzantska dvosjedna ronilica, dekompresiona komora, diverzantska podvodna mina, podvodno kućište i kamera sa kojom se snimala serija „Tajne Jadrana“ emitovana 1975. godine…
“Tajne Jadrana“ je autentična i atraktivna priča o moru kao arhivu, memoriji i svjedoku. Uz edukativni aspekt i promociju ronjenja, ovo je izložba koja poziva na promišljanje o odnosu čovjeka i mora, istorije i sjećanja, poručeno je na sinoćnjem otvaranju.
Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić (EPCG) razriješio je dosadašnjeg izvršnog direktora, Ivana Bulatovića, a za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovao Bojana Đordana, dosadašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije.
Odluka je donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti.
Odbor direktora će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, u skladu sa zakonom i procedurama kompanije.
EPCG će i u narednom periodu ostati fokusirana na sprovođenje strateških projekata u oblasti energetske tranzicije, modernizacije i razvoja novih kapaciteta, uz dosljedno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti i profesionalnog upravljanja.
Uhvati film Kotor 2025. - Foto Iris Popović, Art 365
1 od 5
Uhvati film
Uhvati film
Uhvati film
Uhvati film
Uhvati film
U Kinu „Boka“ u Kotoru svečanom dodjelom nagrada „Lanterna“ zatvoreno je šesto izdanje međunarodnog filmskog festivala „Uhvati film“ Kotor, koji je tokom tri dana prikazao 15 filmova iz 10 zemalja svijeta i ponovo učinio Kotor centrom filmskih i društvenih priča o snazi, stvaralaštvu i inkluziji osoba sa invaliditetom.
Festival, koji organizuju NVU Art 365 i Live Production, ima za cilj da mijenja perspektivu društva o osobama sa invaliditetom, podstičući njihovo veće učešće u umjetnosti, filmu i medijima. Kroz filmske projekcije, panele, radionice i masterklasove, „Uhvati film“ doprinosi stvaranju inkluzivnog kulturnog prostora u kojem se prepoznaje potencijal i kreativnost svake osobe.
Uhvati film
O dobitnicima nagrada odlučivao je žiri u sastavu Sead Šabotić (reditelj), Isidora Građanin (glumica) i Mihael Miko Đuričić (fotograf), dok su žiri mladih činili učenici JU Gimnazije Kotor, koji su birali najbolji film po svom izboru.
Dobitnici nagrada „Lanterna 2025“
Najbolji kratkometražni igrani film – „Marciano García“, Španija
Poetska priča o čovjeku s Daun sindromom koji sanja da postane astronaut.
Nagrada za umjetničku cjelovitost, emotivnu suptilnost i humanističku viziju.
Najbolji kratkometražni dokumentarni film – „Posle nas“, Srbija
Dirljiv prikaz svijeta autistične djece i njihovih roditelja koji pretvara tišinu u punoću života.
Nagrada za poetsku snagu, iskrenost i izuzetnu humanost.
Specijalno priznanje – „Točkovi života“ Crna Gora
Inspirativna priča o Antoniju Matkoviću, bodibilderu u kolicima, simbolu upornosti i slobode.
Nagrada za humanost, vjeru u čovjeka i snažnu poruku o životnoj snazi.
Najbolji crnogorski film i nagrada žirija mladih – „Skok za pobjedu“
Topla i nadahnjujuća priča o Đurđi Borović, tinejdžerki s Daun sindromom, čiji osmijeh postaje metafora hrabrosti i radosti postojanja.
Film nagrađen za toplinu, humanost i poetsku snagu da proslavi život u svim njegovim oblicima.
Uhvati film
Pored takmičarskog dijela, festival je donio bogat prateći program u Kreativnom habu Kotor, kroz segmente „Uhvati film Talks“, „Mreža“ i „Kroasan, kafa i kratke priče“, koji su spojili filmske autore, kulturne radnike i predstavnike institucija. Među govornicima su bili Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Ines Lazarević Rukavina iz Rijeke, predstavnici Centara za kulturu, organizacija OSI, filmskih festivala…
Selekciju filmskog programa potpisuje Dušan Vuleković, reditelj i umjetnički direktor festivala.
Branimir Žugić, direktor festivala „Uhvati film“ Kotor, izjavio je:
„Ovogodišnje izdanje festivala obilježio je važan iskorak – prvi put imali smo takmičarski program, koji je dodatno učvrstio našu misiju da prepoznajemo i nagrađujemo autentične priče o ljudskoj snazi i različitosti. Nagrađeni filmovi pokazali su koliko umjetnost može da inspiriše, pokrene i poveže ljude. U tri dana festivala proživjeli smo snažne emocije i podsjetili se da je inkluzija više od teme – to je vrijednost koja nas ujedinjuje. Ponosni smo na rast festivala i na činjenicu da Kotor postaje prepoznatljivo mjesto susreta filma i društvene odgovornosti. Već počinjemo pripreme za sedmo izdanje, koje će donijeti još više priča koje svijetle snagom ljudskog duha.“
Uhvati film
Festival „Uhvati film“ Kotor 2025 organizuju NVU Art 365 i Live Production. Realizaciju festivala podržali su: Opština Kotor, Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Kulturni centar „Nikola Đurković“, Filmski centar Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija, JU Gimnazija Kotor i CKB.
Publika je i ove godine uživala u atmosferi ispunjenoj emocijom, dijalogom i zajedničkim vrijednostima koje „Uhvati film“ već šest godina gradi – dostupnost kulture, snagu umjetnosti i ljepotu različitosti. Kotor je ponovo svijetlio filmskom svjetlošću inkluzije.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi krenula je u podizanje nivoa odgovornosti građana u prevenciji i smanjenju rizika u zimskom periodu.
Prioritetne aktivnosti odnose se na čišćenje dimnjaka i uklanjanja svih nepotrebnih eksplozivnih i zapaljivih materija iz potkrovlja i podruma, redovno provjetravanje podrumskih prostorija, te provjera ispravnosti električnih instalacija. Ova kampanja sprovodi se putem postavljanja promotivnih plakata na svim opštinskim oglasnim tablama i obaviještenjima putem lokalnih medija.
U okviru iste kampanje, Služba zaštite i spašavanja opštine Herceg Novi je pripremila osnovne savjete, mjere i pravila preventivne zaštite od požara za stambene zgrade. Iz Službe savjetuju da Skupštine stanara i stanari stambenih zgrada gdje još nije formirana Skupština stanara, savjete i mjere odštampaju i postave na oglasnim tablama stambenih zgrada, i drugim vidljivim prostorima unutrašnjosti zgrade.
Iz Službe ovim putem objavljuju i preventivne mjere za stambene objekte – kuće, sa kojima građani mogu da se upoznaju putem opštinskog sajta i medija, te pozivaju da se preduzmu neophodne predložene mjere i radnje.
U junu sljedeće godine Crna Gora i Albanija će se pridružiti zajedničkom tržištu Evropske unije kada je riječ o troškovima telekomunikacija, što će omogućiti građanima da na teritoriji Unije telefoniraju po cijenama kao u svojoj matičnoj zemlji, obajvio je portal SEEbiz.
Ta odluka je dio plana približavanja Albanije i Crne Gora članstvu u Evropskoj uniji i postepenog smanjenja troškova rominga u regionu, koje traje već dvije godine.
Ovog mjeseca Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Moldavija pridružile su evropskom sistemu za finansijske transakcije SEPA, što će njihovim građanima značajno ubrzati i pojeftiniti međunarodna plaćanja prema članicama EU.
Osim navedenih država, u procesu pregovora oko pridruživanja inicijativi besplatnog rominga su i ostale zemlje Zapadnog Balkana – Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, za koju je na proleće bilo najavljeno da bi već od januara naredne godine mogla pristupiti jedinstvenom roming tržištu.
Španjolska će pokušati uvjeriti Europsku uniju da napusti sustav pomicanja sata dva puta godišnje, na ljetno i zimsko računanje vremena, rekao je premijer Pedro Sanchez u videu objavljenom na X-u u ponedjeljak.
– Iskreno, više ne vidim razlog tome. Španjolska će tražiti napuštanje pomicanja sata 2026. godine, rekao je.
Sanchez je dodao da je većina građana EU-a protiv pomicanja sata u svim anketama. Rekao je da se tom mjerom ne štedi energija, nego da se ljudski biološki ritmovi uznemiravaju dvaput godišnje.
Satovi se pomiču u noći na 26. oktobra, čime završava srednjoeuropsko ljetno računanje vremena. Svrha mjere, koja je uvedena 1980., bilo je bolje korištenje dnevnih sati.
Europska komisija napravila je ispitivanje javnog mnijenja među građanima EU-a 2018. u nereprezentativnoj anketi, a rezultat je pokazao da je 84 posto ispitanih bilo protiv pomicanja sata. Tadašnji predsjednik komisije Jean-Claude Juncker, obećao je ukinuti mjeru iste godine.
Međutim, EU zemlje trebaju odlučiti hoće li trajno usvojiti ljetno računanje vremena ili standardno zimsko. Kako nije postignut nikakav sporazum, pitanje je na čekanju godinama.
Proteklog vikenda treneri iz Džudo kluba Tivat, Igor i Danijela Tatar pratili su ekipe na dva međunarodna turnira.
U subotu smo bili u Hrvatskoj, u Župi Dubrovačkoj, na međunarodnom “Memorijalni turnir Matea Knego”. Dok u nedelju smo nastupili u Nikšiću na međunarodnom turniru “Trofej Nikšića”.
Ovaj vikend u Tivat smo donijeli 4 pehara i 29 medalja.
Džudo klub Tivat
Naša Sara Tafoska osvojila je pehar i proglašena za najboljeg takmičara/ku cijelog turnira!
Drugi pehar osvojile su naše Kadetkinje! Treći pehar u Hrvatskoj dobili smo za sveukupni plasman i osvojeno treće mjesto. U Hrvatskoj smo osvojili 6 zlatnih, 3 srebrne i 3 bronzane medalje.
U Nikšiću su pehar osvojile naše najbolje poletarke.U Nikšiću smo osvojili 4 zlatne, 8 srebrnih, i 5 bronzanih medalja.
Sa ekipom iz Dubrovnika, nakon takmičenja uputili smo se prema Nikšiću. Tamo nam se pridružilo još drugara iz kluba i može se reći da smo imali jak takmičarski vikend, i više nego uspješan.
Džudo klub Tivat
Pojedinačni rezultati iz Hrvatske izgledaju ovako:
Sara Tafoska zlatna medalja i pehar
Ema Baletina zlatna medalja
Mia Čičeklić zlatna medalja
Lazar Eraković zlatna medalja
Nemanja Mijović zlatna medalja
Sofija Šućur zlatna medalja
David Tripinović srebrna medalja
Dina Luković srebrna medalja
Nikolija Adžić srebrna medalja
Aleksandar Čavić bronzana medalja
Mihailo Popović bronzana medalja
Hana Đukić bronzana medalja
Pojedinačni rezultati iz Nikšića:
Elena Škrivan zlatna medalja
Ema Baletina zlatna medalja
Nikolija Adžić zlatna medalja
Lazar Eraković zlatna medalja
Sara Tafoska srebrna medalja
Mia Čičeklić srebrna medalja
Zoia Usova srebrna medalja
Sofija Tripinović srebrna medalja
Lazar Rikalo srebrna medalja
Doris Zuber srebrna medalja
David Tripinović srebrna medalja
Dina Luković srebrna medalja
Sofija Šućur bronzana medalja
Helena Tripinović bronzana medalja
Goran Benović bronzana medalja
Hana Đukić bronzana medalja
Aleksandar Čavić bronzana medalja
Nekoliko drugara koji su išli na turnire nisu ovaj put imali sportske sreće ili je baš malo nedostajalo da se domognu nekog od sjajnih odličja.
Sa nama su išli i takmičili se: Dean Tatar, Lazar Arsić, Novak Lazarević, Todor Zuber i Lazar Mijović.
Odličan rezultat nas prati iz turnira u turnir. Svi zajedno smo i ponosni i srećni, rad i dobri treninzi se djecom se prepoznaju kako kod nas u Tivtu tako i svuda gdje gostujemo na takmičenjima. Veliko hvala roditeljima na razumijevanju i podršci, saop[teno je iy kluba.
Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica sjutra organizuje promociju knjige poezije Damira Janjalije “Ljubavna pisma Silviji Plat’’.
O knjizi će pored autora govoriti Paula Petričević i Jasmina Bajo.
Damir Janjalija alias Damir Damir je haiku pjesnik, fotograf, lutalica, pomorac, crtač. Rođen je u Kotoru. Dobitnik je više međunarodnih haiku priznanja. Pjesme su mu zastupljene u značajnim savremenim haiku antologijama i časopisima širom svijeta: Modern haiku, The Heron’s nest, Simply haiku, Tha Asahi Shimbun, Haiku novine… 2018. godine u okviru serijala Haiku masters koji je emitovan na japanskoj televiziji NHK proglašen je za haiku majstora mjeseca avgusta. Do sada je objavio zbirke haiku pjesama: Otisci snova (2012), Sloboda u izmaglici (2013), Filigranska sećanja (2017) i Tri senke ptice (2022). Ljubavna pisma Silviji Plat su njegov iskorak u poeziju dužeg metra. Živi i radi u Beogradu.
Promocija će se održati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati.
