Nastavlja se sapunica oko mogućeg izdavanja aerodroma u zakup

0
Nastavlja se sapunica oko mogućeg izdavanja aerodroma u zakup
Aerodromi Crne Gore – Tivat

Komisija još piše novo obrazloženje rang-liste



Tenderska komisija za sprovođenje postupka koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat ni na jučerašnjoj sjednici nije završila posao oko definisanja konačne rang-liste ponuđa na tenderu za izdavanje u zakup na 30 godina crnogorskih aerodroma.

Članovi komisije juče su radili na usaglašavanju teksta obrazloženja rang-liste po kojoj je na prvom mjestu ponuda južnokorejske kompanije “Incheon Intrernatioval Airport Corporaton” (IIAC), a drugorangirana je ponuda američko-luksemburškog konzorcijuma “Corporation America Airports” (CAAP).

“Radi se na definisanjju teksta odbrazloženja odluke. Ima tu posla pa će sjednica biti nastavljena sjutra”, kazao je juče “Viestima” izvor upućen u zbivanja na Tenderskoj komisiji koju vodi potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

CAAP je prije dva mjeseca uložio prigovor na rang-listu koju je Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, a koga je Komisiija za koncesije Vlade Crne Gore djelimično prihvatila i odlučila da Tenderska komisija u svojoj prvobitnoj odluci, nema dovoljno jasno i valjano objašnjenje bodovanja ponuda IIAC-a i CAAP-a, što otvara prostor za proizvoljnost i dovodi u pitanje transparentnost postupka. To u praksi znači da Tenderska komisija sada mora detaljno da obrazloži kako je došla do svake pojedinačne ocjene i broja bodova, jer bez toga rang-lista ne može biti validna osnova za konačnu odluku Vlade o dodjeli koncesije.

Ministarstvo saobraćaja saopštilo je u julu da je južnokorejska kompanija “Incheon International Airport Corporation” prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore, sa ukupno osvojenih 96,18 bodova. Na drugom mjestu je, prema toj rang-listi, luksemburško-američka firma “Corporacion America Airports”, koja je dobila 65,15 bodova.

Prema nezvaničnim informacijama, Korejci kroz finansijsku ponudu daju 100 miliona fiksne nadoknade za aerodrome i 35 odsto od godišnjih prihoda kao varijabilnu koncesionu naknadu. CAAP je ponudio 101 milion fiksne naknade i nešto preko 17 odsto godišnjeg prihoda kao varijabilnu naknadu. Sa druge strane, CAAP planira da uloži 319 miliona eura u rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, što je 63 miliona više od konkurentskog IIAC-a.

Vladina Komisija za koncesije, inače, nedavno je odbila predlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Luksemburško-američka kompanija tražila je odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o njihovoj tužbi koju su podnijeli.

U tužbi se, između ostalog, navodi da je CAAP zatražio da se postupanje Tenderske komisije, koje je dovelo do izmjene kriterijuma za bodovanje tokom tenderskog procesa pod uticajem strana koje nijesu članovi te komisije, proglasi nezakonitim, te da se utvrdi da je prva evaluacija tehničkih ponuda koju je Tenderska komisija sprovela 5. juna 2025. godine jedina zakonita i relevantna u ovom postupku. CAAP je takođe zatražio da Sud praktično odloži sve dalje radnje u vezi sa tenderom dok ne donese svoju odluku. Ocijenili su da obrazloženje dostavljene rang-liste “ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je izvršeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno radi obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.”

Upravni sud krajem septembra je odbacio zahtjev CAAP-a za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, te je ostalo na Tenderskoj komisiji da napiše novo obrazloženje svoje rang-liste po kojoj su Korejci na “pol poziciji” da preuzmu aerodrome, ali što ona ni danas nije uspjela da završi.

/S. Luković/

Prego Fashion – elegancija i udobnost uz duh avanture u srcu Portonovog

Prego Fashion – elegancija i udobnost uz duh avanture u srcu Portonovog
Prego Fashion – Portonovi

Smješten na šarmantnom Marina trgu, Prego Fashion donosi spoj elegancije, udobnosti i avanture koji savršeno oslikava životni stil Portonovog. Ova pažljivo uređena multi-brend radnja istovremeno je destinacija za modne entuzijaste i sve koji cijene kvalitet, jedinstvenost i bezvremenski stil.

U ponudi se nalazi pažljivo odabrana selekcija premium brendova kao što su Eleventy, Mason’s, Kangra, Aeronautica Militare, Peuterey, Daniele Fiesoli, Stetson, a od ove jeseni i Marina Militare sa svojom modnom kapsulom u prepoznatljivom nautičkom stilu Amerigo Vespucci.

Prego Fashion – Portonovi

Pored sofisticiranih odjevnih komada, Prego Fashion obogaćuje ponudu i ručno rađenim dekorativnim predmetima renomiranog brenda Authentic Models, idealnim za sve koji u životu traže inspiraciju u avanturama, putovanjima i estetici.

Ako vas pokreću istraživanje, uživanje i osjećaj slobode, posjetite Prego Fashion na Marina trgu u Portonovom i otkrijte svijet gdje se italijanska elegancija susreće sa mediteranskim duhom.

Bez orto foto snimka u proces legalizacije mogu objekti za koje je zahtjev podnijet do 2018. godine

0
Bez orto foto snimka u proces legalizacije mogu objekti za koje je zahtjev podnijet do 2018. godine
Gradnja legalizacija Boka -foto Boka News

Iako su još tokom avgusta usvojeni zakoni koji se odnose na prostorno planiranje, izgradnju i legalizaciju, orto foto snimak, neophodan za proces legalizacije još nije objavljen. Međutim, vlasnici nelegalnih objekata koji su u proces ušli prije 2018. godine, imaju mogućnost legalizacije po starom zakonu.

Kako za RTHN priča v.d. sekretara za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislav Velaš, mnogi građani Herceg Novi koriste mogućnost legalizacije prema starom zakonu.

– Svi predmeti, a imamo ih ovdje sigurno preko par hiljada, koji su u postupku, gdje imamo rješenje o prekidu postupka, a dostavljeno je sve što je pređašnji zakon predviđao, se nastavljaju i svi imaju mogućnost okončanja. Tako da imamo zaista veliki broj predmeta i objekata koji mogu završiti postupak legalizacije i nema potrebe da čekaju novi orto foto snimak, koji bi podrazumijevao i podnošenje novog zahtjeva za legalizaciju – objašnjava on.

Svi zahtjevi koji su u prethodnom periodu odbijeni, svi objekti za koje nije podnesen zahtjev ili su građeni nakon 2018. godine, do kada važi stari snimak, moraju da podnesu zahtjev za legalizaciju po novom zakonu, dodaje Velaš.

– Objekat prvo u katastru mora biti uknjižen, a sada imamo situaciju da ni jedan od tih objekata ne može da se knjiži, jer svi moraju da čekaju orto foto snimak. Kako je zakon regulisao, a mislim da je to jako dobro, svi koji su nelegalno gradili nakon jula, nemaju mogućnost uknjiženja u katastru, a upravo je to situacija sa katastrom. Čeka se orto foto snimak da bi svi ti objekti mogli i morali da se knjiže, što je prvi korak da bi se pokrenuo postupak legalizacije – navodi on.

Februar naredne godine rok je do kojeg svi objekti moraju biti uknjiženi u katastar, informiše Velaš

– Mislim da je sada već izvjesno da je to kratak rok i siguran sam da će biti probijanja tog roka ili nekog novog, dodatnog, ali definitivno je moja preporuka svima koji do sada nisu to uradili, konačno uđu u postupak legalizacije – kazao je on.

Prema najavama iz medija, kako navodi Velaš, objavljivanje orto foto snimka bi trebalo da bude do kraja oktobra, ali tu informaciju niko iz resornog ministarstva nije potvrdio, pa je za sada nepoznato kada će snimak biti objavljen.

Za doček 2026. u Tivtu nastupiće Lepa Brena, 1. i 2. januara Rozga i Cetinski

0
Za doček 2026. u Tivtu nastupiće Lepa Brena, 1. i 2. januara Rozga i Cetinski
Tivat – Nova godina 2024 – foto TO Tivat

Turistička organizacija Tivta objavila je imena estradnih zvijezda koje će nastupiti u ovom gradu za doček Nove godine.

Zagrijavanje pred nastupajući 2026. Tivćani i njihovi gosti imaće 30. decembra uz legendarnog barda narodne muzike Sašu Matića.

Sam doček rezervisan je za Lepu Brenu,  dok će 1. i 2. januara ugostiti dvije najveće hrvatske zvijezde Jelenu Rogzu i Tonija Cetinskog.

Zimska bajka u Tivtu kućice – foto Boka News

Po ovim najavama Tivat će definitivno biti centar najbolje zabave na Jadranu uz nezaboravne hitove i fantastčnu atmosferu.

Kotor – Mještani Škaljara ogorčeni lošim radovima u ulici Iva Brkanovića

0
Kotor – Mještani Škaljara ogorčeni lošim radovima u ulici Iva Brkanovića
Neprofesionalni radovi

“Dijelovi asfalta su izbetonirani, a nakon jednog dana površina je ispucala, armatura viri, a teren se ulegao” – saopšteno je iz Savjeta MZ



Na adresu Mjesne zajednice Škaljari došlo je mnogo žalbi povodom neadekvatno izvedenih radova na sanaciji puta u ulici Ive Brankovića u Kotoru, te je Savjet ove Mjesne zajednice u ime mještana uputio dopis Opštini Kotor. Očajni i ogorčeni mještani su članovima Savjeta uputili brojne poruke i žalbe u vezi sanacija rupe u ulici Iva Brkanovića u Škaljarima, te su ove ozbiljne primjedbe proslijeđene Sekretarijatu za investicije u vidu zahtjeva za hitnu reakciju.

-Oštećeni dijelovi asfalta u ulici Iva Brkanovića nedavno su „sanirani“ tako što su jednostavno izbetonirani, bez zatvaranja ulice i bez poštovanja osnovnih procedura koje su potrebne da beton očvrsne. Već nakon jednog dana, površina je ispucala, armatura viri, a teren se ulegao. Ovakvo stanje predstavlja opasnost za učesnike u saobraćaju i ostavlja utisak potpune nebrige i nestručnosti, kažu u dopisu ispred građana Škaljara, izražavajući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog načina na koji se izvode radovi koji se finansiraju iz javnih sredstava.

Nestručni radovi

Zbog navedenog, zahtijevaju da Sekretarijat za investicije:

– Hitno izvrši uviđaj na licu mjesta i utvrdi odgovornost izvođača;

– Obezbijedi ponovna, kvalitetna sanacija predmetnog dijela ulice;

– Da spriječi ponavljanje ovakvih slučajeva na teritoriji Opštine Kotor kroz strožiji nadzor i kontrolu kvaliteta radova.

Apel mještana Škaljara je da se ovo obraćanje shvati kao dobronamjerno, ali i kao odlučno upozorenje da se sa ovakvom praksom mora prestati i da se konačno obezbijedi kvalitetno izvođenje radova koji će opravdati sredstva koja građani izdvajaju. Neprestano ponavljanje sličnih propusta više se ne može i ne smije tolerisati, kaže se u dopisu.

Ulica Iva Brkanovića

-Ovakve situacije nisu izolovane. Slični primjeri površnih i neprofesionalnih sanacija ponavljaju se iz godine u godinu i na drugim lokacijama, bez ikakve vidljive odgovornosti ili poboljšanja. Smatramo neprihvatljivim da se građani Kotora, koji uredno plaćaju svoje obaveze, suočavaju sa radovima koji su ispod svakog tehničkog i profesionalnog standarda, a koji se u konačnici moraju ponovo sanirati na račun istih građana, naglašeno je u dopisu upućenom Opštini Kotor i nadležnom Sekretarijatu za investicije.

Kad se otkupi zemljište

-MZ je asfaltiranje ulice Iva Brkanovića uvrstila u Program investicionih za 2025. Rečeno je da će se ulica raditi kad se otkupi zemljište. Da se ulica asfaltirala po zahtjevu MZ koristili bi uređenu, tehnički ispravnu ulicu i bezbjednu ulicu po sve učesnike u saobraćaju godinu dana. I ove godine ćemo je uvrstiti u Program. A isto važi i za ulicu Njegoševa, saopštila je Daliborka Pavićević, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Škaljari.

/M.D.P./

 Foto: Mještani Škaljara

Otvorena izložba “Tajne Jadrana“: More kao arhiv i svjedok

“Tajne Jadrana“ Dragana Gačevića izložba je koja nas vodi kroz istoriju i tajne koje krije naše podmorje, kroz bogatu i raznovrsnu postavku.

Izložba je otvorena sinoć u foajeu dvorane „Park“, a na putovanje kroz istoriju ronjenja i zagonetke našeg podmorja prisutne su poveli, uz autora Dragana Gačevića, novinar i publicista Siniša Luković i instruktor ronjenja, Milan Vukićević.

Otvorena izložba Tajne Jadrana

Gačević je priču o razvoju ronjenja u Boki ispričao kroz predmete, fotografije i dokumenta koji svjedoče o hrabrosti, strasti i istraživačkom duhu onoga ko se usudi da zaroni u nepoznato. Organizaciju izložbe Novljanina, koji je i autor monografije „Podmorje Crne Gore“, podržao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.

Otvorena izložba Tajne Jadrana

Svi oni koji do 03. novembra posjete dvoranu „Park“ dobiće jasniju sliku o tome kako je izgledao austrougarski ronilac u Boki sa početka prošlog vijeka i kakva oprema je kroz istoriju služila za istraživanje, osvajanje i dokumentovanje našeg podmorja – civilna i vojna ronilačka oprema korišćena u toku 20. vijeka, diverzantska dvosjedna ronilica, dekompresiona komora, diverzantska podvodna mina, podvodno kućište i kamera sa kojom se snimala serija „Tajne Jadrana“ emitovana 1975. godine…

“Tajne Jadrana“ je autentična i atraktivna priča o moru kao arhivu, memoriji i svjedoku. Uz edukativni aspekt i promociju ronjenja, ovo je izložba koja poziva na promišljanje o odnosu čovjeka i mora, istorije i sjećanja, poručeno je na sinoćnjem otvaranju.

Razriješen Bulatović, za v.d. izvršnog direktora EPCG imenovan Đordan

Razriješen Bulatović, za v.d. izvršnog direktora EPCG imenovan Đordan
Bojan Đordan

Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić (EPCG) razriješio je dosadašnjeg izvršnog direktora, Ivana Bulatovića, a za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovao Bojana Đordana, dosadašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije.

Odluka je donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti.

Odbor direktora će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, u skladu sa zakonom i procedurama kompanije.

EPCG će i u narednom periodu ostati fokusirana na sprovođenje strateških projekata u oblasti energetske tranzicije, modernizacije i razvoja novih kapaciteta, uz dosljedno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti i profesionalnog upravljanja.

Zatvoren festival “Uhvati film“ Kotor 2025. – dodijeljene nagrade „Lanterna“ najboljim ostvarenjima

0

U Kinu „Boka“ u Kotoru svečanom dodjelom nagrada „Lanterna“ zatvoreno je šesto izdanje međunarodnog filmskog festivala „Uhvati film“ Kotor, koji je tokom tri dana prikazao 15 filmova iz 10 zemalja svijeta i ponovo učinio Kotor centrom filmskih i društvenih priča o snazi, stvaralaštvu i inkluziji osoba sa invaliditetom.

Festival, koji organizuju NVU Art 365 i Live Production, ima za cilj da mijenja perspektivu društva o osobama sa invaliditetom, podstičući njihovo veće učešće u umjetnosti, filmu i medijima. Kroz filmske projekcije, panele, radionice i masterklasove, „Uhvati film“ doprinosi stvaranju inkluzivnog kulturnog prostora u kojem se prepoznaje potencijal i kreativnost svake osobe.

Uhvati film

O dobitnicima nagrada odlučivao je žiri u sastavu Sead Šabotić (reditelj), Isidora Građanin (glumica) i Mihael Miko Đuričić (fotograf), dok su žiri mladih činili učenici JU Gimnazije Kotor, koji su birali najbolji film po svom izboru.

Dobitnici nagrada „Lanterna 2025“

Najbolji kratkometražni igrani film – „Marciano García“, Španija
Poetska priča o čovjeku s Daun sindromom koji sanja da postane astronaut.
Nagrada za umjetničku cjelovitost, emotivnu suptilnost i humanističku viziju.

Najbolji kratkometražni dokumentarni film – „Posle nas“, Srbija
Dirljiv prikaz svijeta autistične djece i njihovih roditelja koji pretvara tišinu u punoću života.
Nagrada za poetsku snagu, iskrenost i izuzetnu humanost.

Specijalno priznanje – „Točkovi života“ Crna Gora
Inspirativna priča o Antoniju Matkoviću, bodibilderu u kolicima, simbolu upornosti i slobode.
Nagrada za humanost, vjeru u čovjeka i snažnu poruku o životnoj snazi.

Najbolji crnogorski film i nagrada žirija mladih – „Skok za pobjedu“
Topla i nadahnjujuća priča o Đurđi Borović, tinejdžerki s Daun sindromom, čiji osmijeh postaje metafora hrabrosti i radosti postojanja.
Film nagrađen za toplinu, humanost i poetsku snagu da proslavi život u svim njegovim oblicima.

Uhvati film

Pored takmičarskog dijela, festival je donio bogat prateći program u Kreativnom habu Kotor, kroz segmente „Uhvati film Talks“, „Mreža“ i „Kroasan, kafa i kratke priče“, koji su spojili filmske autore, kulturne radnike i predstavnike institucija. Među govornicima su bili Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore,  Ines Lazarević Rukavina iz Rijeke, predstavnici Centara za kulturu, organizacija OSI, filmskih festivala…

Selekciju filmskog programa potpisuje Dušan Vuleković, reditelj i umjetnički direktor festivala.

Branimir Žugić, direktor festivala „Uhvati film“ Kotor, izjavio je:

„Ovogodišnje izdanje festivala obilježio je važan iskorak –  prvi put imali smo takmičarski program, koji je dodatno učvrstio našu misiju da prepoznajemo i nagrađujemo autentične priče o ljudskoj snazi i različitosti. Nagrađeni filmovi pokazali su koliko umjetnost može da inspiriše, pokrene i poveže ljude. U tri dana festivala proživjeli smo snažne emocije i podsjetili se da je inkluzija više od teme – to je vrijednost koja nas ujedinjuje. Ponosni smo na rast festivala i na činjenicu da Kotor postaje prepoznatljivo mjesto susreta filma i društvene odgovornosti. Već počinjemo pripreme za sedmo izdanje, koje će donijeti još više priča koje svijetle snagom ljudskog duha.“

Uhvati film

Festival „Uhvati film“ Kotor 2025 organizuju NVU Art 365 i Live Production. Realizaciju festivala podržali su: Opština Kotor, Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Kulturni centar „Nikola Đurković“, Filmski centar Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija, JU Gimnazija Kotor i CKB.

Publika je i ove godine uživala u atmosferi ispunjenoj emocijom, dijalogom i zajedničkim vrijednostima koje „Uhvati film“ već šest godina gradi – dostupnost kulture, snagu umjetnosti i ljepotu različitosti. Kotor je ponovo svijetlio filmskom svjetlošću inkluzije.

Herceg Novi – Služba zaštite i spašavanja pokrenula kampanju o prevenciji i smanjenju rizika u zimskom periodu

0
Herceg Novi – Služba zaštite i spašavanja pokrenula kampanju o prevenciji i smanjenju rizika u zimskom periodu
Služba zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi

Služba zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi krenula je u podizanje nivoa odgovornosti građana u prevenciji i smanjenju rizika u zimskom periodu.

Prioritetne aktivnosti odnose se na čišćenje dimnjaka i uklanjanja svih nepotrebnih eksplozivnih i zapaljivih materija iz potkrovlja i podruma, redovno provjetravanje podrumskih prostorija, te provjera ispravnosti električnih instalacija. Ova kampanja sprovodi se putem postavljanja promotivnih plakata na svim opštinskim oglasnim tablama i obaviještenjima putem lokalnih medija.

U okviru iste kampanje, Služba zaštite i spašavanja opštine Herceg Novi je pripremila osnovne savjete, mjere i pravila preventivne zaštite od požara za stambene zgrade. Iz Službe savjetuju da Skupštine stanara i stanari stambenih zgrada gdje još nije formirana Skupština stanara, savjete i mjere odštampaju i postave na oglasnim tablama stambenih zgrada, i drugim vidljivim prostorima unutrašnjosti zgrade.

Iz Službe ovim putem objavljuju i preventivne mjere za stambene objekte – kuće, sa kojima građani mogu da se upoznaju putem opštinskog sajta i medija, te pozivaju da se preduzmu neophodne predložene mjere i radnje.

Za Skupštine stanara
Za stambene objekte – kuće

Crna Gora i Albanija bez rominga u EU od juna

0
Crna Gora i Albanija bez rominga u EU od juna
Roming

U junu sljedeće godine Crna Gora i Albanija će se pridružiti zajedničkom tržištu Evropske unije kada je riječ o troškovima telekomunikacija, što će omogućiti građanima da na teritoriji Unije telefoniraju po cijenama kao u svojoj matičnoj zemlji, obajvio je portal SEEbiz.

Ta odluka je dio plana približavanja Albanije i Crne Gora članstvu u Evropskoj uniji i postepenog smanjenja troškova rominga u regionu, koje traje već dvije godine.

Ovog mjeseca Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Moldavija pridružile su evropskom sistemu za finansijske transakcije SEPA, što će njihovim građanima značajno ubrzati i pojeftiniti međunarodna plaćanja prema članicama EU.

Osim navedenih država, u procesu pregovora oko pridruživanja inicijativi besplatnog rominga su i ostale zemlje Zapadnog Balkana – Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, za koju je na proleće bilo najavljeno da bi već od januara naredne godine mogla pristupiti jedinstvenom roming tržištu.