Debeli Brijeg: Uhapšen austrijski državljanin kod kog je pronađen pištolj

0
Debeli Brijeg: Uhapšen austrijski državljanin kod kog je pronađen pištolj
Foto Uprava policije

Austrijski državljanin R.S.(40), uhapšen je na graničnom prelazu Debeli Brijeg, nakon što su kod njega pronađeni pištolj i municija, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da su službenici Uprave policije, u saradnji sa službenicima Uprave carina, pregledom putničkog motornog vozila marke BMW koji je vozio R.S. pronašli oružje i municiju.

Iz policije su kazali da je u vozilu pronađen pištolj marke Češka Zbrojevka “Cz Shadow 2” sa tri prazna okvira, 509 komada municije kalibra devet milimetra i kutija od pištolja sa priborom za čišćenje.

U saopštenju se navodi da je sa događajem upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom.

“Po čijem je nalogu R.S., uz krivičnu prijavu, uhapše zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, u sticaju sa krivičnim djelom krijumčarenje”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, policijski službenici Sektora granične policije i Uprave carina nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima na suzbijanju prekograničnog kriminala i jačanju granične bezbjednosti.

Raste broj žrtava u požarima u Los Angelesu, uhapšeni pljačkaši

0
Raste broj žrtava u požarima u Los Angelesu, uhapšeni pljačkaši
Los Angeles – foto BBC

LOS ANGELES – Šumski požari opustošili su četvrti Los Angelesa na istočnoj i zapadnoj strani te su dosad usmrtili 11 ljudi i uništili gotovo 10.000 građevinskih objekata, a očekuje se da će te brojke rasti.

U srijedu je predsjednik Joe Biden požare proglasio velikom katastrofom i rekao da će američka vlada nadoknaditi cijeli iznos troškova oporavka u sljedećih šest mjeseci, a u petak je ponovio svoje obećanje da će Kaliforniji osigurati resurse potrebne za borbu protiv požara i obnovu.

Adam Van Gerpen, kapetan vatrogasne službe Los Angelesa, potvrdio je za BBC da je nekim vatrogasnim ekipama ponestalo vode.

– Svjedočio sam tome’, rekao je za BBC iz svog vatrogasnog vozila dok su se on i ekipe borili s požarom u Palisadesu.

Kaže da su ekipe također ostale bez vode na drugim požarima.

– Ako se to dogodi, ono što radimo jest da dopremamo vodu iz drugih vatrogasnih vozila, dovodimo cisterne s vodom u kojima se nalazi voda, ali očito ako to budemo morali učiniti, to će ometati naše operacije gašenja požara’, poručuje.

Više od desetak osoba koje su pokušale opljačkati evakuirane domove uhapšeno je, prema policiji.

– Bilo je 13 hapšenja zbog pljačke u vezi s požarom u Eatonu i dva uhićenja zbog pljačke u vezi s požarom u Palisadesu’, poručili su iz policije.

Šef policije LA-a Jim McDonnell rekao je ranije da će svi koji se ogluše o policijski sat u zonama evakuacije biti uhićeni i suočeni s novčanom kaznom i mogućim zatvorom.

Policijski dužnosnik rekao je sinoć da je tijekom vatrene oluje do sada uhićeno najmanje 18 osoba zbog sumnje na pljačku i posjedovanje ilegalnih droga, a jedna je osoba, rekao je, bila na uvjetnoj slobodi i imala je vatreno oružje.

Air Serbia od danas dvaput semično do Šangaja

0
Air Serbia od danas dvaput semično do Šangaja
Foto: Air Serbia

Air Serbia današnjim letom JU986 u 00:45 uspostavila je direktnu zračnu liniju između Beograda i Šangaja u Narodnoj Republici Kini.

Srbijanska nacionalna aviokompanija će tokom zimske sezone za taj grad letjeti dva puta sedmično, utorkom i subotom, dok će letovi iz Šangaja za Beograd biti srijedom i nedjeljom. Letovi između Beograda i Šangaja održavat će se i tokom sljedeće ljetne sezone, koja počinje 30. marta 2025.

Svečanom ispraćaju prvog leta Air Serbia-e za Šangaj nazočili su visoki dužnosnici Vlade Republike Srbije, veleposlanik NR Kine u Srbiji Nj.E. E. Li Ming, predstavnici zrakoplovnih vlasti i zrakoplovne industrije, suradnici i partneri srpskog nacionalnog avioprijevoznika te mediji.

“Vrlo smo zadovoljni uspostavom nove, izravne zračne linije između Beograda i NR Kine.” Šangaj je jedan od najdinamičnijih gradova na svijetu te važno poslovno i kulturno središte. Izravni letovi Air Serbia-e za taj grad omogućit će putnicima iz Srbije i regije Zapadnog Balkana brže i udobnije putovanje u Kinu, dok će kineskim turistima i poslovnim ljudima olakšati dolazak u Srbiju i druge europske gradove prema kojima prometujemo. . Zahvaljujem svim našim suradnicima i partnerima na podršci, kao i zaposlenicima Air Serbia koji su svojim angažmanom omogućili da 2025. godinu započnemo na ovako uspješan način. Pokretanje izravnih letova za Šangaj predstavlja važan korak u postizanju naših strateških ciljeva i dodatno jača poziciju Air Serbia kao lidera u regionalnom zračnom prometu“, rekao je Jiri Marek, generalni direktor Air Serbia.

Šangaj spaja tradiciju drevne Kine i futurističku viziju svijeta. Spektakularnim panoramama, šarenim ulicama i bogatom kulturnom ponudom ovaj kozmopolitski grad ostavlja bez daha. Šećući Bundom, poznatom šetnicom uz rijeku Huangpu, uživat ćete u pogledu na futuristički Pudong s brojnim neboderima koji osvjetljavaju noć. Među njima se ističe Oriental Pearl Tower, simbol Šangaja i savršeno mjesto za nezaboravne fotografije. Stari grad i vrtovi Juyuan pružaju mir i autentičnu atmosferu dinastije Ming. Tamo možete uživati u tradicionalnoj arhitekturi, kupiti suvenire ili kušati domaće specijalitete. Šangaj je i gastronomski raj, od uličnih štandova s toplim knedlama do vrhunskih restorana s Michelinovim zvjezdicama, svaki obrok je prava avantura. U tom gradu svaki trenutak donosi nešto novo, pa bilo da se odlučite provozati najbržim vlakom na svijetu, Maglevom, ili provedete mirno vrijeme u nekom od brojnih parkova, Šangaj vas neće razočarati.

Air Serbia leti do zračne luke Shanghai Pudong (IATA kod: PVG, ICAO kod: ZSPD), koja se nalazi oko 30 kilometara istočno od centra grada. Zračna luka pokriva 40 četvornih kilometara duž obale u istočnom Pudongu i glavno je zračno čvorište istočne Azije. Samo u 2023. više od 54 milijuna putnika posjetilo je zračnu luku.

Uvođenjem letova za Šangaj, Air Serbia putnicima omogućava dobre veze iz istočne Kine, preko Beograda za Budimpeštu, Beč, Prag, Ljubljanu, Milano, Rim, Frankfurt, Pariz, Berlin, Barcelonu, Amsterdam, Podgoricu, Kopenhagen, Stockholm, Krakow, Oslo, Bologna, Venecija, Zurich i drugi gradovi u svojoj mreži.

Milatović: Zabrinut sam zbog dešavanja u Opštini Budva

0
Milatović: Zabrinut sam zbog dešavanja u Opštini Budva
Jakov Milatović – foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je zabrinut zbog jučerašnjih dešavanja u Opštini Budva.

Milatović je na platformi X naveo da, uvažavajući nezavisnost lokalne samouprave u Budvi, smatra da se konstituisanje lokalnog parlamenta mora sprovesti uz puno poštovanje Ustava i zakona.

„To znači da u ovom procesu ne smije biti mjesta za nasilje i da je odlučivanje u Skupštini opštine (SO) Budva isključiva odgovornost odbornica i odbornika”, poručio je Milatović.

Današnju Sjednicu SO Budva obilježile su tenzije, a tokom pauze je umalo došlo do fizičkog obračuna između predstavnika liste “Za budućnost Budve” i saveza “Budva naš grad”, Mladena Mikijelja i Nikole Jovanovića.

Jovanović je ranije sinoć pozvao Milatovića, premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da proglase vanredno stanje u Budvi zbog, kako je naveo, upada bezbjednosno interesantnih osoba u lokalni parlament.

Sjednica SO Budva – video RTV Budva

 

Brković više nije većinski akcionar Vektra Boke

0
Brković više nije većinski akcionar Vektra Boke
Vektra Boka

Skupština akcionara Vektra Boke nije održana zbog nedostatka kvoruma. Na sjednicu nije stigao predstavnik većinskog vlasnika Vektra Boke, stečajni upravnik Vektre Montenegro, Radojica Grba, koji je izostanak opravdao zdravstvenim razlozima. Novina u vlasničkoj strukturi Vektre Montenegro je da 100% vlasničkog udjela u tom akcionarskom društvu nema više Dragan Brković, već NLB, a time je ta banka ujedno i vlasnik 59,47 % akcijskog kapitala Vektra Boke.

Danilo Matijašević, član Odbora direktora ispred Elena grupe koja je vlasnik 33 % akcija Vektra Boke, danas je novinarima kazao da će o statusu firme u promijenjenim okolnostima razgovarati sa stečajnim upravnikom kompanije Vektra Montenegro.

On je podsjetio da će sredstvima koja su deponovana na račun notara na ime poreskog duga u iznosu od 1.030.000 eura, biti izmirena dugovanja radnicima po osnovu doprinosa od kraja 2012. do jula 2019. godine.

“Ta uplata je izvršena kod notara Olje Šestović i ona se i dalje nalazi na njenom računu. Čeka se pravosnažnost presude da nema stečaja i vjerovatno će to u ponedeljak biti prenijeto Poreskoj upravi. Prema sadašnjim radnicima dug za plate je oko 320 000 eura. Na koji način ćemo to isplatiti vidjećemo sa većinskim vlasnikom a ja sam spreman da se radnici isplate i da im se poveže radni staž22, rekao je Matijašević.

Prije 15 dana raspisan je oglas za prodaju hotela Igalo, a licitacija je zakazana za 16. januar. Procijenjena vrijednost hotela je 18. 850. 000 eura, čime bi se izmirile milionske obaveze uključujući bivše vlasnike na čijem zemljištu je hotel izgrađen, opština, država kao i radnici Vektra Boke.

Matijašević je podsjetio i da dug Vektra Investments prema Vektra Boki u iznosu 7 miliona eura koji je uzet na osnovu pozajmica i ugovora o cesiji, nije vraćen.

“To su pitanja za većinskog vlasnika Vektra Montenegro koji je i osnivač i Vektra Investments”, rekao je Matijašević.

Na dnevnom redu današnje Skupštine akcionara bilo je predviđeno 11 tačaka. Nova, kako je rečeno, biće održana u zakonskom roku od 30 dana.

Udruženje radnika Vektra – “Sve spremno za finalnu pljačku narodne imovine”

Iz Udruženja radnika Vektra Boka oglasili su se saopštenjem za javnost, ističući da je sve spremno za finalnu pljačku narodne imovine.

Saopštenje Udruženja radnika Vektra Boka prenosimo integralno: 

“Samo radnici koje je zaštitila zakonodavna i izvršna vlast, svim aktima nemaju nikako pravo, niti možemo u penziju, niti možemo dobiti zakonom zagarantovano pravo kompletan socijalni program a upravo su oni do sada sačuvali imovinu HTP Boke od pljačkaša.

Prilikom privatizacije HTP Boke Herceg Novi 59.4516% za 72 miliona koliko je procijenjena vrijednost imovine, da se plati 22 miliona fondovima, a 50 miliona invensticije u kapitalne objekte, hoteli: Tamaris, Igalo, zemljište hotela Boka, Plaža i Žanjice. Investicija ,,0″.

Uz to zabrana otuđenja i opterećenja istih.

Kupovinom akcija 33.3% akcija HTP Boke od Mađara za 10 miliona i još 14 miliona investicije isto ,,0″. Isti princip bez opterećenja i otuđenja istih objekata. Opterećenje je po više osnova nekoliko miliona, a “Žanjice” prodane i novac pozajmicom prebačen cirka 7 miliona Vektri Investment.

Zato je prošle godine prodajom 33.3% akcija pod čudnim okolnostima za sve 350.000 eura a to je trećina od imovine ,,Boke” koja sad vrijedi preko 120 miliona. Jasno je da je za taj novac 350.000 eura kupljeno 40 miliona.

I upravo nakon kratkog vremena tender za prodaju Hotela Igalo najkapitalnijeg objekta ponovo pod još čudnim okolnostima, naravno, ponovo sudski izvršitelj Jasminka Bajović već poznata tužilaštvu po svom poštenom radu, kao i organizovana grupa i njeni članovi su umiješani u prljave poslove čak  i sa lažnim predstavljanjem radnika bivših i sadašnjih, kao i vlasnika i kupca akcija 33.3% koji je za Ginisa.

Za 1 minut 42 sekunde:
– našao dati oglas
– pročitao isti
– otišao u banku
– ispunio virman
– platio novac na blagajnu
– i prebacio na adresu prodavca

To je brže od računara.

Sada se otvorio tender objavljen na portalu E Kapija baš slučajno uoči novogodišnjih i božićnih praznika, 30.12. 2024 godine traje do ,,xx” a licitacija već 16.01.2025. Ma baš zemljište hotela Igalo, procjenitelj privatno angažovan bez tendera ekonomista matematičar, bez stručnih lica- geodete, građevinara i taj famozni ekonomista, pa da se i objekat procijeni, koji je fizički na lokaciji predmetnoj, koji je cirka 13.000m² građen 80% 1980. godine devastiran naravno otprilike minimalne cijene 1000e/m² poklanjaju organizovanoj grupi ili prodaju, to je sitnica 13 miliona samo.

Tender zaključan ne mogu se uslovi vidjeti, zaključak izvršitelja takođe kao i procjena ali kako se hvale svega 18 miliona.

I tim novcem se vraćaju dugovi Brkovića koji je sve devastirao unistio i zadužio i opljačkao 45% imovine giganta turizma HTP Boke Herveg Novi.

Kada se sve sabere izgleda ovako:

1. Kupiš vrijednost 72 milona platiš 22 miliona i to je pod sumnjom da li je plaćeno.
2. Garancije ne postoje ni mjenice niti su bile kad.
3. Devastiraš sve.
4. Zadužiš kreditno 4 miliona i 23.600.000. sumnjivo opljačkaš 40 miliona i onda polako prodaješ da vraćaš dugove.
5. Ne investiraš od 64 miliona ništa.
6. Stečaj izmisliš
Pa reorganizaciju napraviš.

7. To ne poštujes ni gram sve protiv zakonske mjere koristiš. Cesije, ugovore o preuzimanju duga i sl.

8. Radnici okupljeni u NVO ,,Udruženje radnika Vektra Boka” podnesu zahtjev za stečaj 2021 godine, koji je trajao do novembra. Organizovana grupa lažnim igrama falsifikatima odlaže ročišta, mijenjala sudije. Onda se zaključi postupak i tek krene ono pravo.

Predmetni sudija uzme u obzir neke nove dokaze 24.11. 2024 zaključeno a dokazi poslije 01.12.2024 se uzmu kao argumenti i odbije se zahtjev za stečaj na osnovu nekih para vrijednosti 1.038.000. Kod notarke Šestović. Vezano za nakazu od rješenja koje je donio direktor Poreske uprave ni po cjenu života nije dozvoljena žalba.

Bili smo kao NVO stranka u postupku. Na kraju, kaže Apelacioni sud da nismo i odbije našu žalbu nezakonito. Potvrdi najsramnije rješenje Privrednog suda, a na osnovu našeg podneska izda se mjera zabrane otuđenja imovine Vektra Boke što i Apelacioni sud potvrdi. Čudno.

9. Prodaš akcije vrijedne 35.000.000 eura za 350.000. eura. Iako je bilo zabranjena statusna promjena društva, prodaja kapitalnih objekata i opterećenje.

– kupoprodajnim ugovorom, kao i aneksom istog.
– zaključkom vlade iz 2018 god.
– zaključkom savjeta za privatizaciju
– rješenjem Privrednog i Apelacionog suda, pa se fale organizovane grupe da je ukinuto a nas kao stranku niko nije obavijestio.
– zabrana posebna teretom investicionog programa.

Ništa to ne znači sudskim izvršiteljima i organizovanim grupama.

Pa riješiše, eto, da prodaju i kapitalne objekte. Tako da se imovina od 40 miliona prodaje za 18 miliona, a plaćene svega 350.000 hiljada eura. Biznis za Ginisa.

Pozivamo zakonodavnu vlast, izvršnu vlast, pravosuđe Crne Gore, VDT, SDT, Savjet za privatizaciju, sve građane Crne Gore da spase imovinu države i naroda od organizovane grupe pljačkaške. Da se raskine ugovor i bar tih 100 miliona spase od istih”, navodi se u saopštenju.

Kotor – Krivična prijava prijava zbog uništavanja mobilijara u Velikom gradskom parku

0
Kotor – Krivična prijava prijava zbog uništavanja mobilijara u Velikom gradskom parku
Svečano otvoren Veliki gradski park u Kotoru

Kotor – Povodom vandalskog uništavanja mobilijara u Velikom gradskom parku, koji se u dva navrata dogodio krajem prošle godine, Komunalna policija Opštine Kotor 24. decembra Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica.

Preduzimajući mjere iz okvira svojih nadležnosti, Komunalna policija je 18. novembra i 23. decembra prošle godine sačinila službenu zabilješku sa foto elaboratom te, postupajući u skladu sa Zakonom o komunalnoj policiji, 24. decembra o načinjenoj šteti obavijestila meritorne opštinske službe i Regionalni centar bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenje bezbjednosti Kotor.

U velikom gradskom parku polomljeno je osam staklenih polja na kupoli, kao i česma, a pored klupe u samoj kupoli, oštećena su dva električna ormara, zaštitna ograda zone za pse, nekoliko svjetiljki, poklopaca za šaht i kanti za otpatke, dok je dio stabala iščupan iz zemlje.

Foto Radio Kotor

Komunalna policija je primjenjujući načelo prevencije Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama 6. novembra uputila zahtjev za davanje saglasnosti za uvođenje video nadzora u Velikom gradskom parku. Saglasnost je dobijena 26. decembra, a kamere će na ovoj javnoj površini biti postavljene tokom naredne sedmice.

Foto Radio Kotor

Opština Kotor oštro osuđuje ovaj vandalski čin te poziva korisnike Velikog gradskog parka da, shodno urbanim manirima koji vjekovima krase grad Kotor, pokažu civilizovani odnos prema javnom prostoru i zajedničkoj imovini, kaže se u saopštenju.

Crnogorski vaterpolisti nadigrali Amerikance i izborili polufinale

0
Crnogorski vaterpolisti nadigrali Amerikance i izborili polufinale
CG-vaterpolisti-Foto: Aniko Kovač

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.

Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u Bukureštu, u četvrtfinalnom meču, selekciju Sjedinjenih Američkih Država 15:7 (5:1, 3:2, 3:1 i 4:3).

Izabranici selektora Dejana Savića potpuno su nadigrali rivala, poveli su na startu 4:0, na kraju prve četvrtine bilo je 5:1, dok je početkom posljednjeg dijela razlika iznosila osam golova (12:4), koliko je bilo i na kraju.

Crnogorska selekcija odličnom odbranom potpuno je zaustavila rivala, koji tri četvrtine nije imao rješenja u napadu.

Najefikasniji u pobjedničkom timu, na čijem se golu istakao Petar Tešanović sa 13 odbrana, bio je Nikola Moskov sa četiri gola, Filip Gardašević postigao je tri, po dva puta u strijelce upisali su se Miroslav Perković i Dušan Matković, a po jednom Đuro Radović, Vasilije Radović, Savo Đetković i Danilo Radović.

U američkoj selekciji bolji od ostalih bili su Rajan Ol sa tri i Ben Lihti sa da gola.

Crna Gora će u polufinalu igrati sa boljim iz večerašnjeg duela Hrvatske i Španije.

Brod s ostacima bl. Gracije stigao je na Muo na današnji dan 1810. godine

Samostan u koji je živio bl. Gracija

Brod s ostacima bl. Gracije stigao je na Muo 10. januara 1810. godine, na neizmjernu i neopisivu radost cijeloga mjesta…



U malome ribar­skom mjestu Muo, u Boki kotor­skoj, rođeno je 27. novembra 1438. dijete, kome su rodi­te­lji Benedikt i Dobre (Bona) Krilović na kršte­nju dali ime Pavao. Obitelj bl. Gracija bijaše skromna, ali poz­nata po pošte­nju i pobož­nosti. Bilo je to u vri­jeme pon­ti­fi­kata Eugena IV. kada je Boka bila u sas­tavu Mletačke Republike. Vrijeme i obi­telj­sko pori­jeklo odre­dilo je Gracijev životni put ribara i mor­nara kao i dru­gih sta­nov­nika ovih pri­mor­skih kra­jeva toga vre­mena, tj. da se izdr­žava ribo­lo­vom i plovi morima. Ulaskom u augus­tin­ski red Pavao (Krilović) uzima ime Gracija (Milost). Nije lako raz­lu­čiti koje je ime snaž­nije ozna­čilo cijeli nje­gov život ribara i mor­nara, redov­nika i sveca. Duh Svetog Pavla apos­tola, rev­noga pro­mi­ca­te­lja Evanđelja Isusa Krista, nje­go­voga krs­nog zaštit­nika i Gracija (Milost) koju ozna­ča­vaju tri oblika ple­me­ni­tosti — dava­nje, pri­ma­nje i uzvra­ća­nje darova ili dobro­čins­tava — milost je sve­tište, lju­bav, milina, dra­žest, ljup­kost i sve to zajedno, kao nje­govo redov­ničko ime, snažno je obli­ko­valo lik i život „našega sveca“.

Kao dijete siro­mašne ribar­ske obi­te­lji, prvu je mla­dost pro­ži­vio zajedno sa svo­jim rodi­te­ljima kao ribar i težak na škr­toj zem­lji nasu­prot Kotoru podno brda Vrmca. U svo­jim tri­de­se­tim godi­nama pos­tao je mor­nar na mle­tač­kom trgo­vač­kom brodu. Na svo­jim puto­va­njima po Jadranskom moru od rodne Boke do Venecije, vri­je­dan i pobo­žan mor­nar tra­žio je uz mate­ri­jalnu dobit i ono još važ­nije, duhovno dobro. U ljeto godine 1468., dok je brod bio usi­dren u vene­ci­jan­skoj luci, Gracija je imao pri­liku slu­šati nadah­nu­toga pro­po­vjed­nika bl. Šimuna iz Camerina, augus­tinca. Riječi slav­noga puč­koga misi­onara onoga doba bile su lijek i utjeha duši, ali i dobro sjeme zasi­jano u Gracijevo srce, koje je uskoro doni­jelo ploda. Gracija je donio životnu odluku, napus­titi dota­daš­nji način života i pot­puno se posve­titi Bogu.

Na putu ostva­re­nja poziva na koji ga je Gospodin pozvao, mladi je Bokelj dobivši pris­ta­nak rodi­te­lja, poku­cao na vrata samos­tana pus­ti­njaka sv. Augustina i dobivši ime Gracija (Milost), počeo je živjeti kao redov­nik u siro­maš­nom samos­tanu na brdu Ortone, neda­leko Padove. Svima je, još za vri­jeme nje­go­voga novi­ci­jata, bilo jasno da se novi redov­nik iz Boke odli­kuje skrom­nošću i pos­to­ja­nošću, oso­bito vrli­nama koje zrače sve­tošću, brzo je učio i poslušno prihvaćao pra­vila savr­še­noga  redov­nič­kog života.

U to vri­jeme vjer­nici su veli­kom poko­rom nas­to­jali poja­čati svoju moli­tvu.

Samostan u koji je živio bl. Gracija

Bl.Gra­cija nikada nije pos­tao sve­će­nik, nego je kao brat redov­nik vršio službu minis­tranta i sakris­tana u samos­tan­skoj crkvi. Svoju je službu vršio pre­dano i pos­lušno na radost cijele zajed­nice. Jednog je dana po nalogu samos­tan­skoga pogla­vara bio ras­po­re­đen za rad u vrtu. Tada se dogo­dilo čudo viđe­nja koje mu je Bog poda­rio kao svome vjer­nom sluzi. Dok je Gracija u vrtu kopao, a sve­će­nici u crkvi sla­vili svete mise kod sva­koga podi­za­nja, on bi pok­lek­nuo pred pre­sve­tim iako je bio izvan crkve. U svo­joj dubo­koj pobož­nosti i mis­tič­noj pove­za­nosti s euha­ris­tij­skim Isusom doži­vio je kako se u tome času zid crkve samos­tana Blažene Djevice Marije pred njim otvara da može vidjeti sve­će­nika kako u rukama drži dijete Isusa oba­sja­noga čudes­nim sja­jem.

Ovaj je mis­tični doživ­ljaj toliko utje­cao na Graciju da je pos­tao za sve ljude u potrebi milosno pro­to­čan. Gotovo da više nije bilo pomoći, koju preko njega Bog ne bi dije­lio lju­dima u potre­bama. Za ono što mu je Bog uči­nio Gracija je iz dana u dan sve više zahva­lji­vao moli­tvom i pos­tom. Sve ovo pro­čulo se nada­leko te se, oko do tada mir­nog samos­tana, nepres­tano stva­rala gužva i galama mnoš­tva naroda koji je tra­žio da bude prim­ljen i sas­lu­šan. Da bi rije­šili ovaj pro­blem, pogla­vari su odlu­čili Graciju pre­mjes­titi. To je bio raz­log da je nakon 15 godina pokor­nič­koga, ispos­nič­kog i sve­tog života iz Ortone došao u samos­tan na oto­čiću sv. Kristofora u Veneciji. Tamo je pro­veo sve ostale godine svoga života do 9. 11. 1508. godine kada je sveto pre­mi­nuo u svo­joj 70. godini. Njegova popu­lar­nost na oto­čiću nije se nimalo sma­njila iako ga nije sali­je­talo ono­liko mnoš­tvo naroda kao na brdu Ortone. I ovdje Gracija živi pri­mjer­nim mona­škim živo­tom tra­peći se i odri­čući svake ugode. Nosio je grubo tkano odi­jelo i uvi­jek hodao bos. U svo­joj ćeliji nije imao nikak­voga namje­štaja osim daske na kojoj je spa­vao. Cijelog je dana izvr­ša­vao svoje redov­ničke duž­nosti uz koru kruha i gut­ljaj vode jer meso nikada nije jeo. Takav život mu je bio izvor snage i lju­bavi prema pri­sut­nome Gospodinu da je sate i sate, oso­bito noću pro­vo­dio u moli­tvi pred Presvetim. Gracijevim posre­do­va­njem doga­đala su se čudesna ozdrav­lje­nja i u Veneciji. Ozdravljali su bolesni, gladni pri­mali hranu, goli odjeću i oso­bito oni u nemiru i svađi odla­zili bi nakon susreta s Gracijom pomi­reni i sretni. Imao je dar pro­ri­ca­nja i savje­to­va­nja, a nje­govo posre­do­va­nje u pomi­re­nju sukob­lje­nih strana bilo u braku, bilo u gradu toliko je pos­talo poz­nato i dje­lo­tvorno da su Mlečani otoku sv. Kristofora dodali ime „od mira“. Bog je po monahu Graciji lije­čio bolesti duha i tijela. Bolest duha je mrž­nja i nedos­ta­tak lju­bavi, a milost Božja gotovo jedini lijek. Taj lijek svo­joj je djeci nebe­ski Otac odlu­čio obil­nije dije­liti po monahu Graciji.

Jedne je sušne godine samos­tan­ski bunar pre­su­šio te se cijeli samos­tan našao u pogi­belj­noj nes­ta­šici pitke vode. Tada su po Gracijevom savjetu u bunar ulili kablić mora. Dok je on usrdno molio, bunar se u trenu napu­nio pit­kom vodom i od tad obilno davao da je bilo dovoljno i za susjedni otok sv. Mihovila. Mnogi bi po nje­go­vom zago­voru od tad pro­na­la­zili pitku vodu koja na oto­cima i krš­nim pre­dje­lima oso­bito život znači. Tamo gdje bi se poja­vio Gracija i gdje bi se njemu za pomoć molilo, dogo­dila bi se lju­bav. On je i danas liječ­nik lju­bavi o čemu govore brojne sre­brne zavjetne plo­čice u obliku goru­ćih srca koje krase sve­ti­šte bl. Gracija.

Muo – Pomoćnica Kršćana

Nakon smrti tijelo mu je bilo naj­prije poko­pano u zajed­nički grob, ali vrlo brzo je pre­ne­seno u crkvu te polo­ženo u novi mra­morni sar­ko­fag i bilo izlo­ženo što­va­nju vjer­nika. Mnogi su tvrdili da su dobili brojne milosti po nje­govu zago­voru. Danju se oko sar­ko­faga širi ugo­dan miris, a noću svi­je­tlo. Kad su nakon deset godina odlu­čili sar­ko­fag otvo­riti, našli su neras­pad­nuto tijelo bl. Gracije od kojega se širio ugo­dan miris. Narod je i dalje dola­zio s moli­tvama, uljem za svje­tlo i cvi­je­ćem zahvalno štu­jući sveca. Čuda su se i dalje doga­đala, a kult bl. Gracija raši­rio se po svi­jetu. Tristo godina tijelo je čuvano i što­vano u samos­tan­skoj crkvi sv. Kristofora Mira sve dok oto­čić nije pos­tao pli­je­nom Napoleonove voj­ske. Redovnici su, napu­šta­jući otok godine 1806. tijelo bl. Gracija kao oso­bito vri­jednu i svetu relik­viju poni­jeli sa sobom u grad Veneciju. U vihoru rat­nih stra­da­nja odlu­čili su tijelo bl. Gracija pok­lo­niti nje­go­voj rod­noj župi Muo u Boki kotor­skoj na dalj­nje čuva­nje.

Muo – Foto: www. simplesail.co

Za vrijeme Napoleonskih osvajačkih pohoda brojni su samostani i crkve dovedeni u opasnost, a mnogi i uništeni. Vidjevši nepogodnu situaciju, redovnici augustinci su odlučili napustiti otok sv. Kristofora i povući se u grad (Veneciju), a blaženikovo tijelo uz popratne dokumente o autentičnosti, zapečaćeno zelenom vrpcom i pečatom predali su pomorcu Antunu Jankoviću 1807. godine rodom iz Mula, koji je u ono dobra imao kuću i brod u Veneciji te je često plovio između Boke i Mletaka. Intuicija augustinaca se pokazala više nego opravdanom, jer je kasnijom odredbom, njihov samostan uništen, a otok pripojen obližnjem otoku sv. Mihovila, čuvenom Venecijanskom groblju, tako što je razmak između njih zatrpan. Tako danas više ni otoka sv. Kristofora nema: njemu se možemo diviti samo na starim umjetničkim vedutama Venecije i okolice. Od sveg bogatstva augustinaca sa sv. Kristofora sačuvalo se tek nekoliko sakralnih umjetničkih djela, raznesenih po europskim muzejima i tijelo bl. Gracije.

Kapetan Janković

Kapetan Janković je blaženikovo tijelo, možda uslijed i dalje nepovoljne situacije, na Muo prenio tek tri godine kasnije: 1810. g. O vremenu putovanja do Mula, zabilježene su dvije zgode.

Prva se dogodila na putu oko Kvarnerskih otoka (2 dana putovanja od Venecije), Jankovićev brod plovio je uz mnoštvo drugih brodova i lađa punih jedara u istom smjeru, kada se iznenada digla silna oluja. Druga su plovila, našavši se u pogibelji, tražila način kako da se spasu iz oluje, a samo je brod na kojem nošeno tijelo bl. Gracije plovio bez ikakva uznemiravanja, po mirnom moru.

Druga zgoda, koju je po dolasku Janković sa svojom družinom ispripovjedio, vezana je za prijetnju pljačke: dok je brod samotno jedrio u blizini Silbe, posada je primijetila dvije oveće nepoznate lađe koje su se velikom brzinom približavale. Odmah su pomislili da se radi o nekakvim pljačkašima jer nije bilo nikakvog drugog razloga zbog koje su se namjerili na njihov brod. U strahu su zazvali bl. Graciju i iznenada, lađe koje su im se dotada odlučno približivale, najednom su pustile vesla i zaustavile se.

Brod s ostacima bl. Gracije stigao je na Muo 10. januara 1810. godine, na neizmjernu i neopisivu radost cijeloga mjesta, te je „u tren oka malo i veliko, staro i mlado i sve, što se moglo micati, izašlo na suret ovomu ukrasu i ponosu svoje domovine. Nastade tad na Mulu jedan od onih časova, onih prizora, pri kojima izgubi jezik svu svoju snagu.“

Tjelo blaženika privremeno smještaju u kuću kapetana Jankovića na kraju mjesta, da bi poslije nekoliko dana bilo preneseno i postavljeno na novi oltar, specijalno podignut za tu priliku u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjene i sv. Elizabete, pod Vrmcem. Od tada narod je moći naj­ve­ćega sina svoga pri­mor­skog mjes­tanca brižno čuvao i čas­tio na oltaru svoje župne crkve sv. Kuzme i Damjana na padini Vrmca u bli­zini osta­taka rodne kuće bl. Gracije, sve dok svo­jim radom nisu sagra­dili novu župnu crkvu u sre­dini mjesta uz more 1864. gdje se i danas čuva i časti s istom lju­bav­lju kao i prije 500 godina na oto­čiću sv. Kristofora. Papa Leon XIII. pot­vr­dio je i odo­brio trajno što­va­nje skrom­noga redov­nika i Graciju 1889. godine nazvao bla­že­nim. Ovaj je doga­đaj još više ras­plam­sao nje­govo što­va­nje u rod­noj mu Boki i svi­jetu. Blaženikovo tijelo izlo­ženo je u sre­br­nome sar­ko­fagu na posebno podig­nu­tom oltaru u žup­noj crkvi Pomoćnice krš­ćana. Kao zahval­nost za pot­vrdu pobla­že­nja na mjestu gdje se od dav­nine po vjer­nome svje­do­čans­tvu čuvaju ostaci rodne kuće bl. Gracije, dvjesto metara iznad sadaš­njega mjesta Mula, podig­nuta je 1888. godine crkva njemu u čast. U toj se crkvi časti drvena skul­p­tura koja pred­stav­lja bla­že­ni­kov lik oko kojega se narod okup­lja na dan nje­gova rođe­nja 27. novembraa u 15 sati svake godine.

Muo – prezentacija

Svake se godine ponav­lja sve­ča­nost puna ushićenja i radosti koju sumje­štani bla­že­ni­kovi pri­pre­maju 9. novembra. Ponos i radost kojom je Svevišnji obda­rio Boku i njen narod po Graciji ne jenjava kroz sva ova sto­ljeća. I u naj­teža vre­mena ratova i nes­la­ga­nja Graciji za milosti koje po njemu od Boga pri­maju, zahva­ljuju pra­vos­lavni i kato­lici, a u sva­koj žup­noj crkvi Kotorske bisku­pije časti se slika bl. Gracija.

Čuda koja su se dogo­dila po zago­voru bl. Gracija mogu se raz­vr­stati u neko­liko sku­pina, više puta Gracija je bio pomoć­nik u pomor­skim nesre­ćama, u ozdrav­lje­njima od raz­nih teških bolesti pluća, diš­nih putova i grla ili dru­gih vital­nih organa, posred­nik u pro­na­la­že­nju pitke vode za suš­nih vre­mena, pomi­ri­telj onih u svađi i oso­bito liječ­nik bračne lju­bavi. I danas se doga­đaju i pamte čuda spa­se­nja bilo na moru ili na kopnu, oslo­bo­đe­nja i ozdrav­lje­nja po zago­vor­niku s Mula.

Muo – Crkve Sv. Kuzme i Damjana

Vjerni puk je čvr­sto uvje­ren u isti­ni­tost sta­roga crk­ve­nog pre­da­nja da su zemni ostaci sve­taca spa­so­nosni izvori iz kojih nam teku mnoga dobro­čins­tva. Onima pak koji „imaju uši da čuju“ bla­že­nik s oltara dovi­kuje: „Približite se izvoru spasa, euha­ris­tiji, pa ćete naći utjehe i lijeka svo­jim dušama“. Postao je pri­mjer vri­jed­noga rad­nika koji je sav svoj trud posve­ći­vao pre­da­nom lju­bav­lju i žrtvom, ne samo svo­jim suna­rod­nja­cima u Boki i Hrvatskoj, već i u Italiji, Austriji, Špa­njol­skoj i Americi kamo su nje­gov kult pre­ni­jeli Bokelji i subraća iz reda sv. Augustina.

Osobito je gajio pobož­nost prema Kristu nazoč­nom u pre­sve­toj Euharistiji. Za vri­jeme Mise ura­njao bi u euha­ris­tij­ski mis­te­rij, hra­nio se Kristovim tije­lom u sv. Pričesti i u slo­bodno vri­jeme, sate i sate pro­vo­dio u kla­nja­nju Presvetom oltar­skom sakra­mentu. Bio je euha­ris­tij­ska duša i zas­lu­žio nas­lov „Svetac euha­ris­tije“. Djetinje iskrena pobož­nost bl. Gracije prema Mariji dala je nje­go­vom liku onu ljupku toplinu koje su svje­doci siro­masi i pro­sjaci, koji su mu uvi­jek bili na srcu kako onda dok su dola­zili na samos­tan­ska vrata, tako i danas kad se nađu pred nje­go­vim tije­lom u Gospinoj crkvi u Mulu. Svakoga čet­vrtka narod se uz pje­va­nje sve­ča­nih himni „Ribaru skromni“ i „Nut slavno tijelo našeg odvjet­nika“ okup­lja oko nje­go­voga oltara i tijela gdje se slavi sveta Misa njemu na čast. Godišnja pros­lava u Veneciji i u rod­noj Boki Kotorskoj slavi se 9. novembra.

/Priredio: Ilko Marović/

Uprava policije: Građani za dan vratili 144 komada vatrenog oružja

0
Uprava policije: Građani za dan vratili 144 komada vatrenog oružja
Policija

Građani su u četvrtak, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno vratili 144 komada vatrenog oružja, 5.249 komada municije i 15 ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da su u sklopu aktuelne kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina, u četvrtak vraćeni i djelovi vatrenog oružja i detonirajuća sredstva.

„U Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima, građani su dobrovoljno predali policiji 54 komada vatrenog oružja, od čega 31 pištolj i 23 puške, 1.980 komada municije različite vrste i kalibra, četiri bombe i detonirajuća eksplozivna sredstva“, kaže se u saopštenju.

Iz policije su rekli da je u Baru dobrovoljno vraćeno 48 komada vatrenog oružja od čega 26 pištolja i 22 puške, 1.113 komada municije različite vrste i kalibra, četiri ručne bombe, protivtenovska mina, dva okvira za pištolj i djelovi oružja.

„U Plavu, Bijelom Polju, Kolašinu i Beranama, dobrovoljno je predato ukupno 13 komada vatrenog oružja, od čega devet pištolja i četiri puške, 292 komada municije, četiri bombe i šest okvira za pištolj“, navodi se u saopštenju.

Iz policije su kazali da je u Nikšiću, na Žabljaku, u Pljevljima i Šavniku dobrovoljno predato 29 komada vatrenog oružja, od čega 16 pušaka i 13 pištolja, 1.864 komada municije, tri bombe, dvije cijevi od puške i 15 okvira za pištolje i puške.

„Od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 358 komada vatrenog oružja, 11.886 komada municije, 36 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava“, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave policije apelovali su na sve građane da doprinesu cjelokupnoj bezbjednosti društva i predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.

“Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice, odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju”, kaže se u saopštenju.

Iz policije su rekli da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti.

Uprava policije će, kako su poručili, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana.

Oni su pozvali građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno rade na osiguranju i izgradnji bezbjednog ambijenta.

Panoramski put “Život na Luštici“ – Izrada i postavljanje turističke signalizacije

0
Panoramski put “Život na Luštici“ – Izrada i postavljanje turističke signalizacije
Luštica

Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog su krajem 2024. godine  na osnovu Memoranduma o saradnji nastavili sa realizacijom aktivnosti vezanih za razvoj panoramskog puta na poluostrvu Luštica, koje administrativno pripada ovim dvijema opštinama. Razvojem panoramskog puta „Život na Luštici“, kreiran je novi turistički proizvod koji će doprinijeti daljem razvoju i promociji turističke ponude poluostrva Luštica. Cilj je povezivanje poluostrva u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti i autentična turistička iskustva kroz posjetu seoskim domaćinstvima.

U realizaciji aktivnosti vezanih za razvoj panoramskog puta “Život na Luštici”, Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog su u prethodnom periodu uradile mapu područja, tj. štampana je mapa panoramskog puta na našem, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. Takođe, urađen je audio vodič koji je implementiran na aplikaciji izi.TRAVEL, a koji je takođe preveden na ova 4 jezika. Za realizaciju izrade audio vodiča, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma pružilo nam je podršku u okviru Programa podsticajnih mjera.

Poslednja faza razvoja panoramskog puta „Život na Luštici“ bila je izrada i postavljanje turističke signalizacije. Imajući u vidu nacionalnu mrežu panoramskih puteva, a sve u cilju jedinstvene promocije i usklađivanja aktivnosti, obratili smo se Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma da ova panoramska ruta dobije određeni broj u okviru nacionalne mreže panoramskih puteva. Uslijedio je odgovor da je naš panoramski put “Život na Luštici” moguće označiti oznakom 3E i da predstavlja sastavni dio panoramskog puta “More i visine”, koji je označen brojem 3. Ministarstvo turizma podržava ovakve i slične aktivnosti kojima se unapređuje turistički proizvod, a posebno kada se istim stimuliše razvoj ruralnog, kulturnog i turizma baziranog na prirodi. Koncept postavljanja i održavanja turističke signalizacije je precizno razrađen u projektnoj dokumentaciji koju smo dobili pri izboru izvođača za realizaciju ovog posla. Izvođač je bila firma „Boja“ iz Sombora.

Nakon izrade projektne dokumentacije Turistička organizacija Tivta je konkurisala kod Ministarstva turizma za sredstva za izradu i postavljanje turističke signalizacije, po osnovu Javnog poziva za Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. godinu, za podršku ruralnom turizmu – MJERA III – Razvoj održivih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju turističku ponudu u kulturnom, sportsko-rekreativnom i avanturističkom turizmu. Ministarstvo turizma je donijelo Odluka da se na osnovu ovog Javnog poziva i Turističkoj organizaciji Tivat da podrška i dodjeli dio sredstava za realizaciju izrade i postavljanja turističke signalizacije, a ostali trošak su na osnovu Memoranduma o saradnji podjelile Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog.

Izradom turističke signalizacije i postavljanjem tabli Turistička organizacija Tivat i Turistička organizacija Herceg Novi doprinose boljoj vidljivosti mreže panoramskih puteva Crne Gore.