Katalonija otvara kafiće i teretane, policijski sat ostaje na snazi

0
Španija – foto EPA

Katalonija će idući tjedan ublažiti neke mjere, objavila je u četvrtak lokalna vlada i dopustiti otvaranje teretana, kafića i restorana jer broj zaraženih pada i u pokrajini i u cijeloj Španjolskoj.

“Vjerujemo da je vrhunac trećega vala iza nas”, rekao je katalonski ministar zdravstva Marc Ramentol na konferenciji za novinare.

Dvonedeljna incidencija zaraženih pala je na 783 na 100.000 stanovnika, prvi put ispod 800 u posljednjih 14 dana.

Madrid je već ranije najavio ublažavanje mjera počevši od petka.

Ipak, Španjolska i dalje ima treći najveći broj dnevnih infekcija u svijetu i pritisak na zdravstveni sustav ostaje velik. U četvrtak je bilo 29.960 novozaraženih, ukupno više od 2.9 milijuna, a broj umrlih narastao je za 432 na ukupno 60.802.

U Kataloniji, gdje je incidencija ispod 500 na 100.000 ljudi, u ponedjeljak se otvaraju kafići i restorani koji će klijente moći služiti sat vremena za doručak i ručak, a ostatak dana hranom za van.

Zabrana napuštanja općine osim zbog rada ili zdravstvenih razloga ublažavat će se postupno, a ostale restrikcije uvedene u siječnju ostaju na snazi.

Velike trgovine i trgovački centri i dalje su zatvoreni, a manje trgovine s robom koja nije nužna radit će od ponedjeljka do petka. Na snazi ostaje i policijski sat od 22 sata do 6 sati ujutro.

Registrovan novi jači potres na području Petrinje i Siska

0
Petrinja foto HINA

Nakon razornog potres koji je uništio i oštetio veliki broj zgrada u Petrinji i Sisku te okolnim mjestima, tlo na tom području i dalje podrhtava.

Na području Petrinje i Siska u 9.02 sati zabilježen je potres, čija je magnituda, prema prvim podacima EMSC-a, iznosila 3,6 po Richteru.

​​​​​​​Epicentar je bio tri kilometra jugozapadno od Siska.

Danska gradi umjetni otok, proizvodit će i skladištiti ‘zelenu’ energiju

0
vjetroelektrana

Danska je u četvrtak odobrila plan gradnje umjetnog otoka u Sjevernom moru koji će proizvoditi i skladištiti dovoljno „zelene“ energije za pokrivanje potreba tri miliona evropskih domaćinstava.

Otok će se graditi 80 kilometara od zapadne obale Danske, u početnoj će etapi biti površine 18 nogometnih igrališta i trebao bi primiti prve stanovnike negdje 2033. godine.

Bit će povezan sa stotinama vjetroelektrana na moru, opskrbljivat će strujom kućanstva i paralelno isporučivati ‘zeleni’ vodik brodarima, aviokompanijama i logističkim tvrtkama.

Projekt vrijedan 33,87 milijardi dolara

Zajedno s okolnim vjetroelektranama imat će početnu snagu od tri gigavata, a stajat će oko 210 milijardi danskih kruna (33,87 milijardi dolara).

Europska unija nedavno je predstavila planove transformacije elektroenergetskog sustava, prema kojima bi za deset godina većinu struje trebala proizvoditi iz obnovljivih izvora i povećati kapacitete vjetroturbina na moru za 25 puta do 2050.

“Ovo je uistinu veliki trenutak za Dansku i za globalnu zelenu tranziciju”, rekao je ministar energetike Dan Jorgensen na brifingu za novinare.

Evropski potencijal za korištenje energije vjetra na moru

“(Otok) će dati veliki doprinos realizaciji ogromnog europskog potencijala za korištenje energije vjetra na moru”, rekao je danski ministar.

Umjetni otok važan je dio danskog pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine, koji spada među najambicioznije u svijetu.

Nordijska zemlja ima prirodne uvjete, uključujući potrebnu snagu vjetrova, i bila je pionir u razvoju kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra na kopnu i na moru. Prva je u svijetu izgradila farmu vjetroelektrana na moru, prije gotovo 30 godina.

U decembru 2020. odlučila je obustaviti istraživanja nafte i plina u svojem dijelu Sjevernoga mora.

U „Opatovo“ nakon švercera droge, ušli i sakupljači sekundarnih materijala

8
Opatovo – foto S.L

Dio objekata nekadašnjeg Arsenalovog pogona za remont i proizvodnnju pirotehničkih sredstava „Opatovo“ kod Tivta poharan je u posljednje dva mjeseca prošle godine, od strane nepoznatih počinilaca, a Ministarstvo odbrane negira da je za taj propust odgovorona Mornarica VCG čiji su pripadnici donedavno koristili i čak obezbjeđivali taj vojni objekat.

Prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“, za sada nepoznati počinioci su dio objekata koji se nalaze u ograđenom i do nedavno redovno obezbjeđivanom i obilaženom kompleksu povrišne oko 30 hiljada kvadrata na obali između tivatskih naselja Lepetane i Donja Lastva, devastirali na način što su sa njih skidali metalne djelove krovnih konstrukcija, limovi sa nadstrešnica, metalnu stolariju i druge slične djelove.

Pogon Opatovo je preko 100 godina remontovao i proizvodio razne vrste mornaričkog i artiljerijskog  naoružanja i municije, a nakon što je bivše tivatsko vojno brodogradilište Arsenal zatvoreno u ljeto 2007., Opatovo je kao magacinski prostor koristila Mornarica VCG. Tokom perioda u kojem ga je koristila i obezbjeđivala Mornarica, Opatovo je od strane kriminalne grupe koja je samo djelimično pohapšena, korišteno i za višemjesečno sakrivanje i prepakivanje droge koja je  potom, prodavana na različitim lokacijama u Tivtu, a prema sumnjama istražitelja, te kriminalne aktivnosti počele su 2018. godine  Odavde je krenula i pošiljka od 60 kilograma kokaina koja je u aprilu 2019. kakon dojave jedne strane partnerske bezbjedonosne službe, otkrivena na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku „Jadran“ neposredno pred isplovljenje tog broda  na krstarenje za Tursku i Grčku sa ukrcanim studentima Pomorskog fakulteta iz Kotora.

Iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili na pitanja ko je konkrentno odgovoran za devastaciju koja se desila na objektima vojnog objekta „Opatovo“, te da li je utvrđeno koliki je iznos štete koju su napravili nepoznati počinioci, skidajući i odnoseći djelove konstrukcije, krovova i stolarije sa tih objekata. Oni su se indirektno, ogradili od odgovornosti za taj objekat.

„Mornarica Vojske Crne Gore nije nadležna za obezbjeđenje „Opatova“. Podsjetimo, taj vojni objekat je 28. februara 2019. MVCG predala Mornaričko tehničko remontnom zavodu „Sava Kovačević“ u likvidaciji, čime je prestalo angažovanje unutrašnje službe Mornarice u „Opatovu“.- rečeno je „Vijestima“ u resoru koji vodi ministarka Olivera Injac.

Ipak, i MTRZ „Sava Kovačevičć“ Tivat u likvidaciji (Arsenal) koji na papiru još postoji iako je još 2007. zatvoren a radnici otpušteni jer ga je tadašnja Vlada premijera Mila Đukanovića prodala pokojnom kanadskom milijardeu Piteru Manku kao plac za izgradnju marine za megajahte i stanova za prodaju na tržištu, još uvijek jeste u nadležnosti Ministarstva odbrane. To Ministarstvo postavljalo je i jop uvijek postavlja sve dosadanje likvidacione upravnike Arsenala a MO i je nadgledalo cjelokupni dosadašnji proces prodaje preostale pokretne imovine i drugih resursa nekadašnjeg tivatskog vojnog brodogradilišta. Stoga je i manje bitno ko je u ime MO (Mornarica VCG, ili likvidaciona uprava MTRZ) određen da raspolaže i pazi nekadašnji pogon „Opatovo“, jer u konačnom, sve se ipak svodi na to da je „Opatovo“ resurs koji je i dalje pod „kapom“ MO.

Naš izvor ističe da je personal Mornarice VCG još do pred početak ove godine, povremeno obilazio i kako-tako, kontrolisao ovaj kompleks. Stoga je još i čudnije kako je MO kojim je u to vrijeme još upravljao bivši ministar odbrane Predrag Bošković, dopustilo ovakvu devastaciju tog vojnog objekta, a posebno je nejasno kako je pored Obavještajno-bezbjedonosnog direktorata tog ministarstva, kriminalna grupa u kojoj je bilo i nekoliko pripadnika MVCG, uspjela da neopaženo i neometano, duže od godnu dana, „Opatovo“ koristi kao sigurni ilegalni „štek“ za švercovane narkotike.

U Crnoj Gori najviše hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika

1
virus

Crna Gora je na prvom mjestu u regionu po broju hospitalizovanih od COVID 19 na 100 hiljada stanovnika, na drugom mjestu je Srbija, a na trećem Slovenija.

U Crnoj Gori je registrovano 60 hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, Srbiji 57, Sloveniji 48, Hrvatskoj 29, Sjevernoj Makedoniji 27.

U regionu je najviše aktivno oboljelih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Albanija, a na trećem Slovenija.

Srbija ne objavljuje podatak o broju aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

U Crnoj Gori registrovano je 1.196 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Albaniji 1.078, a u Sloveniji 843.

Vrijeme – primjerenije proljeću nego zimi

0
Boka Kotorska foto Z. Nikolić

Nastavlja se priticanje toplog vazduha nad naše područje, tako da nas narednih nekoliko dana očekuje neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine, primjerenije proljeću nego zimi.

U Crnoj Gori sutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz povećano prisustvo srednje i visoke oblačnosti.

Ujutru na sjeveru, po kotlinama i riječnim dolinama, mjestimično magla.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura od nula do deset, a najviša dnevna od deset do 19 stepeni.

Subota 6. febrar:

Pretežno sunčano i neuobičajeno toplo za ovo doba godine, povremeno uz prisustvo srednje i visoke oblačnosti. Na sjeveru, po kotlinama i dolinama, mjestimično jutarnja magla.

Vjetar slab do umjeren, uglavnom u višim planinskim predjelima na sjeveru umjeren do jak, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura od 1 do 10, najviša dnevna od 9 do 20 stepeni.

“Vrijeme prošlo u vremenu sadašnjem”

1
Pano

Pod sloganom “Vrijeme prošlo u vremenu sadašnjem”, Narodni muzej Crne Gore je predstavljen reklamnim panoima na aerodromima u  Tivtu i Podgorici, u cilju pružanja putnicima osnovnih informacija o muzejima.

Putnici koji avio prevozom dolaze u Crnu Goru imaju mogućnost da se ukratko upoznaju sa sadržajima nacionalnog muzeja i da skeniranjem QR koda na svojim mobilnim uređajima preuzmu vodiče kroz sve muzeje na 9 svjetskih jezika.

U očekivanju stabilizacije zdravstveno-pandemiološke situacije u Crnoj Gori i svijetu, a u cilju pripreme turističke sezone, Narodni muzej će na aerodromima distribuirati i štampane promotivne materijale.

Akciju brendiranja dolaznih terminala Narodnim muzej je sproveo u saradnji sa JP Aerodromi Crne Gore.

Švedska planira do ljeta uvesti digitalni pasoš o vakcinisanju

0
Covid pasoš – Izvor: EPA / Autor: Ida Marie Odgaard

Švedska je u četvrtak najavlila da do ljeta namjerava uvesti digitalnu “korona pasoš”. “Počela je provedba međunarodnih procesa vezanih za tehnička rješenja i standarde za dokaze o vakcinisanju. Švedska treba sudjelovati u tome”, izjavila je ministrica zdravstva Lena Hallengren na konferenciji za novinare

Uvođenjem digitalne potvrde, Šveđani će imati dokument o vakcinisanju protiv koronavirusa, rekao je Anders Ygeman, ministar za digitalni razvoj.

Potvrda o cijepljenju treba biti u skladu s međunarodnim pravilima i standardima te jamčiti pravo na privatnost.

Vlada se nada da će pasoš biti uvedena 1. juna te predviđa da će ostale zemlje za ulazak u državu ili za prisustvovanje konferencijama, glazbenim festivalima i sportskim događanjima zahtijevati dokaz o cijepljenju.

Sukladno tome, vlasti i agencije, uključujući Agenciju za javno zdravstvo, Švedsku agenciju za e-zdravstvo koja vodi i koordinira vladine inicijative za e-zdravstvo, te Švedsko udruženje lokalnih vlasti i regija, sudjelovat će u razvoju digitalnog pasoša.

Agencija za javno zdravstvo sudjeluje u radu Svjetske zdravstvene organizacije na izradi digitalnog dokumenta o cijepljenju protiv covida, a Agencija za e-zdravstvo surađuje ​​s Evropskom komisijom.

Susjedna zemlja, Danska, u srijedu je najavila da ima slične planove u vezi primjene digitalnog pasoša o vakcinisanju.

Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana, Kristijan Sindik istrčao prvi od sedam maratona Split – Tivat

2

Splitski maratonac Kristijan Sindik i njegov tim službeno su danas, tačno u 07:00 sati, krenuli s Marjanskih vrata na sedmodnevnu utrku od Splita do Tivta u Boki Kotorskoj pod nazivom 7 maratona u 7 dana, a sve u svrhu prikupljanja donacija za Odjel dječje onkologije KBC-a Split.

Na startu utrke Kristijanu su se pridružili brojni splitski trkači, maratonci i triatlonci, a na ruti preko park šume Marjan, trkačima se pridružio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

‘Jako dugo želio sam ostvariti ovaj pothvat, i kada sam kao onkološki bolesnik prije par godina ležao u bolnici, samo sam razmišlja o tome. Sada kada vidim koliko je ljudi došlo dati potporu, mogu samo reći da nam je uspjeh jedina opcija! Pozivam sve još jednom da se uključe u ovu akciju i da doniraju sredstva za Odjel dječje onkologije KBC-a Split’, izjavio je Kristijan Sindik, tvorac akcije 7 maratona u 7 dana.

Na Svjetski dan borbe protiv raka

Sindik će odraditi sedam dionica preko Ruskamena, Drašnica, Ploča, Stona, Orašca, Čilipa i doći do cilja na rivi Pine u Tivtu. Na svakom od tih punktova će prenoćiti pa sutradan nastaviti. Do Tivta je 295 kilometara, što je ukupna dužina sedam maratona (po 42.1 km).

– Već neko vrijeme tinjala je u meni ova ideja jer su Split i Tivat dva mjesta za koja sam vezan. Ja sam inače iz Tivta, bokeljski Hrvat, a u Splitu sam rođen – kaže nam Sindik oduzimajući nam iz usta naredno pitanje „Zašto baš Tivat”.

– Živim na relaciji Split – Tivat i oduvijek mi je bio san biciklom ili pješice spojiti te gradove. Ove godine, koja je specifična, to sam uspio. Čovjek se mora prilagoditi svim okolnostima, pa tako i u pandemiji. Trčao sam do svog sela, ženinog sela i napravio mnoge druge stvari koje možda nikad ne bih da nije bilo korone.

Humanitarno-sportski podvig

Ovaj humanitarno-sportski podvig zamišljen je tako da zainteresovani donatori kupuju kilometre na ruti, minimalna cijena jednog kilometra je 100 kuna ili 15 eura, a na raspolaganju je ukupno 295 kilometara. Svi zainteresirani učesnici ove akcije mogu donirati sredstva direktno uplatom na račun Odjela dječje onkologije KBC-a Split putem IBAN-a HR1424070003106794371, otvorenog u OTP banci d.d. Split.

Današnja, prva od sedam ruta od 42 kilometra, prolazi kroz Split, a odvijala se preko Bačvica, prema Stobreču, Podstrani, Dugome Ratu, Omišu, Nemiri i Stanićima sa završetkom u Ruskamenu, gdje će se Kristijan i njegov tim odmoriti i sutradan nastaviti prema Makarskoj.

Sve detalje i tok akcije možete pratiti na Facebook stranici utrke Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana, a kako je izgledao današnji početak utrke možete pogledati ispod teksta.

PRVI MARATON JE ISTRČAN!

Svaka čast Kristijanu i svim ostalim trkačima. Prvi maraton je istrčan. Sutra u 9:00 sati nastavljamo punom parom. Hvala vam što nas i dalje podržavate kupovinom kilometara!

Podsjećamo, moguća je kupovina kilometra od minimalno 100kn koje možete uplatiti na broj humanitarnog računa Dječje onkologije KBC-a Split: HR1424070003106794371, poručili su na FB stranici Zlatna vrpca – 7 maratona u 7 dana

Forbes uvrstio Mljet u top 5 neotkrivenih mediteranskih otoka

0
Mljet

Ugledni američki časopis Forbes uvrstio je hrvatski otok Mljet među top 5 neotkrivenih mediteranskih otoka za putnike koji vole istraživati destinacije „izvan utabanih staza“, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.

U članku se navodi kako su mnoga prekrasna odredišta na obali Sredozemnog mora i dalje neistražena, a autor članka donosi popis pet idiličnih otoka, savršenih za one koji traže bijeg od gužve i masovnog turizma.

„Objave o Hrvatskoj i hrvatskim destinacijama u najpopularnijim američkim medijima kao što su Forbes, The New York Times, The Washington Post potvrđuju popularnost i poziciju naše zemlje kao poželjne turističke destinacije na američkom tržištu. Iako je veća realizacija turističkog prometa s dalekih tržišta trenutno otežana, naša prisutnost i vidljivost u američkim medijima važna je za buduće trendove i putovanja“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Otok Mljet prikazan je kao savršeno mjesto za sve posjetitelje željne aktivnog odmora, bilo da je riječ o istraživanju Nacionalnog parka Mljet, kupanju, kajakingu ili brojnim pješačkim i biciklističkim stazama na otoku. S druge strane, svi ljubitelji povijesti i kulture mogu istražiti Polače, jedno od najstarijih naselja na otoku, poznato po Rimskoj palači koja datira još iz doba Rimskog carstva. Uz Mljet, na popisu su se našli grčki Syros, španjolski otok Tabarca, otoci Kerkennah uz obalu Tunisa te otok Kekova u Turskoj.

Dodajmo i kako vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet u svom članku donosi pregled četiri prekrasne auto rute u jugoistočnom dijelu Europe, a među izdvojenim rutama se našla i vožnja od Dubrovnika do Crne Gore, koja prema autorici članka naprosto „oduzima dah“.