Bliži se četvrto izdanje Bokeškog maratona, koji se u organizaciji Triatlon klubova Tivat i Kotor i ove godine održava drugog vikenda decembra (13–15.12.2024), kada se u Boki očekuje dolazak preko 3.500 učesnika sa svih kontinenata svijeta.
Interesovanje za atraktivnu zalivsku stazu i cjelokupnu manifestaciju iz godine u godinu raste, čineći je najvećim trkačkim sportskim događajem u Boki i Crnoj Gori ikada.
Obustava saobraćaja u Tivtu i Kotoru 15. decembra
Zbog održavanja Bokeškog maratona saobraćaj će u nedjelju, 15. decembra, na teritoriji opština Tivat i Kotor biti privremeno zatvoren:
– na relaciji Tivat – Župa – Lepetane od 08:45 – 10:30 (do prolaska posljednjeg učesnika)
– na relaciji Lepetane – Prčanj – Kotor – ulaz u Stari grad od 09:00 – 15:30.
-Ove godine, rekordan broj učesnika trčaće maraton (42,2km) i polumaraton (21,1km) na, po ocjeni samih trkača, jednoj od najljepših staza na svijetu!
Apelujemo na mještane primorskih naselja Stoliv, Prčanj i Muo da na dan Maratona, 15. decembra ne izvoze svoja vozila na glavni put kojim će se kretati trkači.
Na relaciji od kružnog toka do ulaza u Stari grad, saobraćaj će se odvijati usporeno, jednom saobraćajnom trakom, naizmjenično.
Za što bolju organizaciju i cirkulaciju trkača i gledalaca, te za bezbjednost čitave manifestacije, trkače molimo da na cilju u Kotoru prate oznake (žuta linija na slici) koje ih vode do medalje, termo folije i okrijepe sa vodom, izotonikom, voćem-navode organizatori.
Bokeški maraton 2024.
Obustava saobraćaja tokom “Trke zadovoljstva” 14. decembra
Dan ranije, u subotu 14. decembra, učesnici će imati priliku da trče stazu od 5km, Trku zadovoljstva, tokom koje će saobraćaj na teritoriji Tivta biti privremeno zatvoren na javnim saobraćajnicama: II Dalmatinske – Luke Tomanovića – Njegoševa – Omladinskih radnih brigada – Šetalište Seljanovo – Obala Filipa Miloševića, od 14:45 do 16:00.
Više informacija i sve aktuelnosti u vezi sa manifestacijom mogu se pronaći na internet stranici, kao i zvaničnim facebook i instagram stranicama Bokeškog maratona.
Bokeški maraton 2023.
-Generalni pokrovitelj događaja je Opština Tivat, a zlatni sponzori su Opština Kotor, Turističke organizacije Tivta i Kotora.
Zahvaljujemo svima na učešću, razumijevanju i velikoj podršci. Narednog vikenda svijetu šaljemo najljepšu poruku iz Boke i Crne Gore. Boka u srcu!-poručio je Organizacioni odbor Bokeškog maratona.
Primorac je izgubio od Crvene zvezde – 12:10 (5:1, 2:2, 3:1, 2:6) u 9. kolu Premijer vaterpolo lige.
Kotorani su na učinku od tri pobjede (jedna protiv Juga nakon peteraca) i šest poraza – zauzimaju deseto mjesto u konkurenciji 12 ekipa. Slabiji učinak od šampiona Crne Gore i nedavnog osvajača Kupa imaju Jug i Valis.
Gubili su Kotorani u posljednjoj četvrtini 11:5 (5.21 do kraja), a malo je falilo za dramu, jer su se serijom 5:0 približili domaćinu na gol zaostatka (1.09 do kraja). Nažalost,Kristijan Šulc- trećim golom na 42 sekunde do kraja, uvećao je prednost na ,,plus dva“, ispostavilo se za konačnih 12:10.
Luka Rijeka našla se na meti hakera koji su ukrali povjerljive podatke i postavili rok za otkupninu do 10. decembr.
Hakerska skupina 8Base ransomware izvela je kibernetički napad na Luku Rijeka. Informacije o napadu objavio je danas Hackmanac na platformi X. Prema njihovim navodima, hakeri su došli do povjerljivih podataka, uključujući račune, knjigovodstvene dokumente, osobne dosjee, ugovore o radu i povjerljivosti, kao i ostale osjetljive informacije, piše Novi List.
Hakeri traže otkupninu
Hakeri su postavili rok za plaćanje otkupnine nepoznatog iznosa do 10. prosinca, no Uprava Luke Rijeka zasad nije podlegla njihovim zahtjevima. Predsjednik Uprave Duško Grabovac potvrdio je da je napad izveden još prošlog vikenda te da je dio podataka ukraden. Ipak, prema njegovim riječima, svi sustavi sada normalno funkcioniraju zahvaljujući vraćanju podataka iz sigurnosne kopije (backup).
Ovaj napad ponovno skreće pozornost na ranjivost kritične infrastrukture na kibernetičke prijetnje. Luka Rijeka, kao strateški važan objekt za pomorsku trgovinu u regiji, morat će dodatno osigurati svoje sustave kako bi spriječila buduće napade i zaštitila osjetljive podatke.
Hakerska skupina 8Base poznata je po napadima na tvrtke diljem svijeta, koristeći ransomware metode koje blokiraju pristup sustavima dok se ne plati otkupnina.
U multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u utorak 10. decembra, od 18 sati, predstaviće se sa svojom knjigom – autobiografskim stripom “GOSPODIN GALL”, Srećko Gall, umjetnik, illustrator i karikaturista. Tokom promocije umjetnik će biti prisutan i crtati, te se poigravati svojim vještinama, na licu mjesta.
Svoje dugogodišnje iskustvo i zanimljiv život umjetnik je posljednjih godina sažeo i kroz ovaj originalni autobiografski strip koji uporedno prati njegov život i ljubav prema umjetničkom izrazu, burna istorijska zbivanja koja su obilježila ne samo njegov život, nego život svih njemu dragih ljudi na prostorima Zagreba, Pariza i New Yorka.
U ovom autobiografskom stripu očitavaju se vrcavi duh, izvanredan crtež, smisao za detalj i sugestivan narativ autora. Bliskost sa obrascima iz istorije umjetnosti s jedne strane, a sa druge, familijarnost sa popularnom kulturom, naročito stripom, čine autorov rad estetičnim i komunikativnim. Vedra, često humorna lakoća sa kojom dočarava događaj, sjećanje, ili anticipira određenu situaciju, samo je lijepi privid koji gledaoca uvlači u priču. Gledalac biva neosjetno zaveden, a potom i suočen sa mnogo dubljim i ozbiljnijim sadržajem koji upućuje na lične tačke životnih preloma koje su formativno odredile umjetnikovu ličnost, ali i na apsurdnu sliku moralno posrnulog savremenog svijeta.
Srećko Gall, umjetnik, ilustrator, karikaturista, rođen je 1947. u Zagrebu. Diplomirao je istoriju umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Studirao je francuski jezik na Sorboni. Nakon nekoliko pariških godina 1974. odlazi u New York gdje se nastavlja baviti karikaturama te ih objavljuje u američkoj dnevnoj i mjesečnoj štampi kao što su The New York Times, Penthouse, Playboy, Esquire, Ms., Variety i Avant-Garde. U New Yorku razvija i nove slikarske tehnike te izlaže na samostalnim i grupnim izložbama od kojih su značajnije u Jugoslovenskom kulturnom centru, galerijama Mao Lee Soho, Weintraub, Specter, Sally, Reece, 57 Street Gallery, na Jugoslovenskom bijenalu, CG Jung institut NY.
Nakon 50 godina života u New Yorku, nedavno se doselio u Herceg Novi.
Od 1. travnja 2019. na snazi je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je početkom 2023. napokon u potpunoj primjeni”, rekao je Hini Dorian Božičević, tajnik Udruge “Naše nebo”, koju su osnovali članovi više hrvatskih astronomskih udruga kao specijaliziranu udrugu za probleme svjetlosnog onečišćenja.
Inspekcijski nadzor na lokalnoj razini spušten je na komunalna redarstva, kaže Božičević, dok je općenito za nadzor nadležna Inspekcija za zaštitu okoliša. Međutim, problem je što su komunalna redarstva slabo upoznata i praktički nedovoljno obučena, a inspekcija ima premalo ljudi pa vrlo sporo reagira.
“Neadekvatna ili pretjerana uporaba umjetnog svjetla, poznata kao svjetlosno onečišćenje, stvara ozbiljne posljedice po okoliš, ljude, divlje životinje i klimu. Sva umjetna rasvjeta tijekom noći pa tako i LED, pridonosi povećanju svjetlosnog onečišćenja”, ističe Božičević.
Snažna i štetna rasvjeta na autocestama
Upozorava da je u Hrvatskoj veliki trend osvjetljavanja autocesta, cesta izvan naselja, šetnica, biciklističkih staza – dok primjerice u Njemačkoj i Austriji na autocestama i cestama izvan naselja rasvjete uopće nema.
Hrvatska po glavi stanovnika na javnu rasvjetu troši više nego Njemačka, dodaje.
I dopredsjednik udruge “Naše nebo” Boris Štromar smatra da je ogroman problem koji se potpuno ignorira “snažna i štetna rasvjeta na autocestama i to što svaki odvojak i odmorište imaju izrazito snažnu rasvjetu”.
“Odvojak Jastrebarsko posljednji koji je dobio rasvjetu ima ukupno dvije prometne nesreće godišnje tijekom noći – što znači da ne postoji sigurnosni razlog za njezino postavljanje. Naprotiv, sigurnost se ugrožava jer automobili velikom brzinom iz mraka ulijeću u snažno osvijetljeno područje, pa vozači budu zaslijepljeni prilikom ponovnog izlaska u mrak”, upozorava Štromar.
Tvrdi i da je “rasvjetnoj industriji jedini cilj što veća i što brža zarada na uništavanju okoliša i ljudskog zdravlja, a nažalost, lokalne vlasti ne shvaćaju da ih se potkrada i iskorištava”.
Zagreb triput više svjetlosno onečišćen od Beča
Navodi da prema mjerenjima koje je Željko Andreić radio na Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu 2018. Zagreb ima tri puta veće svjetlosno onečišćenje od Beča.
“Nažalost, novi projekti obnove javne rasvjete određuju čak tri puta više rasvjete nego to nalažu svjetlotehnički kriteriji za određivanje klasa rasvijetljenosti”, kaže Štromar.
Za primjer navodi Jarun gdje je u gluho doba noći predviđen maksimalni dozvoljeni intenzitet pa će “cesta oko Jaruna svijetliti kao odvojci na autocestama, a pješačke staze poput Trga bana Jelačića”. Navodi i da se u nekim gradskim četvrtima planira osvjetljenje šetnica u parkovima rasvjetom maksimalnog intenziteta.
“Kad bi Grad Zagreb koristio ekološke principe projektiranja javne rasvjete, uštede s prelaskom na LED javnu rasvjetu trebale bi biti 90 posto ili čak i više”, tvrdi Štromar i dodaje kako to vrijedi i za mnoge druge gradove “koje je rasvjetna industrija izmanipulirala da potpišu štetne, višestruko pretjerane projekte prije nego li su u sklopu zakona stupili na snagu svi pravilnici”.
U Zagrebu teškoće stvaraju svijetleći LED ekrani
U Zagrebu su ogroman problem i svijetleći LED ekrani koje je od 2020. zabranjeno postavljati na križanjima. Ističe da se prijave inspekciji odbijaju s obrazloženjem da imaju rješenja, ali, tvrdi Štromar, mnoga koja su dobili na uvid izdana su nakon 2020. i protuzakonita su.
Mjerenja su pokazala da svjetlina LED ekrana višestruko premašuje zakonsko ograničenje. Tvrdi kako ne postoji nikakva zakonska prepreka da se svim ekranima postavljenim na križanjima ne naredi momentalno gašenje.
Sumnja i na pogodovanje oglašivačkoj industriji jer im se “protuzakonito osigurava ogromna zarada nauštrb kvalitete života građana te drastično smanjenje sigurnosti zbog odvlačenja pažnje sudionika prometa čime se direktno ugrožavaju ljudski životi”.
U Gradu Zagrebu kažu da se reklamni panoi postavljaju temeljem rješenja nadležnog gradskog ureda, a donose se sukladno odluci o komunalnom redu gdje su propisane potrebne suglasnosti i mišljenja nadležnih tijela u postupku izdavanja rješenja, kao i dokumentacija koju je podnositelj zahtjeva dužan dostaviti.
Zakonski definiran problem
“I prijašnji propisi, kao i važeća odluka o komunalnom redu, sadrže norme kojima se propisuju udaljenosti od zone raskrižja, kojih se potrebno pridržavati. U rješenjima kojima se odobrava postavljanje osvjetljenih reklamnih panoa, nalaže se vlasniku da se pridržava odredbi o zonama rasvjetljavanja, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima”, rekli su u Gradu Zagrebu.
“Zakon zabranjuje rasvjetljavanja oglasnih ploča svjetlosnim tokom koji izlazi iz njezinih gabarita, zabranjuje postavljanje oglasnih ploča tako da zaklanjaju ili smanjuju vidljivost prometnih znakova ili zasljepljuju sudionike u prometu ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa. Također je zabranjeno postavljanje osvjetljenih oglasnih ploča u zaštićenim područjima”, podsjeća Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Lokacije i njihovo postavljanje u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave, kažu u Ministarstvu te poručuju kako razmatraju izmjenama i dopunama “generalno postrožiti kriterije za postavljanje oglasnih ploča”.
Ministarstvo ističe kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u EU i svijetu koje su problem svjetlosnog onečišćenja zakonski definirale.
Srušen i raskomadan kip Asadova oca Foto: Društvene mreže / Reuters
DAMASK – Sirijski predsjednik Bašar al-Asad ukrcao se u avion i u subotu napustio Damask ka nepoznatom odredištu, izjavila su Reutersu dva visoka vojna časnika, dok su pobunjenici rekli da su ušli u glavni grad bez ikakvih znakova raspoređivanja vojske.
Hiljade pješaka i ljudi u automobilima okupilo se na glavnom trgu u Damasku mašući i skandirajući: “Sloboda”, rekli su svjedoci.
“Slavimo sa sirijskim narodom vijest o oslobađanju naših zatvorenika i oslobađanju njihovih lanaca te najavljujemo kraj ere nepravde u zatvoru Sednaja”, priopćili su pobunjenici. Sednaja je veliki vojni zatvor u predgrađu Damaska u kojem je sirijska vlada zatočila tisuće ljudi.
Samo nekoliko sati ranije, pobunjenici su objavili da su stekli punu kontrolu nad ključnim gradom Homsom nakon samo jednog dana borbi, ostavljajući Asadovu 24-godišnju vladavinu visjeti o niti.
Intenzivni zvukovi pucnjave čuli su se u središtu Damaska, rekla su u nedjelju dvojica stanovnika, iako nije odmah jasno koji je izvor pucnjave.
U ruralnim područjima jugozapadno od glavnog grada, lokalni mladi i bivši pobunjenici iskoristili su gubitak vlasti da izađu na ulice u činovima prkosa protiv autoritarne vladavine obitelji Assad.
Tisuće stanovnika Homsa izašlo je na ulice nakon što se vojska povukla iz središnjeg grada, plešući i skandirajući “Asad je otišao, Homs je slobodan” i “Živjela Sirija i dolje Bašar al-Asad”.
Pobunjenici su pucali u zrak u znak slavlja, a mladi su kidali postere sirijskog predsjednika, čija je teritorijalna kontrola pala u vrtoglavom jednotjednom povlačenju vojske.
Pad Homsa daje pobunjenicima kontrolu nad strateškim središtem Sirije i ključnim raskrižjem autocesta, odvajajući Damask od obalnog područja koje je uporište Asadove alavitske sekte i gdje njegovi ruski saveznici imaju pomorsku i zračnu bazu. Zarobljavanje Homsa također je snažan simbol dramatičnog povratka pobunjeničkog pokreta u 13-godišnji sukob. Dijelovi Homsa uništeni su iscrpljujućim opsadnim ratom između pobunjenika i vojske prije nekoliko godina.
Zapovjednik Hajat Tahrir al-Šama, Abu Mohamed al-Golani, glavni vođa pobunjenika, nazvao je zauzimanje Homsa povijesnim trenutkom i pozvao borce da ne ozlijeđuju “one koji ispuste oružje”.
Pobunjenici su oslobodili tisuće zatočenika iz gradskog zatvora. Snage sigurnosti žurno su otišle nakon što su spalile njihove dokumente.
Stanovnici brojnih okruga Damaska izašli su prosvjedovati protiv Asada u subotu navečer, a sigurnosne snage nisu htjele ili ih nisu mogle suzbiti.
Građevinske firme angažuju ronioce bez sertifikata. Foto: EPSA-EFE/RUI MINDERICO
Dok nadležni odlažu usvajanje zakona koji bi uredio oblast ronjenja u Crnoj Gori, neobučeni ronioci se sve češće bave opasnim podvodnim građevinskim radovima
Ronjenje se u Crnoj Gori sprovodi bez ikakve kontrole državnih organa, jer ronilačke aktivnosti još uvijek nijesu regulisane crnogorskim zakonodavstvom, tvrde sagovornici BIRN-a.
Oblast ronjenja je do januara 2013. godine bila regulisana Uredbom o vršenju podvodnih aktivnosti u vodama Republike Crne Gore, kada je Ustavni sud Crne Gore proglasio neustavnom jer je donijeta na osnovu Zakona o nadzoru državne granice, koji se odnosio na državnu zajednicu Srbije i Crne Gore.
Pitanje nadzora državne granice je u novembru 2009. uređeno Zakonom o graničnoj kontroli, ali Ministarstvo unutrašnjih poslova u zakon nije unijelo odredbe koje se odnose na nadzor podvodnih aktivnosti.
Iz Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca u Bijeloj (RCUD) tvrde da se više od decenije ronjenje u vodama Crne Gore sprovodi bez kontrole.
“Time je ugrožena bezbjednost luka, marina i infrastrukturnih objekata pod vodom, a hidroarheološki lokaliteti u crnogorskom podmorju ostali su bez zaštite. Na radost savremenih gusara postali su bogati rudnik za pljačke”, kazali su BIRN-u iz Regionalnog centra.
Sagovornici BIRN-a tvrde da se najveće zloupotrebe dešavaju u oblasti komercijalnog ronjenja na kojem se angažuju ronioci bez potrebnih sertifikata, ističući da nadležni ne kontrolišu vađenje podvodnih arheoloških eksponata.
Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori postoji osam sportskih ronilačkih klubova u kojima je registrovano oko 600 sportskih ronilaca. U Crnoj Gori rade tri instruktora ronjenja sa međunarodnim licencama kao i 12 ronilaca koji se bave tzv. komercijalnim ronjenjem koje podrazumijeva deminiranje i podvodne građevinske radove. Komercijalni ronioci rade u Regionalnom ronilačkom centru u Bijeloj, koji je Vlada Crne Gore osnovala 2002. godine.
Ronilac – foto HINA
Ronioci bez licence rade na opasnim poslovima
Sagovornik BIRN-a, koji nije želio da mu se identitet objavi javnosti, kazao je da se u Crnoj Gori sportski ronioci sve češće angažuju na poslovima komercijalnog ronjenja, iako za to nemaju potrebne sertifikate. On tvrdi da građevinske firme za podvodne radove angažuju sportske ronioce jer su im honorari niži od onih koji se time profesionalno bave.
Prema navodima sagovornika BIRN-a to u praksi znači da se na tendere za hidrograđevinske radove javljaju građevinske firme koje ne moraju da zadovolje nikakav dodatni kriterijum u pogledu bezbjednosti ronilaca. Zbog nedostatka zakonske regulative za ronjenje, firme nisu uslovljene da imaju sertifikat za obavljanje podvodnih aktivnosti.
“Firme koje dobiju takav tender često angažuju sportske ronioce, a neki od njih nemaju ni sertifikat ni za tu vrstu ronjenja. Na taj način se ugrožava bezbjednost ronilaca, jer se ne radi o profesionalcima. Međunarodna praksa je da kompanije koje konkurišu za ovakav posao moraju imati zaposlenog komercijalnog ronioca koji jedini može obavljati takve radove“, kazao je sagovornik BIRN-a.
U Crnoj Gori su najbrojniji sportski ronoci koji posjeduju PADI licencu, koja omogućava sportsko ronjenje do 30 metara dubine.
Prema zvanično dostupnim podacima ronilačkih klubova u Crnoj Gori PADI Open Water Diver licenca za sportskog ronioca može se dobiti nakon kursa koji košta od 230 do 350 eura. Dvodnevni kurs podrazumijeva teorijsku obuku, vježbe u bazenu i četiri zarona u more, nakon čega polaznik dobija sertifikat za ronjenje do 30 metara dubine.
Za razliku od sportskog, komercijalno ronjenje zahtijeva znatno bolju obučenost, skuplju opremu kao i međunarodno priznate sertifikate. Obuka za komercijalnog ronioca traje od četiri do sedam mjeseci, nakon čega su polaznici specijalizovani za rad na dubinama do 50 metara.
Predsjednik Ronilačkog saveza Crne Gore, Dušan Jovović, upozorava da u Crnoj Gori ima slučajeva da se sportski ronioci angažuju za podvodne radove, ali da nema reakcije državnih organa jer oblast ronjenja nije zakonski uređena.
“Domaće i strane kompanije angažuju ronioce koji nijesu adekvatno obučeni, zbog njihove izuzetno niske cijene za izvođenje podvodnih radova. Njihove ponude su i do 10 puta niže nego na evropskom tržištu”, kazao je Jovović BIRN-u.
“Jedna od posljedica angažovanja nekvalifikovanih ronilaca su i havarije na podvodnim infastrukturnim objektima, ali i zagađenje mora”, dodao je on.
Pitaju za dozvole kad se desi nesreća
Iz Regionalnog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca pojašnjavaju da nemaju ovlašćenje za izdavanje dozvola za komercijalno ronjenje, jer u Crnoj Gori ne postoji propis koji reguliše izdavanje takvih dozvola.
“Komercijalnim ronjenjem, pa čak i podvodnim deminiranjem se može baviti bilo ko bez ikakve kontrole… Imajući u vidu da ne postoji zakon o ronjenu nije moguće spriječiti bilo koje lice da se bavi komercijalnim ronjenjem. A to uglavnom rade sportski ronioci sa sportskom opremom”, kazali su iz RCUD-a.
“Tek kada se desi neka nesreća, nadležni istražni organi traže procedure koje su propisane evropskim standardima i zakonima”, dodali su.
Prema podacima Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama dostavljenim BIRN-u od januara 2016. godine u Crnoj Gori su zabilježena tri smrtna slučaja u kojima su stradali sportski ronioci dok je jedan ronilac stradao tokom komercijalnog ronjenja.
U avgustu 2016. godine sportski ronilac se utopio u blizini Rosa na ulazu u Bokokotorski zaliv, dok je u avgustu 2019. godine u zalivu Trašte vozač glisera udario ronioca koji je izronio na površinu bez adekvatne oznake.
Prošlog maja na rtu Đerane u Ulcinju stradao je ronilac Andrej Samardžić iz Sutomora, nakon što ga je gliserom udario Ali Ušaku iz Ulcinja. Osnovni sud u Ulcinju je 3. oktobra osudio Ušakua na godinu dana zatvora jer je “ugrozio brodski saobraćaj i doveo u opasnost život i tijelo oštećenog ronioca”.
U prethodnih osam godina jedini smrtni slučaj tokom komercijalnog ronjenja desio se prošlog oktobra kada se tokom vađenja potonule jahte u mjestu Karuč na Skadarskom jezeru utopio ronilac Regionalnog ronilačkog centra Bijela.
Iz Uprave pomorske sigurnosti kazali su BIRN-u da im zakonska regulativa ne omogućava inspekcijski nadzor nad plovnim objektima kao ni kontrolu opreme i dozvola za ronjenje.
“U našim evidencijama nema prijave zbog angažovanja ronilaca bez licence za komercijalno ronjenje. Moguće da su evidentirane u Inspekciji sigurnosti pomorske plovidbe Bar i Kotor i Sektoru granične policije – Regionalni centar Jug”, kazali su iz Uprave.
Iz Inspekcije sigurnosti pomorske plovidbe Bar i Kotor i Sektora granične policije nijesu odgovarali na pitanja BIRN-a.
Ronilac – foto hr turizam
Uredba ukinuta, Vlada odlaže usvajanje zakona
Uredbom o vršenju podvodnih aktivnosti u vodama Republike Crne Gore koja je važila do 2013. godine, bilo je definisano da za podvodne radove može biti registrovana firma sa najmanje jednim zaposlenim instruktorom ronjenja koji posjeduje sertifikat međunarodno priznate ustanove.
I u radnoj verziji zakona o ronjenju koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) predložilo u novembru 2014. bilo je predviđeno da se komercijalnim ronjenjem mogu baviti profesionalni ronioci kao i privredna društva registrovana za obavljanje radova pod vodom i koja imaju zaposlenog profesionalnog ronioca.
Taj predlog zakona povučen je nakon negodovanja ronilačkih klubova i dijela civilnog sektora, koji su upozoravali da predlog MUP-a sputava razvoj turizma jer nalaže svim organizatorima ronjenja da to najave RCUD-u najmanje sedam dana prije zarona.
MUP je u februaru 2014. godine odlučio da povuče predlog i napiše potpuno novi zakon, čiji je nacrt završen u februaru 2019. godine. Tim predlogom zakona predviđeno je da posebna Vladina komisija izdaje odobrenja za ronilačke aktivnosti, dok je inspektorima i ovlašćenim policijskim službenicima omogućeno da oduzimaju odobrenja roniocima koji ne poštuju procedure.
Iz Vlade nijesu odgovorili BIRN-u kada bi predlog zakona mogao biti usvojen.
Jovović smatra da Vlada Crne Gore treba da utvrdi nacrt Zakona o ronjenju ili posebnu uredbu kako bi se uvela pravila u toj oblasti.
“Činjenica da ova oblast kod nas još nije uređena nijednim zakonskim propisom od 2013. godine, potvrđuje da je crnogorsko podmorje “Eldorado” za nelegalne poslove i bogaćenje. U našem moru može da roni ko hoće a da se nikome ne prijavljuje”, kazao je Jovović.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG) u Podgorici i Ministarstvom zdravlja Crne Gore organizovalo je dvadeset prvu Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja „Zaštita djece od uplitanja duvanske industrije”.
Konferenciju u Amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (IBD KCCG) u Podgorici nakon pozdravne riječi
dr Velibora Majića, direktora IBD KCCG, otvorio je dr Aleksandar Radović, direktor KCCG u Podgorici sljedećim riječima:
Uvaženi gosti, cijenjene kolege, Velika mi je čast da vas danas pozdravim ispred Kliničkog centra Crne Gore na otvaranju 21. konferencije o kontroli pušenja koju organizuje Crnogorsko društvo za borbu protiv raka u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i našom ustanovom. Današnji skup koji je posvećen zaštiti djece od duvana i duvanskih proizvoda svjedoči o našem zajedničkom opredjeljenju da gradimo zdraviju budućnost za našu djecu i zajednicu. Društveni zadatak koji smo preuzeli nije lak, ali je neizmjerno važan. Naš ključni cilj danas je da iz Instituta za bolesti djece uputimo snažnu poruku javnosti o opasnostima koje prijete djeci, a koje naizgled počinju kao naivni nestašluci. Svaki korak prema konzumaciji duvanskih proizvoda u mladosti može da vodi ka ozbiljnoj bolesti zavisnosti, sa posljedicama koje, nažalost, često dovode do teških oboljenja, pa čak i smrtnog ishoda. Djeca ne bi smjela da budu u bolnicama zbog problema koje kao društvo možemo da spriječimo. Konzumacija duvana je jedan od tih problema. Pored klasičnih cigareta, danas smo suočeni i sa izazovima elektronskih cigareta, snusa i drugih srodnih proizvoda koji, nažalost, postaju lako dostupni i privlačni djeci. Naša odgovornost je jasna: moramo da djelujemo, da edukujemo i da spriječimo. Posebnu pažnju skrećem na problem pasivnog pušenja. Djeca koja se nalaze u okruženju osoba koje konzumiraju duvan podjednako su ugrožena kao i sami konzumenti. Ovo je realnost koju ne smijemo da zanemarimo. Sva djeca zaslužuju pravo na zdravo okruženje – pravo koje moramo da im osiguramo mi, odrasli. Takođe, želim da istaknem važnost prilagođavanja naših poruka vremenu u kojem živimo. Djeca današnjice neće tražiti informacije u medicinskim publikacijama niti će gledati večernje vijesti, ali znamo da će provesti neko vrijeme na platformama poput TikTok-a, Instagrama i drugih digitalnih kanala. Ako uspijemo da im, na način blizak njihovim interesovanjima, predstavimo sve opasnosti konzumacije duvana, imamo šansu da ih odvratimo od loših izbora. Kreativne digitalne kampanje koje su prilagođene njihovom jeziku mogu da budu naš moćan saveznik. Na kraju, želim da zahvalim Crnogorskom društvu za borbu protiv raka na njihovoj decenijskoj posvećenosti borbi protiv ove bolesti zavisnosti. Njihova predanost, prožeta ličnim pričama i iskustvima, inspiracija je svima nama u daljoj borbi za zdraviju zajednicu. Hvala vam na pažnji i na svakom doprinosu koji ćete dati u ovoj važnoj borbi.
Predavači su bili:
dr Irena Šubarić, generalna direktorka Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore – „Pluća budućih generacija iz perspektive pulmologa”,
prof dr Vesna Miranović, pedijatrica – kardiologica – „Djeca i pušenje”,
dr Velibor Bulatović, internista – pulmolog – „Zaštita dječjih pluća i odupiranje uticaju duvanske industrije” i
Radmila Stupar, psihologica – „Zašto djeca konzumiraju cigarete – psihološki osvrt”.
U Crnoj Gori danas se očekuje postepeno naoblačenje, a od sredine dana u većem dijelu države kiša, saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. U južnim predjelima očekuju se i pljuskovi sa grmljavinom.
Na primorju će kiše biti i prijepodne, a ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla.
Vjetar će biti južni i jugoistočni mjestimično umjeren do jak.
Jutarnja temperatura iznosiće od minus osam do deset, najviša dnevna od četiri do 14 stepeni.
Na Jadranu u ponedjeljak i utorak umjereno i pretežno oblačno, povremeno s kišom, na jugu još i pljuskovima koji mogu biti izraženiji, a u srijedu prestanak oborine i više sunčanih sati. Umjerena i jaka bura, a na jugu još do utorka jugo.
Gracija Stjepcević je dvostruki omladinski svjetski prvak u bućanju. Nakon što je osvojio titulu u krugu mladi Tivćanin je osvojio zlato i u preciznom izbijanju, na Svjetskom omladinskom prvenstvu u bućanju koje je od 3. do 7. decembra održano u Portoriku.
Stjepčević je u finalu bio bolji od reprezentativca Perua. Ovo je Graciji četvrta medalja u Portoriku.
Pored dva zlata ima i dvije bronze, u brzinskom izbijanju i u štafeti sa Mateom Počanićem.
Za malo su mu izostala finala u brzinskoj disciplini gdje je poražen od Slovenca 44-43 i štafeta sa Mateom Počanićem na produženu ruku i dodatno raspucavanje 1 minut bili su bolji Italijani. U regularnom dijelu imali su neriješeno.
Reprezentacija Crne Gore
Podsjetimo, selektor Niko Stjepčević za ovo takmičenje odabrao je ekipu: Boris Vuksanović i Ilija Belan (kategorija do 18 godina) te Gracija Stjepcevic i Mateo Počanić (do 23 godine).
Ovo je svakako istorijski uspjeh mladih crnogorskih bućara koje vodi selektor Niko Stjepčević.
