JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u saradnji sa Ambasadom Meksika u Beogradu organizuje izložbu NAŠA PRAVA NA NAŠIM RIJEČIMA, kao projekat kulturne saradnje Meksiko – Crna Gora, u četvrtak, 6. maja u 12 sati u Staklenoj galeriji kulturnog centra. Izložbu čini 30 radova na kojima je prikazan po jedan član Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, slikom i narativno, na crnogorskom jeziku.
JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotor je svojim programskim aktivnostima, u saradnji sa svojim partnerima, usmjeren na kulturni dijalog među djecom, očuvanje dječijih prava i afirmaciju dječije kulture.
Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro obratila se Optini Tivat za zahtjevom za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za izgradnju objekata nautičkog turizma-marine, zone M2 u nautičko-turističkom centru Porto Montenegro.
U zahtjevu koga potpisuje direktor pravnog sektora Adriatic Marinasa Savo Đurović navodi se da ta kompanija planira da „u narednom peridou započne izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju dijela jednog od gatova kao i projektne dokumentacije za novi objekat ua smještaj carinske ispostave, Policije i Lučke kapetanije u zoni M2 marine Porto Montenegro“.
Zahtjev Porto Montenegra, Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat proslijedio je na dalje odlučivanje Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizam kao organu nadležnom za postupanje za tzv. složene inženjerske objekte među koje spadaju i luke.
Inače, prema Državcnoj studiji lokacije „Sektor 22- Arsenal“ iz 2019. po kojoj se realizuje projekat Porto Montenegro u Tivtu, za sve objekte visokogradnje u prostoru marine (zone M1, M2 i M3) predviđeno je da se može izgraditi ukupno 6.000 kvadratnih metara bruto građevinske povšine objekata ukupne vrijendosti 6,12 miliona eura, a od čega je već pola i realizovano.
Postojeći objekat u kojem je smješten granični prelaz odmosno prostorije policije, carinske ispostave i Lučke kapetanije u Porto Montenegru nalazi se na korenu mula 3 marine i predstavlja rekonstruisani tehnički objekat ostao još iz vremena vojnog brodogradilišta Arsenal. Ovaj prizemni objekat površine je 200-tinjak kvadrata. Prema DSL, na njegovom mjestu treba da se gradi mamutski novi objekat mješovite namjene, sa prizemljem i pet spratova, površine u osnovi 991 kvadrat, odnosno ukupne bruto-građevinske površne čak 5.971 kvadrat. Na aktuelnoj neizgrađenoj obali mula 3 do ovoga, dalje prema mulu 5, autori DSL ucrtali su i još jedan, nešto malo manji objekat spratnosti P+5, ukupne površine 3.173 kvadrata, takoše mješovite namjene. Ukiliko s enjihovca gradnja i realzijue to će biti prvi slulaj u Tivtu i Boki da su se nove mamutske poslovno-stambene zgrade napravile direktno na mulima i operativnoj obali nekadašnje lučko-brodogradilišne infrastrukture koja je građena još za vrijeme Austrije ili SFRJ.
Premijer Zdravko Krivokapić boravio je danas u radnoj posjeti Brodogradilištu Bijela sa ministrom Ratkom Mitrovićem i ambasadorom Francuske Kristijanom Timonijeom.
“Nakon godinu i po pauze, brod je konačno spreman za izvoz grita u Španiju”, saopštio je predsjednik Vlade.
Naglasio je kako je izuzetno važno što su nastavili sa dekontaminacijom te lokacije, te kazao da se nadaju da će taj prostor ubrzo biti bez opasnog otpada i kontaminiranog zemljišta.
“Zahvaljujući naporima Vlade ovaj posao je završen na zadovoljstvo Svjetske banke, renomirane francuske kompanije Valgo i Vlade Crne Gore. Nastavljamo da radimo na unapređenju životne sredine i učinićemo sve da Crna Gora bude suštinski ekološka država, a ne samo deklarativno”, saopštio je Krivokapić.
Vrlo je važno što smo nastavili sa dekontaminacijom ove lokacije i nadamo se da će ovaj prostor ubrzo biti bez opasnog otpada i kontaminiranog zemljišta. 2/3 pic.twitter.com/9RSWzmxFqj
— Zdravko Krivokapić (@profKrivokapic) May 4, 2021
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 03. maja 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1018 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovan 95 novopozitivnih slučajeva infekcije kovida19.
Novooboljeli su iz:
Podgorice 37
Nikšića 13
Bijelog Polja 11
Pljevalja 8
Danilovgrada 5
Rožaja 5
Bara 4
Mojkovca 4
Tivta 2
Andrijevice 2
Budve 1
Cetinja 1
Ulcinja 1
Tuzi 1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz Bijelog Polja (3), Podgorice (2), i Nikšića (1), od kojih je najmlađi imao 66, a najstariji 93 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1516.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 200 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2085.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 97813.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović je održao sastanak sa predstavnicima stanovnika naselja „7. jul“, kako bi sa njima razgovarao o preduzimanju prvih konkretnih aktivnosti u cilju rješavanja, njihovog decenijama starog stambenog problema.
Zemljište na kojem se nalazi ovo neformalno naselje, dom za 35 porodica – pripadnika RE populacije, u privatnom je vlasništvu Žan Luk Dumortijea i vlasnik se poziva na pravo da slobodno raspolaže svojom imovinom.
„Ono što lokalna uprava želi jeste trajno rješenje vašeg stambenog problema i stvaranje pretpostavki da vlasnik ovog zemljišta njime može raspolagati, jer na to ima legitimno pravo.“ – rekao je Komnenović. „Mi trenutno radimo na lociranju zemljišta koje je u opštinskom vlasništvu, a koje može biti ulog Opštine u realizaciji projekta stambenog zbrinjavanja vaših porodica. Obraćamo se humanitarnim organizacijama, međunarodnim subjektima, kako bismo došli do organizacija zainteresovanih da realizuju ovaj projekat, uz podršku opštine“.
Na pronalaženju rješenja aktivno rade menažerka opštine Tivat Patricia Pobrić i sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja. „Važne su nam precizne evidencije broja stanovnika, broja porodica, objekata u samom naselju, kako bismo mogli djelovati i tražiti odgovarajuća rješenja“ – naglasila je Pobrić.
Jedna od tuivatskih favela – naselje 7.jul u Bonićima
Predstavnici stanovnika ovog naselja iskazali su zahvalnost predsjedniku opštine što sa njima otvoreno razgovara na ovu temu, pa su sa njime podijelili svoje viđenje problema i izrazili volju da sarađuju kako bi se zajedničkim djelovanjem stvorili preduslovi za njegovo rješavanje. Na sastanku je dogovoreno formiranje komisije koju čine predstavnici opštine i stanovnici naselja „7.jul“ koji će raditi na izradi preciznih evidencija i koji će koordinirati sve aktivnosti na terenu. Postignuta je saglasnost da se u rješavanje ovog pitanja uključe i preduzeća u kojima radi dio stanovnika naselja „7.jul“, ali i nadležno ministarstvo Vlade Crne Gore.
Sastanku su prisustvovali Samir Jaha u ime NVO „Mladi Romi“ i Džafer Brahimi u ime lokalne NVO „Udruženje Egipćana“.
Prostor nekadašnjeg poljoprivrednog dobra „Montepranzo“ trenutno je najveći ekološki problem Tivta, budući da se ova lokacija duže vrijeme unazad koristi kao deponija raznog materijala.
Rečeno je to „Vijestima“ u Opštini Tivat, a iz administracije gradonačelnika Željka Komnenovila (Narod pobjeđuje) najaili su da će već narednih dana početi faznu uklanjanje dijela otpada sa te lokacije.
Građanska lista „Narod pobjeđuje“ koja je trijumfovala na lokalnim iznorima u Tivtu 30.avgusta prošle godine i danas je okosnica koalicije triju građanskih listi koje čine aktuelnu tivatsku vlast, u predizbornoj kampanji je riješavanje pitanja bivšeg poljoprivrednog dobra isticala kao jedan od svojih prioriteta. Oni su obećali da će nova lokalna vlast sa NP na čelu insistirati na promjeni važeće planske dokumenttacije koja ogromni zemljišni kompleks pored piste tivatskog aerodroma definiše kao prostor za turizam i izgradnju golf terena, te na vraćanju poljoprivredne namjene tom zemljištu, njegovoj restituciji pravim vlasnicima-mještanima Tivta, te da se onda na zdravim osnovama i uz učešće zainteresovanih investitora, tu ponovno pokrene organizovana poljoprivredna proizvodnja u kojoj je nekadašnja poljoprivredna firma „Boka“ svojevremeno bila vrlo uspješna i poznata u zemlji, regionu, ali i u inostranstvu.
Do sada se međutim, u tom pravcu malo što učinilo, a realizaciju obećanja nove tivatske uprave dodatno je otežala činjenica da je bivša lokalna DPS-SD-HGI vlast u mjesecima prije izbora, dozvolila preduzeću Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ iz Budve da na nekadašnjim povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima poljoprivrednog dobra deponuje preko 14 hiljada kubika iskopa i šuta od izgradnje nedostajućeg krakaregionalnog vodovoda za Herceg Novi kroz teritoriju opštine Tivat.
Iz Opštine su „Vijestima“ rekli je trenutmo na prostoru nekadašnjeg poljoprivrednog dobra „evidentirana velika deponija zelenog otpada i deponija koja je posljedica radova na izgradnji kraka regionalnog vodovoda za opštinu Herceg Novi.“
„Opština Tivat je imala obećanja investitora ovih radova – JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ iz Budve da će lokacija biti sanirana, međutim sve je ostalo na obećanjima, koja nisu ispunjena. Predsjednik Opštine je tražio pismeno izjašnjavanje DOO „Komunalno-Tivat“ povodom okolnosti da je na prostor bivšeg poljoprivrednog dobra istovareno preko 10.000 tona građevinskog šuta i zemlje od strane izvođača radova, firme „Indel inžering“ iz Nikšića. Iz Komunalnog su odgovorili da je čitav posao obavljen na osnovu pismenog odobrenja bivšeg menadžera opštine Tivat (Marka Petričevića iz DPS-a – prim.aut.) i istakli da je materijal deponovan na parcelu koja nije predmet zakupa Komunalnog preduzeća.“- rečeno nam je u kabinetu gradonačelnika Komnenovića.
Objašnjavaju da kje prema njihovim nalazima, JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ na čijem je inače čelu Goran Jevrić, koordinatir ispred centrale DPS za Tivat, dopisom pred početak radova na izgradnji nedostajućeg dijela vodovoda za Herceg Novi, dopisom pozvalo na razgovore tadašnje opštinsko DPS-SD-HGI rukovodstvo obavilo ih sa njima i predstavnicima Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crna Gore.
„Kako su istakli u dopisu, Opština Tivat je tada tražila navodno „saniranje deponije“ deponovanjem građevinskog šuta iz iskopa, koje je vršio Indel inženjering, zbog ptica koje ugrožavaju avione što saobraćaju ka Tivtu. Sadašnje stanje je da imamo veliko nelegalno odlagalište otpada koje se nalazi u neposrednoj blizini tivatskog Aerodroma, koje stvara ružnu sliku prije svega za turiste koje u Tivat stižu avionom i koje je devastiralo poljoprivredno zemljište koje je u privatnom vlasništvu i koje podliježe restituciji. Obzirom da smo sagledali stanje i posjedujemo izjašnjavanja Komunalnog preduzeća i Regionalnog vodovoda, preduzećemo pravne radnje u cilju uklanjanja ove nelegalne deponije.“- naveli su iz kabineta Komnenovića.
Inače, na prostoru gdje je uz amin prethodnog DPS rukovodstva Tivta Regionalni vodvod napravio najveću divlju deponiju građevinskog otpada u Tivtu, uopšte nije postojalo nikakvo nelegalno odlagalište smeća i tu se nisu okupljale ptice koje bi bile prijetnja za sigurnost saobraćaja na obližnjem aerodromu Tivat, već je ta problematična lokacija značjano dalje prema istoku i nalazi se uz ili čak preko administrativne granice opština Tivat i Kotor. Iako su nelegalnim depomovanjem hiljada tona građevinksog otpada na prostoru nekadašnjeg poljoprivrednog dobra od strane Regionalnog vodovoda i bivšeg rukovodsstva Opštine Tivat počinjena brojna krivična djela, ni Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, ni Specijalno državno tušilaštvo u Podgorici, do danas nisu pokazali interes da se na adekvatan način pozabave ovim ekološko-političkim kriminalnim skandalom. Iz aktuelnog rukovodstva Tivbra međutim, nadu polažu u promjene koje bi trebalo da donesu novu tužilaki zakoni čije se skoro usvajanje najavljuje.
„Put da pravde je dugačak, ali dostižan. Sačekaćemo reformu pravosudnog sistema u Crnoj Gori jer je to objektivna prepreka za evidentiranje i sankcionisanje odgovornih.Tražićemo i neophodnu pomoć u rješavanju ovog problema od Ministarstva ekologije, prostornog planniranja i urbanizma. Cilj nam je da se u novoj prostorno-planskoj dokumentaciji ovom prostoru vrati prvobitna namjena poljoprivrednog zemljišta, što zahtijeva uklanjanje deponovanog materijala, a što predstavlja veliku bruku i za tivatsko DOO Komunalno, ali i za opštinu Tivat.“- istakli su iz Opštine.
Najavili su i da će deponija zelenog i drugog otpada koja se takođe nalazi na prostoru bivšeg tivatskog poljoprivrednog dobra akoju je napravilo Komunalno preduzeće, ono samo ubrzo ukloniti. Taj deponovani materijal će biti odvožen kamionima na odgovarajuću deponiju kod Cetinja.
“Namjeravamo da, nakon što budemo aktivno participirali u budućoj lokalnoj vlasti, uz sve raspoložive pravne mogućnosti, iniciramo raskidanje privatizacionog ugovora Bolnice Meljine sa Atlas grupom i ovu, nekada važnu zdravstvenu instituciju, vratimo u okrilje javnog zdravstva u Herceg Novom“, saopštio je danas nosilac liste Crno na bijelo – Može Bokeški dr Draško Rašković.
Prema njegovim riječima, prvi sljedeći potez te koalicije bio bi jačanje bolnice što kadrovski, što materijalno. ,,Naš Novi je samo prije par decenija bio visokorangiran u zemlji i okruženju sa sigurno najviše zdravstvenih radnika po broju stanovnika, a renomirana Vojna bolnica Meljine je taj mozaik upotpunjavala. Na žalost svih nas danas imamo bolnicu koja je blijeda sjenka nekadašnje i jedva uspijeva da zbrine mali broj naših sugrađana. Svu tragediju njenog propadanja još više je istakla pandemija koronavirusa, zbog čega teže oboljele iz našeg grada transportujemo u bolnice u Baru i Kotoru”, navodi dr Rašković.
On je podsjetio da istorija propadanja Bolnice Meljine započinje odlukom DPS vlade iz 2010. godine da se krene u njenu privatizaciju. ,,Iako su se za kupovinu bolnice tada interesovali ozbiljni kupci iz inostranstva, koji su već posjedovali ovakve ustanove, Vlada je donijela odluku da se privatizacioni ugovor sklopi sa Atlas grupom koja je u svom sastavu, kao jedinu medicinsku ustanovu, navela privatnu bolnicu u Kraljevu a koja je u suštini postojala samo na papiru. Bolnica je kupljena za obveznice kojima je neposredno pred kupovinu volšebno porasla vrijednost. Već tada je bilo jasno da iza te privatizacije ne stoji volja za unaprijeđenjem zdravstvenog sistema grada, regije i države, već namjera da se uništavanjem bolnice, što bi u krajnjem vodilo njenom zatvaranju, dođe do atraktivnog građevinskog zemljišta”.
Nosilac liste Crno na bijelo – Može Bokeški napominje da su mnogi ugledni kadrovi bolnice, uvidjevši u kom pravcu teče proces, napustili tu ustanovu. ,,Od toga aprila 2010. do danas, proces osipanja kadra se nastavio i sada je bolnica po tom pitanju u krajnje nezavidnom položaju. Novi vlasnik od samog početka nije ispunjavao uslove iz privatizacionog ugovora a bolnica je koliko-toliko funkcionisala dok su postojale zalihe sanitetskog materijala i ostalih potrepština koje je ostavila vojska”.
Dr Draško Rašković je još kazao da je proces raskidanja ugovora sa Atlas grupom mogao biti pokrenut mnogo ranije. ,,To je svima jasno. Nažalost, osim zaposlenih, i par desetina građana, nije bilo veće podrške u cilju rješavanja nastalog problema. Lokalna uprava se uključivala sporadično, uglavnom u predizbornim kampanjama, ali bez jačeg angažmana”.
Cilj koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, kako ističe njen nosilac, je da problem bolnice Meljine konačno dobije svoje rješenje. ,,Vratićemo bolnicu gradu i državi, a odgovorne, poput DPS-ovog ministra Budimira Šegrta, koji je već krivično sankcionisan, privešćemo licu pravde. Za Herceg Novi u kojem zdravstvo zauzima važno mjesto u razvoju grada. Herceg Novi može bolje. Crno na bijelo, može Bokeški”, zaključio je on.
Prva brodska kompanija koja je potvrdila ticanje brodova na kružnom putovanju u luci Gruž u 2021. godini je MSC Cruises. Dolazak njezinog prvog broda na kružnom putovanju dogovoren za jun 2021. godine, priopćili su iz Lučke uprave Dubrovnik.
Napominju kako je Hrvatska u ožujku ove godine ukinula sve prepreke za uplovljavanje brodova na kružnim putovanjima, a nakon poboljšanja epidemiološke situacije, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, danas je održao završni operativni sastanak s predstavnicima MSC Cruises, prenosiOtvoreno more
– Na sastanku je dogovoreno kako će tijekom sezone biti ukupno 36 uplovljavanja, a prvo od njih dogovoreno je za 11. juna 2021. godine. Tog će dana uploviti brod MSC Orchestra, koja će nakon tog dana imati još 19 uplovljavanja u luku Gruž. Drugi brod iste kompanije MSC Splendida prvi će put uploviti 14. juna 2021. te Dubrovnik posjetiti još 15 puta tokom sezone.
Koristimo priliku naglasiti da, osim MSC Cruises, ove se godine u gruškoj luci očekuju i uplovljavanja brodova nekoliko drugih kruzing kompanija. S njima su dogovori u završnoj fazi te će po njihovom zaključenju, u narednih nekoliko dana, o tome biti obaviještena i javnost. Kao i do sada, a ne samo za vrijeme pandemije kad je izravno pogođeno cijelo gospodarstvo, Lučka uprava
Dubrovnik ulaže velike napore u cilju postizanja kvalitete organiziranosti prihvata brodova na kružnim putovanjima, a sve u skladu s epidemiološkim i zakonskim odrednicama, tražeći najbolje rješenje za sve sudionike ovog vida turizma – priopćili su iz Lučke uprave.
Meksiko – Ekipe hitne pomoći i vatrogasci pretražuju ruševine u potrazi za preživjelima (EPA)
Petnaest ljudi je poginulo i 70 je ozlijeđeno u Ciudadu de Mexicu kad se nadvožnjak na kojem su bili vagoni podzemne željeznice djelomično srušio na cestu u ponedjeljak navečer, rekle su vlasti.
Dramatičan videosnimak emitiran na lokalnom kanalu Milenio TV pokazuje kako se nadvožnjak metroa linije 12 ruši s vagonima na njemu, prenosi Hina.
Prema prvim podacima u nesreći je poginulo 15 ljudi, a 70 je ozlijeđeno, objavila je gradska agencija za upravljanje rizicima i civilnu zaštitu.
Gradonačelnica Ciudada de Mexica Claudia Sheinbaum obišla je mjesto nesreće i na Twitteru napisala: “Nažalost ima mrtvih i ozlijeđenih, pomažu vatrogasci i osoblje javne sigurnosti. Uključeno je više bolnica. Uskoro ćemo dati više informacija”.
Potraga za preživjelima
Druge snimke na televizijskim stanicama i društvenim medijima pokazuju ekipe hitne pomoći i vatrogasce koji pretražuju ruševine u potrazi za preživjelima.
Linija 12 podzemne željeznice izgrađena je kad je ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard bio gradonačelnik Ciudad de Mexica.
“Ovo što se danas dogodilo užasna je tragedija. Moja solidarnost sa žrtvama i njihovim porodicama”, napisao je Ebrard na Twitteru.
“Naravno, uzroci se moraju istražiti i definirati odgovornosti. Ponavljam da stojim na raspolaganju vlastima da pomognem u svemu što je potrebno”, dodao je bivši gradonačelnik.
Omiš – Umjesto kućnog ureda u vrijeme lockdowna – apartman s pogledom na more, ideja je koju je smislila i provodi Njemica Alexandra Horvat, koja klijentima nudi jedinstven doživljaj rada „od kuće“ – u Hrvatskoj, piše Deutsche Welle.
Višesatno sjedenje za kompjutorom drukčije je kada kulisa iza monitora nije obični zid već beskrajno morsko plavetnilo, kaže 28-godišnji Norman Bertram koji je ured u Hannoveru zamijenio Marušićima kod Omiša.
„Ovo je divno, ovdje sam već četiri sdedmice. S obzirom da je Njemačka u kompletnom lockdownu samo sjediti ovdje i promatrati more svaki dan bez obzira na posao jako je opuštajuće. Najviše mi se sviđa sloboda kretanja i što je sve blizu. Jučer sam se spustio do plaže, malo sunčao i kupao“, objašnjava Norman.
Ono što je Norman iskusio, ideja je Alexandre Horvat. Nakon što se iz Njemačke odlučila preseliti u Hrvatsku spojila je kaže, ono što Hrvati „imaju pred nosom, a ne cijene dovoljno“.
„U ovo vrijeme korone koncept neklasičnog ureda je ono što mnogima treba. Sama sam vidjela kako je boravak ovdje pozitivno utjecao na mene i moju obitelj, pa sam pomislila: zašto to ne pretočiti u projekt od kojega bi svi imali koristi? Čvrsto vjerujem da je ovo nešto što će zaživjeti i nakon Covida, jer budućnost je u mobilnom poslovanju, kada će rad i odmor biti usko povezani“, objašnjava Alexandra.
Od ideje do realizacije nije prošlo dugo. Kupila je kuću u Mimicama povezala se s lokalnim iznajmljivačima, koji su prepoznali prednost projekta. Kako apartmani ne bi stajali prazni izvan sezone, nude ih po nižoj cijeni, a Alexandra i njezin tim organiziraju uredsku opremu koju instaliraju na licu mjesta, te cijelu logističku potporu od hrane, izleta, wellnessa, liječnika i svega ostalog što netko od gostiju poželi.
„Najbitnije je da mladi ljudi dobivaju priliku za rad, učenje i napredovanje“, objašnjava Alexandra Horvat napominjući da je nakon preseljenja prvo primijetila velik broj mladih bez perspektive koji samo misle na odlazak iz Hrvatske. Željela je pokazati da se svugdje mogu stvoriti uvjeti za pristojan život uz malo volje i truda, pogotovo kada se radi o IT branši.
„Ponešto znam o hrvatskom mentalitetu, moj suprug je polu-Hrvat rođen i odrastao u Njemačkoj, no godinama smo dolazili u Hrvatsku na odmor, tako da mi je sve poznato“, kaže Alexandra.
Smatra kako je za malu lokalnu zajednicu poput one u Omišu gdje je odlučila osnovati svoju bazu, zapošljavanje petero mladih ljudi velika stvar.
Da je koncept uspješan potvrđuju upiti i rezervacije firmi i samostalnih klijenata ne samo iz Njemačke, već i iz SAD-a, Irske, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Rusije. Kako će se stvari dalje odvijati ovisi o svakoj državi i ograničenjima koja su tamo trenutno na snazi.
„Moj cilj je svoje znanje i kontakte prenijeti na svoje suradnike kako bi se što prije osamostalili i sami nastavili dalje širiti započeti projekt, te tako i drugima pružiti priliku za daljnje zapošljavanje“, zaključuje Alexandra Horvat.
