U skladu sa planom restrukturiranja, potrebna je u što kraćem roku izvršiti proces dokapitalizacije Instituta Dr Simo Milošević u Igalo. Zato će Ministarstvo zdravlja, kao predstavnik Vlade Crne Gore i manjinski akcionar sa značajnim učešćem HTP Vile Oliva, preuzeti korake u cilju otkupa akcija manjinskih akcionara na način propisan Zakonom o preuzimanju akcionarskih drustava.
Informaciju o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija emitenta Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević Igalo, Vlada je usvojila na poslednjoj sjednici.
U Informaciji se navodi da je proces dokapitalizacije potrebno sprovesti u što kraćem roku, kako bi se zaštitili interesi Insituta Igalo.
– Ministarstvo zdravlja kao predstavnik Vlade Crne Gore i manjinski akcionar sa značajnim učešćem HTP Vile Oliva preuzeće korake u cilju otkupa akcija manjinskih akcionara na način propisan Zakonom o preuzimanju akcionarskih drustava. Takode, Institut Igalo će preduzeti neophodne korake u cilju realizacije same dokapitalizacije te shodno Zakonu o privrednim društvima nakon otkupa akcija pokrenuti i postupak dokapitalizacije – saopšteno je.
Samim tim, Vlada je prihvatila tekst ugovora o zajedničkom djelovanju između Vlade Crne Gore, Razvojne banke Crne Gore, Fonda za zdrastveno osiguranje Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i manjinskog akcionara HTP Vile Oliva i prihvatila Odluku da navedeni akcionari, izvrše preuzimanje društva.
Čitatalac portala Boka News-a dostavio nam je fotografije sa pješčana plaža Rtac (Bolnička plaža) u Risnu na kojima se vidi prisilna reciklaža od N.N. lica koji paljenjem kablova odvajaju žičane elemente kako bi ih prodali na otpad.
Mještani upozoravaju na visoke temperature i odluku o zabrani loženja vatre na otvorenom, kao i na ekološki incident jer obala i plaža nijesu mjesto za takve aktivnosti.
Spasioci su rano 6. jula tragali za 27 djevojčica koje su nestale iz ljetnjeg kampa pored rijeke u Teksasu, nakon što su bujne kiše izazvale razorne poplave u kojima je poginulo najmanje 50 ljudi u toj američkoj državi.
Višestruka upozorenja na poplave ostala su na snazi širom centralnog Teksasa nakon što je voda prodrla u naselja, a reka Gvadalupe je porasla za osam metara za samo 45 minuta.
Letnji kamp okruga Ker, gde su stotine ljudi boravile, bio je u neredu, sa ćebadima, plišanim medvedićima i drugim stvarima prekrivenim blatom.
“Pronašli smo 43 preminule osobe u okrugu Ker. Među preminulima ima 28 odraslih i 15 dece”, rekao je Lari Leita, šerif regiona pogođenog poplavama.
Šefica Ministarstva za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem rekla je da se američka obalska straža “probija kroz oluje” kako bi evakuisala ljude.
Šef Odeljenja za vanredne situacije Teksasa Nim Kid rekao je da ekipe iz vazduha, zemlje i vode pretražuju duž reke Gvadalupe tražeći preživele i tela poginulih.
Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da je nastavak potrage tokom cijele noći neophodan jer se “svaki sat računa”.
Poplave su počele 4. jula.
Nacionalna meteorološka služba (NWS) upozorila je da se prognozira još kiše i da “prekomerno oticanje može dovesti do poplava rijeka, potoka, reka i drugih niskih i poplavama sklonih lokacija”.
Bujične poplave, koje se javljaju kada tlo nije u stanju da apsorbuje bujne padavine, nisu neuobičajene.
Ali brojni naučnici kažu da su poslednjih godina klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem uticale da ekstremne vremenske prilike poput poplava, suša i toplotnih talasa budu češće i intenzivnije.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug“ su juče, u saradnji sa službenicima republičke inspekcije rada, turističke i sanitarne inspekcije, kontrolisali poslovanje ugostiteljskih objekata, kao i kontrolu operativno interesantnih lica i njihovog boravka u ugostiteljskim objektima, sa akcentom na pronalazak i oduzimanje nedozvoljenih predmeta i ilegalnih supstanci.
Iz Uprave policije je saopšteno da je ovom prilikom izvršena pojačana kontrola i pregled gostiju u ugostiteljskim objektima u Kotoru i Tivtu, na lokacijama Opatovo, Obala Đuraševići, Prčanj, Perast, Sveti Stasije i Dobrota.
Panorama Tivta – foto Anton Marković – Boka News
Navode da je polcija u Tivtu kontrolisala ugostiteljske objekate, sa akcentom na kontrolu operativno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa.
“Tom prilikom su u dva objekta kontrolisana operativno interesantna lica R.S, D.J. i Đ.S, kao i I.M. sa Cetinja sa kojim se u društvu nalazio N.J. iz Tivta”, piše u saopštenju policije.
Kako bi utvrdili regularnosti poslovanja, uz asistenciju policije, izvršen je obilazak ugostiteljskih objekata gdje su nadležne inspekcije utvrdile nepravilnosti u radu kod četiri objekta u Kotoru, zbog čega su pravnim licima izdati prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 6.600 eura, a utvrđeno je i da radnici u objektima nijesu imali sanitarne knjižice.
Iz Uprave policije najavjuju da će službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” u saradnji sa nadležnim inspekcijama, nastaviti sa planskim proaktivnim djelovanjem i represivnim aktivnostima usmjerenim na održavanje stabilnog javnog reda i mira, otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala.
“Poseban akcenat stavlja se na podizanje nivoa bezbjednosti tokom ljetnje turističke sezone, kako bi se domaćim i stranim turistima obezbijedio siguran i prijatan boravak na crnogorskom primorju, te osigurali uslovi za zakonito i bezbjedno poslovanje ugostiteljskih objekata”, dodaju u saopšštenju.
Abazović: Borićemo se za restituciju i vraćanje zemlje ljudima koja im je oduzeta u nekom drugom sistemu
Predsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović ponovo je izabran na tu funkciju, odlučeno je na Kongresu partije koji je sinoć održan na Lovćenu.
Na Kongresu GP URA, na kojem je proslavljeno i 10 godina partije, za potpredsjednike su izabrani Ana Novaković Đurović, Milena Vuković i Blažo Rađenović.
Abazović se, kako je saopšteno iz URA-e, zahvalio prisutnima na podršci, ističući da je to pokazatelj da URA ima mnogo prijatelja.
On je kazao da se za deset godina postojanja svašta izdešavalo kada je URA u pitanju.
„Bili smo sa građanima na ulici, bili smo sa građanima na protestima, bili smo sa građanima gdje su se branile rijeke, bili smo sa građanima gdje su se branile plaže, bili smo sa građanima gdje se branio prostor, bili smo na svakom mjestu gdje se činila nepravda. I za sve to vrijeme stekli smo mnogo neprijatelja, ali i prijatelja“, rekao je Abazović.
Kako je naveo, od osnivanja 14. marta 2015. godine, pa do danas, uvijek su se vodili samo jednom maksimom – da budu na braniku države.
„Mnogi nas nijesu razumjeli, mnogi nas ni danas ne razumiju, ali naša ideja je superiorna i ona se ne ogleda ni u brojevima, ni u mandatima, ni u opoziciji, ni u vlasti. Ona se ogleda u onome što jedno društvo stvara kroz istoriju”, poručio je Abazović.
Abazović je najavio da sa Kongresom počinje i predstavljanje novog programa URA-e za razvoj Crne Gore pod nazivom “Crna Gora 365″.
„Mi predstavljamo viziju Crna Gora 365. Pozivam sve ljude dobre volje da podrže takvu ideju, da budu dio jedne nove vizije. Sad je vrijeme da zajedno pomognemo Crnoj Gori“, rekao je Abazović.
On je naveo da je čišćenje države od korupcije samo prvi korak ka jačanju ekonomije.
„Naša vizija je nedvosmislena i jasna, i odvijaće se u nekoliko glavnih pravaca – prvo bezbjednu i pravednu, drugo za ekološku Crnu Goru, treće – za Crnu Goru socijalne pravde, četvrto, za Crnu Goru kao turističku destinaciju 365 dana i peto – za Crnu Goru koja ima ekonomiju i koja pospješuje bogatstvo pojedinca“, rekao je Abazović.
On je istakao da će se boriti za restituciju i vraćanje zemlje ljudima koja im je oduzeta u nekom drugom sistemu.
„Ko želi da radi pošteno, časno, u skladu sa zakonom i u skladu sa interesima Crne Gore, ko god bude na tom putu, naš je partner. Ko god ne bude na tom putu, bićemo njegovi najveći i najljući kritičari, kao što smo to do sada bili, i kvarićemo im planove“, poručio je Abazović.
On je dodao da vjeruje i da je siguran da će građani promijeniti aktuelnu Vladu na sljedećim izborima.
„Siguran sam da će nova vlada Crne Gore biti jaka, da će ideja URE u njoj biti dominantna, a URA u njoj jedan od važnih faktora”, poručio je Abazović.
Kako je kazao, svaki uspjeh koji je URA postigla bio je uspjeh Crne Gore.
„Svaki put kad URA nije uspijevala, gubila je Crna Gora, ali lako je za URU“, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, danas u Crnoj Gori raste ekstremna politika.
„Nažalost, vraćamo se na staro. Mislili smo da smo taj put završili 2023, kad je taj tzv. politički centar uspio da napravi istorijski rezultat. Svi koji su ga upropastili, neka im služi na čast. Ljudski je griješiti, ali je još više ljudski da se u tim greškama ne ponavljamo”, kazao je Abazović.
U saopštenju se navodi da je, pored delagata i simpatizera URA-e, Kongres okupio i brojne goste, predstavnike gotovo svih partija crnogorske političke scene, ali i iz čitavog regiona i brojnih zemalja Evrope.
Abazović je dodijelio plakete u znak zahvalnosti istaknutim predstavnicima partije, ali i građanskim aktivistima i naučnicima koji daju nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore u svim njenim segmentima.
Državljanin Sjedinjenih Američkih Država, A.K. (29), uhapšen je sinoć u Kotoru nakon što je izazvao saobraćajnu nezgodu, odbio alkotestiranje i fizički napao policijskog službenika, saopštila je Uprava policije.
Incident se dogodio oko 21 čas na magistralnom putu Risan–Kotor, u mjestu Ljuta, kada je A.K, upravljajući vozilom iz pravca Risna ka Kotoru, ostvario kontakt s parkiranim automobilom. Po dolasku saobraćajne patrole na lice mjesta, utvrđeno je da je upravo A.K. izazvao nezgodu.
Prilikom policijske kontrole, strani državljanin je odbio da se podvrgne alkotestiranju, a zatim laktom udario jednog od policajaca u predjelu glave. Tokom daljeg privođenja, pružao je aktivan otpor, uslijed čega je policijski službenik zadobio i povredu ručnog zgloba.
U Kliničko-bolničkom centru Kotor ljekari su policajcu konstatovali lake tjelesne povrede, a on je upućen na dalje liječenje.
O cijelom događaju obaviješten je dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je naložio da se A.K. liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. On će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužilaštvu.
Znanstvenici Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB) u sklopu projekta POLLMAR (Pelud u Jadranskom moru) istražuju tajnu žutih mrlja na morskoj površini i kako klimatske promjene mijenjaju Jadran.
U šibenskom kanalu, na morskoj istraživačkoj postaji Martinska, znanstvenici redovito prate koliko peludi dolazi u more, kako se ponaša, kakve tvari otpušta i, što je najvažnije, kako utječe na život u moru. Iako će većina ljudi pomisliti na cvjetanje mora, znanstvenici imaju drugo objašnjenje:
„Znanstveni scenariji jasno predviđaju da kako atmosferski CO₂ raste, tako se produljuje sezona oprašivanja, biljke stvaraju više peludi, a zrak nosi te mikroskopske čestice sve dalje do mora. U sklopu ovog projekta u suradnji s brojnim partnerima iz Hrvatske, Portugala i Poljske, naš je cilj razumjeti što se događa kad pelud iz zraka dospije u more i zašto je to važno baš sada, u vrijeme klimatskih promjena,“ objašnjava dr. sc. Slađana Strmečki Kos, koordinatorica projekta.
Pelud nije samo „žuti pokrivač“. Svako zrno nosi sa sobom organske spojeve, mikroonečišćenja, pa čak i hranjive tvari koje mogu poremetiti prirodnu ravnotežu. U posebno osjetljivim područjima poput srednjeg Jadrana, gdje more prirodno ima malo hranjivih tvari, takav dodatak može potaknuti iznenadne i neželjene promjene, poput prekomjernog rasta mikroorganizama na dnu hranidbenog lanca.
Klimatske promjene, više temperature, dulja vegetacijska sezona – znače više peludi u zraku. A više peludi znači više žutih mrlja na moru.
Znanstvenici upozoravaju da će Jadran u budućnosti sve češće biti prekriven ovim žutim slojem i to ne zato što je more zagađeno, već zato što prirodni ciklusi ulaze u novo, nepoznato poglavlje. Zato je ključno da na vrijeme pratimo i razumijemo što se događa.
POLLMAR je prvi znanstveni projekt u Hrvatskoj, i među rijetkima u Europi, koji sustavno istražuje utjecaj peludi na more. Tim okuplja stručnjake iz atmosferske kemije, aerobiologije, oceanologije i biogeokemije mora. Zajedno s kolegama s Biološkog i Kemijskog odsjeka PMF-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, kao i sa Sveučilišta u Portu, Portugal, te Instituta za znanosti o Zemlji, Sveučilište Šleske u Poljskoj grade znanstvenu sliku koja će nam pomoći da bolje upravljamo morem koje volimo i o kojem ovisimo.
Iako su slični utjecaji peludi na jezera i rijeke već poznati, o utjecaju peludi na more dosad se gotovo ništa nije znalo. POLLMAR tu donosi pravu znanstvenu novost: pokušava povezati kopno i more kroz put peludi – od biljke do atmosfere, od oblaka do površine mora.
Jedan od ciljeva projekta je i identifikacija onečišćujućih tvari koji se vežu za peludna zrnca u zraku i ulaze u more zajedno s njima. Riječ je o potencijalno štetnim tvarima koje bi mogle djelovati na zdravlje mora, ali i na ljude – posebno u priobalnim područjima.
„Očekujemo da će rezultati istraživanja i podaci koje dobijem u sklopu projekta omogućiti precizniju procjenu ekoloških rizika peludi i pomoći u oblikovanju učinkovitih strategija zaštite obalnih morskih resursa.”
Približava se drugi RMF “Biser Jadrana”. 18. i 19. jula, Crna Gora će biti centar, regionalnog muzičkog dešavanja. Direktor festivala Bojan Delić, ispred organizatora NVO “Delić koji nedostaje” , u izjavi za medije u CG rekao je:
“Bliži nam se drugo izdanje festivala, pripreme su u punom jeku, očekujem dvije spektakularne večeri. Ponosan sam, što prvi put u našoj zemlji imamo “Domaće veče”, kada ćemo čuti 25 izvođača iz Crne Gore. Raduje me broj izvođača, autora, te međusobna saradnja autora i izvođača iz država učesnica ( ex -yu zemalja). Najboljih 8 iz prve večeri, biće učesnici i druge večeri, kada je na programu “Regionalno veče”. Uz 17 izvođača iz regiona, slušaćemo 25 pjesama i 19. jula.
Veliku zahvalnost dugujem predsedniku OT Željku Komnenoviću, Centru za kulturu Tivat, kao i svim našim prijateljima i sponzorima festivala.
“Tivat spaja region”, čekamo Vas u Tivtu 18. i 19. jula”.
DOMAĆE VEČE – 18. JUL
1.JOVANA MRŠULJA I TEATAR 303 / DOME MOJ, BOKO MOJA
2.IGOR MARKOVIĆ /TAJNA
3.MILICA ŠĆEPANOVIĆ / TEBI SVE VJERUJEM
4.PAVLE SEKULIĆ / BESKRAJNO
5.ANASTASIJA ORLOVIĆ / CRTA RAVNA
6.SNEŽANA BOSANČIĆ/ NISAM TI SUDJENA
7.DEJAN DRAŠKOVIĆ / ZA MOG ANDJELA
8.DORIS DEKOVIĆ / ZATVORI OČI
9.MILORAD MIJUŠKOVIĆ / KO SAM JA
10.ANDJELA MURIŠIĆ / DRAGI
11.ANASTASIJA KOPROLČEC / MILO MOJE
12.LUKA LEKOVIĆ / AKO TI NE VRIJEDIM
13.TAMARA ŽIVKOVIĆ / KONAČNO SVOJA
14.MILAN BUKILIĆ /BOKELJKA
15.MAJDA BOŽOVIĆ / NEMAM RAZLOGA ZA TO
16.SAMIR RAMOVIĆ / PUSTI ME
17.MIRJANA VUKANOVIĆ – MIKE / HIJENE
18.LUKA RADOVIĆ / ANDJELI
19.DJURDJA PETROVIĆ POLJAK / PUSTI ME
20.ISIDORA NIKOLIĆ / ZA LJUBAV BEZ BOLA
21.BOŽO BULATOVIĆ / DODIRNI ME
22.NINA PETKOVIĆ / ILUZIJA
23.STEVAN FADDY / S LIJEVE STRANE POSTELJE
24.ANDRIJANA BOŽOVIĆ / DOBRO JE
25.MAKADAM / TAJNO, TAJNIJE
19. JUL – REGIONALNO VEČE ( REDNI BROJEVI ZA NASTUP ZA REGIONALNO VEČE BIĆE ODREĐENI PO ZAVRŠETKU PRVE VEČERI I IZBORU 8. TAKMIČARA KOJI ĆE NASTUPITI I DRUGU TAKMIČARSKU NOĆ). REGIONALNI FINALISTI SU:
Podaci o Todoru Stevanoviću, koji se bavio slikarstvom, crtežom, grafikom, filmom, keramikom, mozaikom, alternativama slobodnog medija, likovnom kritikom, teorijom umjetnosti, filozofijom i književnošću, nalaze se i u enciklopediji Britanika i u internacionalnom Art adresaru Who’s Who, 1987-88.
Izložba crteža akademika Todora Stevanovića pod nazivom „Linija Todorova“ biće otvorena u utorak 8. jula u 21h u galeriji „Marko K. Gregović“ Spomen doma „Crvena komuna“ u Petrovcu. Izložbu će otvoriti mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti i direktorica JU Muzeji i galerije Budve, koja je organizator izložbe.
Posle više od decenije akademik Stevanović se predstavlja publici u Crnoj Gori. Pored izložbe crteža u kojoj dominiraju radovi iz ciklusa „Eho“ i „Gavran“ a od kojih su mnogi prvi put prikazani javnosti, Ustanova je organizovala i retrospektivu radova koji se nalaze u galerijskim i privatnim kolekcijama u Crnoj Gori te će tako biti predstavljeni radovi iz raznih ciklusa i faza ovog istaknutog umjetnika i filozofa.
Todor Stevanović rodio se 9. marta 1937. u Zalužnju. Završio je studije slikarstva (1963) u klasi Đorđa Andrejevića Kuna i magistrirao (1967) kod Nedeljka Gvozdenovića na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Osim slikarstvom, bavi se crtežom, grafikom, filmom, keramikom, mozaikom, alternativama slobodnog medija, likovnom kritikom, teorijom umjetnosti, filozofijom i književnošću. Član je ULUS-a i UKS-a. Redovno izlaže samostalno od 1956. i učestvuje na likovnim smotrama kod nas i u inostranstvu. Bio je predstavnik Jugoslavije na Venecijanskom bijenalu 1999. godine. Njegova dela se čuvaju i izlažu u Narodnom muzeju, Muzeju savremene umetnosti i Muzeju grada Beograda, u mnogim muzejsko-galerijskim ustanovama u nekadašnjoj Jugoslaviji, kao i u Engleskoj, Danskoj, Holandiji, Belgiji, Španiji, Kanarskim ostrvima, Australiji, Južnoj Americi, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Austriji, Švedskoj, Rusiji itd. Podaci o njemu nalaze se i u enciklopediji Britanika i u internacionalnom Art adresaru Who’s Who, 1987-88.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 20. avgusta.
SPLIT – Prvog julskog vikenda kroz splitsku zračnu i trajektnu luku proći će 120.000 putnika, očekuje se slijetanje i polijetanje 210 zrakoplova a po potrebi uvodit će se dodatne trajektne linije.
Voditelj službe prihvata i otpreme putnika u zračnoj luci Sv. Jeronim Mate Melvan izjavio je za Hinu kako će u dva dana vikenda na pistu zračne luke sletjeti i poletjeti 210 zrakoplova, odnosno proći 55.000 putnika.
Istaknuo je i da su prošli mjesec zabilježili povećanje prometa od osam posto u odnosu na lipanj 2024. godine.
– Samo u junu kroz zračnu luku prošlo je 581.580 putnika što je povećanje od osam posto, dok u prvih šest mjeseci bilježimo 1,3 milijuna putnika, a to je 11 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, kazao je Melvan.
U julu očekuju daljnji nastavak porasta broja putnika i zrakoplova, te kaže da do kraja avgusta neće imati dan bez minimalno 20 hiljada putnika u zrakoplovnoj luci.
Kroz splitsku trajektnu luku ovog vikenda će proći 65.000 putnika i 14.000 hiljada vozila, rekla je Koordinatorica splitske Jadrolinije Jelena Ivulić.
– Za sada se sve odvija prema redu plovidbe, no u slučaju potrebe dodatnih linija uspostavit ćemo ih. Popunjenost nam je odlična. s obzirom na to da često imamo potrebe i za dodatnim linijama prema Braču za sada pratimo situaciju i reagirat ćemo na vrijeme, dodala je.
