Ministar pomorstva Filip Radulović posjetio je kompaniju “Adriatic 42” u brodogradilištu Bijela, gdje je sa vlasnicima i menadžmentom kompanije razgovarao o aktuelnim projektima, planovima i izazovima u narednom periodu.
Tokom posjete, ministar Radulović je istakao strateški značaj brodogradilišta Bijela za razvoj pomorske industrije i privrede Crne Gore. On je naglasio da je brodogradilište ključno za unapređenje tehničkih kapaciteta i stvaranje novih radnih mjesta, kao i za pozicioniranje Crne Gore kao regionalnog lidera u ovoj industriji.
Adriatic 42
“Adriatic 42 predstavlja sjajan primjer uspješne saradnje između privatnog sektora i države. Ovaj projekat je od izuzetnog značaja, ne samo za našu pomorsku industriju, već i za širu ekonomsku stabilnost i razvoj naše zemlje,” rekao je Radulović.
Predstavnici “Adriatic 42” zahvalili su ministru na posjeti i izrazili spremnost za dalju saradnju sa državnim institucijama u cilju prevazilaženja izazova i realizacije ambicioznih planova za budućnost.
Ministarstvo pomorstva nastaviće da pruža podršku kompanijama kako bi dodatno podstaklo razvoj pomorskog sektora i osnažilo njegov doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) dodjeljuje svoju ‘plavu vrpcu‘ za izuzetnu hrabrost na moru. Nagrade su ovaj put pripale dvjema posadama: posadi tankera “Marlin Luanda” koja je zaustavila požar izazvan udarom bespilotne letjelice i posadi tegljača “Pemex Maya”, koja je spasila šest brodolomaca tijekom uragana. Ceremonija uručenja nagrada je održana u Londonu tijekom zasjedanja Odbora za pomorsku sigurnost (MSC 109) koje se održava od 2. do 6. decembra 2024.
Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez pohvalio je dobitnike nagrade IMO-a za iznimnu hrabrost na moru. “Uistinu je čast odati priznanje hrabrim i predanim pojedincima koji su se suočili s velikom opasnošću na moru, kako bi spasili druge živote. Njihova hrabrost nadahnuće je za sve nas”, rekao je.
Kapetan Avhilash Rawatan i posada naftnog tankera “Marlin Luanda”, pokazali su iznimnu hrabrost i odlučnost tijekom koordinacije gašenja požara koji je izbio nakon što je bespilotna letjelica udarila u njihov brod 26. siječnja ove godine. Tanker je prevozio 84.147 tona nafte, a plovio se na putu od Sueza do Incheona kada je napadnut. Eksplozija je zapalila teretni spremnik. Unatoč šteti, kapetan Avhilash Rawat brzo je organizirao gašenje požara, osiguravajući sigurnost posade i održavajući plovnost broda usred kaosa. Unatoč iznimnoj opasnosti i stalnoj prijetnji od daljnjih napada, posada se borila s vatrom do kraja.
Nakon četiri i pol sata samostalnog gašenja požara, pomoć je stigla s trgovačkog tankera Achilles, a kasnije i s francuske fregate FS Alsace te američke fregate USS Carney, koje su dale dodatnu protupožarnu pjenu i podršku, a ubrzo zatim i indijski ratni brod INS Visakhapatnam koji su priskočili u pomoć.
Dvadeset i četiri sata nakon napada, “Marlin Luanda” otplovio je na sigurno pod mornaričkom pratnjom.
Kapetan Jorge Fernando Galaviz Fuentes i posada tegljača Pemex Maya nominirana je za IMO nagradu zbog hrabrosti, pomorskih vještina i odlučnosti u spašavanju šest brodolomaca s četiri različita plovila, u ekstremnim vremenskim uvjetima izazvanom uraganom.
Dana 25. listopada 2023. uragan Otis pogodio je pacifičku obalu Meksika kao oluja pete kategorije bez presedana. Naglo je jačao od tropske oluje do velikog uragana u samo nekoliko sati, pogodivši Acapulco s vjetrovima većim od 300 km/h i valovima visokim preko 5 metara. Kako se uragan približavao, posada tegljača Pemex Maya, predvođena kapetanom Galavizom, pripremala se za oluju osiguravajući svoj brod u zaljevu Santa Lucia. Ekstremni uvjeti potaknuli su posadu da se udalji od obale i pomogne drugima u nevolji.
Usred noći krenuli su prema svjetlosnim signalima triju osoba u prslucima za spašavanje koje su bile u moru i uspjeli ih spasiti izvodeći složene spasilačke manevre u mraku. Ubrzo nakon toga, spasili su još jednog preživjelog, koji je pronađen kako se drži za komad drveta bez prsluka za spašavanje. Nastavljajući svoje napore spašavanja, još dva brodolomca uočena su sat kasnije kako plutaju s prslucima za spašavanje. Posada je ponovno morala izvoditi riskantne manevre kako bi ih spasila uz pomoć koluta za spašavanje. Utvrđeno je da su svih šestero preživjelih u šoku, iscrpljeni, s modricama i ogrebotinama, ali srećom bez životne ugroze. U zoru, nakon što je najgori dio uragana prošao, “Pemex Maya” usidrio se u Acapulcu, a preživjeli su kasnije prebačeni na liječničku pomoć.
Ostala priznanja IMO ceremonije pogledajte detaljnije na linku.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da se uporabom hipersoničnog projektila u ratu u Ukrajini nastojalo natjerati Zapad da shvati da je Moskva spremna upotrijebiti sva sredstva kako bi se osigurala od nanošenja “strateškog poraza”.
U intervjuu američkom novinaru Tuckeru Carlsonu emitiranom u četvrtak Lavrov je rekao:
– Poruka je da vi, mislim na SAD i saveznike SAD-a, koji također isporučuju ovo oružje dugog dometa režimu u Kijevu – oni moraju shvatiti da ćemo biti spremni upotrijebiti sva sredstva da im ne dopustimo uspjeh u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije.
Lavrov je također rekao da je “vrlo ozbiljna pogreška” za bilo koga na Zapadu pretpostaviti da Rusija nema crvenih linija ili da se one “stalno pomiču”.
Katolički vjernici danas, 6. decembra slave Svetog Nikolu, zaštitnika djece, pomoraca, ribara, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca, putnika.
U kotorskoj katedrali biće svečana sveta misa za sve žive i pokojne pomorce s početkom u 18 sati.
Blagdan Svetog Nikole Biskupa se na poseban način poštuje u Kotoru. Iza proslava u čast ovom svecu stoji duga tradicija pet kotorskih crkava posvećenih Svetome Nikoli počevši koliko je nama danas poznato, od XIII stoljeća.
Sva povjest grada Kotora i Boke Kotorske pisana je na moru, zato nema crkve koja nema sliku, oltar ili je posvećena Svetom Nikoli.
Prema tradiciji mornari Bokeljske mornarice, na blagdan čuvaju oltar Svetoga Nikole, u Katedrali i sliku iz osamnaestog vijeka poznatog mletačkog slikara Pietra Antonia Novellia, koja je nekada krasila crkvu Svetog Nikole u Kotoru, a koja se nalazila na mjesto gdje je danas cafe bar „Cezare“. Zvono sa te crkve otkucava i danas sate sa Gradskog tornja i ono je iz 1602. godine.
U Crnoj Gori se, u posljednja 24 sata, dogodilo 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene teže, a tri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam saobraćajnih nezgoda, Baru i Budvi po tri, a u Kotoru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom i Pljevljima.
Izdato je 215 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 30 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
Potpredsjednik Opštine Herceg-Novi, Miloš Konjević i Bojan Vukićević ispred Agencije za izgradnju i razvoj grada obišli su juče selo Lazarevići, gdje će uskoro početi radovi na sanaciji puta do crkve Lazarica (Vidov vrh), a potom će uslijediti asfaltiranje seoskog puta do sela Svrčuge u dužini od oko kilometar.
Konjević je podsjetio da je u prethodom periodu završeno asfaltiranje puta do sela Lazarevići, a u planu za sledeću godinu su radovi na asfaltiranju dionice od Lazarevića do crkve Lazarica.
“Želimo da građani Herceg-Novog i turisti koji dolaze u naš grad dolaze ovdje i da ovo bude mjesto sabiranja. Dosta naših sugrađana nikada nije bilo na Lazarici, ali ćemo se kao lokalna uprava potruditi da možda i do sledećeg Vidovdana asfaltiramo put”, kazao je Konjević tokom obilaska terena.
Vidov vrh – foto Opština Herceg Novi
U Svrčugama će biti asfaltirano nešto više od kilometar puta, od skretanja od Petijevića do samog sela Svrčuge. Konjević je podsjetio da je tokom prethodnih pet godina urađeno više infrastrukturnih projekata u ovom zaseoku, a posljednji među njima je obnova crkvene kućice kod crkve Sv. Vasilija Ostroškog.
Mještanin i odbornik u lokalnom parlamentu, Zoran Lazarević, istakao je značaj uređenja puta do Lazarice: “Svako vrijeme zahtijeva neku svoju društvenu reakciju. U ovom trenutku čini mi se da sazrijevaju uslovi da se putu od Lazarevića do Vidovog vrha posvetimo na još energičniji način. Nadamo se da će se aktivnošću ljudi u Opštini i onih koji predstavljaju naš grad u državnim organima naći sredstva da se ovaj put asfaltira. U punoj nadi očekujemo da ćemo Vidovdan da dočekamo sa rekonstruisanim putem”.
Vidov vrh, pogled na ulaz u Boku
Kako je istakao mještanin Svrčuga, Jovica Tušup, do sada je asfaltirano oko 220 metara lokalnog puta, zatim izgrađen kameni zid u istoj dužini kako bi se zemljište koje su mještani ustupili vratilo u prvobitno stanje, a potom i postavljena javna rasvjeta od sela do crkve. Uz pomoć Opštine i privrednika sanirana je mala crkvena kuća, a za naredni period se planira asfaltiranje puta od skretanja kod sela Bijelići do kraja puta u Svrčugama, kod kuće Kosića.
Tušup najavljuje da će mještani, uz podršku lokalne uprave, 20. decembra u Svrčugama organizovati prednovogodišnju zabavu za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, na kojoj će mališanima poklone dijeliti Djed Mraz. Novogodišnja zabava biće organizovana i za mještane 22. decembra, sa idejom da podstaknu okupljanje i druženje u ovom dijelu hercegnovskog zaleđa.
Od petka, pa sve do nedjelje, Budva će biti domaćin vaterpolo turnira “Olimpijske nade” za igrače rođene 2012. godine. Ovaj međunarodni događaj okuplja mlade talente iz regiona, a domaći klub, PVK Budva, imaće priliku da pokaže svoj kvalitet pred domaćom publikom.
Turnir će svečano biti otvoren utakmicom između PVK Budve i VK Juga sjutra u 11:45.
Očekuje se da će ova utakmica biti pravi spektakl, a mladi vaterpolisti će imati priliku da pokažu svoje vještine i talenat.
U Spomen-domu “Crvena komuna” u petak 6.decembra u 18:00 sati biće predstavljen jedinstveni projekat “Rekonstrukcija i revitalizacija tradicionalnih igara/plesova, muzike i nošnji Paštrovića”.
Podsjećamo, projekat sprovodi Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru u partnerstvu sa Centrom za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina i Ženskom vokalnom grupom „Harmonija“ iz Budve, uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, putem prošlogodišnjeg Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/ programa nevladinih organizacija u oblastima kulture i umjetnosti „Kultura spaja: od amatera do profesionalaca.
Nakon godinu dana intenzivnog istraživanja, ova vrijedna inicijativa Društva za kulturni razvoj “Bauo” rezultirala je rekonstrukcijom paštrovskih običaja, a sjutra veče ćemo imati priliku da ih vidimo oživljene na sceni.
Rezultati projekta su impresivni: rekonstruisane tradicionalne paštrovske igre/plesovi, muzika i nošnje, zatim započeta njihova revitalizacija i, konačno, informisane i edukovane lokalne zajednice Paštrovića i Kolašine o ovim segmentima paštrovske kulturne zaostavštine. Ovo je prilika da se upoznamo sa bogatom kulturnom baštinom ovog kraja i da damo doprinos njenom očuvanju.
Kao jednu od najkompleksnijih aktivnosti, organizatori izdvajaju izradu deset replika ženskih i pet replika muških nošnji koje su registrovane i korištene u lokalnoj zajednici u prošlosti.
Ulaz je slobodan, a svi zainteresovani su dobrodošli.
Odbor direktora Instituta “Simo Milošević” odobrio je danas Vladin plan restrukturiranja te kompanije.
Odbor je sa četiri glasa za i jednim protiv donio odluku da se Skupština akcionara održi 9. januara, kada će biti donesena konačna odluka o planu restrukturiranja.
Predsjednik Odbora direktora Instituta, Predrag Dragojlović, smatra da oko plana postoji dosta prostora za dijalog, prenosi RTHN.
“Plan restrukturiranja je takav da mora biti usvojen u svom izvornom obliku. Mislim da o tome postoji prostor za razgovor, ali to nije na Odboru direktora, već na vlasnicima kapitala. Pregovora može da bude, ali sastanak Odbora direktora neće biti sa ovom temom. Mi smo usvojili plan restrukturiranja i kao takav on će biti predat Skupštini akcionara na usvajanje”, naveo je Dragojlović.
Vlasnik jednog dijela akcija, Žarko Rakčević, ponudio je drugačiji plan, koji ne uključuje prodaju imovine, ali Dragojlović nije želio da komentariše.
“U ovom trenutku razgovaramo samo o planu restrukturiranja. Što se tiče tog plana koji predlaže manjinski akcionar, odnosno akcionar sa značajnim brojem akcija, to je zapravo pitanje za njega. Kada budemo znali sadržaj tog plana, moguće je da se opredijelimo prema njemu”, istakao je Dragojlović.
Predstavnik manjinskog akcionara, kompanije Vile Oliva, Petar Rakčević, kazao je da su spremni da urade sve da Institut ne ode u stečaj, ali se protive prodaji imovine.
“Ono što je najveći problem Instituta su obaveze iz prethodnog perioda, koje iznose oko 26 miliona EUR. Mi imamo saglasnost da se taj iznos, kroz dokapitalizaciju, mora obezbijediti Institutu, kako bi nastavio da funkcioniše. Da li će to biti kroz navedeni plan, ili će manjinski akcionar izaći sa dopunom dnevnog reda ili sazivanjem neke nove Skupštine akcionara u kojoj će tačka dnevnog reda biti otvorena dokapitalizacija za sve dugove Instituta, ostaje da se vidi”, rekao je Petar Rakčević.
On je dodao da definitivno ostaje spremnost manjinskog akcionara Vile Olive da učestvuje u otplati duga Instituta, ukoliko ostali manjinski akcionari ne budu htjeli da učestvuju.
Petar Rakčević je saopštio i da postoji spremnost manjinskog akcionara Vile Oliva da u saradnji sa bankama obezbijedi i cjelokupan iznos od 25 miliona EUR za dokapitalizaciju Instituta.
On je kazao da se ne slažu u dijelu dalje primjene plana restrukturiranja.
Plan predviđa otkup akcija od manjinskih akcionara ukoliko oni žele, a Petar Rakčević je ponovio da je vlasnik Vile Oliva spreman da za dvostruko višu cijenu od one koja je njemu nuđena, otkupi državni paket akcija.
Izvršni direktor Instituta, Zoran Kovačević, kazao je da je nakon sjednice ohrabren činjenicom da je Odbor direktora danas većinski sa četiri glasa za i jednim protiv usvojio odluku da se održi Skupština akcionara vezana za usvajanje plana restrukturiranja Instituta 9. januara.
“Nadamo se da će, s obzirom na nedostatak vremena i ukupnu situaciju u kojoj se Institut nalazi, do 9. januara vlasnici uspjeti da postignu dogovor da taj plan restrukturiranja bude usvojen”, rekao je Kovačević.
On je kazao da izmiruju redovne zarade zaposlenima u skladu sa novim Kolektivnim ugovorom, koji je usklađen sa Granskim kolektivnim ugovorom zdravstva, međutim ne izmiruju se obaveze prema ostalim dobavljačima kojima se, kako je rekao, neizmjerno zahvaljuje na pokazanom strpljenju i što nijesu blokirali Institut i samim tim ga uveli u stečaj.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG) u Podgorici i Ministarstvom zdravlja Crne Gore organizuje dvadeset prvu Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja pod nazivom „Zaštita djece od uplitanja duvanske industrije”.
Konferenciju će u petak 6. decembra 2024. godine sa početkom u 13 sati u Amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (IBD KCCG) u Podgorici pozdraviti i otvoriti dr Aleksandar Radović, direktor KCCG u Podgorici i dr Vojislav Šimun, ministar zdravlja Crne Gore.
Na Konferenciji će učestvovati i održati predavanja: dr Irena Šubarić, generalna direktorka Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, prof dr Vesna Miranović, pedijatrica – kardiologica, dr Velibor Bulatović, internista – pulmolog i Radmila Stupar, psihologica.
Podsjećamo da CDPR organizuje Nacionalne Konferencije o kontroli pušenja još od 2002. godine, kada je održana prva u Igalu na temu socio – epidemioloških, medicinskih i pravnih aspekata pušenja, kao i druga 2003. godine takođe u Igalu, na temu kontrole pušenja u najširem smislu riječi, sa koje je prvi put upućena inicijativa CDPR-a za donošenje Zakona o kontroli pušenja. T
reća Konferencija u CNP-u u Podgorici 2004. godine imala je za temu „Pušenje i siromaštvo”, dok je četvrta održana u Ulcinju naredne godine i bila je posvećena problemu „Duvan i zdravstveni radnici”. Tema pete Konferencije koja je održana 2008. godine bila je „Ekonomski efekti pušenja” u svijetlu povećanja cijena duvanskih proizvoda, dok je na šestoj Crnogorskoj Konferenciji o kontroli pušenja održanoj jula 2009. godine,
bilo govora o problemu „Pušenje i vatrena stihija” u smislu izazivanja požara od nekontrolisanog bacanja opušaka od cigareta i velike ljudske i materijalne štete prouzrokovane na taj način.
Pod nazivom „Rodna ravnopravnost i pušenje sa posebnim akcentom na žene”, 2010. godine održana je i sedma Konferencija, dok je Osma jula 2011. godine imala temu „Uticaj duvana u trudnoći – trudnica, plod, novorođenče”. Deveta Konferencija u saradnji sa Fakultetom za sport iz Nikšića, koja je održana 2012. godine, imala je za temu „Pušenje i sport”, a deseta održana 2013. godine imala je temu „Zabranimo reklamiranje, sponzorstvo i promociju duvana”. Jedanaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja pod nazivom „Deset godina Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda” održana je 2014. godine godine, a njen sam naziv kaže da je povod bio ravno deset godina Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu dalekog 10. avgusta 2004. godine.
Dvanaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja „Reci ne pušenju, reci DA ŽIVOTU!” desila se 2015. godine, dok je trinaesta sa temom „Duvan i mladi” održana decembra 2016. godine. Četrnaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja pod nazivom „Nove perspektive u prevenciji i liječenju od duvanske zavisnosti” je bila novembra 2017. godine, da bi se petnaesta održala 2018. godine pod nazivom „Zdravim srcem u borbi protiv pušenja”. Naredne 2019. godine šesnaesta je imala za temu „Duvan i zdravlje pluća”, a 2020. godine održana je sedamnaesta konferencija „Mladi kao ciljna grupa duvanske industrije”. 2021. godine je održana osamnaesta Crnogorska konferencija o kontroli pušenja sa temom „Posveti se prestanku”, da bi 2022. godine devetnaesta imala za temu „Duvan: prijetnja za našu životnu sredinu”.
Prošlogodišnja dvadeseta konferencija održana je pod nazivom „Hrana nam treba, a ne duvan”.
