Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj
Nakon što je prije nekoliko dana u kolektorima u podmorju Omiša na šest metara dubine pronađena juvenilna periska, nove odlične vijesti dolaze iz Rovinja. Tu su kolektori „uhvatili“ devet malih periski dužine između 12 i 23 milimetra; piše Gorgonija.
S obzirom na pretpostavku da se parazit Haplosporidia pinne koji je uzrokovao pomor periski u cijelom Mediteranu, još uvijek nalazi u njihovom prirodnom okruženju, periskice su trenutno u morskim akvarijima kako bi im se pružila maksimalna njega i pokušalo održati na životu.
Ovaj broj juvenilnih periski na kolektorskim mrežama ukazuje na to da su neke jedinke preživjele pomor i da se razmnožavaju.
Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj
„Omiška“ periskica se trenutno nalazi u Puli, u 120 litarskom akvariju s recirkulirajućom, UV steriliziranom (24/7) i 1 μm filtriranom morskom vodom, stalne temperature od 17 stupnjeva. Hrana su joj fito (Isochrisis, Tetraselmis, Nannochloropsis, Chaetoceros) i zooplankton (jednodnevni račići – artemije i kolnjaci- rotifere). U pulskom Aquariumu trenutno boravi i 27 odraslih jedinki za koje je planiran povratak u prirodna staništa kada se za to stvore uvjeti.
Da se podsjetimo, embrionalni razvoj plemenite periske započinje razvitkom prve planktonske, ličinačke faze (trohofora). Nakon 24 sata, iz slobodnoplivajuće i trepetljikave ličinke razvija se veliger ličinka u kojoj se stvara prva ljuštura. Poslijedni razvojni stadij u kojem se ličinka pričvršćuje za podlogu naziva se pediveliger. Zanimljiva je činjenica da sveukupna planktonska faza traje do 10 dana.
Češka vlada dozvolit će restoranima i svim trgovinama da rade od četvrtka 3. decembar, jer je val epidemije koronavirusa počeo usporavati, objavio je u nedjelju ministar zdravstva Jan Blatny.
U zemlji će upozorenje na rizik biti smanjeno za jedan stupanj na 3. razinu od ukupno pet. To znači da će se sve trgovine i restorani otvoriti no uz ograničeni broj ljudi zbog poštovanja mjera socijalnog distanciranja.
Noćni policijski sat ukinut će se no lokali će se morati zatvoriti u 22 sata.
Muzeji i galerije otvorit će se uz ograničavanje broja posjetitelja, a pokrenut će se i indidvidualne sportske aktivnosti u zatvorenim prostorima.
Grupe do 50 ljudi smjet će se okupljati na otvorenom, a do 10 u zatvorenim prostorima. Sada je ta granica postavljena na šest osoba u vanjskim i unutarnjim prostorima.
Vlada je svjesna da će ublažavanje mjera možda usporiti oporavak, no planira uvesti agresivnije antigensko testiranje, kaže ministar.
“Što je uoči Božića kraće razdoblje u kojemu su otvorene prodavonice to će biti veća koncentracija ljudi u njima”, objasnio je na konferenciji za novinare razlog odluke o otvaranju prodavaonica.
Do nedjelje su u toj zemlji od 10,7 milijuna stanovnika umrle 8054 osobe a zaraženo je ukupno 518.649.
Broj dnevno novozaraženih smanjio se ispod 5000 tijekom šest od proteklih sedam dana.
Skijališta u Bosni i Hercegovini ozbiljno se pripremaju za predstojeću zimsku sezonu računajući da će unatoč pandemiji koronavirusa koja je nanijela teške udarce turizmu u svijetu privući goste kojima će omiljena zimska odredišta u Austriji ili Francuskoj biti nedostupna.
Na Jahorini pokraj Sarajeva u nedjelju je otvorena skijaška sezona nakon što je uporabom sustava za stvaranje umjetnog snijega osposobljena staza “Poljice” koja bi trebala biti na raspolaganju skijašima kako za dnevno tako i za noćno skijanje a ostale staze otvarat će postupno, ovisno o snježnim padalinama.
U upravi Olimpijskog centra “Jahorina” nadaju se kako će ove godine, privući veliki broj skijaša posebice nakon najava da će popularna skijališta diljem Europe ostati zatvorena barem do 10. siječnja.
“Ski-centri u Francuskoj su najavili da će biti zatvoreni. Prvi put se događa da ljudi koji su do sada skijali u Francuskoj, Italiji, Austriji rezerviraju smještaj na Jahorini i to nije mali broj. Prema informacijama koje sada imamo, bolji je booking ove godine nego prošle”, kazala je za Hinu Sanja Ćeremidžić, glasnogovornica OC Jahorina.
U toj tvrtki računaju da će im u popunjavanju svih kapaciteta pomoći i to što nude “korona garanciju” za kupljene karte za skijališta.
To znači da će u slučaju zatvaranja granica ili zaraze gosta koronavirusom on moći otkazati korištenje kupljene ski-karte i prenijeti je u sezonu 2021./22. ili pak dobiti povrat 80 posto od uplaćenog iznosa.
Dnevna skijaška karta na Jahorini za odrasle u top sezoni je oko 200 kuna a tjedna 900.
Vlasti u Bosni i Hercegovini odlučile su da neće uvoditi dodatne mjere ograničenja radi kontroliranja širenja pandemije s obzirom na to da postojeće daju rezultate pa na popularnim skijaškim odredištima u toj zemlji računaju da će dodatno privući posjetitelje prije svega iz susjednih zemalja.
Na skijalištima će ipak vrijediti posebne mjere a one podrazumijevaju ograničavanje broja osoba u gondolama i sjedežnicama, razmak u redovima i obvezu nošenja zaštitnih maski osim na stazama. Provodit će se redovita dezinfekcija a u ugostiteljskim će objektima na planini vrijediti mjere kao i drugdje. Bitna je razlika u odnosu na prethodne godine i to što neće biti masovnih zabava uz glazbu po kojima je Jahorina također postala poznata.
Skijalištima na Bjelašnici i Igmanu upravlja druga tvrtka pod nazivom ZOI ’94 no i tamo su pripremili slične mjere.
Na Bjelašnici je skijašima na raspolaganju tek jedna sjedežnica sa šest sjedala i jedna s dva sjedala te nekoliko ski-liftova pa posebice vikendima zna biti ogromna gužva.
U ZOI ’84 planiraju dozvoliti tri umjesto po šest osoba na klupama sjedežnice a za ponašanje u zatvorenim prostorima vrijede mjere koj su na snazi i drugdje – maske, distanca, dezinfekcija ruku.
Nude nešto povoljnije cijene skijanja pa se dnevna karta u vrhu sezone tamo može dobiti za 160 kuna dok sedmodnevna staje 860 kuna.
Još su niže cijene ski karata na Vlašiću u središnjoj Bosni koji je i ranije bio privlačno odredište za brojne posjetitelje iz Hrvatske a na turiste, posebice iz Dalmacije, kao i svih proteklih godina tijekom skijaške sezone računaju i na Kupresu.
Oznaka Safe travels dodijeljena je za 29 preduzeća, uglavnom hotela, nekoliko turističkih agencija, kao i nacionalnoj avio-kompaniji Montenegro Airlines (MA), dok je u toku procedura za još jedan broj subjekata, saopštili su iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Iz NTO-a su Pobjedi kazali da je veliko interesovanje turističke privrede za korišćenje te oznake.
Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC), koji predstavlja globalni privatni sektor putovanja i turizma, dodijelio je Crnoj Gori međunarodnu oznaku za sigurna putovanja Safe travels.
Riječ je o posebno dizajniranoj oznaci, usljed zdravstvene krize Covid-19, koja putnicima omogućava da prepoznaju destinacije i kompanije širom svijeta koje su usvojile globalne standarde zdravstvene i higijenske zaštite, kao važan preduslov za sigurna putovanja.
Iz NTO-a su saopštili da je to, u datim okolnostima, vrlo važan korak za dobijanje povjerenja turista i oporavak i održiv razvoj te grane koja je od strateške važnosti za ekonomiju zemlje.
“Ovo je veoma važno da bi se sigurnosni protokoli i mjere koje je donio Institut za javno zdravlje (IJZ) u resoru turizma sproveli, kako bi boravak turista u našoj zemlji učinili što ugodnijim i kako bi zaštitili zdravlje svih turista”, kazali su iz NTO.
NTO je nosilac za dodjelu oznake u Crnoj Gori, a za korišćenje se mogu prijaviti svi zainteresovani učesnici sektora turizma kao što su hoteli, restorani, avio-kompanije, turoperatori, pružaoci usluga prevoza, aerodromi i drugi, uz obavezan uslov da ispunjavaju i sprovode standarde definisane zdravstvenim protokolima.
“Korišćenje oznake Safe travels je besplatno, a među aktuelnim nosiocima su i mnoge druge evropske zemlje poput Hrvatske, Bugarske, Slovenije, Islanda, Portugalije, Turske, Ukrajine, kao i pojedine pokrajine Austrije, Rusije, Španije i Velike Britanije, ali i turističke destinacije na američkom, afričkom i azijskom kontinentu”, kazali su predstavnici NTO.
Ugostitelji / turizam Crna Gora /Foto Boka News
Oni su dodali da u Crnoj Gori postoji veoma veliko interesovanje turističke privrede za korišćenje oznake Safe travels, što je naročito značajno s aspekta podizanja kvaliteta turističkog proizvoda, ali i vidljivosti pojedinačnih subjekata kao korisnika oznake.
“Imajući u vidu aktuelnu zdravstvenu situaciju sa kojom se suočava cijeli svijet, ova oznaka može biti moćan marketinški alat jer je, kako stranoj turističkoj privredi, tako i turistima, više nego ikada, bezbjednost na prvom mjestu, a upravo ova oznaka ukazuje na to da turistički subjekat primjenjuje higijenske i zdravstvene preporuke, mjere i protokole”, objasnili su iz NTO.
Najveće interesovanje pokazali su učesnici turističke privrede iz primorskih opština, Podgorice, Nikšića, Kolašina, Mojkovca i Žabljaka.
“Nadamo se da će broj korisnika rasti iz dana u dan, čime ćemo pokazati da smo odgovorni kao destinacija i da nam je bezbjednost turista, ali i svih građana na prvom mjestu”, naveli su iz NTO-a.
Princip rada hidrografskog broda multibeam sonarom
Hidrografija
hidrografski čamac ČH-1
Hidrografija
ljudsko-oko-nad-vodom-vidi-kao-Sea-Bat-sonar pod morem snimak
Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO) Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) nabaviće i instalirati još jednu novu mareografsku stanicu u Bokokotorskom zalivu, kao i naučno-istraživačke plutaču za mjerenje parametara talasa i morskih struja preko IPA 2016 projekta kojeg vodi Ministarstvo odrđivog razvoja i turizma.
“Namjeravamo da tokom sledeće godine nabavimo i sondu za mjerenje određenih okeanografskih parametara morske vode (temperature, brzine zvuka kroz vodu, konduktiviteta i turbiditeta) čime nastavljamo sa opremanjem naše hidrgrafske službe koju je Crna Gora, kao država članica Međunarodne pomorne organizacije IMO i Međunarodne hidrografske organizacije IHO, dužna održavati u najboljem mogućem stanju”- kazao je u razgovoru za “Vijesti”, direktor ZHMS Crne Gore mr Luka Mitrović.
Hidrografija je grana primijenjenih nauka koja se bavi mjerenjem i opisivanjem fizičkih karakteristika okeana i mora, priobalnih podrulja, jezera i rijeka, kao i predviđanjima njihovih promjena tokom vremena, a sve to sa primarnim ciljem sigurnosti plovidbe i pružanja podrške ostalim aktivnostima na moru i unutrašpnjim vodama, vezanim za ekonomiju, odbranu i bezbjednost, naučna istraživanja i zaštitu prirode.
Hidrografija je osnov gotovo svega što se deašav na, pod i u vezi sa morem. Bez dobre hidrografije i hidrografske službe, u jednoj državi nema sigurne plovidbe, nema gradnje marina, luka i druge obalne infrasdtrujture, ne mogu se graditi instalacije u moru poput npr. naftnih platformi ili of-šor vjetroelektrana, ne mogu se implementirati planovi za zaštitu morskog ekosistema, bez hidrografije se ne mogu spoznati procesi koji ugrožavaju obalu poput erozije, čak se ne mogu precizno utvrditi ni granice na moru i epikontinentalnom pojasu. Hidrografska djelatnost na području današnje Crne Gore ima dugu tradiciju jer je prvi hidrografski premjer zaliva Boke izvršen je od 1806. do 1808. godine od strane vlasti Napoleonove Francuske. On se smatra za jedan jean od prvih naučno zasnovanih hidrografskih premjera u svijetu, a radovima je tom prilikom u Boki rukovodio član francuske Akademije nauka Šarl Fransoa Botam-Bopre (1766-1854) koji se inače, u svijetu smatra ocem moderne hidrografije. U Tivtu je 1.septembra 1922. sa radom počeo i Hidrografskii ured tadašnje Motnarice Kraljevine SHS, da bi u godinama poslije Drugog svjetskog rata na kompletnoj istolnoj obali Jadrana, sve hidrografske poslove obavljao Hidrografski institut JRM sa sjedištem u Splitu koji je bio jedna od najreferentnijih ustavova tog tipa i u međunarodnim okvirima.
»Hidrografski institut Mornarice je bio nosilac hidrografske djelatnosti u Srbiji i Crnoj Gori do avgusta 2006. godine, kada je Institut ugašen. U periodu od 2006. do 2009. kod nas uopšte nije postojala hidrografska služba. U tom periodu nisu vršeni hidrografski premjeri od strane Crne Gore, već su u dva navrata 2007. i 2008. godine za potrebe Mornarice SAD od strane američkog hidrografskog tzv. Fleet Survey tima, izvršeni premjeri prilaza i akvatorije tadašnjeg Arsenala u Tivatu, kao i prilaza i akvatorija Luke Bar. Na osnovu zaključka Vlade, 2009. godine hidrografsku službu u našoj državi preuzima Hidrometeorološki zavod – HMZ, kasnije Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju – ZHMS, koji formira Sektor za hidrografiju i okeanografiju i počinje sa hidrografskim premjerima, koristeći osnovnu opremu preuzetu iz HIM-a, ali samo unutar unutrašnjih morskih voda -luka, marina, pristaništa i molova. Ipak, od tada do danas mso napravili niz značajnih korska i uspjeli da hidrografiju kao veoma značajnu i za državu strateški vašnu djelatnost, podiignemo s amrtve tačke, oživimo i unapredimo u granicama mogućeg. Tako je 2010. usvojen Zakon o hidrografskoj djelatnosti koji određuje značaj i ulogu hidrografske službe u Crnoj Gori, te da ZHMS predstavlja Crnu Goru u međunarodnim institucijama vezanim za hidrografiju: Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji – IHO i Hidrografskoj komisiji za Mediteran i Crno more – MBSHC. Četiri godine kasnije, donijeti su i Pravilnik o bližim uslovima koje treba da ispunjava pravno lice za obavljanje hidrografskog premjera, te Pravilnik o načinu izdavanja, održavanja i upotrebe službenih navigacijskih karata, avsada se već radi i na izmjenama Zakona o hidrografskoj djelatnosti, odnosno oba ova pravilnika.“-ističe Mitrović.
Koje su međunarodne obaveze Crne Gore kao pomorske države kada je hidrografija u pitanju i kako mi na to odgovaramo?
S obzirom na višestruki značaj hidrografije, u privredi, saobraćaju, nauci, zaštiti prirode, sektoru odbrane i bezbjdnosti, kao i značajnom povećanju rizika u svim tim domenima i to sa međunardnim reperskusijama u situacijama kada na određenom području nema adekvatne hidrografske službe, ta služba je nešto što je definisano međunarodnim standardima i svaka država koja izlazi na more je njima i obavezana. Tako su sve vlasti država koje imaju izlaz na more po međunaridnoj SOLAS konvenciji o zaštiti ljudskih šivota na moru, obavezane da sistematski prikupljaju, obrađuju i publikuju hidrografske podatke neophodne za sigurnu plovidbu njihovom vodama, obezbijede jednoobraznost pomorskih karti i drugih nautičkih poblikacija u skladu sa standardima Međunarodne hidrografske organizacije IHO, kao i da koordiniraju aktivosti koje će te i tako prikupljene, obrađene i prezentirane podatke, učiniti globalno dostupnima. Isto tako, pomorske države su obavezne da redovno i bez odlaganja objavljuju i čine dostupnim svima zainteresovanim stranama, sve informacije o eventualnim rizicima i opasnostima za sugurnost plovidbe u njihovim vodama. Sve zajendo, to znači da svaka pomorska država mora imati službu koja će redovno obavljati hidrografske premjere njenog akvatorijuma, obezbjeđivati redovno publikovanje ažurnih pomorskih karata i drugih nautičkih publikacija, te obezbjeđivati međunarodnu dostupnost svih informacije bitnih za sigurnost plovidbe u njenim vodama. Crna Gora na te svoje međunarodne obaveze odgovara preko SHO sektora u ZHMS, a kojeg čini specijalizovani tim vojnih i civilnih stručnjaka koji sakupljaju hidrografske i okeanografske podatke za obalno područje i obavljaju neophodne hidrografske premjere u cilju obezbjeđenja sigurnosti plovidbe ovim vodama.
Kakva je kadrovska struktura SHO i na koji način Crna Gora dolazi do takvih, usko specijalizovanih stručnjaka koji su veoma traženi i u inostranstvu ?
SHO se sastoji iz dva odsjeka: Odsjek za hidrografiju i Odsjek za okeanografiju. Trenutni broj zaposlenih lica je sedam, računajući i članove posade hidrografskog čamca, ali je nedovoljan za potpuno funkcionisanje Sektora, uzimajući da oko 50% teritorije Crne Gore je morska površina. Stručni kadar Sektora čini visokoobrazovani profil, koji su svoja znanja i iskustva sticali na najboljim školama hidrografije i okeanografije u svijetu. Pomenuću da je kapetan korvete Branislav Gloginja prvi i jedini magistar hidrografskih nauka na ovim prostorima, i da raspolaže licencom A kategorije, što ne posjeduje čak ni jedan Institut u regionu. Školovan je u SAD punih godinu i po dana, stičići tako najbolja znanja i vještine iz oblasti hidrografije na Univerzitrtu Južni Misisipi, u NASA John C. Stennis Space Center. Magistar Radovan Kandić jedni je specijalista iz oblasti pomorske kartografije u Crnoj Gori, stekao je svoja znanja i vještine u jednom od najkvalitenijih instituta za oblast pomorske kartografije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Magistar Luka Ćalić stekao je licencu B kategorije iz oblasti hidrografije, završavajući šestomjesečni specijalistički kurs u Holandiji.
ljudsko-oko-nad-vodom-vidi-kao-Sea-Bat-sonar pod morem snimak
Sa kakvom oprmom SHO trenutno raposlađe i što vam još nedostaje ?
SHO raspolaže sa sledećom opremom neophodnom za hidrografski premjer: ultrazvučni višesnopni dubinomjer NORBIT sa inercijalnim navigacionim sistemom -nabavljen u oktobru 2016. Godine, ultrazvučni jednosnopni dubinomjeri, bočno skenirajući dubinomjer SSS, Edgetech 4125, mareografske stanice Bar i Kotor, RDCP strujomjer, CTD sonda, SVP sonda, RTK GPS uređaj, totalnu stanicu, softvere za izradu elektronskih navigacijskih karata, softvere za prikupljanje i obradu batimetrijskih podataka, te softverom za analizu mareografskih podataka (plime i oseke).
Barska mareografska stanica svoj rad započela je davne 1964. kao analogna stanica, od 2005. godine konvertovana je u digitalni zapis, što omogućava online prstup i preuzimanje podataka o promjeni nivoa mora. Kotorski mareograf radi od 2007.godine, bilježi takođe neprekidan niz podataka.
Jedan dio opreme sa kojom danas raspolađemo, proteklih gidina smo nabavili učestvujući u programima prekogranične saradnje koji su finansirani od Evripske Unije ili Svjetske banke pri čemu smo ostvarili odličnu saradnjun s a kolegama iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu. Od 2010. smo sa njima realizovali tri projekta prekogranone saradnje i to „Zajednička promocija i unapređenje nivoa sigurnosti nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na Crnogorskom primorju“ – NauTour, „Prevencija zagađenja mora zajedničkim djelovanjem” – JASPPer koji je bio baziran na istraživanjima hemije mora, kao i treći projekat „Istraživanje i podizanje svijesti u prevenciji zaštite okoline i uspostavljanje veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskog dobra u prekograničnom području Republike Hrvatske i Crne Gore“ – CoRE. On je najbitniji za razvoj hidrografske službe, jer je tim projektom nabavljen višesnopni ultrazvučni dubinomjer (multibeam) sa inercijalnim navigacionim sistemom (Applanix POS MV). Pomoću ovog sistema, omogućen je batimetrijski premjer sa 100% pokrivenošću morskog dna.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je početkom 2016. godine ,u okviru pristupnog procesa Crne Gore Evropskoj uniji, otpočelo pripremne aktivnosti za proces transpozicije i implementacije Okvirne direktive o morskoj strategiji – MSFD (2008/56/EU). U okviru ovog procesa je između ostalih institucija, uključen i SHO. U toku je tender za nabavku i instaliranje nove mareografske stanice u Bokokotorskom zalivu, naučno-istraživačke plutače za mjerenje parametara talasa i morskih struja, procijenjene vrijednosti 100.000 eura. Mareografska stanica će biti instalirana u Meljinama, dok će plutača za početak, biti usidrena u moru pred ulazom u Boku.
Najveći problem u daljem razvoju hidrografske djelatnosti u Crnoj Gorije nepostojanje adekvatnog hidrografskog broda, te nemogućnosti hidrografskih istraživanja van obalnog područja. Hidrografski čamac ČH-1 sa kojim raspolaže ZHMS je građen početkom 70-ih godina prošlog vijeka, star je i dotrajao, a njegova namjena je premjer unutrašnjih morskih voda, bez mogućnosti rada na otvorenom moru. Stoga nam je neophdno da nabavimo veće plovilo adekvatnih karakteristika, a koje bi osim SHO za hidrografiju, mogle da koriste i druge državne služne čija je djelatnost usmjerena na more, poput Instituta za biologiju mora.
hidrografski čamac ČH-1
Što je SHO uspio da od svog osnivanja, odradi u smislu novih hidrografskih premjera napeg akvatorijuma, a pto tek predstoji da se na tom planu odradi ?
“Iako ne raspolaže sa adekvatnim plovilom, tokom proteklih deset godina SHO je realizovao veliki broj projekata, od kojih je značajno napomenuti pet projekata za potrebe JP Morsko dobro, gdje je snimljena preko 50 marina i pristaništa, uključujući i potencijalna sidrišta u Tivatskom zalivu, te sezonska sidrišta u Budvi, Žanjic i Zelenika. Premjerene su državne i privatne luke i marine, učestvovalo se na izradi raznih studija za potrebe pomorske privrede, kreiran program hidrografskog i okeanografskog monitoringa za potrebe zaštite životne sredine na moru, a pored toga i rađeni razni projekti finansirani od strane Ujedinjenih Nacija. Izrađeno je preko 20 elektronskih navigacijskih karata, čime su pokrivene teritorijalne vode Crne Gore. Međutim, prema standardima Međunarodne hidrografske organizacije IHO vezanim za hidrografske premjere, potrebno je još mnogo toga uraditi jer većina podataka za teritorijalno i otvoreno more, uključujući i dio unutrašnjih morskih voda, je premjerena tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka. Prema najnovijim standardima IHO, potreban je skoro 100% hidrografski premjer kompletne akvatorije pod jurisdikcijom Crne Gore. Nime, trenutno imamo 80% akvatorijuma luka, marina i prilaza tim objektima u našoj državi koji su premjreni u skladu sa najnovijim standardima IHO, dok to treba uraditi sa preostalih još 20% takvog akvatorijuma. Mnogo lošije stanje je sa prmejerom akvatorijuma van luka i njihovih prilaza gdje je u skladu sa novim standardima IHO premjereno tek 2% ukupne površine zona mora sa dubinom manjom od 50 metara, odnosno tek oko pola procenata zona mora sa dubinom od 50 do 200 metara. Za zonu dubine preko 200 metara nemamo sistematskih podataka, i tamo treba ponovno po novim standardima raditi kompletan premjer.
Kakva je situacija kada su nautičke publikacije u pitanju ?
SHO, počevši od 2009. godine, redovno objavljuje nautičke publikacije: Oglas za pomorce, Obavještenja za pomorce, Nautički godišnjak koji je objavljivan do 2014., Popis svjetionika Crnogorske obale Jadranskog mora, te Peljar Crnogorske obale Jadranskog mora na našem i engleskom jeziku. U toku su pripreme za izdavanje novog Peljara i Popisa svjetala, čije se publikovanje može očekivati tokom 2021.godine.
SHO po prirodi svog posla, sarađuje sa viđe domačih ali i sebi sličnih institucija u inostranstvu ?
“ZHMS – SHO sarađuje sa državnim organima, naročito Ministarstvom odbrane – Mornaricom VCG, sa kojima vršimo zajedničke aktivnosti i specijalnu vrstu hidrografskih premjera – “military survey”, te Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Lučkim kapetanijama, JP Morsko Dobro, i Opštinom Tivat gdje je i sjedište ovog segmenta ZHMS-a. Osim toga, imamo i potpisane Sporazume o razumijevanju i saradnji sa Hidrografskim institutima Italije, Hrvatske sa kojim je učestvovao u IPA projektima, Republike Koreje, Grčke i Norveške. Na žalost, ranije dogovorena posjeta Crnoj Gori jednog istraživačkog broda Hidrografskog inustuituta Italije, zbog novonastale epidemiološke situacije do daljnjeg je otkazana. Taj brod je trebao zajedno sa našim stručnjacima da izvrši 14-dnevni hidrografski premjer dijela teritorijalnog mora Crne Gore, ali je to moralo biti odloženo zbog aktuelne situacije sa koronavirusom.
Akcija udomljavanja pasa iz azila u Herceg Novom, koju su zajedničkim snagama, ispred glavne gradske pijace, organizovali Komunalno-stambeno preduzeće, Čistoća pod čijom ingerencijom radi ovo utočište i Volonteri hercegnovskog azila, bila je uspješna, budući da je svih šest štenaca, našlo dom.
Komunalno stambeno preduzeće, koje je bilo pokretač akcije, svakom građaninu koji je udomio psa, poklonio je džak hrane i plateneni ceger, a Azil se pobrinio da svaki pas bude čipovan, vakcinisan i sa pasošem.
Luna Supić, preslatka tinejdžerka, čija je porodica prva usvojila štene, kazala je da se nisu premišljali.
– Volimo životinje i volimo pse. Ovog smo namijenili babi i djedu, kojima će biti pravii drugar. Ali i ne samo njoj, već i nama koji ih često posjećujemo – kazala je ona.
Akcija-udmomljavanja-pasa- foto RTHN
Poručila je svima da udome psa, jer je plemenitije i bolje, nego kupiti ga.
Poznati hercegnovski pedijatar dr Vito Vujnović najtoplije je pozdravio akciju.
dr Vito Vujnovic-akcija-udmomljavanja-pasa-iz-azila
– Iznenadio sam se. Ovo je danas izuzetno prijatan trenutak i pozdravljam sve koji su je organizovali. Nama je pružena prilika da dobijemo vjernog prijatelja. Ne mogu dovoljno zahvaliti na tome. Želio bih da se ovo ponovi – kazao je dr Vujnović.
Seka Tonsati, potvrđeni ljubitelj životinja, ocijenila je da se osjećaj prilkom uzimanja životinje sa ulice ili iz azila, ne može opisati.
– To je je osjećaj i potvrda da imate dušu. Dakle, nema veze kojeg je pas porijekla, to je nevažno. Bitno je da je životinjica koju si u stanju da voliš. To govori o vama – konstatoval je ona.
Direktorica Komalno-stambenog preduzeća Jasmina Konjević, objasnila je da je na ideju o akciji došla onog trenutka kada su se na pijaci stekli uslovi za to, a želju da pomogne udomljenju pasa imala je uvijek.
– Završili smo drugu fazu rekonstrukcije glavne gradske pijace, sada radimo programe za revitalizaciju i oživljavanje. Iz onoga što se dešava oko nas crpimo ideje, kako da sve organizujemo da se o tome više priča i piše, te da ljude ponovo vratimo na pijacu. Kako mediji u posljednje vrijeme javljaju da je u Azilu hladno i kako je potrebno ćebadi, rodila se ta ideja da probamo bar nekoga od tih pasa udomimo, jer su svi oni gore to zaslužili – ističe Konjević.
Podsjećamo, da je Konjević, po struci arhitekta, prije više od decenije, Volonterima hercegnovskog azila poklonila idejni projekat azila, koji je sadržao i hotel za pse, pa samim tim bio i samoodrživ. Izrazila je nadu, da će i za realizaciju ovakvog projekta doći vrijeme.
Da bi dala primjer i ostalima, ovo preduzeće je usvojilo psa.
Upravnik Azila, Rajko Žujović zadovoljan je akcijom udomljavanja, a kako je kazao, nije se nadao da će biti ovako veliko interesovanje.
-Trenutno u Azilu imamo 82 psa, a tokom ove godine usvojena su 32. Prikupljeno je 127 pasa od januara. Imamo dobru saradnju sa volonterima, ali svaka pomoć i donacija nam dobro dođu. Hrane imamo i psi nisu gladni, ali kao što kažu, od viška glava ne boli – navodi on.
Volonterka Jasna Čavić ocijenila je da je akcija blagotvorna, tim prije što su svi psi našli dom u roku od 20 minuta.
– Problem našeg Azila je što se nalazi u planinskom zaleđu, pa ljude mrzi da voze tamo. A kada bi došli, vidjeli bi koliko su oni lijepi, od mješanaca do rasnih pasa, svih boja i uzrasta. Ovakve akcije su zato veoma poželjne i smatram da bi ovo trebalo da bude redovna praksa, makar dva puta mjesečno – kazala je Čavić.
Podsjetila je, da akcija Volontera koja se odnosi na prikupljanje ćebadi za Azil u toku, te da je dovoljno da se zainteresovani građani jave FB Grupi „Beautiful Animals“ ili Azilu i volonteri će doći da preuzmu sve što građani izdvoje za pse.
Nakon dužeg perioda sunčanog i relativno toplog vremena za ovo doba godine, od sredine sedmice očekuje nas pogoršanje vremenskih prilika.
Jesen će konačno pokazati svoje pravo lice, pa bi od srijede trebalo pripremiti kišobrane i obuću za kišu, budući da nas, po najavama meteorologa, očekuje nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Meteorolog Vučina Popović u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) kazao je da će nas još samo naredna dva dana grijati sunce, a od utorka popodne – pogoršanje vremena.
“Narednih dana biće sunca i kiše, naročito naredna dva dana biće dosta sunčanih perioda. U utorak popodne i tokom noći slijedi povećanje oblačnosti. Od srijede pa do kraja sedmice skoro svakodnevno sa kišom, povremeno pljuskovi i grmljavina, naročito u južnim i jugozapadnim predjelima”, rekao je Popović.
Najviše padavina, kako je rekao, očekuje se tokom četvrtka, u drugom dijelu dana, tokom noći i u petak ujutro.
“Za vikend bi moglo da bude dužih perioda suvog vremena. Vjetar od srijede umjeren do jak južnih vjetrova. Temperatura u manjem kolebanju. Sjutra će na sjeveru biti prilično hladno, ali od utorka toplije na sjeveru”, rekao je Popović.
Nakon pojave blage temperature, supruga predsjednika Vlade gospođa Ana Maslać-Plenković u subotu je pristupila testiranju na prisutnost koronavirusa te joj je nalaz pozitivan, saopšteno je u subotu iz Vlade.
Slijedom toga, predsjednik Vlade Andrej Plenković obavio je u subotu testiranje na prisutnost koronavirusa te mu je nalaz negativan.
Predsjedniku Vlade određena je epidemiološka mjera samoizolacije u trajanju od 10 dana.
Svoje aktivnosti i obveze predsjednik Vlade nastavit će obavljati od kuće, navodi se u priopćenju.
Talijanski grad Milano planira posaditi tri miliona stabala kako bi poboljšao kvalitetu zraka i život stanovnika.
Lokalne vlasti u tom gradu na sjeveru zemlje pokrenule su program pošumljavanja bez presedana kako bi se borile protiv zagađenja i poboljšale kvalitetu života sugrađana u toj industrijskoj regiji.
Višegodišnjim programom ForestaMi povećat će se zelene površine u gradu za 50 posto u idućih deset godina.
U svjetlu znanstvenih zapažanja da zagađenje otežava stanje oboljelih od bolesti Covid-19 program je dobio dodatno na značenju u epidemiji koronavirusa koja je tu taljiansku regiju Lombardiju pogodila više od ostatka zemlje.
U Boki Kotorskoj u posljednje vrijeme kao i u cijeloj državi porastao je broj oboljelih od koronavirusa. Donosimo pregled aktivnih slučajeva, oporavljenih i preminulih od početka juna u Boki po opštinama.
U Kotoru je trenutno inficirano koronavirusom 451 osoba, oporavljenih je 561, preminulih 15.
U Tivtu je inficirano 243 osoba, oporavljenih je 284, preminulo je 10 osoba.
U Herceg Novom je inficirano je 461 osoba, oporavljenih je 486 preminulio je 16 osoba.
U Crnoj Gori ukupno je inficirano 11.177, oporavljenih je 22.481 preminulo je 472 osobe.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 34.454 osoba.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 472, a od početka godine 481.
