Tivat se i 2024. godine našao među destinacijama čija je priča prepoznata kao inspirativna za unaprjeđenje održivog razvoja turizma, “Green Destinations Top 100”.
Turistička organizacija Tivta je 2024. godine aplicirala sa pričom “Manje je više”, odnosno “Uklanjanje bilborda u Tivtu” kao primjer dobre prakse i time je prepoznat među 100 najboljih priča odnosno “Sustainable – Good Practice Story”.
Deseto izdanje Top 100 takmičenja prikazuje izuzetne priče iz različitih zemalja, a svaka od njih svjedoči o inovativnim i učinkovitim praksama održivog turizma, tog grada kao tzv. zelene destinacije, kazala je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević za Boka News.
Direktorica TO Tivat, Nina Lakičević – foto Boka News
Green Destinations najveća je svjetska mreža destinacija posvećenih održivosti. Njihov cilj je podržati destinacije u poboljšanju kvaliteta i održivosti na temelju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i globalno dogovorenih načela.
Tivat je prva destinacija u Crnoj Gori koja je pristupila Green Destinations organizaciji, a već treći put Tivat je uvršten u primjere dobre prakse TOP 100 kao inspirativni primjer drugima od turističkih stručnjaka do putnika. Ovaj uspjeh naglašava značaj održivih turističkih praksi koje turističke destinacije uvode kako bi očuvale prirodne ljepote i kulturnu baštinu, dok istovremeno osiguravaju dugoročni razvoj turizma.
“Tivat ide ka tome da bude održiva destinacija i to treba da promovišemo. Mislim da su bilbordi bili nešto od čega je trebalo početi i što je trebalo ukloniti. Taj projekat je nagrađen. Mi smo sad već prošle godine u novembru imali edukativnu radionicu Tourism Think Tank, odnosno konferenciju gdje se upravo razgovaralo o održivim praksama, koliko je važna edukacija, koliko je važno da ljudi shvate značaj održivog turizma, jer danas je konkurencija jaka i treba da zadovoljite neke standarde ukoliko želite da turista dobro ocjeni destinaciju i da se jednog dana ponovo vrati u grad” – kaže Lakičević..
Gornja Lastva foto Boka News
Lakičević poručuje da povratak prirodi, zdrav način življenja i turizam se razvijaju do te mjere da nije dovoljno samo sunce i more.
“Definitivno, turisti sve više traže da budu dio nečega da imaju taj neki osjećaj ličnog doživljaja, užitka s druge strane da jedan grad koliko god da ide ka razvoju i luksuzu ne smijem da zaboravi svoju tradiciju. Radili smo na tome i moram da se zahvalim zaista komisiji koja je predana u tome da se projekti valorizacije kulturne baštine nastave i da naša Turistička organizacija sva ona sredstva koja po zakonu treba da izdvoji uloži na takve projekte, jer ukoliko želite da govorite o značaju jednog grada ne smijete zaboraviti koliko je važna kultura i nasleđe. Drago mi je da je naša komisija predana, prije svega gospođa Maja Marović koja se zaista trudi da radi na tome da sve te projekte plasira na pravi način i da sredstva koje imamo opredijeli najkorisnije jer to je nešto što je naš turistički proizvod”- ističe Lakičević.
„Sedam dana u vrmačkim selima”
Imate li podatak koliko je prosječno zadržavanje turista?
“Nažalost broj se smanjio ranije je to bilo oko 13-14 noćenja mislim da su tome doprinosili gosti koji su bili iz Rusije jer njima je možda bilo lakše kad već prevali toliki put da ostanu duže, sad se taj trend smanjio na 8,3 noćenja. Cijeli trend je da turisti se u jednom gradu zadrže 3 ili 4 dana, da im je to baza i da obilaze ostale gradove u okruženju”, kazala je Nina Lakičević, direktorica TO Tivat.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom planira razgovarati o naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Govoreći na tiskovnoj konferenciji na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, Trump je sugerirao da bi se takav sastanak mogao održati nakon njegove inauguracije 20. siječnja. Na pitanje novinara o vremenu mogućeg susreta suzdržao se od navođenja konkretnog datuma, ali je rekao: “Znam da bi se Putin želio sastati.”
Trump je također izrazio nadu da će rat završiti u roku od šest mjeseci. Nadam se puno prije šest mjeseci, dodao je.
Tijekom svoje kampanje Trump je često hvalio svoj odnos s Putinom i tvrdio da bi mogao okončati rat u Ukrajini “u roku od 24 sata”, no nikada nije pojasnio detalje te tvrdnje.
Ukrajina se već gotovo tri godine odupire ruskoj invaziji punog opsega uz pomoć Zapada.
Kijev strahuje da će, kada Trump preuzme dužnost 20. siječnja, američka pomoć biti oštro smanjena. Tijekom svog novogodišnjeg obraćanja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je apel Washingtonu da ne smanjuje pomoć Ukrajini.
Parking servis Herceg Novi i ove godine realizovaće akciju poklanjanja parking karti penzionerima i roditeljima djece uzrasta do jedne godine.
Od 13. januara do 13. februara korisnici koji ispunjavaju uslove mogu da podnesu prijave i apliciraju za dobijanje poklon parking karti.
Parking servis je za 2025. godinu opredjelio ukupno 200 poklon parking karti za penzinore za 100 časova parkiranja u svim zonama (osim ljubičaste) i 100 poklon parking karti za roditelje djeteta starosti do jedne godine života za 100 časova parkiranja u svim zonama (osim ljubičaste).
Poklon parking karte važe do 31. decembra 2025. godine.
U više gradova širom Crne Gore, građani su, u posljednja 24 sata, dobrovoljno vratili 47 komada vatrenog oružja, 1.317 komada municije, 11 ručnih bombi, eksplozivna sredstva i djelove vatrenog oružja.
U saopštenju Uprave policije navodi se da su oružje i municija vraćeni u sklopu kontinuirane kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju sprovode duži niz godina.
Kako je saopšteno, u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima, građani su policiji dobrovoljno predali 32 komada vatrenog oružja, od čega 13 pištolja i 19 pušaka, 978 komada municije, sedam ručnih bombi i jedan zatvarač od puške.
„Službenicima u Herceg Novom, Baru, Tivtu, Ulcinju i Budvi, dobrovoljno je vraćeno osam komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja i četiri puške, 335 komada municije, i dva okvira za pištolj“, kaže se u saopštenju policije.
Dodaje se da je u Bijelom Polju, Petnjici, Kolašinu i Beranama dobrovoljno predato ukupno sedam komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja i tri puške, četiri komada municije, četiri ručne bombe, kao i jedna električna detonatorska kapisla i određena količinu rasutog eksploziva.
Za četiri dana, dobrovoljno predali 121 komad vatrenog oružja
Iz Uprave policije su kazali da je, za četiri dana, dobrovoljno predat 121 komad vatrenog oružja, 2,859 komada municije, 14 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava.
„Uprava policije apeluje na sve sugrađane da daju svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, građani mogu pozvati policiju na broj 122 i obavijestiti ih da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se osoba, odnosno oružje, nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju.
Iz Uprave policije su naglasili da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega, kako su pojasnili, zbog bezbjednosti.
„Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na osiguranju i izgradnji bezbjednog ambijenta“, zaključuje se u saopštenju.
Planirane sankcije ciljaju starije tankere koji prevoze naftu po cijenama iznad granice postavljene od G7
Američka administracija, u svojim završnim danima pod vodstvom predsjednika Bidena, planira proširiti sankcije na značajan broj dodatnih tankera iz “tamne flote” uključenih u rusku trgovinu energentima. Kako piše The Maritime Executive, Ministarstvo financija SAD-a već ima više od 200 ruskih brodova na svojoj crnoj listi, a nova runda sankcija dodatno će povećati taj broj.
Ove mjere ciljaju tankere koji prevoze većinu ruskih izvoznih zaliha nafte po cijenama iznad ograničenja G7 od 60 dolara po barelu. Cilj tog ograničenja bio je smanjiti ruske prihode bez ometanja globalne opskrbe energijom. Međutim, Rusija je brzo prilagodila svoju strategiju koristeći starije tankere registrirane u zemljama s niskom razinom regulacije, poput Gabona i Cookovih Otoka.
Prema podacima Plattsa, “tamna flota” sada broji oko 600 brodova, uključujući MR, LR i Aframax tankere, koji su pogodni za operacije u Baltičkom moru. Više od 80% ruskog izvoza nafte sada prevoze upravo ti brodovi, što postavlja pitanja o učinkovitosti ograničenja cijena koje je postavio G7.
SAD je u prošlosti imao određeni uspjeh u borbi protiv trgovine naftom uvođenjem sankcija na pojedine brodove. Sankcije povećavaju rizik za sve koji posluju s takvim brodovima, uključujući banke, dobavljače, terminale i brodarske registre. Upravo zbog toga, Bidenova administracija planira dodati još više tankera, naftnih kompanija i osiguravajućih društava na popis sankcija.
No, budućnost ove politike pod novim predsjednikom Donaldom Trumpom ostaje neizvjesna. Tijekom svoje kampanje, Trump je izrazio skepticizam prema sankcijama. “Sankcijama samo guramo sve od sebe. Nisu mi drage sankcije,” rekao je Trump u srpnju 2024.
Europski saveznici pomno prate situaciju i razmatraju načine za održavanje strogog režima sankcija u slučaju da Trump ukine postojeće mjere. Analitičar Tom Keatinge iz Royal United Services Institute upozorava da bi Europa trebala preuzeti vodeću ulogu u provedbi sankcija ukoliko SAD promijeni svoju politiku.
U Crnoj Gori će u srijedu 8. januara biti promjenljivo do potpuno oblačno, a prijepodne ponegdje je moguća kiša, uglavnom u istočnim i centralnim predjelima.
Ujutru je na sjeveru po kotlinama ponegdje moguća magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, od sredine dana u većem dijelu države očekuju se sunčani periodi.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do jak južnih smjerova
Jutarnja temperatura od tri do 14, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.
U četvrtak na Jadranu jako jugo s povremenom kišom, koje će biti i u petak, moguće lokalno i uz grmljavinu, a u subotu većinom sunčano. Pritom će u petak okrenuti na buru i pad temperature.
Spasilački timovi na području pogođenim potresom na Tibetu, Foto: Izvor:/REUTERS
Najmanje 126 ljudi poginulo je u snažnom potresu koji je u utorak pogodio podnožje Himalaje kod jednog od najsvetijih mjesta na Tibetu, objavile su kineske vlasti.
Potres magnitude 6,8 stupnjeva dogodio se oko 80 kilometara sjeverno od Mount Everesta, najvišeg svjetskog vrha, a osjetio se i u susjednim državama Nepalu, Butanu i Indiji.
Potres je najsnažnije pogodio tibetansku regiju Šigatse, dom za oko 800 tisuća ljudi. Regijom se upravlja iz istoimenog grada, tradicionalnog sjedišta Panchen Lame, jednog od najvažnijih ličnosti tibetanskog budizma.
Broj poginulih narastao na 126
Najmanje 126 ljudi poginulo je u snažnom potresu koji je u utorak pogodio podnožje Himalaje kod jednog od najsvetijih mjesta na Tibetu, objavile su kineske vlasti.
Brojne kuće na tom području su sravnjene, pokazuju snimke hitnih službi Tibeta. Situaciju dodatno otežavaju niske temperature od -6 stupnjeva koje bi tijekom noći mogle pasti do -16.
Uz zasad 126 poginulih ozlijeđeno je 188 ljudi.
Dalaj Lama, duhovni vođa Tibeta protjeran 1959. s tisućama tibetanskih izbjeglica koji su bježali od kineskih komunističkih vlasti, objavio je da ga je duboko ražalostila ta vijest.
Više od 1500 lokalnih vatrogasaca i spasilaca poslano je u pogođena područja, izvijestila je kineska novinska agencija Xinhua.
Nepalska nacionalna uprava za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje (NDRRMA) u utorak je objavila da su se potresi osjetili u sedam brdskih okruga koji graniče s Tibetom.
Mnoga sela u nepalskom pograničnom području rijetko su naseljena i prilično udaljena te se do njih može stići samo pješice.
Unutar 20 kilometara od epicentra su tri grada i 27 sela. Ondje živi ukupno oko 6900 stanovnika, izvijestila je Xinhua.
Spasilačke službe traže ispod ruševina
Više od 1500 lokalnih vatrogasaca i spasilaca poslano je u područja pogođena potresom, izvijestila je kineska novinska agencija Xinhua.
Jugozapadne dijelove Kine, Nepala i sjeverne Indije često pogađaju potresi koje izaziva sudar Indijske i Euroazijske tektonske ploče.
Nepalska nacionalna uprava za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje (NDRRMA) objavila je da su se potresi osjetili u sedam brdskih okruga koji graniče s Tibetom.
Auto-putem Princeza Ksenija je u prošloj godini prošlo više od 2,87 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je od početka ove godine prošlo 49,44 hiljade vozila.
Auto-putem je u 2023. godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je na startu kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su danas u Bukureštu, u meču B grupe, od Grčke 18:10 (2:3, 7:3, 2:3 i 7:1).
Pobjednika duela odlučila je serija od 7:0 grčkih vaterpolista i gotovo sedam minuta bez datog gola izabranika selektora Dejana Savića u posljendjoj četvrtini.
Crna Gora je, prethodno sa dva vezana pogotka, smanjila na 11:10 početkom posljednjeg dijela.
Na debiju Savića, crnogorske “ajkule” odlično su počele meč, vodile 2:0 i 3:1, a imale su gol prednosti na isteku drugog minuta druge četvrtine (4:3).
Grčka je do kraja tog perioda preokrenula na 9:6 i konstantno imala prednost, ali je crnogorska selekcija bila u igri do polovine posljednjeg dijela.
Utakmica je odigrana po novim pravilima, u kraćem bazenu i skraćenom vremenu za napad.
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Stilijanos Argiropulos sa četri pogotka.
Dvostruki strijelci za Crnu Goru bili su Dušan Matković, Miroslav Perković i Balša Vučković, dok su se po jednom upisali Aljoša Mačić, Savo Ćetković, Vasilije Radović i Strahinja Gojković.
Crnogorske vaterpoliste sjutra (17.30) očekuje i meč sa Srbijom.
Ti dueli za izabranike selektora Dejana Savića nemaju rezultatski značaj, jer je Crna Gora, kao domaćin finala Svjetskog kupa, izborila direktan plasman na završni turnir.
U narednih 60 dana Skupština akcionara Instituta “Simo Milošević” treba da donese odluku o dokapitalizaciji u ukupnom iznosu od 64 mil EUR i prodaji imovine vrijedne 28,2 mil EUR, dok bi se ova kompanija za medicinsku rehabilitaciju naknadno zadužila za još 14,5 mil EUR. Tako bi bio obezbijeđen novac za program investiranja od 106,8 mil EUR, koji bi trajao četiri godine i nakon kojeg bi druga faza dostigla nivo od četiri zvjezdice, kompanija postala profitabilna i za 30 godina bi vratila uloženi novac.
To je navedeno u Planu restrukturiranja Instituta koji se nalazi na dnevnom redu Skupštine akcionara zakazane za 9. januar, a kojeg je pripremila grupa profesora Univerziteta Crna Gore. Da bi bio usvojen potrebna je podrška akcionara koji imaju najmanje dvije trećine vlasništva. Kako država ima skoro 56% akcija, da bi plan bio usvojen potrebno je da njega glasa i dio malih akcionara koji imaju najmanje 10,2% akcija.
Usvajanje plana ili stečaj?
Cilj plana je da omogući Vladi da legalno pomogne ovu državnu kompaniju u skladu sa strogim EU standardima o državnoj pomoći i preduslov je za početak dokapitalizacije. Autori plana smatraju da će bez njegovog usvajanja Institut otići u stečaj, jer ima akumulirane gubitke od 30 mil EUR, i da će prekinuti da obavlja djelatnost koja je i od javnog značaja.
Plan predviđa da se u ovoj godini obezbijede 41,3 mil EUR, od toga 32,3 miliona kroz dokapitalizaciju od države i devet miliona eura prodajom dijela imovine Instituta – takozvanog Solitera i Dječjeg odjeljenja.
Za dugove 24 miliona, malim akcionarima 9,6
Taj novac, prema planu, bio bi potrošen tako što bi sa 26 mil EUR pokrila tekuća nelikvidnost, odnosno platili svi dugovi instituta od oko 24 miliona i isplatili očekivani nesaglasni akcionari koji bi glasali protiv odluke o prodaji imovine. Plan predviđa i da Vlada u ovom periodu objavi plan otkupa akcija od malih akcionara kako bi došla do najmanje dvije trećine vlasništva i za to bi bilo potrošeno 9,6 mil EUR.
U ovoj godini predviđene su i investicije od 5,5 mil EUR u blokove B i T druge faze Instituta, kao i 87.000 EUR za marketinške aktivnosti za veću vidljivost Instituta i traženje novih tržišta. U 2026. godini, prema Planu, u Institut bi bila uložena 32,2 mil EUR, i to 20 miliona u rekonstrukciju bloka T, zatim 10 miliona u blok B i dva miliona u blok D. U marketinške aktivnosti bilo bi uloženo 135.000 EUR. Ovaj novac bio bi obezbijeđen tako što bi se 20,7 miliona dobilo iz dokapitalizacije, 4,5 miliona od prodaje E odjeljenja i sa sedam miliona koliko bi Institut dobio od kredita.
U trećoj godini restrukturiranja bilo bi potrebna 28,3 mil EUR, od čega bi 12,2 mil EUR bila potrošena na blok A, 7,2 miliona u blok D, četiri miliona u blok S, tri miliona u blok T i jedan milion u blok B. U informacioni sistem bilo bi uloženo 600.000 EUR a u marketing 123.000. Ovaj novac bi se obezbijedio prodajom glavne zgrade prve faze Instituta za 14,8 mil EUR, kao i šest miliona od dokapitalizacije i 7,5 miliona iz kredita Instituta.
U četvrtoj i završnoj godini restrukturiranja 2028, bila bi uložena pet miliona eura od dokapitalizacije, i to dva miliona u blok A, dva i po miliona u blok S i 460.000 u informacioni sistem. Time bi se zaokružila ukupna investicija u objekte od 69,7 miliona, u informacioni sistem milion eura, u marketing 345 hiljada, za dugove i tekuću likvidnost 26 miliona i 9,6 miliona u otkup akcija.
Već u 2028. ozbiljniji profit
Prema projektovanju bilansa uspjeha, Institut bi već u ovoj godini imao simbolični profit od 104.000 EUR, zahvaljujući povećanju cijena za pacijente državnog Fonda zdravstvenog osiguranja, gdje će po prvi put nova cijena, utvrđena u novembru, pokrivati troškove koje Institut ima za ove korisnike, ali i racionalizaciji poslovanja i dovođenju drugih gostiju.
Iznos neto profita, prema projekciji, raste u narednim godinama pa bi u 2027. iznosio 531.000 a u posljednjoj godini plana 2028. bio bi 2,9 miliona. U prvoj godini nakon završetka rekonstrukcije 2029. profit bi narastao na 4,9 miliona i nastavio bi da raste pa bi za deset godina u 2034. bio 6,6 mil EUR.
U jednačini mnogo nepoznatih
Međutim, sve ovo, ako je plan uopšte realno ostvariv, zavisi od toga da li će u narednih 60 dana biti riješena “jednačina sa više nepoznatih”, odnosno da li će plan biti usvojen, da li će država uspjeti da dokupi akcije od malih akcionara kako bi imala dvije trećine, kako će mali akcionari glasati za dokapitalizaciju, prodaju imovine i koliko će to koštati.
Autori plana navode da ne znaju koliko će akcionara da uopšte glasa za plan, kao i za odluke o dokapitalizaciji i prodaji imovine, odnosno koliko bi malih akcionara učestvovalo u dokapitalizaciji ili tražilo da im Institut isplati akcije kao nesaglasnim akcionarima. Od svega toga zavisi koliko će novca biti potrebno u ovoj prvoj godini za restrukturiranje kompanije.
Akcionari koji bi glasali protiv prodaje ove imovine Instituta, prema Zakonu o privrednim društvima, bili bi nesaglasni akcionari i imali bi pravo da zbog toga zatraže da im kompanija otkupi akcije po prosječnoj tržišnoj cijeni u posljednjih šest mjeseci prije dana kada je donijeta odluka na skupštini akcionara ili u visini srazmjernog dijela neto vrijednosti imovine društva na dan kada je skupština akcionara donijela odluku o spajanju.
Akcija Instituta na berzi je od aprila prošle godine do 20. decembra koštala je 18,2 EUR, a onda je za deset dana kroz nekoliko sitnih transakcija dostigla 29,3 eura u posljednjem radnom danu berze 31. decembru. Međutim, to je i dalje značajno niža cijena od nominalne nominalne koja iznosi 155 EUR.
U planu je navedeno da je problem i što je zemljište na kojem je izgrađen Institut u državnom, a ne njegovom vlasništvu, zbog čega autori predlažu da se zemljište uknjiži na Institut, ali da se pri tome ne prekrše pravila o državnoj pomoći. Plan kao rezervne varijante za obezbjeđivanje novca vidi i mogućnost prodaje dijela tog zemljišta.
Neizvjesno ko će Vladi činiti većinu
Autori nisu sigurni ni da li će najveći mali akcionar sa 27,44% vlasništva “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića glasati za plan, učestvovati u dokapitalizaciji, glasati za odluku o prodaji ili biti nesaglasan akcionar. Oni u planu navode da je “Vila Oliva” u maju prošle godine ponudila Vladi da državni paket akcija otkupi po cijeni od 70 EUR po akciji, što bi bilo 15 mil EUR, ili da država od nje otkupi akcija po 58,14 EUR, što bi bilo pet miliona. Taj dogovor nije postignut ali je Rakčević u julu prošle godine sa pozajmicom od pet miliona eura spasio da Institut tada ode u stečaj.
Kada je Vlada krajem novembra objavila djelove iz Plana restrukturiranja, Rakčević je kazao da je protiv ovakvog plana jer smatra da nije potrebna prodaja imovine Instituta kao i da su troškovi rekonstrukcije druge faze precjenjeni jer iznose preko hiljadu eura po kvadratu.
Odbor direktora Instituta je početkom decembra dao saglasnost na plan za šta u glasala tri predstavnika državnog kapitala i jedan od malih akcionara dok je član ispred “Vile Oliva” bio protiv.
Ostali mali akcionari imaju oko 16% akcija Instituta, a da bi ovaj Plan restrukturiranja bio usvojen osim glasa države potrebno je da za njega glasa i dio manjinskih akcionara koji posjeduje makar 10,2% akcija. To će biti poznato na skupštini akcionara 9. januara, a Vlada nije saopštila rezervni plan u slučaju neuspjeha.
