Institut Igalo je jedan od najvećih brendova Herceg Novog i jedan od najvećih resursa zdravstvenog sistema Crne Gore i kao takav mora biti sačuvan za sve građane ove države i sve one koji u njemu traže nadu u oporavak svog tijela i svog duha, saopštio je predsjednika Kluba odbornika i poslanika Novske liste.
Institut Igalo je toliko snažan da je preživio trideset godina sistematskog urušavanja hercegnovske privrede, tragičnog i zločinačkog odnosa prethodnog režima prema ovom gradu i prema ovoj ustanovi. Tokom svake od prethodnih trideset godina bivši režim je dodavao po milion eura duga na grbaču Instituta. Preživio je samo zahvaljujući radnicima koji su i bez plata i bez jasne slike o budućnosti svojih radnih mjesta pružali njegu i pomoć svima onima kojima je to bilo potrebno.
Danas, kada imamo jasnu viziju oporavka Instituta na kojoj su radili najveći ekonomski umovi ove države i kada ta vizija uključuje 106 miliona eura za ulaganje u Institut, njegovu opremu, ljudstvo i kapacitete, i kada imamo Vladu Crne Gore koja je svjesna da je zdravlje građana njen najveći kapital, ne smije se dozvoliti da relikti političke prošlosti pod virtuelnim plaštom biznisa ovaj plan osujete, iskoriste za lični interes ili tvrde pazar kako bi napunili svoje već duboke džepove. Niko nema pravo da Institut Igalo pošalje u stečaj.
Jovan Subotić – Novska lista
Plan spašavanja Instituta nije biznis odluka. Plan spašavanja je javni interes. Planom spašavanja vraća se dug i radnicima, i dobavljačima i svim Novljanima i svim građanima Crne Gore, i svima onima koji su pomogli da Institut opstane. Nikoga u Herceg Novom ne plaši „neturistička valorizacija Institutovog zemljišta“ jer turističkog zemljišta imamo, a Novljanima je potrebno još mnogo javnog interesa. Treba nam škola, treba nam bolnica, treba nam fakultet, treba nam naučni centar.
Institut su kamen po kamen gradili naši preci. U njega su ulili svoje znanje, svoj rad i svoju dušu! Širili su mu kapacitete, unapređivali ga i čuvali decenijama. Zato je i odolio pohari koja nam se desila sa prethodnim režimom. Institut nije ničija prćija i ne može se o njemu razmišljati kao o tržišnom proizvodu.
Pozivam manjinske akcionare Instituta Igalo i njihove predstavnike da pozdrave i izglasaju podršku planu spašavanja Instituta, te da kroz isti daju svoj doprinos javnom interesu. Onako kako je oporavio stotine hiljada građana Crne Gore, Institut Igalo kao brend može da oporavi i cijelu Crnu Goru, kaže se u saopštenju koje potpisuje predsjednika Kluba odbornika i poslanika Novske liste.
Nacionalna turistička organizacije Crne Gore i lokalne turističke organizacije Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Bara i Podgorice predstavile su u Beogradu kulturni i zabavni program za novogodišnje praznike u Crnoj Gori, koji osim brojnih prazničnih manifestacija i nastupa popularnih muzičkih izvođača u gradovima širom Crne Gore, obuhvata i raznovrsnu turističku ponudu za zimsku sezonu u toj zemlji.
Događaj za predstavnike brojnih srpskih medija na kojem su se predstavile muzičke zvijezde koje će nastupiti tokom novogodišnjih praznika u crnogorskim gradovima, organizovala je TO Herceg Novi u saradnji sa NTO CG.
Foto – TO HN
Promo događaju prisustvovali su predstavnici Ministarstva turizma Crne Gore, Ambasade Crne Gore, turističkih agenicija iz Srbije, turističkih organizacija iz Srbije, i brojne druge zvanice.
Kordić: Zajednički nastup na turističkom tržištu razvojna šansa cijelog regiona
Simonida Kordić
BEOGRAD – Ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić izjavila je danas da Crna Gora i Srbija imaju mogućnost da zajednički prezentuju svoje turističke potencijale i na taj način privuku veliki broj turista iz dalekih destinacija koji su, kako kaže, sve više u potrazi za autentičnim turističkim iskustvima i ne žele da provedu vrijeme samo na jednom mjestu.
Kordić je za Tanjug rekla da je takav pristup razvoju turizma veoma važan i da je veliki emitivni turistički potencijal u udaljenim zemljama, kao što su Kina, Japan ili SAD, čiji su turisti sve manje zainteresovani za tradicionalne ponude.
Foto TOHN
”Sve više traže autentične turističke proizvode i način života koji se gasi i nestaje, posebno na razvijenom zapadu, a kod nas je veoma živ. To su mala seoska domaćinstva, to je skorup na hljebu iz peći, kačamak, bistri izvori vode, kristalno čista jezera, spavanje u katunu na nekoj planini… Ukus turista sve više gravitira ka toj vrsti iskustva koja polako ulazi u kategoriju visokoprofitabilnog turizma”, rekla je Kordić.
Staza Festive Run-a nije samo sportsko nadmetanje, već dobra vibracija novogodišnje atmosfere i lokalnih tradicija
Treće izdanje novogodišnje trke, Luštica Bay Festive Run, zakazano za subotu, 7. decembra od 16:00 do 19:00 sati – okupiće na promenadi Marina Village-a iskusne trkače, rekreativce, djecu i sve one koji u praznicima uživaju na aktivan način.
Sportska atmosfera i novogodišnja trka, nalik na porodične maratone, mnogih gradova, u Luštici Bay okupiće amatere i profesionalce svih generacija. Organizatori i podrška u ovom, već tradicionalnom sportskom novogodišnjem sadržaju su: Multisport Akademije Mayer, NVU Kapampana, hotel The Chedi i Luštica Bay.
Luštica Bay Festive Run
Novogodišnja trka, je prilagođena svim uzrastima, posebno je osmišljena da pruži zabavno i aktivno iskustvo za djecu od dvije do 12 godina, kao i za odrasle. Djeca će uživati u trčanju na kraćim distancama, dok odrasli preuzimaju izazov od pet kilometara. Cilj ‘Festive Run’ trke je da podstakne zdrav način života, promoviše zajedništvo i radost djeljenja prazničnog duha, ali i da još jednom uživamo u zabavnoj atmosferi bokeškog duha uz NVU Karampana. Pozivamo sve da se pridruže i učestvuju u stvaranju nezaboravnih uspomena na kraju još jedne sportske sezone, ili navijaju za svoje favorite, istakao je Igor Majer, osnivač Multisport akademije Mayer.
Trka za djecu je ograničena na prvih 200 prijava. Nakon registracije u 15:0časova, mališani će se nadmetati već od 16:00 časova za kada je zakazan start trke na 200 metara, 400 metara i 800 metara, dok će od 17:30 sati početi trka za 150 odraslih. Svečana dodjela zakazana je u 18:45 sati.
Luštica Bay i ove godine pruža novo iskustvo novogodišnjih praznika – sve do polovine januara kreiran je intenzivan kalendar događaja na cijelog destinaciji. Uz Festive dome u Marina Village-u, nalik bogato ukrašenom iglou, sa neodoljivom gastro-ponudom, do Winter Wanderland-a u restoranu The Spot hotela The Chedi koji će se svakog vikenda pretvarati u čarobno zimsko carstvo, ukrašeno sa impozantnih 100 prirodnih sadnica jelki.
Luštica Bay Festive Run
Festive Run ovog vikenda dodatno će zagrijati zimsku atmosferu na obali, uz sportski adrenalin i dobar provod za učesnike i njihove navijače kao i sve posjetioce.
Manjinski akcionari Instituta Igalo nijesu zadovoljni planom restruktuiranja tog preduzeća i neće ga podržati na Skupštini akcionara, saopštio je suvlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević.
On je kazao da Vlada planira da proda kompletnu prvu fazu Instituta, a da su rekonstrukciju druge faze planirali po cijeni od 1,27 hiljada EUR po kvadratnom metru, dok je projektovana vrijednost gradnje stana na Veljem brdu hiljadu EUR po kvadratu, piše Dan.
„Plan restrukturiranja sa nerealno procijenjenom predimenzioniranom investicijom u drugu fazu, sa prodajom prve faze i vjerujemo moguće neturističke valorizacije Institutovog zemljišta poslije konačnog povraćaja i usvajanja planskih dokumenata, nećemo podržati na Skupštini akcionara. Pozivamo većinskog vlasnika i autore plana da još jednom sagledaju naše, na zakonima Crne Gore i na evropskim iskustvima zasnovane, predloge i da partnerski i fer postavimo Institut na zdrave noge u korist svih građana“, rekao je Rakčević na konferenciji za novinare.
On je naveo da neće podržati prodaju prve faze Instituta, kao ni rekonstrukciju po pretjeranim cijenama.
„Dugo smo u ovom biznisu i znamo kako se kreću cijene u građevinskoj industriji. Smatramo da su cijene rekonstrukcije naduvane“, kazao je Rakčević.
On je dodao da su spas i dugoročna održivost Instituta realno mogući i imaju alternativu i bez predimenzionirane državne pomoći od 69 miliona EUR samo za rekonstrukciju druge faze, ukupno 106,8 miliona EUR.
„Institut može živjeti i napredovati i bez planom restruktuiranja predviđene prodaje nekretnina prve faze i dječijeg odjeljenja, što je, kako piše na strani 218 plana, rezultat opredjeljenja većinskog vlasnika“, saopštio je Rakčević.
Prema njegovim riječima, plan je koncipiran tako da se umjesto priče o afirmaciji privatno-javnog partnerstva postavlja cilj da se odmah u januaru istisnu manjinski akcionari.
„Prvi korak podrazumijeva da se svi manjinski akcionari, njih 43,5 odsto, izmire sa 9,6 miliona EUR, a onda da se za tri puta veći iznos od 28,26 miliona prodaju prva faza – glavna zgrada, soliter, E odjeljenje i Dječije odjeljenje. Kad se prodaju ti objekti početkom naredne godine, onda će se odmah rješavati pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine nad zemljištem, na čemu su manjinski akcionari godinama insistirali“, naveo je Rakčević.
Vlada je ove sedmice donijela odluku kojom je tražila da Odbor direktora što prije zakaže Skupštinu akcionara na kojoj će se izjasniti o planu. Premijer Milojko Spajić i ministar Slaven Radunović su prošle sedmice poručili da su zadovoljni planom restruktuiranja i da će u Institut biti uloženo 106 miliona.
Predstavljanje Studije procjene održivosti kruzing destinacije Kotor
Pod hitno: spašavati biodiverzitet mora i podmorja, riješiti zagađenost vazduha, poboljšati kopneni saobraćaj, njegovati autentičnost mjesta i primarnu proizvodnju, zaustaviti dalju urbanizaciju…akcenti su dr Joanisa Papasa, direktora Globalnog savjeta za održivi turizam za oblast Mediterana
Neophodno je stvaranje prave lokalne strategije održivog turizma u Kotoru, zaključuju učesnici diskusije povodom objavljivanja Studije procjene održivosti kruzing destinacije Kotora, koju je uradio Globalni savjet za održivi turizam za oblast Mediterana (GSTC,) u saradnji sa Međunarodnim kruzing udruženjem – CLIA, Lukom i Opštinom Kotor, sa ciljem da se ova destinacija unaprijedi u cjelini za buduće generacije, kako za lokalne stanovnike, tako i za ljude koji dolaze da je posjete.
Studija je predstavljena je u sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u okviru IV Konferencije pomorskih nauka- KIMC 2024. Nedavno je objavljena na sajtu Luke na engleskom jeziku i, kako nam je rečeno, radi se na njenom prevođenju. Kako bi ovaj važan dokument bio dostupan građanima, institucijama i svim zainteresovanim stranama, planirano je njeno javno predstavljanje i na crnogorskom jeziku.
Pitanja iz publike, panel – Predstavljanje Studije procjene održivosti kruzing destinacije Kotor
-Ovo je javni dokument. Želim to naglasiti jer ne koristi mnogo destinacija ovaj dokument javno. Ovo je u interesu Opštine, Luke i asocijacije CLIA koja se zapravo složila da koristi ovaj dokument kao javni, poručuje, direktor Globalnog savjeta za održivi turizam za oblast Mediterana (Global Sustainable Tourism Council – GSTC), glavni stručnjak u izradi ove Studije.
S obzirom na to da je upoznat sa trenutnom političkom nestabilnošću u Opštini, on preporučuje: “Svi akteri, ljudi koji ovdje rade i koji će raditi, akademska zajednica, turistički agenti, hotelijeri i svi ostali, trebalo bi da sjednu i razgovaraju zajedno sa turističkom organizacijom o onome što smo ponudili kao znanje”. Na osnovu toga, uzimajući u obzir osoblje GSTC-a, rezultate akademske zajednice, prioritete iz vrhovnog menadžmenta, lokalne uprave i ostalih upravljačkih organa, te specifični UNESCO status Kotora, dodaje Papas, “treba započeti stvaranje prave lokalne strategije održivog turizma, što je prioritet”.
Crvene zone mijenjati pod hitno
U izradi Studije su počeli od indikatora i kriterijuma, a potom su, primjenom posebne metodologije došli do “crvenih zona”, na koje zajednica, po mišljenju dr Papasa treba da obrati pažnju.
-Postoje ‘crvene oblasti’ tamo gdje morate odmah nešto uraditi, segment u kom niste baš dobri. Prvo, izuzetno visoka urbanizacija Kotora. To je veoma važno, jer ima ogroman uticaj na kvalitet života lokalnog stanovništva. Drugo je autentičnost mjesta, posebno u Starom gradu. To je takođe veoma kritično, jer, nije isto kada neko iz kruzerske ili turističke industrije dolazi kao posjetilac u Dubrovnik ili u Kotor. Šta se tačno ovdje dešava, pita Papas i dodaje da stanovnici Kotora “žive u raju”, u šta se i sam uvjerio dok je sa svojom porodicom boravio ovdje pola godine. Biodiverzitet je ogroman, kaže, ali u isto vrijeme je sve toliko osjetljivo i ranjivo.
dr Ioannis Pappas
– S obzirom na to, Institut za biologiju mora (IBM) i Pomorski fakultet rade odličan posao, međutim, akademska istraživanja i političari, odnosno upravljanje jednim područjem, koje nije samo opština, posebno u malim zemljama poput Crne Gore, nije uvijek 100% povezano, što je vrlo opasno za fizičku i prirodnu sredinu ovdje, ističe Papas i dodaje da su i podvodni predjeli ugroženi obimom i razmjerima zajedničkih aktivnosti Luke i kruzerskih kompanija, koje su prijetnja fizičkoj sredini, lokalitetu i cjelokupnoj zajednici.
Kao najveći problem naglašava transport, parking prostore, kontrolu i potrebu za alternativnim sredstvima, transportom bez emisija u okolini.
Isto tako, Papas pita kako je primarna proizvodnja/ visoka tehnologija, unutar starih zgrada u Kotoru, sve ono što se ovdje proizvodi decenijama i vjekovima, zaista povezano s ukusom koji se osjeti u lokalnom restoranu, a takođe i sa kruzerskim posjetiocima.
Primjećuje da je posvuda u Kotoru prisutna potreba saradnje, koja je ključna – saradnja između aktera unutar lanca snabdijevanja ukupnog turističkog proizvoda, što je takođe povezano s konsultacijama o odlukama lokalne i vrhovne vlasti.
Gdje ide novac od turizma
-Takođe, to je povezano i s novcem. Gdje ide novac od turizma? To je još jedna stvar. Uvijek postoji rasprava o novcu koji dolazi od kruzera, novcu koji dolazi iz hotela, iz ekonomije dijeljenja i svega ostalog, primjećuje Papas.
Kotor održivi kruzing turizam- foto Boka News
Destinacija u očuvanom stanju u interesu kruzing industrije
Veoma zadovoljan što su Studiju finansirali zajedno sa Lukom i Opštinom Kotor je i Nikos Martzenidis, direktor Međunarodne asocijacije kruzing industrije za Evropu, CLIA (Cruise Line Inernational Association). CLIA je sarađivala sa GSTC-om na procjenama nekoliko destinacija (Dubrovnik takođe), ali te procjene nisu fokusirane samo na kruzere, nego se odnose na cijelu destinaciju i na sve što se dešava u regionu. Iz ugla kruzing industrijalaca Mercanidis je istakao značaj “destinacije u očuvanom stanju, destinacije u netaknutom stanju”, destinacije koja je “dio poslovnog modela kruzera”.
-Svi koji rade na destinacijama takođe moraju biti zadovoljni prihodima koje ostvaruju, načinom na koji se prema njima postupa i radnim uslovima. Ljudi koji žive u tim destinacijama takođe treba da budu srećni dok gledaju turiste kako dolaze, troše novac ovdje i interesuju se za kulturu, hranu i sve što se dešava u našim evropskim gradovima, kazao je Mercanidis. Objasnio je da je Evropa, gdje se gradi 98 posto svjetskih kruzera, lider u pomorskoj tehnologiji. U brodogradilištima sada traže načine kako da izgrade kruzere, na način da smanje njihov uticaj na životnu sredinu, u smislu kvaliteta vazduha i vode. Papas ističe da bi smanjenje rizika trebalo biti više povezano s tehnologijom.
-Trenutno postoji mnogo tehnoloških rješenja koja mogu pomoći u tome- mjerenja emisija u realnom vremenu i slično, da bi se opravdalo ono što se dešava, jer je to veoma osjetljivo okruženje. Mnoge studije iz akademske sfere pokazuju ovaj rizik, ukazuju na različite scenarije u vezi s tim, poručuje Papas.
Kako Grad odluči
-Ako grad, kao vlasnik kompanije, odluči, kao što je Dubrovnik uradio da ograniči broj dolazaka i odredi 7.000 putnika istovremeno u starom gradu – u redu, to je odluka vlasnika, poručio je Ljubo Radović, izvršni direktor Luke Kotor.
Papas, Mercanidis, Radović
-Ove godine smo imali 476 dolazaka sa skoro 600 000 putnika. Sljedeće godine, po prvi put javno izjavljujem, potpisali smo sporazum za morsku liniju između Kotora i Dubrovnika za sljedeću godinu. Imaćemo hidroglisere, 35 dolazaka tokom sezone. Mislim da je to sjajna stvar za svakog od nas. Trenutni broj rezervacija je 450 dolazaka, uključujući prethodnih 35. Devet je onih koji neće pristajati, već će samo kružiti zalivom. Dakle, skoro 500 dolazaka sa približno 700 000 putnika, najavio je Radović. Uprava Luke je otvorena za sve dobre prijedloge, ideje, potrebna im je podrška za kreiranje projekata koji će podići nivo usluga i stvoriti bolji ambijent.
-Trenutno su nam potrebna sredstva za ulaganje u projekte. Ne možemo to sami. Takođe nam je potrebna podrška Ministarstva jer moramo promijeniti neke stvari u zakonodavstvu, jer postojeća dokumenta potiču iz vremena kada su stvari bile drugačije. Sada je sve mnogo skuplje nego tada… Kreiramo ambijent u kojem možemo koordinisati sve aktivnosti i napraviti jasnu sliku za budućnost – projekat koji predviđa razvoj Kotora za narednih 10 godina, kazao je Radović, dok je na video bmu prikazana animacija planirane izgradnje “pilon-delfina” na Luži. Ovaj projekat, kaže Radović, “pruža priliku da zaštitimo ono što smo već postigli, kao i da upravljamo svim aktivnostima koje slijede”.
Razgovor je vodila doc. dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor i predsjedavajuća Konferencije (KIMC).
Znate neko narodno predanje iz hercegnovskog zaleđa? Podijelimo je!
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena prikuplja usmena predanja, vrijedan dio naše nematerijalne kulturne baštine. Zbog toga, vaše priče o vilama, junacima, događajima, porijeklu naziva sela, vrhova, izvora, pećina itd, dragocjeni su za napore usmjerene na njihovom bilježenju i spašavanju od zaborava.
U dogovoru dolazimo do vas i na terenu bilježimo vaše, odnosno kazivanje vaših starih.
Hrvatska Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera raspisala je tender vrijedan 900.000 EUR za radove na uređenju i opremanju poučnih staza te adaptaciju i opremanje lugarnice “Čorkova uvala” u edukativno-prezentacioni centar “Lugareva kuća”, prenjela je agencija Hina.
Čorkova uvala smještena u jugozapadnom dijelu Nacionalnog parka, zaštićeno je kulturno dobro. Podrum i prizemlje već su uređeni kroz prethodne projekte, a nabavka obuhvata radove na neuređenom potkrovlju, koje će biti preuređeno u savremeni Interpretacioni centar “Tajni život šume”.
U tom budućem centru održavaće se edukacija o prirodnim i kulturnim vrijednostima Čorkove uvale, sa posebnim naglaskom na šumski ekosistem, navodi se na sajtu za javne nabavke. Prostori u potkrovlju biće opremljeni multimedijalnom i interaktivnom stalnom izložbom, koja će posjetiocima omogućiti dublje razumijevanje lokalne flore i faune i važnost očuvanja životne sredine.
Centar je namijenjen individualnim i grupnim posjetama, a posebna pažnja posvećena je edukaciji osnovnoškolaca i srednjoškolaca. U sklopu projekta planirano je i uređenje dveju poučnih staza u blizini lugarnice.
Posjetioci “Medine staze”, duge kilometar, moći će se upoznati s florom i faunom kroz životne cikluse, dok će staza “Čuvari prirode”, dužine dva kilometra, educirati goste o geološkim i biološkim odlikama toga područja.
Rok za prijavu ponuda je 10. januar 2025. godine, a završetak radova predviđen je devet mjeseci od uvođenja izvođača u posao, piše Hina.
Dobitnici 60. Plave vrpce Vjesnika su upravitelj stroja Zvonimir Franić iz Splita, te zapovjednik broda Miljenko Konjevoda iz Rijeke i prvi časnik palube Ivo Mišković s Paga. Nagrade su im uručene na svečanosti u Splitu, piše HRT.
Franić: Heroj s trajekta Lastovo
Zvonimir Franić je nagradu dobio u pojedinačnoj konkurenciji, dok su Konjevoda i Mišković nagrađeni u momčadskoj konkurenciji.
Splitski upravitelj stroja Franić je 11. kolovoza u Malom Lošinju ploveći na Jadrolinijinom brodu Lastovo, skočio s rive u more gdje je pridržavao na površini teško ozlijeđenog prvog časnika palube s istog broda, koji se našao u moru nakon pada brodske rampe koja je usmrtila trojicu njihovih kolega. Pridržavao ga je pet, šest minuta, sve do dolaska Hitne pomoći i vatrogasaca koji su ozlijeđenog pomorca nosilima za imobilizaciju podigli na kopno.
– Otišao sam se u kabinu presvući, a onda sam čuo strašan udarac o obalu. Cijeli brod se zatresao. Znao sam da je pala pramčana rampa. Pogledao sam s broda na obalu i vidio vođu palube kako leži i drži se za glavu, te glasno zapomaže. Pomislio sam da se prilikom pada rampe odlomio komad rive te ga pogodio i ozlijedio. Ni na kraj pameti mi nije bilo da su se ljudi nalazili ispod rampe. Istrčao sam s broda na obalu, ali vođe palube više nije bilo na mjestu na kojem je nekoliko trenutaka ranije ležao i zapomagao, ispričao je Franić.
Rekao je da je izbezumljeno hodao okolo i dozivao kolege jer nije znao o kome se sve radi i koliko ih je stradalo. Kada je došao do obalnog ruba ugledao je prvog časnika palube kako leži u moru te se s teškom mukom održava na površini. Skočio je u more, doplivao do ozlijeđenog kolege udaljenog četiri, pet metara od obale. Prihvatio ga je, te s njim doplivao do obale gdje su mu u izvlačenju kolege pomogli vatrogasci
Konjevoda i Mišković spasili 70 izbjeglica na Atlantiku
Zapovjednik Miljenko Konjevoda iz Rijeke i prvi časnik palube Ivo Mišković s Paga su ploveći na tankeru predvodili posadu broda u akciji spašavanja 70 izbjeglica iz Afrike u Atlantskom oceanu, 50 milja od Mauritanije.
– Plovili smo iz Abidjana u Obali Bjelokosti prema Las Palmasu na Kanarima kad smo usprkos slaboj vidljivosti i valovima od dva metra uočili čamac pun ljudi. Očajnički su mahali rukama dajući nam na znanje da im je potrebna pomoć. Usmjerio sam brod prema tom plovilu, krenuli smo u akciju spašavanja tih ljudi u nevolji. Radilo se o sedam žena i 63 muškarca iz Afrike koji su na to po život opasno putovanje, isplovili iz Tunisa s namjerom da dođu na Kanare. Prije nego smo mi naišli plutali su četiri dana bez pogona Atlantikom, ispričao je Konjevoda.
Za priznanje Plava vrpca Vjesnika 2024. bilo je nominirano osam poduhvata za spašavanje ljudi i imovine na moru od čega pet u pojedinačnoj i tri u momčadskoj konkurenciji.
Protest u Gruziji u ponedjeljak Foto: Irakli Gedenidze / Reuters
Novi proeuropski protest u organizaciji opozicije održan je u glavnom gradu Gruzije. Prosvjednici su se tijekom sukoba s policijom koristili pirotehničkim sredstvima, a snage reda nastojale su ih obuzdati vodenim topovima i suzavcem. Više je prosvjednika uhapšeno.
Protesti koji jačaju iz dana u dan, održani su šestu noć zaredom, nakon što je vladajuća stranka Gruzijski san odlučila prekinuti pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Proeuropskoj predsjednici ponuđen je politički azil u Litvi.
– Ne treba mi politički azil. Moj politički azil je među mojim ljudima i više me zanima posjet čelnika prijateljskih zemalja kao znak potpore. Nema te vlasti koja može opstati bez podrške naroda, bez podrške institucija, bez podrške različitih segmenata društva, rekla je predsjednica Salome Zurabišvili.
U Herceg Novom obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom
Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom u Herceg Novom je danas održan kulturno-umjetnički program posvećen značaju ostvarivanja punih prava, inkluzije i podrške dostojanstvenom životu osoba sa invaliditetom.
Program je, prvi put na ovaj način, organizovao Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Herceg Novi, u saradnji sa nevladinom organizacijom „Nova šansa u Novom“.
Muzikom, pjesmom, igrom i poezijom, važne poruke su sa scene dvorane Park poslali brojni učesnici: korisnici dnevnih centara Herceg Novi i Bijela, kao i njihovi drugari iz dnevnih centara iz Tivta, Budve, Cetinja, Danilovgrada, učenici integrisanog odjeljenja OŠ „Ilija Kišić“, NVO Nova šansa u Novom, učenici Muzičke škole i OŠ „Dašo Pavičić“, KSC DiANo i Mažoret klub Lili.
U Herceg Novom obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom
Programu su prisustvovali djeca, roditelji i zaposleni u Dnevnom centru, te njihovi gosti, među kojima i predstavnici Opštine Herceg Novi: predsjednik Skupštine opštine, Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, potpredsjednica Skupštine, Dragana Stanišić i pomoćnik sekretara za lokalnu samoupravu, Željko Bajčeta.
U uvodnom dijelu prisutne je pozdravila potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi, Dragana Stanišić, zahvaljujući se Dnevnom centru na organizaciji ovog programa i ističući značaj rada te javne ustanove.
„Pratim rad Dnevnog centra od njegovo osnivanja. U prethodnom periodu naš odnos je obilježilo mnogo druženja i lijepih zajedničkih trenutaka. Rasli smo zajedno. U međuvremenu, naš Dnevni centar je postao svjetionik brige, solidarnosti i posvećenosti u zajednici, pružajući podršku onima kojima je najpotrebnija“, kazala je Stanišić.
Ona je poručila da će Opština Herceg Novi nastaviti da bude čvrst oslonac Dnevnom centru, kao i nevladinim organizacijama i pojedincima koji ulažu svoje vrijeme, trud i energiju u rad sa ranjivim kategorijama stanovništva, zalažu se za njihov bolji položaj i inkluziju. Kako je navela, njihova posvećenost i nesebičnost osnova su razvoja društva u kakavom želimo da živimo.
„Zahvaljujem se još jednom na vašem trudu, zalaganju i toplini koju svakodnevno pružate našim drugarima u Dnevnom centru. Izuzetno mi je drago i što danas imamo priliku da pogledamo izložbu radova koju su pripremili. Uvjerena sam da ćemo zajedno nastaviti da gradimo društvo koje se temelji na solidarnosti, jednakosti i poštovanju svakog pojedinca“, poručila je Stanišić.
U Herceg Novom obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom
Bolji uslovi života za osobe sa invaliditetom u Herceg Novom stvoreni su kroz zajedništvo, kao najveću moć i u svakodnevnoj sinergiji Dnevnog centra i drugih organizacija sa lokalnom upravom, kazao je pomoćnik sekretara za lokalnu samoupravu, Željko Bajčeta.
„U tom smjeru je i novi projekat koji se odvija, na naše zadovoljstvo, odličnom dinamikom, pa će uskoro svoj prostor imati i osobe sa invaliditetom starije od 27 godina. Premda su oni i sada zbrinuti u dnevnom boravku, našem projektu sa NVO „Nova šansa u Novom“. Činimo to i kroz brojne druge linije podrške, ne samo finansijske, već i ljudske, one koje znače čovječnost jer želimo da znate da imate zaista iskrenu podršku Opštine Herceg Novi, što je vidljivo kroz dosadašnja djela“, kazao je Bajčeta.
Zahvalio je djeci učesnicima, kao i rukovodstvu Dnevnog centra koje stvara ambijent koji korisnicima pruža upravo ono što im je najvažnije – ljubav, podršku, socijalizaciju, putovanja, rad.
„I za kraj, draga djeco i omladino, svi smo mi rođeni da budemo svoji, posebni, važni i odvažni i da nas neko voli i čuva. Mi vas zaista iskreno volimo i čuvamo! Radujmo se zajedno svakom novom danu“, poručio je Bajčeta.
Cilj obilježavanja ovako važnog datuma širom svijeta je da se afirmiše potpuno ostvarivanje svih ljudskih prava osoba sa invaliditetom, istakao je direktor Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, Petar Kovačević.
„Ovaj poseban dan posvećem je onima koji nisu različiti nego jednaki među svima nama. Uče nas da volimo sebe i druge i da prihvatamo ne samo njih nego i samog sebe. Obilježavanje ovog važnog datuma još jedan je podsjetnik da razumijevanje, posvećenost i podršku osobama sa invaliditetom treba kontinuirano unaprijeđivati, stvarajući društveni ambijent u kojem se svako osjeća uvaženim, prihvaćenim, ravnopravnim članom društva“, kazao je Kovačević.
Kako je istakao, nesebična i iskrena podrška koju djeca danas pružaju treba da bude prilika za odrasle „da nauče kako podržati, voljeti, rušiti barijere i stvarati mostove prijateljstva koji nas povezuju bez obzira na razlike po bilo kom osnovu“.
„Neka snaga, istrajnost i zahvalnost osoba sa invaliditetom za sve nas bude inspiracija da stvorimo sistem podrške za kvalitetniji život osoba sa invaliditetom i njihovih porodica“, naveo je Kovačević.
Nakon programa, prisutni su imali priliku da u foajeu dvorane Park uživaju u izložbi dječijih crteža koji su nastali u umjetničkim radionicama dnevnih centara Crne Gore, kao i da pročitaju prvi broj časopisa „Koraci“, koji će ubuduće biti redovni godišnji list Dnevnog centra Herceg Novi.
