Dan opštine Kotor – položeni vijenci, uručena donacija, “Kotorsko srce” dobitnik nagrade 21. Novembar

Boka News
-
0
Dan opštine Kotor – položeni vijenci, uručena donacija, “Kotorsko srce” dobitnik nagrade 21. Novembar
Polaganje vijenaca

Imajući u vidu složenu zdravstvenu situaciju vezanu za pandemiju virusa COVID 19, poštujući mjere NKT, ove godine nije održana svečana sjednica povodom  21. novembra, Dana opštine Kotor.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik Skupštine Opštine Kotor Dejen Vukšić su, uz zvuke Gradske muzike Kotor, danas su položili vijenac na spomenik palim borcima u Parku slobode.

Gradska muzika

Podsjetimo, sredstva planirana za programe i obilježavanje praznika  u iznosu od 8.000 eura opredijeljena su Opštoj bolnici Kotor koja od nedavno, uslijed povećanog broja oboljelih, jednim dijelom funkcioniše kao COVID bolnica.

Donaciju su danas direktoru Opšte bolnice Kotor dr Davoru Kumburoviću, svečano uručili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednik Skupštine Opštine Kotor, Dejan Vukšić.

“Predsjednik gradskog parlamenta održao je sastanak sa parlamentarnim, političkim partijama, na kojem je dogovoreno da je u mojoj i nadležnosti predsjednika SO Kotor odluka o tome na koji način će se ovogodišnji praznik obilježiti u novonastalim okolnostima. Predsjednik gradske skupštine je predložio da se ne održava svečana sjednica, već da se sredstva, koja su trebala biti opredijeljena za njeno održavanje, doniraju Opštoj bolnici Kotor. Nadam se da će ovaj iznos biti odgovarajuća pomoć za ono što su potrebe ljekara i medicinskog osoblja u liječenju kovid pacijenata iz cijele regije”, pojasnio je Jokić, naglasivši da sve službe Opštine Kotor stoje na raspolaganju, kako Opštoj bolnici, tako i ostalim zdravstvenim ustanovama, u namjeri da se što prije izbore sa pandemijom COVID-a19.

Uručena donacija

Dr Kumburović se ovom prilikom zahvalio na vrijednoj donaciji, rekavši da se radi o “gestu velike humanosti”.

“Donacija dobija na značaju kada se zna u kakvoj složenoij, epidemiološkoj situaciji se trenutno nalazimo. Vjerujem da ćemo novac utrošiti na adekvatan način, a sve u cilju unaprijeđenja rada naše zdravstvene ustanove”, zaključio je dr Kumburović.

Kotorsko srce – Nagrada

Najveće priznanje grada Kotora nagradu 21. Novembar dobili su volonteri tima pod nazivom “Kotorsko srce”, za humanitarno djelovanje i požrtvovanost u brojnim akcijama pružanja pomoći građanima Kotora u periodu pandemije virusa COVID-19.

Kotorsko Srce koje djeluje pri OO Crvenog krsta Kotor pokazalo je izuzetno uspješno volontersko humanitarno djelovanje i požrtvovanost u brojnim akcijama pružanja pomoći građanima Kotora u periodu pandemije virusa COVID-19.

-Grad Kotor, kroz bogatu i burnu istoriju, pamti razorne zemljotrese, razne teške bolesti i epidemije poput ove današnje, požare, ratove i vremenske nepogode , ali u svim sličnim neprilikama je do izražaja dolazila solidarnost, saosjećanje i djelovanje stanovnika u ublažavanju tih pošasti, uz čiju pomoć je Kotor opstao i uvjek izlazio kao pobjednik. Tako su se ophodili građani Kotora nekada, tako se ophode i dan danas. I upravo, volonterska grupa – „Kotorsko srce“ svojim visoko humanim djelovanjem u teškom periodu pandemije COVID-a 19, na najbolji mogući način potvrđuje tu tradicionalnu osobinu građana Kotora, čiji su uspješni predstavnik i nastavljač te tradicije” – kaže se u obrazloženju žirija.

IJZ: Petoro preminulih, 574 nova slučaja korone, Herceg Novi 68, Kotor 27, Tivat 20,

Boka News
-
0
IJZ: Petoro preminulih, 574 nova slučaja korone, Herceg Novi 68, Kotor 27, Tivat 20,
Coronavirus – foto pixabay

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.821 uzorak na novi koronavirus među kojima su ukupno registrovana 574 nova slučaja infekcije.

Institutu je od jučerašnjeg presjeka prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa Kovidom-19 i to kod pacijenata iz Nikšića, Bijelog Polja, Cetinja, Kotora i Budve. Kako je saopšteno, najstariji od preminulih pacijenata je imao 75, a najmlađi 39 godina.

Najviše novih slučajeva koronavirusa registrovano je u Podgorici, njih 212. Slijede Nikšić i Herceg Novi sa po 68 slučajeva, Bar (51), Kotor (27), Budva (26), Bijelo Polje (22), Pljevlja i Ulcinj (21), Tivat (20), Berane (10), Cetinje (6), Mojkovac, Kolašin i Petnjica (5), Tuzi (3), Danilovgrad (2), Žabljak i Rožaje (1).

Od juna je od posljedica obolijevanja od Kovida-19 preminulo 425, a od početka godine 434 pacijenta.

Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 222 pacijenta.

Trenutno je 11.090 aktivnih slučajeva koronavirusa, dok su od početka godine registrovana 30.653 slučaja infekcije.

Ada Bojana – More odnijelo pijesak jednak površini 60 fudbalskih terena

Boka News
-
0
Ada Bojana – More odnijelo pijesak jednak površini 60 fudbalskih terena
Na mapi su prikazani djelovi plaža Ade Bojane koji su nestali od 1972. godine

Pojas između lijevog i desnog rukavca Bojane, koji obuhvata današnje nudističko kupalište, za pola vijeka smanjio se za gotovo 420.000 metara kvadratnih.

Preciznije, od 1972. do danas nestala je površina plaže koju bi moglo da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona, što je epilog intenzivnih erozivnih procesa i smanjenog prirodnog hranjenja plaža, pokazuju istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Sektor za hidrografiju, okeanografiju i seizmologiju je učestvovao u izradi Studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, koju radi prof. dr Sava Petković iz Beograda i koja bi trebalo da bude usvojena do kraja ove godine. Ovom studijom plaže Ade Bojane bi bile spašene od erozije i vraćene u pređašnje stanje.

U međuvremenu, kako je Pobjeda pisala, od prof. Petkovića očekuju se kratkoročne mjere koje će Adu Bojanu zaštititi od dalje erozije, a koje bi sprovelo Morsko dobro.

Nastanak i erozija 

Kako je kazao rukovodilac ovog sektora Radovan Kandić, proces nestajanja plaže Ade Bojane je okolnost sa kojim se, nažalost, susrećemo već duži niz godina.

– Istorijski posmatrano, nastanak Ade Bojane i intenzivno hranjenje Velike plaže vezuje se za period od prije 170 godina. Prodorom voda rijeke Drima u korito Bojane, čime je u Bojanu donesena velika količina pjeskovitog nanosa, a dejstvom morskih struja vršila se njegova disperzija duž Velike plaže s jedne strane i povećanje površine Ade Bojane i stvaranje njene plaže s druge strane – objašnjava Kandić.

On dodaje da je izgradnjom akumulacija na Drimu taj dotok mekog materijala značajno umanjen, pa su Ada Bojana i Velika plaža izgubila veliki dio prirodnog hranjenja, odakle je crpila pijesak i pothranjivala plažu godinama.

– Takođe, prirodne okolnosti, prije svega dejstvo Koriolisove sile devijacije, uslovljava potkopavanje lijeve obale lijevog rukavca Bojane. Samim tim je matica rijeke u lijevom rukavcu, što dodatno utiče na smanjeni protok vode u desnom rukavcu – kazao je naš sagovornik.

Kandić napominje i to da je dogovorom između republike Albanije i Crne Gore definisano da srednji godišnji proticaj u desnom rukavcu bude 25, a u lijevom 75 odsto.

– Nažalost, prirodnim procesom došlo je do značajnog smanjenja proticaja u desnom rukavcu, prema posljednjim mjerenjima to je oko 11 odsto, što dovodi do značajnog usporenja Bojane na ušću u more, pa samim tim i onemogućava dalje pothranjivanje Ade Bojane i Velike plaže – objašnjava Kandić.

Da li i ljudski faktor ima svoj udio u procesu nestajanja Velike plaže, pitanje je, tvrdi Kandić, kojim treba da se bavi stručna i naučna javnost, koja u opsegu svoje djelatnosti ima i erozivne procese.

Izrada studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, prema njegovim riječima, predstavlja jedan izuzetno kompleksan projekat, koji se realizuje u dvije faze.

– U prvoj fazi urađeni su istražni radovi koji obuhvataju geodetsko snimanje kopnenog dijela Velike plaže, geološka uzorkovanja površinskih sedimenata i batimetrijski premjer projektom definisane akvatorije. Drugu fazu projekta čini izrada modela prostiranja talasa iz dubokih u plitke vode, a kao rezime svega, predlažu se buduće mjere i radnje sa ciljem očuvanja plaže od daljeg nestajanja i devastacije – objašnjava Kandić.

Podaci

Kako je dodao, Sektor za hidrografiju i okeanografiju učestvovao je u dijelu istražnih radova, obavljajući batimetrijski premjer. Pružao je logistiku prilikom geoloških uzorkovanja za potrebe granulometrijske analize i podršku sa već postojećim podacima, neophodnim za realizaciju druge faze projekta.

– Batimetrijskim premjerom izmjerena je površina od oko 3.000 hektara, od obalne linije pa sve do izobate od 20 metara – kazao je Kandić.

On napominje da je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, odlukom Vlade Crne Gore iz 2018. godine, zadužen za permanentan hidrografski i hidrološki monitoring rijeke Bojane, tačnije njenog desnog rukavca.

– U protekle dvije godine, tri puta je rađen batimetrijski premjer, a četiri puta su kolege iz Sektora za hidrologiju realizovale mjerenje proticaja na dijelu desnog rukavca, pa do ušća Bojane u more – tvrdi Kandić.

Kako pojašnjava, sem novoodrađenog premjera, Zavod je pružio podršku i sa već postojećim hidrografskim, hidrološkim, okeanografskim i meteorološkim podacima, neophodni za finalno modeliranje, ali i za sve druge dodatne analize.

Nakon završene studije, koja je povjerena profesoru Savi Petkoviću, dobiće se, ističe Kandić, konačni i definitivni uzročnici erozije Ade Bojane i Velike plaže, kao i mjere koje je neophodno preduzeti sa ciljem očuvanja trenutnog stanja i sprečavanja daljeg procesa erozije, koji bi nesumnjivo doveo do njenog potpunog nestanka.

Biće potreban stalni monitoring

– Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao i do sada, pružaće svaku vrstu stručne i naučne pomoći sa ciljem rješavanja ovog problema. Sigurni smo da će studija propisati određene mjere i radnje koje će u periodu koji je pred nama zahtijevati konstantnu angažovanost našeg stručnog kadra za dalje prikupljanje hidroloških i hidrografskih i okeanografskih podataka, koji su neophodan uslov za sve dalje studije i analize, tj. uspostavljanje monitoringa na cijelom toku Bojane i njenih rukavaca – kaže Kandić.

“Kotorski vizuelni umjetnici 2020”

Boka News
-
0
“Kotorski vizuelni umjetnici 2020”
Vizuelni umjetnici Kotor

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić otvorio je, u Gradskoj galeriji, izložbu “Kotorski vizuelni umjetnici 2020” i uručio nagradu ovogodišnjoj dobitnici Dušici Ivetić.

Žiri je jednoglasno donio odluku da “Rad bez naziva” Dušice Ivetić, rađen kombinovanom tehnikom, između 15 izuzetnih radova, bude nagrađen.Ova mlada umjetnica rođena i odrasla u Kotoru, doktorirala je Digitalnu umjetnost u Beogradu, a osnovne i magistarske studije završila na Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci.

Kotorani će od danas do sredine decembra imati prilike posjetiti postavku kotorskih vizuelnih umjetnika koji tradicionalno pred Dan grada izlažu svoje stvaralaštvo.

Komnenović: Tivćanima ni u teškim okolnostima ne manjka hrabrosti i slobodarskog duha

Boka News
-
13
Komnenović: Tivćanima ni u teškim okolnostima ne manjka hrabrosti i slobodarskog duha
Dan opštine Tivat 2020. – Predaja zastave

Bez uobičajene svečane sjednice lokalnog parlamenta, defilea mažoretki, gradske muzike i kola Bokeljske mornarice na Pinima, zbog složene epidemiološke situacije i velikog broja inficiranih koronavirusom, Tivćani su danas obilježili 21. Novembar – Dan Opštine.

Iako to nije direktno povezano sa koronavirusom, i Mornarica VCG se potrudila da umanji današnju svečanost u Tivtu jer je dan ranije, školski brod „Jadran“ koji je zvanični povratim Opštine Tivat i koji je do sada bio dio svake ovakve gradske proslave, usklonila sa njegovog stalnog veza na tivatskoj rivi Pine i poslala za Bar.

Svečanost dana Optine Tivat, prva nakon što se u gradu na izborima 30.avgusta promijenila dugogodišnja DPS vlast,  počela je polaganjem vijenaca na spomenik Palim borcima na mjestu gdje je nekad bio objekat stare škole.

Vijence su zajedno položile delegacija Opštine predvođena predsjednikom Željkom Komnenovićem, OBNOR-a i Bokeljske mornarice, uz počasnu stražu dvojice pripadnika Mornarice VCG. Vijenac na spomenik potom je položila i delegacija OO SDP Tivta predvođena predsjednikom lokalnog odbora te partije Aleksandrom Đurovićem.

Dan opštine Tivat 2020. –

Na platou ispred zgrade Opštine, gradonačelnik Komnenović u prisustvu predsjednika lokalnog parlamenta Andrije Petkovića i potpredsjendika Opštine Gorana Božovića, predao državnu zastavu tivatskom odredu Bokeljske mornarice, a kruna proslave Dana Opštine bila je svečanost určenja nagrada grada Tivta najboljim ovogodišnjim studentima.

Gradonačelnik Komnenović je prigodne plakete i novčani iznos u visini od jedne prosječne plate u Crnoj Gori uručio studentima Petru Popadiću, Valeriji Vuksanović, Tamari Đukić, Jovani Ivanović, Dijani Malinić i Milici Šćepanović koji su svi diplomirali na različitim fakultetima u zemlji i inostranstvu sa prosječnom ocjenom većom od 9,5.

Istakavši da Opština Tivat dodjelom nagrada najboljim studentima dokazuje svoju opredijeljenost da ulaže u znanje i zalagnje, odnosno radne i talentovane ljude, Komnenović je poručio da je namjera aktuelne lokalne vlasti da svim mladim Tivćanima koji studiraju i postižu slične velike uspjehe u obrazovanju, pruži jasnu perspektivu za napredak, rad i život u svom gradu, ane da je oni traže negdje u inostranstvu.

„Želimo da vi i drugi mladi Tivćani slični vama, ovdje imaju priliku da daju svoj doprinos daljem razvoju sopstvenog grada i njegovoj budućnosti. Ne želimo da u tome više presuđuju nikakve partijske knjižice kao do sada, jer je vaša partisjak knjižica vaš indeks prepun najboljih ocjena  na ispitima. Pozivam vas da svojim znanjima i sposobnostima pomognete i doprinesete svom gradu da on bude uspješan i grad jednakih prilika za sve njegove žitelje“- poručio je Komnenović dok se u ime nagrađenih, zahvalila Milica Šćepanović.

Dan opštine Tivat 2020.

Čestitajući putem PR službe lokalne uprave sugrađanima Dan Opštine Tivat jer to nije mogao uraditi na za ovakve prilike uobilajenoj svečanoj sjednici lokalnog parlamenta, gradonačelnik Komnenović je istakao da se 21.novembar slavi u sjećanje na dan kada je Tivat oslobođen od okupatora u Drugom svjetskom ratu, u suton jednog od najvećih svjetskih sukoba. “Od tada, pa do danas, uvjerili smo se, Tivćanima ne manjka hrabrosti i slobodarskog duha. Čuvajmo taj plamen i za generacije koje dolaze. Iskreno se nadam da će nam naredna godina, donijeti prijeko potrebno rješenje epidemiološke krize izazvane koronavirusom – kako bismo se vratili uobičajenim životnim tokovima, kako bismo ponovo osjetili sigurnost, kako bismo što prije dočekali kraj narastajuće ekonomske krize. Dragi Tivćani, želim da naredni 21. novembar dočekamo u zdravlju, u slozi, društvenoj i finansijskoj stabilnosti, svjedočeći prosperitetu našeg grada i boljem životu svih nas. Čestitam i onim sugrađanima koji slave Aranđelovdan i Gospu od zdravlja.”- naveo je Komnenović.

Dan opštine Tivat 2020. – Predaja zastave

“21. novembar je dan kada je narod Tivta uklonio najveće zlo 20. vijeka, fašizam. Danas se suočavamo sa novim izazovima, ali nikako ne smijemo da zaboravimo tu prošlost u kojoj su naši preci žrtvovali sve, za nas, da bi bili onakvi kakvi jesmo. Suočavamo se sa problemima, suočavamo se sa epidemijom koronavirusa, suočavamo se sa nedostatkom novca, ali ipak moramo uvijek da se sjetimo kako je bilo njima. Na ovogodišnjoj proslavi nažalost nećemo biti u prilici da gledamo i slušamo kolo Bokeljske mornarice, ali vjerujem da smo sada u ovim teškim vremenima svi mi, prepoznali bogatstvo koje multikonfesionalnost i multietničnost Tivta nudi. I kažem nećemo slušati Bokeljsko kolo, ali ovu čestitku ne mogu da završim nikako drugačije nego jednom zajedničkom porukom za sve nas, ma koje vjere i ma koje nacije bili:

“Uljezimo svi u kolo, rukama ruke pružimo, pokažimo svima okolo da slogu bratsku vriježimo. Zapjevajmo uz prigodu i mi ko naši đedovi, da u rodu, ne zaludu, jedne smo majke sinovi”- poručio je sugrađanima predsjednik SO Tivat Andrija Petković.

Gospa od Zdravlja se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika

Boka News
-
0
Gospa od Zdravlja se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika
Kotor – Gospa od Zdravlja – foto Boka News

Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, podsjećamo da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.

“Blagdan Gospe od Zdravlja, 21. novembra proslavit ćemo bez svetih misa s vjernicima, poštujući trenutno važeće propise o suzbijanju pandemije.

Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja biti će otvoreno za molitvu i hodočašće na blagdan od 8 do 15 sati. Kao što je to bio i dosada slučaj, tokom boravka u crkvi, potrebno je držati se već uvriježenih mjera.

Potičemo sve vjernike da u ovim teškim danima kušnje i neizvjesnosti, ne klonu duhom, i ne gube nadu, već da zdušnije prionu uz osobnu molitvu i pobožnost, te snagu pronađu osobito u molitvi Gospi od Zdravlja, izbaviteljici od bolesti duha i tijela. Molitvama za prestanak pandemije, svakako treba priključiti i one za zdravstvene djelatnike, za sve oboljele, kao i za sve koji se nesebično daruju za opće dobro i poboljšanje zdravstvene situacije” – saopšteno je iz Kotorske biskupije.

-Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu – svojevremeno je govorio pokojni don Anton Belan.

Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.

Gospa od Zdravlja – Kotor – foto Boka News

Kako je zapisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice.

Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.

Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar foto Boka News

Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.

Iz arhiva – pogledajte reportažu RTCG, autorice Tanje Piperović

Nakon 12 godina čekanja Mostar u znaku kampanje za lokalne izbore

Boka News
-
0
Nakon 12 godina čekanja Mostar u znaku kampanje za lokalne izbore
Mostar – foto Anadolu Agency

Ulice i trgovi Mostara nakon 12 godina dočekali su predizborne plakate s likovima kandidata za gradsku vlast.

Priča o Mostaru, izborima u ovom gradu ili ukratko suspenziji demokratije koja je trajala cijelih 12 godina, poznata je svima u ovoj zemlji, a mnogima i izvan nje.

Iza Mostaraca je niz propalih pregovora, Bog zna koliko javnih okupljanja i performansa na kojima je iskazivano nezadovoljstvo, mnogo javnih tribina i na koncu tužba protiv Bosne i Hercegovine od strane građanke Irme Baralija, koja je vjerovatno bila i presudna da vladajući HDZ BiH i SDA postignu dogovor o izmjeni izbornih pravila za Grad Mostar, koji je Parlamentarnoj skupštini BiH bio prihvatljiv, a istovremeno i u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH o jednakosti glasa svih građana ovog grada, što je prethodno bilo narušeno i zbog čega od 2008. Mostar nije imao lokalne izbore.

Predsjednik Izborne komisije Grada Mostara Hilmo Đidelija rekao je za Anadolu Agency (AA) da je ova komisija do sada uradila svoj dio posla, te da je sve spremno za kampanju.

Svi politički subjekti prije dva dana su u Gradskoj vijećnici potpisali kodeks ponašanja tokom kampanje, a Đidelija vjeruje kako će ona biti fer, te kako neće biti potrebe za bilo kakve sankcije prema bilo kome.

“Gradska izborna komisija spremna je za kampanju i lokalne izbore. U slučaju potrebe ćemo reagovati u skladu sa zakonom“, najavio je Đidelija.

Još od dana kada je Centralna izborna komisija donijela odluku da se Mostar izdvoji od ostalih izbornih jedinica u BiH, postalo je jasno da će izbori u ovom gradu biti pod većom prismotrom kako posmatrača koje će angažovati subjekti učesnici u izbornoj utrci, tako i od strane međunarodnih institucija i Koalicije “Pod lupom”.

“Sigurno je da će kompletna pažnja javnosti tog dana biti usmjerena ka Mostaru, jer ćemo uslovno rečeno toga dana, biti sami. Politički subjekti koji će uzeti učešće na izborima imat će svoje posmatrače, a tu su i civilni sektor, kao i posmatrači OSCE-a. I oni će na svim mjestima također imati svoje posmatrače. Najavljeno je i kako će se posmatrači smjenjivati, dakle izbjeći će se cjelodnevna posmatranja za pojedince u kojima na kraju procesa obično popušta koncentracija. Očekujemo punu pažnju svih“, navodi Đidelija.

Za sad je Gradska izborna komisija u malom problemu sa prostorima u kojim će se organizovati izborni proces, ali predsjednik vjeruje kako će se i za to iznaći rješenje.

“Problem je što je nemoguće obezbijediti prostore adekvatne za najavljeni broj posmatrača. Ukoliko svi prijavljeni subjekti na svakom biračkom mjestu budu imali posmatrače, onda bi nam trebali veliki prostori za sva biračka mjesta, što je nemoguće organizovati. Kažem ‘veliki prostori’ zbog instrukcija koje se odnose na pandemiju koronavirusa. Posebno će teško biti u ruralnim dijelovima, gdje recimo ne postoje fiskulturne sale ili slični prostori“, dodaje Đidelija.

Stranke opozicije u Mostaru ranije su izrazile nezadovoljstvo s prijavom na izbore političkih subjekata koji nemaju svoje organizacije u ovom gradu. Postoji, tvrde, opravdana sumnja da se iza ovih stranaka kriju pojedinci iz vladajućih, a sve s ciljem većeg prostora za imenovanja više članova biračkih odbora koji bi bilo naklonjeni vladajućima.

“Sve prijave koje smo dosad dobili proslijedili smo Centralnoj izbornoj komisiji. Bilo je primjedbi i prigovora, jer su pojedinci smatrali da su povrijeđena povrijeđena njihova određena prava. Zaprimili smo takva dva ili tri prigovora. Vidjet ćemo kakve odluke će po tom pitanju donijeti CIK“, dodaje Đidelija.

Svi politički subjekti koji su zalijepili plakate na javnim površinama obavezali su se da će po okončanju izbora iste ukloniti. Nakon izbora svoj dio posla raditi će i nadležne inspekcije. GIK je posljednjih dana uoči kampanje imenovao 150 biračkih odbora u kojima je zadovoljena nacionalna, spolna i politička struktura. Pravo glasa na izborima u Mostaru ima nešto više od stotinu hiljada birača, koji će moći glasati na 150 birališta. Jedno biračko mjesto predviđeno je za nepotvrđene glasačke listiće, a na terenu će djelovati redovni mobilni timovi, kao i takozvani COVID timovi. Broj COVID timova zavisit će od broja birača u izolaciji na dan izbora, dok će vjerovatno djelovati tri mobilna tima – jedan za ustanove, te dva za kuće i stanove.

Podsjetimo, gradonačelnik Mostara bira se u Gradskom vijeću, koje će brojati ukupno 35 gradskih vijećnika. Predsjedavajući Vijeća i gradonačelnik ne mogu biti osobe iz reda istog konstitutivnog naroda. Vijeće ne može brojati više od 15 pripadnika jednog konstitutivnog naroda, niti manje od četiri. Minimalno jedan gradski vijećenik mora biti iz reda ostalih. Vijećnici se biraju iz šest izbornih jedinica – odnosno sa šest gradskih područja (nekadašnje općine), te sa takozvane gradske liste.

Aktualni gradonačelnik je Ljubo Bešlić iz HDZ-a BiH. Učešće na izborima uzet će i osam nezavisnih kandidata.

Obnovljivi izvori energije: Evropa snažnije računa i na more

Boka News
-
0
Obnovljivi izvori energije: Evropa snažnije računa i na more
vjetroelektrana

Kako bi pomogla u ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050., Evropska komisija jučer je predstavila Strategiju za energiju iz obnovljivih izvora na moru.

U Strategiji se predlaže povećanje kapaciteta europskih odobalnih vjetroelektrana sa sadašnjih 12 GW na najmanje 60 GW do 2030. odnosno na 300 GW do 2050. godine. Komisija usto predlaže da do 2050. kapacitet pogona za iskorištavanje energije oceana te drugih novih tehnologija kao što su plutajuće vjetroelektrane i sunčane elektrane iznosi 40 GW; piše Energetika Net.

Taj ambiciozni rast temeljit će se na velikom potencijalu takve energije u svim europskim morskim bazenima, ali i na vodećoj globalnoj ulozi tvrtki iz EU-a u tom sektoru.

Stvorit će se nove prilike za industriju, otvoriti zelena radna mjesta na cijelom kontinentu i ojačati globalno vodstvo EU-a u tehnologijama za proizvodnju energije iz izvora na moru. Osim toga, osigurat će se zaštita okoliša, bioraznolikosti i ribarstva, priopćeno je iz EK-a.

Energija valova

“Današnja strategija pokazuje kako imamo priliku povećati naša ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora na moru, koju moramo hitno iskoristiti. S obzirom na prostranost naših morskih bazena i vodeći položaj naše industrije, Europska unija ima sve što je potrebno da odgovori na taj izazov. Energija iz obnovljivih izvora na moru već je pravi primjer europske uspješnosti. Cilj nam je pretvoriti je u još veću priliku za čistu energiju, visokokvalitetna radna mjesta, održivi rast i međunarodnu konkurentnost”, izjavio je izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan Frans Timmermans.

“Europa ima vodeću svjetsku ulogu u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora na moru i može postati predvodnik njezina globalnog razvoja. Moramo učiniti još više da u potpunosti iskoristimo potencijal vjetra na moru, ali i da unaprijedimo druge tehnologije za primjerice iskorištavanje energije valova te plime i oseke ili plutajuće solarne elektrane. Strategija pruža jasan smjer i stabilan okvir, što je važno za javna tijela, ulagatelje i nositelje projekata u tom sektoru. Moramo povećati domaću proizvodnju u EU-u da ostvarimo klimatske ciljeve, zadovoljimo sve veću potražnju za električnom energijom i podupremo gospodarstvo u oporavku nakon krize uzrokovane koronavirusom”, istaknula je povjerenica za energetiku Kadri Simson.

Prekogranična suradnja

“Današnja strategija pokazuje kako možemo razvijati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru u kombinaciji s drugim ljudskim djelatnostima kao što su ribarstvo, akvakultura ili brodarstvo, i sve to u skladu s prirodom. Prijedlozi će nam omogućiti da zaštitimo bioraznolikost i suočimo se s mogućim socioekonomskim posljedicama za sektore koji ovise o dobrom zdravlju morskih ekosustava. Tako promičemo dobar suživot unutar morskog prostora”, napomenuo je povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius.

Kako bi potaknula povećanje kapaciteta proizvodnje energije iz izvora na moru, Komisija će poticati prekograničnu suradnju članica u dugoročnom planiranju i uvođenju tehnologija. U tu je svrhu ciljeve razvoja energije iz obnovljivih izvora na moru potrebno integrirati u nacionalne planove za prostorno planiranje morskog područja koji se Komisiji moraju dostaviti do ožujka iduće godine.

K tomu, Komisija će u sklopu revidirane Uredbe o mreži TEN-E predložiti okvir za dugoročno planiranje pučinske mreže, u kojem će sudjelovati regulatori i članice iz svakog morskog bazena.

Državne potpore

Komisija procjenjuje da su za ispunjenje predloženih ciljeva do 2050. potrebna ulaganja od gotovo 800 milijardi eura. Osmislila je mjere za generiranje i poticanje takvih ulaganja.

Ponajprije, uspostavit će se jasan pravni okvir za potporu. U tu svrhu Komisija je jučer u popratnom Radnom dokumentu službi Komisije pojasnila pravila za tržište električne energije, a procijenit će i jesu li potrebna konkretnija i ciljanija pravila. Revidirat će smjernice o državnim potporama u području energije i zaštite okoliša te Direktivu o energiji iz obnovljivih izvora kako bi olakšala cjenovno pristupačnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru.

Zatim, pomoći će u mobilizaciji svih relevantnih fondova za potporu razvoju sektora. Komisija potiče članice da iskoriste Mehanizam za oporavak i otpornost te surađuju s Europskom investicijskom bankom i drugim financijskim institucijama radi dobivanja potpore za ulaganja u energiju iz izvora na moru putem fonda InvestEU. U okviru programa Obzor Europa mobilizirat će se sredstva za potporu istraživanju i razvoju, posebice manje razvijenih tehnologija.

Posebna platforma

Također, ojačat će opskrbni lanac. U Strategiji se naglašava da je potrebno povećati proizvodne kapacitete, poboljšati lučku infrastrukturu i povećati radnu snagu s odgovarajućim vještinama u skladu s predviđenom pojačanom instalacijom kapaciteta.

Kako bi okupila sve aktere u sektoru, Komisija planira uspostaviti posebnu platformu za obnovljive izvore na moru u okviru Industrijskog foruma za čistu energiju. Osim toga, planira raditi na razvoju opskrbnih lanaca.

U Europskoj komisiji ističu kako je energija iz obnovljivih izvora na moru globalno tržište koje se brzo razvija, naročito u Aziji i SAD-u, što industriji EU-a pruža prilike u svijetu. Komisija će poduprijeti uvođenje tih tehnologija na globalnoj razini putem diplomacije za ostvarenje zelenog plana, trgovinske politike i dijaloga EU-a s partnerskim zemljama na temu energije.

U Milanu od 1. januara zabranjeno pušenje na javnim prostorima

Boka News
-
0
U Milanu od 1. januara zabranjeno pušenje na javnim prostorima
Zabranjeno pušenje

Zbog velikog onečišćenja zraka u Milanu, gradske vlasti od početka iduće godine uvode zabranu pušenja u tom gradu na autobusnim stajalištima i drugim javnim mjestima.
Od 1. januara ljudi ne smiju pušiti ako ne mogu osigurati udaljenost od najmanje 10 metara od ostalih osoba, priopćila je milanska općina.

To znači da se više neće pušiti na otvorenim sportskim stadionima, na grobljima i u parkovima, kao ni na autobusnim stajalištima, navodi se u priopćenju.

Pušenje na otvorenom – čak i u izoliranim područjima – u potpunosti je zabranjeno od 1. januara 2025. godine.

Ta je mjera dio zakona o čistom zraku čiji je cilj suzbiti kronično visoku razinu emisije kancerogenih čestica prašine PM10 u Milanu.

Europski je sud prošli tjedan ukorio Italiju zbog toga što je “sustavno i ustrajno” kršila pravila EU-a protiv onečišćenja PM10 česticama u velikim dijelovima zemlje, uključujući Milano.

Grad je priopćio da će postupno pooštriti prometna ograničenja za starija vozila, prisiliti benzinske pumpe da instaliraju punionice za električne automobile i zabraniti grijanje kuća na dizel.

Ostale mjere čistog zraka uključivale su ivičnjake na peći na drva u pizzerijama, zabranu roštiljanja i vatrometa od 1. oktobra do 31. martaa te zahtjev da trgovine drže zatvorena ulazna vrata.

„Sa požutjelih stranica“ – Tivat kakav je nekada bio

Boka News
-
1
„Sa požutjelih stranica“ – Tivat kakav je nekada bio
Sa požutjelih stranica

Već četvrtu godinu za redom povodom Dana opštine Tivat, a kao dio programa “Novembarskih dana”, Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat izdaje časopis “Sa požutjelih stranica”.

Tema ovogodišnjeg broja je pozorišni život u Tivtu kroz vrijeme.

Uređivački tim čine mr Dubravka Nikčević, Ana Ivanović i Slavko Krstović.

Četvrto izdanje „Sa požutjelih stranica“ sadrži originalne tekstove i fotografije iz prošlog vijeka, koji će starije sugrađane podsjetiti na davno prohujala vremena. Mlađi će pak, steći uvid u ondašnje prilike i kako je kroz entuzijazam, volju i ljubav moguće prikazati kulturu.

Štampano izdanje ovog časopisa, svi koji to žele, mogu preuzeti na portirnici Opštine Tivat ili u PDF formatu klikom na naslovnu stranicu.

Čitajte: Sa požutjelih stranica 2020 PDF

Novine-novembarski-dani-2020
1...2.3302.3312.332...4.534Stranica 2.331 od ukupno 4.534