Direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Institutom za biologiju mora prilikom današnje posjete ovoj ustanovi koja ima veliki značaj kako za grad Kotor, tako i za cijelu Crnu Goru.
„Sama činjenica da Institut postoji 60 godina i uvažavajući činjenicu o izuzetnom doprinosu našem Akvatoriju, imamo dodatnu obavezu da maksimalno pomognemo u radu Instituta. Želimo da izrazimo spremnost da sudjelujemo u svim daljim projektima koji su od značaja za našu obalu, kao i u izradama elaborata“ – kazao je Mikijelj.
Na sastanku sa ruvodstvom Instituta razgovarano je o aktuelnim i budućim projektima, kao i problematici „prihranjivanja“ plaža i analizi kvaliteta morske vode na kupalištima.
Direktor Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović zahvalio se na posjeti i izrazio spremnost da se u narednom periodu intezivira saradnja sa Javnim preduzećem. U okviru zajedničkog GEF projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore” Platamuni su proglašeni za prvo morsko zaštićeno područje.
“U narednom periodu očekujemo proglašenje još dvije zaštićene morske zone „Katič“ i „Stari Ulcinj“ kao i vrulje za koje je u toku procedura za stavljanje pod preventivnu zaštitu, čime ćemo obezbjediti opstanak zaštićenih vrsta i staništa, kao i bolji oporavak ribljih populacija”, kazao je Joksimović.
IBMK – Foto Boka News
Rukovodilac Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana – Akvarijum Boka, Mirko Đurović upoznao je prisutne o završenom projektu “Akvarijum Boka”. Naime, značajan projekat prvog crnogorskog akvarijuma „Bokaakvarijum- Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana“ realizovan je zahvaljujući bespovratnim sredstvima ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu u iznosu od 750 hiljada eura i tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje je iz kredita Svjetske banke za realizaciju Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede (MIDAS II) izdvojilo 370 hiljada eura.
Osim direktora Mladena Mikijelja, u delegaciji koja je posjetila Institut bili su predsjednik Upravnog odbora JP Morsko dobro Blažo Rađenović i saradnica službe za luke Slađana Radoman.
Kineska televizija je u srijedu 30.juna snimila emisiju o Kotoru, koja je direktno prenošena iz Kotora i trajala oko sat i 30 minuta, a predstavljeni su najznačajniji kulturno istorijski spomenici i ambijenti Kotora.
Bokeljskoj mornarici je posvećeno oko 20 minuta. Na pjaci svetog Tripuna Mornaricu su predstavljali Admiral Antun Sbutega, Mali admiral Karlo Ribica, poručnik Marjan Ribica, Krsto Milutin, Nenad Milutin i Igor Petrović u odorama i sa oružjem, kao i članice Mornarice Nina Jevtović, Jovana Mračević, Marinela Popović, Veronika Fabian i Danka Vuković u tradicionalnim nošnjama.
Amdiral je govorio o istoriji, tradicijama i razvoju Mornarice, te njenom doprinosu razvoju materijalne i nematerijalne kulture Kotora i Boke. On je zatim predstavio Malog admirala i druge članove i članice koji su govorili o njihovom angažmanu u Mornarici, porodičnim tradicijama i tome što za njih znači članstvo u drevnoj bratovštini. Govorilo se na engleskom koji je voditeljka prevodila na kineski.
Tako su Kotor i Bokeljska mornarica promovirani u državi sa najvećim brojem stanovnika na svijetu i prema opštim impresijama ta promocija je bila izvanredna.
Emisija je realizovana u saradnji sa agencijom Fly Travel Montenegro i Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore.
Na pet graničnih prelaza koji se nalaze na teritoriji opštine Herceg Novi, tokom juna je u Crnu Goru ušlo 105.765 putnika. Od toga je 28.786 ili oko 28 odsto državljana Evropske unije od kojih dio sigurno boravi u našoj državi – kazao je pomoćnik komandira Stanice granične policije Herceg Novi, Igor Bojović.
U odnosu na maj u junu je zabilježeno 87 odsto povećanje prelazaka putnika, 68 odsto vozila i 150 odsto plovila.
– Ako upoređujemo promet u odnosu na 2019. godinu od januara do jula imamo smanjenje prelazaka na našim graničnim prelazima i to putnika za 66 odsto, vozila za 48 i plovila za 60 odsto – navodi Bojović.
LUKE
Najveće povećanje prometa tokom prethodnog mjeseca zabilježeno je na Sitnici, graničnom prelazu za BiH. Na Debelom brijegu, graničnom prelazu sa Evropskom unijom, još nema gužvi.
– U toku juna najveći promet je zabilježen na GP Sitnica, naročito prethodnog vikenda. U subotu, je preko tog graničnog prelaza prošlo ukupno 7.321 putnik i 2.285 vozila – kazao je Bojović.
Takođe na lučkim prelazima u Herceg Novom u junu je zabilježeno povećanje broja putnika i plovila u odnosu na maj.
– Na GP Zelenika za 220 odsto je više putnika i 78 odsto više plovila, a na GP Kumbor – Porto Novi 615 odsto više putnika i 370 odsto više plovila – kazao je Bojović.
PROCEDURE
U cilju smanjenja gužvi i ove godine je Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo Plan mjera i aktivnosti na pojednostavljenju graničnih procedura za vrijeme ljetnje turističke sezone, a koji se primjenjuje od 1. juna do 15. septembra.
– Ovog mjeseca u Stanici granične policije Herceg Novi radni odnos zasnovao je određeni broj policijskih službenika koji su završili Policijsku akademiju, što će svakako unaprijediti rad granične policije, kako u redovnim aktivnostima, tako i tokom naredna dva mjeseca kada očekujemo dolazak većeg broja turista preko naših graničnih prelaza – kazao je Bojović.
Saradnja sa Frontexom
Prošlog ljeta Granična policija počela je saradnju sa Agencijom za zaštitu evropske i obalne granice Frontexom. Kako ističe Igor Bojović saradnja je odlična što pokazuje i činjenica da su na početku imali po dva policajca iz EU u rotacijama, a danas sedam na GP Debeli brijeg.
– Riječ je o kolegama iz Njemačke, Estonije, Mađarske, Hrvatske, Bugarske i Rumunije koji su eksperti u određenim oblastima borbe protiv prekograničnog kriminala i koji su svakodnevno velika podrška našoj graničnoj policiji po pitanju provjere regularnosti vozila, provjere ispravnosti dokumenata i sprečavanja krijumčarenja – zaključio je.
U Poljskoj je danas počela nacionalna lutrija kojom do kraja septembra vlada želi da podstakne vakcinaciju protiv kovida 19 mameći Poljake da okušaju sreću i dobiju neku od manjih nagrada, recimo 120 eura ili električni trotinet, do najvrednijih kao što su više od 200.000 eura ili automobili.
Punoljetni Poljaci koji su završili vakcinaciju kada se registruju za lutriju nacionalnog programa vakcinacije imaju četiri šanse za nagradu, jer se one izvlače svakodnevno, nedeljno i mesečno uz glavnu nagradu na kraju lutrije.
Svaki 500. vakcinisani igrač u ovoj lutriji dobija 45 eura, svakom 2000. slijedi nagrada 120 eura, svake nedelje dijeli se novčana nagrada od 11.200 eura ili jedan od 720 električnih trotineta.
Svakog mjeseca vakcinisanim Poljacima može da se osmjehne sreća da dobiju novčanu nagradu od oko 22.000 eura ili jedan od šest automobila Tojota Korola, dok je glavna nagrada 6. oktobra 230.000 eura za dvoje najsrećnijih i takođe za još dvoje u tom glavnom izvlačenju automobil Tojota C-HR.
Ukupno je za nacionalnu lutriju izdvojeno 5,27 miliona eura i vlada premijera Mateuša Moravjeckog nada se da će tako podstaknuta volja Poljaka da se vakcinišu pomoći da zemlja izbjegne tokom ljeta novi talas kovid-19 koji preti zbog mutacije delta koja se brže širi među nevakcinisanim stanovništvom.
Vlada je organizovala i takmičenje za “najotporniju opštinu”, a ona koja bude imala najveći procenat vakcinisanih dobiće glavnu nagradu od skoro pola miliona eura, dok će u jednoj od tri kategorije prema veličini, najuspješnija u nagovaranju svojih žitelja da se vakcinišu dobiti 230.000 eura.
Specijalnu medalju Vakcinišemo se uz ček na preko 23.000 eura dobiće prvih 500 opština u kojima udeo vakcinisanih stanovnika pređe 67 odsto.
U Poljskoj koja ima 38 miliona stanovnika upotrebljeno je do kraja juna 28,6 miliona doza vakcina, a vakcinaciju je završilo 12,8 miliona Poljaka.
Vladu brine što je od aprila interesovanje Poljaka za vakcinaciju neprestano raslo da bi se u drugoj polovini juna dnevni broj vakcinisanih prepolovio.
Dva američka avioprijevoznika, United Airlines i Delta Air Lines, ove sedmice pokreću svoje sezonske linije iz New Yorka za Dubrovnik!
Kako je objavio https www.croatianaviation.com još prije nešto malo više od dva mjeseca, dva globalno poznata američka avioprijevoznika krajem tjedna uvode redovne linije iz New Yorka za Dubrovnik.
O važnosti ove linije za dubrovački turizam, pozicioniranje zračne luke i potencijalne nove linije iz SAD-a prema Hrvatskoj već smo pisali, članak možete pročitati OVDJE.
Inauguracijski let United Airlinesa
Prvi, inauguracijski let United Airlinesa poletjet će u četvrtak, 01. jula, u 19 sati i 20 minuta po lokalnom vremenu iz Zračne luke Newark, New Jersey, te će u Dubrovnik sletjeti sljedećeg dana, u petak, 02. jula, u 10 sati i 15 minuta po hrvatskom vremenu. Prvi let, kao i sve ostale u ovoj ljetnoj sezoni, United će obaviti sa zrakoplovom tipa B767-300.
Zanimljivo je to da će prvi povratni let iz Dubrovnika za Zračnu luku Newark United Airlines obaviti dan kasnije, 03. julaa, pa će zrakoplov tako noćiti u Dubrovniku. Polijetanje je zakazano u subotu u 11 sati i 20 minuta.
Inauguracijski let Delta Air Linesa
Delta Air Lines inauguracijski let prema Dubrovniku obavit će dan kasnije. Naime, zrakoplov tipa B767-300 ovog avioprijevoznika poletjet će iz New Yorka (Zračna luka John F. Kennedy) u petak, 02. srpnja u 20 sati po lokalnom vremenu, dok je slijetanje u Dubrovnik zakazano u 11 sati i 15 minuta sljedećeg dana.
Delta Air Lines će istog dana obaviti povratni let prema New Yorku, pa će dva američka širokotrupna zrakoplova u isto vrijeme biti u Zračnoj luci Dubrovnik već na samom početku operacija. Polijetanje iz Dubrovnika za JFK planirano je u subotu u 13 sati i 30 minuta.
Već na prvim, inauguracijskim letovima, Delta i United ponudit će čak 440 sjedala iz New Yorka prema Dubrovniku, od čega je čak 56 sjedala u poslovnoj (business) klasi.
U odgovoru na naš upit dvije spomenute aviokompanije izrazile su zadovoljstvo s trenutnim bookingom na njihovim novim linijama prema Dubrovniku, ističući kako su prvi letovi gotovo u potpunosti rasprodani iz smjera New Yorka prema Zračnoj luci Dubrovnik.
Podsjećamo, dva će avioprijevoznika već od ovog petka do početka septembra direktno povezivati dvije zračne luke koje opslužuju planetarno popularni New York (Newark i John F. Kennedy) sa Zračnom lukom Dubrovnik čak 8 puta sedmično.
Dvije nove linije iz New Yorka za Dubrovnik svakako se mogu smatrati avio viješću godine.
Slovenija u četvrtak preuzima predsjedanje Vijećem EU-a od Portugala, a tim povodom posjetit će je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i članovi Evropske komisije, koji će sa slovenskim vodstvom razmotriti prioritete šestomjesečnog predsjedavanja.
Riječ je o uobičajenom tradicionalnom sastanku vlade članice koja preuzima šestomjesečni mandat i Komisije.
Očekuje se da će do kraja godine među prioritetima prevladavati suzbijanje pandemije covida-19 i opravak nakon te zdravstvene krize, zelena i digitalna tranzicija, te napredak u procesu širenja, što je Slovenija postavila među prioritete EU-a u sledećem razdoblju.
To će biti i središnje teme razgovora predsjednice Komisije i slovenskog premijera Janeza Janše, te povjerenika Evropske komisije zaduženih za pojedina područja s ministrima u slovenskoj vladi.
Kako je za Slovensku televiziju kazao državni sekretar u ministarstvu vanjskih poslova Gašper Dovžan, slovenska vlada s članovima Komisije očekuje otvoren razgovor o glavnim izazovima Unije u predstojećem razdoblju.
“Uloga članice koja predsjeda Unijom je traženje konsenzusa i ona djeluje kao most između Komisije i Europskog parlamenta” , kazao je Dovžan.
Očekuje se da će Ursula von der Leyen u okviru posjete Sloveniji predstaviti i ocjenu koju je Komisija dala slovenskom planu za oporavak od posljedica pandemije, prema kojem bi Ljubljana povukla 2,5 milijardi eura iz europskog fonda za oporavak i otpornost.
Razgovori povjerenika i članova slovenske vlade na Brdu kod Kranja počinju nešto prije 11 sati po tematskim sklopovima: evropski zeleni dogovor, digitalna transformacija, oporavak i otpornost, spoljni odnosi s naglaskom na zapadni Balkan, migracije, sigurnost, vladavina prava, te konferencija o budućnosti Evrope, što je tema koja se nastavlja i u vrijeme slovenskog predsjedanja.
Prije početka razgovora Ursula von der Leyen i Janša posjetit će u Ljubljani Pedijatrijsku kliniku, gdje će im ministar zdravlja Janez Poklukar predstaviti buduće planove investicija u zdravstveni sistem koji će se dobrim dijelom finansirati iz evropskog mehanizma za oporavak i otpornost.
Janša i predsjednica EK trebali bi u 15:30 sati imati konferenciju za novinare, a za popodne je predviđen i susret von der Leyen sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom i predsjednikom parlamenta Igorom Zorčičem.
Na kraju današnjih događanja, naveče će se na Bledu održati praizvedba baleta “Vodenjak” (“Povodni mož”), prema predlošku iz istoimene balade Franceta Prešerna, najvećeg slovenskog pjesnika i autora “Zdravice”, pjesme koja je postala slovenska državna himna.
Projekat „Jačanje kapaciteta za prenošenje ženskog vokalnog nasljeđa Crne Gore – prva etapa“ koji je podrazumijevao početni nivo revitalizacije tradicionalnog (narodnog) pjevanja „u sekundama“, ponegdje poznatijeg i kao pjevanje „na glas“, uspješno je realizovan od 19. do 30. juna na Cetinju i u Kotoru.
Nosilac projekta bilo je NVU CIRTIP iz Kolašina, dok su partneri bili KUD „Njegoš“ sa Cetinja i FA „Nikola Đurković“ iz Kotora. Finansiran je na konkursu Ministarstva za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Crne Gore za raspodjelu sredstava NVU.
S obzirom na izvjesnost totalnog gubljenja ženskog, sada već arhaičnog, pjevanja sa sazvukom sekunde u Crnoj Gori, javila se objektivna potreba za pokušajem obnavljanja ovog elementa nematerijalnog nasljeđa.
Članice ženske pjevačke grupe „Đude“ iz Kolašina koja je praktično poslednja formalna ženska grupa u Crnoj Gori čiji je program baziran na takvom pjevanju podijelile su svoje znanje sa polaznicama na veoma posjećenim radionicama.
članice zpg đude foto N.Mrvaljević
Predavač Davor Sedlarević istakao je da je zadovoljan odzivom i načinom na koji je stari tip pjevanja prihvaćen i ukazao na stereotipe o tom muzičkom izrazu. Riječ je o jednom od najtežih vidova pjevanja koji je u prošlosti bio dominatan u Crnoj Gori i nije u skladu sa shvatanjima zapadnoevropskog muzičkog sistema.
Nažalost, ne izučava se na našim obrazovnim ustanovama i za pohvalu je odgovornost koja se javila kod „Đuda“ u smislu želje da svoje vještine pokušaju da prenesu i na druge zainteresovane. Evidentan je nedostatak adekvatnih mikrozajednica koje baštine određena znanja i vještine koje se mogu povesti pod tradicionalne.
članice zpg đude foto N.Mrvaljević
Tokom prve etape projekta učesnice su naučile šta znače termini „glas“, „kajda“, „usijecanje“, „izgovaranje“, „spuštanje“, „praćenje“, „dodavanje“ i osnovne vokalne vježbe. Korišteni su zapisi Zlate Marjanović, Slobodana Jerkova, Miodraga Vasiljevića i Davora Sedlarevića obuhvativši tako praktično cijelu Crnu Goru. Koordinatori projekta bili su Draško Pejović i Predrag Šušić koji su istakli da će nastaviti sa implementacijom stečenog znanja u svojim ansamblima i u budućnosti. Nakon toga u Tivtu je održan koncert sa predavanjem „Đude – djevojke kao stožeri nasljeđa i mogućnost prenošenja prakse na tivatsku regiju“ gdje su se praktično mogli čuti napjevi iz cijele zemlje i visok izvođački standard koji je ova grupa postavila. Gošće koncerta bile su članice FA „Nikola Đurković“ kao primjer pozitivne prakse, a organizator je KUC „Kadena“ u sklopu projekta koji je podržala Opština Tivat na konkursu za NVU.
Posebna zahvalnost iskazuje se Zlati Marjanović na konstruktivnim savjetima kao i studentima polaznicima Etno-kampa Kolašin na obezbjeđivanju nedostajuće literature.
ŽPG „Đude“ funkcioniše u sastavu KUD-a „Mijat Mašković“ iz Kolašina.
Nakon što se zapalio i potonuo teretni brod pun otrovnih kemikalija, na obalama Šri Lanke pronađene su stotine mrtvih morskih životinja, uključujući kitove i delfine. Vlasti su pronašle četiri uginula kita, 20 dupina i 176 kornjača, piše Index.hr.
”Očito je da je smrt ovih morskih životinja povezana s potonućem broda. Prošle godine smo u istom ovom razdoblju pronašli samo dvije mrtve kornjače”, rekao je Dharshani Lahandapura, voditelj Udruge za zaštitu mora u Šri Lanci.
Brod s otrovnim kemikalijama, MV X-Press Pearl, zapalio se krajem svibnja, a potonuo je početkom lipnja. Prevozio je 1486 kontejnera. Kapetan je 20. svibnja prijavio požar na brodu, kada se približavao luci Colombo. Vatru su pokušale ugasiti mornarica i zrakoplovstvo Šri Lanke, zajedno s Indijskom obalnom stražom.
U kontejnerima su se nalazile kemikalije poput natrijevog hidroksida, dušične kiseline i metanola. Brod je također prevozio oko 350 tona nafte te plastiku. Nakon požara netaknute plaže na zapadu Šri Lanke bile su prekrivene krhotinama i komadićima plastike. Vlasti su zabranile ribolov na tom dijelu obale.
Deseta redovna sjednica Skupštine opštine Tivat održana je juče, a na dnevnom redu zasijedanja kojim je predsjedavao predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković, našlo se ukupno 28 tačaka dnevnog reda.
Odbornici su izglasali i Odluka o završnom računu budžeta Opštine Tivat za 2020. godinu. Vršilac dužnosti sekretara za finansije Jovan Brinić istakao je da su ostvareni primici u 2020. godini iznosili 15.951.042,43€, što je 83,7% u odnosu na planirano, dok su realizovani izdaci u 2020. iznosili 13.674.786,02€, što predstavlja 71,76% od planiranog.
Na predlog predsjednika opštine Željka Komnenovića pred odbornicima se našla i Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Prosječni troškovi komunalnog opremanja u opštini Tivat na nivou svih šest odlukom definisanih zona iznose 172,3 €/m2. Za površine objekata preko 250m2, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u najskupljoj Ia zoni iznosiće 210€/m2, u I zoni 172€, u II zoni 138€, u III zoni 104€, u IV zoni 86€, a u V zoni 60€/m2. Iznos ove naknade umanjuje se u određenim procentima, između ostalog, za objekte neto površine do 150m2 kojima se rješava stambeno pitanje (50%), za objekte u biznis zoni (50%), za otvoreni prostor na parceli koji je projektovan za obavljanje djelatnosti (50%), rekonstrukciju objekata u kulturno-istorijskim cjelinama (80%), garaže i vjerske objekte (80%)…
Predsjednik opštine je potvrdio da se sa odlukom kasnilo i da ona nije perspektivna, imajući u vidu novo zakonsko rješenje koje se najavljuje za septembar. „Prostor moramo štititi kako znamo i umijemo i moramo se boriti za što više zelenih površina. Previše smo prostora dali za nekretnine i stanove, a premalo ostavili za gradsku infrastrukturu“, rekao je Komnenović i najavio izradu novog PUP-a Tivat kroz koji lokalna uprava namjerava realizovati važne infrastrukturne projekte sa cilje stvaranja uslova za bolji života građana Tivta.
Većinom odborničkih glasova usvojena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Tivat. Ovom je izmjenom uveden jednosmjerni saobraćaj u ulice Beogradska, Podgorička i Zagrebačka na Seljanovu, sa ciljem zaštite opštinskih puteva od saobraćanja teretnih vozila. Usvajanjem Odluke o donošenju Elaborata o načinu korišćenja javnih parkirališta u zahvatu ulica Beogradska, Podgorička i Zagrebačka – DUP Seljanovo Faza I, stvorena je pretpostavka korišćenja većeg broja parking mijesta i uvođenja reda na parking površinama u ovim ulicama.
Na jučerašnjoj sjednici SO Tivat usvojena je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o određivanju naziva ulica, šetališta i trgova u opštini, pa se naziv ulice “Bogunovo” promijenio u naziv “Župa, “Bogunovo I” u naziv ”Župa I” i naziv dijela ulice “ Marići” u naziv “Župa II”. Privremeni naziv ulice Sv. Agata, postao je stalnim.
Odlukom većine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom dobilo je na korišćenje bez naknade poslovni prostor Opštine Tivat koj se nalazi u ulici Palih boraca u centru grada, površine 36m2. U obrazloženju odluke stoji da pomenuto preduzeće u narednom periodu planira angažovanje većeg broja izvršilaca, kako bi se na teritoriji opštine Tivat u povećanom obimu pratilo i kontrolisalo stanje u oblasti za koju je preduzeće nadležno, posebno tokom turističke sezone. Preduzeće Brand New Tivat koje je do sada koristilo ovaj prostor seli se u prostorije smještene u staroj zgradi Opštine.
Skupština opštine Tivat dala je saglasnost na Statut nedavno osnovane JU „Gradska biblioteka“ Tivat.
Pred odbornicima se našao i Izvještaj o realizaciji lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom za teritoriju opštine Tivat za 2020. godinu, koji nije usvojen. Izvještaj o radu za proteklu godinu Skupštini opštine dostavili su: Komunalno doo Tivat, „Vodovod i kanalizacija“ doo Tivat, Društvo sa ograničenom odgovornošću za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat, JU „Muzej i galerija“ Tivat, JU „Centar za kulturu Tivat“, JU „Sportska dvorana“ Tivat i Turistička organizacija Tivat. Odbornici su se izjašnjavali i o godišnjem izvještajo o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalne djelatnosti doo „Parkig servis“ za 2020. sa izvještajem revizora. Većinom odborničkih glasova usvojeni su samo izvještaji „Vodovoda i kanalizacije“ i TO Tivat.
Odbornicima lokalnog parlamenta dostavljena je i Informacija o realizaciji sredstava opredijeljenih za projekte nevladinih organizacija, od strane Sekretarijata za društvene djelatnosti.
Većinom odborničkih glasova usvojena je Odluka o prestanku mandata izvršnom direktoru „Parking servis“ doo Tivat Slaviši Ognjanoviću, zbog isteka vremena na koje je izabran. Takođe konstatovan je prestanak mandata izvršnom direktoru doo „Vodovod i kanalizacija“ Tivat Alenu Krivokapiću. Iz formalno-pravnih razloga sa dnevnog reda su povučeni predlozi odluka o imenovanju v.d. izvršnih direktora ova dva preduzeća.
Usvojena je Odluka o prestanku mandata članici Savjeta Radio Tivta Slađani Drakulović, koja je podnijela ostavku na ovo mjesto, ali i Odluka o prestanku mandata članu Odbora direktora „Brand new Tivat“, Milošu Popivodi. Na njegovo mjesto odlukom većine imenovan je Nikola Klakor. Tijana Dragojević podnijela je ostavku na mjesto članice Savjeta za predstavke i pritužbe građana, a ista je razriješena dužnosti predsjednice Savjeta za zaštitu životne sredine, na lični zahtjev. Takođe ostavke na mjesta članova Savjeta za razvoj i zaštitu lokalne samouprave podnijeli su Radoš Gospić, Gvozden Balšić, Ljiljana Todorović, Vesna Kruta i Jelena Lekić.
Cijeli Zapadni Balkan će od danas 1. jul biti zona bez rominga. To znači da će cijene rominga između Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i teritorije Kosova biti nula.
Predstavnici vlada svih šest ekonomija Zapadnog Balkana su u aprilu 2019. godine potpisali sporazum kojim su se složili da prvo postepeno smanje cijene rominga, da bi ih potom ukinuli od 1. jula.
Time će se obezbijediti značajni benefiti za privatne i poslovne korisnike u regionu.
Sljedeći korak je, kako je najavljeno, ukidanje rominga između ekonomija Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU).
