Kandić napominje i to da je dogovorom između republike Albanije i Crne Gore definisano da srednji godišnji proticaj u desnom rukavcu bude 25, a u lijevom 75 odsto.
– Nažalost, prirodnim procesom došlo je do značajnog smanjenja proticaja u desnom rukavcu, prema posljednjim mjerenjima to je oko 11 odsto, što dovodi do značajnog usporenja Bojane na ušću u more, pa samim tim i onemogućava dalje pothranjivanje Ade Bojane i Velike plaže – objašnjava Kandić.
Da li i ljudski faktor ima svoj udio u procesu nestajanja Velike plaže, pitanje je, tvrdi Kandić, kojim treba da se bavi stručna i naučna javnost, koja u opsegu svoje djelatnosti ima i erozivne procese.
Izrada studije očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani, prema njegovim riječima, predstavlja jedan izuzetno kompleksan projekat, koji se realizuje u dvije faze.
– U prvoj fazi urađeni su istražni radovi koji obuhvataju geodetsko snimanje kopnenog dijela Velike plaže, geološka uzorkovanja površinskih sedimenata i batimetrijski premjer projektom definisane akvatorije. Drugu fazu projekta čini izrada modela prostiranja talasa iz dubokih u plitke vode, a kao rezime svega, predlažu se buduće mjere i radnje sa ciljem očuvanja plaže od daljeg nestajanja i devastacije – objašnjava Kandić.
Podaci
Kako je dodao, Sektor za hidrografiju i okeanografiju učestvovao je u dijelu istražnih radova, obavljajući batimetrijski premjer. Pružao je logistiku prilikom geoloških uzorkovanja za potrebe granulometrijske analize i podršku sa već postojećim podacima, neophodnim za realizaciju druge faze projekta.
– Batimetrijskim premjerom izmjerena je površina od oko 3.000 hektara, od obalne linije pa sve do izobate od 20 metara – kazao je Kandić.
On napominje da je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, odlukom Vlade Crne Gore iz 2018. godine, zadužen za permanentan hidrografski i hidrološki monitoring rijeke Bojane, tačnije njenog desnog rukavca.
– U protekle dvije godine, tri puta je rađen batimetrijski premjer, a četiri puta su kolege iz Sektora za hidrologiju realizovale mjerenje proticaja na dijelu desnog rukavca, pa do ušća Bojane u more – tvrdi Kandić.
Kako pojašnjava, sem novoodrađenog premjera, Zavod je pružio podršku i sa već postojećim hidrografskim, hidrološkim, okeanografskim i meteorološkim podacima, neophodni za finalno modeliranje, ali i za sve druge dodatne analize.
Nakon završene studije, koja je povjerena profesoru Savi Petkoviću, dobiće se, ističe Kandić, konačni i definitivni uzročnici erozije Ade Bojane i Velike plaže, kao i mjere koje je neophodno preduzeti sa ciljem očuvanja trenutnog stanja i sprečavanja daljeg procesa erozije, koji bi nesumnjivo doveo do njenog potpunog nestanka.
Biće potreban stalni monitoring
– Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, kao i do sada, pružaće svaku vrstu stručne i naučne pomoći sa ciljem rješavanja ovog problema. Sigurni smo da će studija propisati određene mjere i radnje koje će u periodu koji je pred nama zahtijevati konstantnu angažovanost našeg stručnog kadra za dalje prikupljanje hidroloških i hidrografskih i okeanografskih podataka, koji su neophodan uslov za sve dalje studije i analize, tj. uspostavljanje monitoringa na cijelom toku Bojane i njenih rukavaca – kaže Kandić.
