Erupcija vulkana na La Palmi Foto: UME/REUTERS TV / REUTERS
Pojačane vuklanske eksplozije na španskom otoku La Palma prisilile su vatrogace na povlačenje, a vlasti su evakuisali još tri grada u petak, letovi su otkazani zbog gustog dima i pepela.
Vatrogasci su u petak prestali sa čišćenjem u gradu Todoque dok se novi otvor otvorio sa strane vulkana.
Vlasti su naredile evakuaciju u gradovima Tajuya, Tacande de Abajo i dijelu Tacande de Arriba.
Hitna služba Kanarskih ostrva najprije su rekli stanovnicima da ostanu u zatvorenim prostorima kako bi izbjegli gusti oblak pepela i lave, no zbog povećanog rizika od eksplozija, odlučili su se na evakuaciju.
Od kada je eruptirao u nedelju vulkan Cumbre Vieja izbacio je hiljade tona lave, uništio stotine kuća i prisilio hiljade na evakuaciju.
Nisu zabilježene ozbiljne ozljede ili smrtni slučajevi, ali oko 15 posto ekonomski važnih usjeva banana na otoku moglo bi biti ugroženo, što bi ugrozilo hiljade radnih mjesta.
Avioprevoznik Kanarskih otoka Binter saopštio je u petak da su otkazali sve letove za La Palmu zbog eurpcije vulkana, dojk je Iberia okazala svoj jedini let predviđen za taj dan.
Oblak otrovnog plina i pepela proteže se više od 4 kilometra u nebo, objavio je u četvrtak Kanarski vulkanološki institut.
Vulkan se nalazi na južnom dijelu otoku La Palma na kojem živi oko 80.000 ljudi. Zadnji put je eruptirao prije 50 godina, odnosno 1971. godine.
Izbori Rusija – oto: Evgenia Novozhenina / REUTERS
Izborna komisija Ruske Federacije potvrdila je u petak izborne rezultate prema kojim je vladajuća partija Jedinstvena Rusija osvojila 324 od ukupno 450 zastupničkih mjesta u Dumi.
Parlamentarni izbori u Rusiji su održani od 17. do 19. septembra, a predsjednica Izborne komisije Ella Pamfilova saopštila je potvrđene rezultate izbora za Državnu dumu, donji dom ruskog parlamenta, prenosi Anadolija.
“Izbori su na pravi način bili odraz ishoda glasanja”, rekla je Ella Pamfilova.
Saopštila da je izlaznost na izborima bila 51,74 posto, budući da je glasalo više od 56,4 miliona ljudi.
Ella Pamfilova je kazala da je ukupno osam političkih stranaka, zajedno sa pet nezavisnih kandidata, ušlo u novi saziv parlamenta.
Jedinstvena Rusija, partija koja podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina, osigurala je 324 od ukupno 450 zastupničkih mjesta u Dumi.
Komunistička partija će imati 57, Pravedna Rusija 27, Liberalno demokratska partija 21 i Novi ljudi 13 zastupnika.
Vladajuća Jedinstvena Rusija je na izborima 2016. godine osvojila 343 zastupnička mjesta.
Učiteljici na jednoj osnovnoj školi u Mariboru uručeno je rješenje o prestanku radnog odnosa jer se odbijala testirati ili cijepiti protiv covida-19, što je prvi takav slučaj pošto je vlada zbog širenja epidemije u trećem valu zaoštrila protuepidemijske mjere.
Kako su u petak prenijeli slovenski mediji koji su objavili i njezino ime, njoj je od početka školske godine bilo privremeno zabranjen rad jer se odbijala testirati i nositi masku u razredu, prema obvezujućoj okružnici ministarstva obrazovanja, a sada joj je uručen i otkaz.
Na rješenje o prestanku radnog odnosa ima pravo žalbe u roku dvije sedmice.
Mediji prenose da je spomenuta učiteljica aktivno djelovala u antivakserskoj skupini koja je nedavno upala u studio informativnog programa, tražeći da se prestane s “propagandom” vladine kampanje za cijepljenje, a u videu na Facebooku nagovarala je roditelje da ne šalju djecu u “režimsku i fašističku školu”.
Direktorica škole Katja Pregl izjavila je za mariborski list “Večer” da joj je otkaz uručen zbog kršenja radnih obveza budući da je odbijala nositi masku u zatvorenom prostoru, te nije ispunjavala tzv. PCT uvjet (preboljeli, cijepljeni, testirani) koji vrijedi za zaposlene u školi da bi mogli raditi.
Slovenski ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je u petak da PCT uvjet koji je restrikcijama odredila vlada već “daje rezultat” jer je zadnjih dana broj novozaraženih u stagnaciji.
Poklukar je najavio da će zaoštreni PC uvjet (samo preboljeli i cijepljeni) koji za rad od 1. oktobra vrijedi za državnu upravu trebati proširiti i na sve ako epidemiološki brojevi nastave rasti, kao i broj hospitaliziranih.
U protivnom moglo bi doći do “sloma” zdravstvenog sistema, upozorio je Poklukar.
Zaposleni u užem dijelu državne uprave moraju se , ako nisu preboljeli covid-19 u zadnjih šest mjeseci, obvezno cijepiti prvom dozom cjepiva do 1. oktobra, a drugom najkasnije do 1. novembra.
Ako to ne učine neće moći raditi u službenim prostorijama, osim ako je tehnički i u skladu s njihovim radnim mjestom moguće da rade od kuće, odnosno on-line.
Protiv te odluke vlade prosvjedovalo je više sindikata zaposlenih u državnoj upravi, a nakon što su procjenu ustavnosti te odluke podnijeli sindikati policajaca, na ustavni je sud došlo još više od 200 prijeldoga da se vladina mjera proglasi neustavnom, prenose slovenski mediji.
Izrada izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) optine Tivat koštaće 75.000 eura, a finansiraće je država koja je i odlučila da ona bude ta koja će planirati prostor najmanje crnogorske opštine, a ne da to radi lokalna samouprava.
Kabinet premijer Zdravka Krivokapića na svojoj posljednjoj sjednici donio je naime, odluku o pristupanju izradi izmjena i dopuna PUP-a Tivta koji je imao rok važenja do 2020.godine, te je za rukovodiova izrade tog planskog dokumneta odredio diplomiranu inženjerku arhitekture Aleksandru Tošić-Jokić. Njoj i njenom stručnom timu određena je i naknada u ukupnom iznosu od 75 hiljada eura za taj posao, a koju će im isplatiti Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa kojim će autorski tim sklopiti ugovor.
Donoseći odluku da u svoje ruke preuzme izradu novog planskog dokumenta za teritoriju Opštine Tivat, Vlada se pozvala na aktuelni kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata a koji je donijela prethodna, DPS-om predvođena crnogorska vlast i kojim je ona potpuno centralizovala oblast planiranja prostora, uzevši lokalnim samoupravama iz ruku gotovo sve nadležnosti kada je u pitanju osmišljavanje, planiranje i korištenje sopstvenog prostora. Ovaj kontroverzni zakon 2017.godine u parlementu je usvojen „kroz iglene uši“ a odlučujući glas za njegovo donošenje došao je tada od poslanika i predsjednika HGI, Adrijana Vuksanovića. To su njegovi političkji oponenti kasnije koristili da Vuksanovića prozivaju da je „unakazio i iskasapio sopstveni grad“ jer je Tivat od donošenja ovog zakona, doživio pravu budvanizaciju i eksploziju gradnje prvenstveno objekata sa stanovima za prodaju na tržištu,a lokalna uprava od toga je imala malo vajde u smislu naplate komunalija.
U odluci da pristupi izmjeni PUP-a Tivta donešenog 2010. Vlada premijera Krivokapića navela je da će se izmjene i dopune odnositi na „cjelokupnu teritoriju lokalne samouprave na kopnu i pripadajući dio unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora“, te da autorski tim koi je angažovan za ovaj posao, ima rok od 12 mjeseci od dana potpisivanja ugoviora, da izradi novi osnovni planski dokument Tivta.
Efekti dosadašnjeg planskog razvoja Tivta – gradnja u Donjoj Lastvi – foto A. Marković
„Brojni razvojni i prostorno-ekološki problemi koji su prisutni na prostoru Opštine Tivat nameću potrebu da se što prije pristupi traženju odgovora i konkretnim aktivnostima za njihovo riješavanje. Širenje naselja duš obale nastalo kao rezultat neadekvatne implementacije planskih dokumenata, bespravne gradnje, nerealizacije planiranog dužobalnog šetališta, nelegalna izgradnja ponti i privezišta, onemogućavanje slobodnog pristupa obali i slično, poprima formu konurbacije koja ugrožava prirodne resurse. U ovom području investicioni pritisak je visok, što takođe uzrokuje nekontrolisani razvoj.“- navela je pored ostaloga, Vlada zašto treba pristupiti izmjeni i dopuni PUP-a Tivta.
Zanimljivoje međutim, da se većina problema koje je Vlada prepoznala da se dešava, događaju na obali Tivta, a upravo je cijela obala odavno već „pod šapom“ te iste Vlade i njenih organa. Svaku centimetar tivatske obale naime, pokriven je Državnim studijama lokacije koje su u najvećoj mjeri, već predvidjele nekritičku i po željama investiotora i građevinskog lobija, ogromnu urbanizaciju obalne linije kao najvrijednijeg dijela prostora Tivta, a sva nadležnost za upravljnje obalom takođe je u rukama države – od Morskog Dobra, do Građevinske i Urbanističke inspekcije. Svi ti organi nisu prethodnih godina pokazali niti svijest o potrebi nalaženja prave mjere u planiranju novih sadržaja na obali, niti energiju i sposobnost da obalu zaštite od divlje gradnje i uzurpacije. Ironijom sudbine, sada Vlada kao neko ko je problem i prouzrokovao, nastoji da ga riješi tako što će raditi izmjene i dopune PUP-a Tivta, iako PUP može samo preuzima sve ono što je već država ucrtala kroz razne DSL na tivatskoj obali.
Efekti dosadašnjeg planskog razvoja Tivta i njegogve obele
U programskom zadatku za izradu izmjena i dopuna PUP-a Vlada ne odustje od dosadašnjeg, po lokalnu zajednicu i životnu sredinu te opštine, pogubnog koncepta „razvoja“ Tivta, pa tako predviđa da taj dokument „treba da obezbjedi pretpostavke za dalji razvoj turizma i ugostiteljstva kao osnovne djelatnosti“, izgradnju novih kapaciteta u turizmu i daji razvoj nautičkog turizma. Sve ovo Vlada radi u situaciji kada je tzv. nosivi kapacitet Tivta kao turističke destinacije u šppicu sezone već i sada „probijen“ o čemu svjedoče nesnosne gužve na ovdašnjim plažama, saobraajnicama i javnim površinama u julu i avgustu, te činjenica da je cijeli Tivatski zaliv već faktički pretvioren u jedan veliki madrać u kome se nektritički i nekontrolisano vezuje ili sidri na stotine jahti i plovila za sport i rekreaciju.
VLADA SHVATA DA OVAKO VIŠE NE MOŽE ?
U programskom zadatku ipak, ima i djelova koji ulivaju optizam da i Vlada postaje svjesna da razvoj Tivta kao velike sezonske spavaonice ili dijela crnogorske rivijere sa privatnim zabranima na obali za suberbogate, više ne može da se dalje gura.
„Povratak moru je jedan od najvažnijih strateškjih djelova plana, a podrazumijeva prije svega, ubrzano aktiviranje kopnenih i morskih prostora/površina. To znači osiguranje prostornih uslova za sadržaje javne namjene, kvalitetno uređene obalne pješačke površine i za ostale sadržaje iu pripadajućem akvatorijumu. Od velikog je značlaja preispitivanje planskih postavki u obalnom pojasu i davanje jasnih smjernica da ni jedna zona u pojasu obale ne može biti zatvorenog tipa“- piše pored ostaloga, u Programskom zadatku.
Državni sekretar za saobraćaj i pomorstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija, Zoran Radunović, kazao je da su zaključili novi ugovor na period od 75 dana o najmu broda Crnogorske plovidbe po značajno većoj vrijednosti nego što je bilo do sad.
– U pitanju je tri puta veća vrijednost zakupa nego što je to bilo do sad sa dugogodišnjim partnerom naših kompanija. To je kratkoročan ugovor, koji je napravljen da bismo obezbijedili servisiranje broda koji dolazi početkom januara – saopštio je Radunović.
On je naveo da je drugi brod sa popravljenom cijenom u odnosu na prethodnu, dok su dva broda Barske plovidbe u pregovorima za nove poslovne angažmane.
U Crnoj Gori je od danas kovid potvrda potrebna i za ulazak u poslovne centre, poslovne zgrade u okviru kojih posluju više od tri privredna subjekta i objekte koji se bave trgovinom neprehrambene robe, a čija površina je veća od hiljadu kvadrata.
To je predviđeno novim epidemiloškim mjerama u borbi protiv koronavirusa koje će važiti do 8. oktobra.
Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić rekao je da su vlasnici, korisnici i upravljači ovih objekata dužni da vrše kontrolu i odrede odgovornu osobu za poštovanje ove mjere.
On je kazao da je novim mjerama predviđeno da se Nacionalna digitalna COVID potvrda izdaje odmah poslije druge doze vakcine i da je od tog trenutka validna.
Galić je naveo da je novim mjerama predviđeno da svadbama i drugim privatnim proslavama koje se organizuju u ugostiteljskim objektima, uz posjedovanje digitalne COVID potvrde može prisustvovati 50 osoba i ako ceremonija održava na terasi, bašti ili u unutrašnjosti objekata.
Dozvoljeno je izvođenje muzike uživo u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata uz obavezu da svi zaposleni, muzičari i gosti posjeduju Nacionalnu digitalnu potvrdu.
Nacionalna digitalna COVID potvrda je validna samo ukoliko osoba ispunjava uslova da je u cjelosti vakcinisana, nezavisno od toga koliko je dana prošlo od revakcinacije.
Galić je kazao da je COVID potvrda važeća i ako osoba posjeduje negativan PCR test na COVID-19 koji nije stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dan.
Potvrda je valida i ako osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.
Galić je najavio da će od 9. oktobra Nacionalna digitalna COVID potvrda biti neophodna i za ulazak u objekte koji se bave prodajom prehrambenih proizvoda, a koji imaju površinu od hiljadu i više metara kvadratnih.
Deveti kvarnerski festival mora i pomorske baštine “Fiumare” i ovogodišnji sajam nautike i brodske opreme Rijeka Boat Show u petak je otvoren na Gatu Karoline riječke.
Festival “Fiumare” održava se na nekoliko lokacija u središtu grada i trajat će do 29. rujna, dok će ponudu nautičkog sajma Rijeka Boat Showa na Gatu Karoline Riječke posjetitelji moći razgledati do 26. septembra.
Ovogodišnji slogan Rijeka Boat Showa je “Grad je luka, luka je grad”, a posjetitelji na Gatu Karoline riječke mogu vidjeti nova plovila hrvatske male brodogradnje i svjetskih brandova te nautičku opremu i opremu za ribolov.
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović rekao je da mu je drago što se ove godine Rijeka Boat Show i Festival Fiumare održavaju zajedničkim snagama, kazavši da festival Fiumare već desetak godina predstavlja bogatu riječku pomorsku baštinu.
“Potencijal Rijeke prepoznale su najveće svjetske grupacije – atraktivnost nautičke marine u Porto Barošu prepoznala je grupacija Lürssen, najveći svjetski proizvođač megajahti, dok je budući kontejnerski terminal Zagrebačka obala prepoznat od Maerska, najveće brodske kompanije na svijetu. To znači da će u naredne tri do četiri godine Rijeka definitivno promijeniti svoje lice kad ju gledamo s mora”, rekao je Filipović.
U sklopu festivala “Fiumare” najavljena su stručno- popularna predavanja, izložbe, interaktivne radionice pomorskih vještina, demonstracije mornarskog i sportskog veslanja i regata tradicijskih barki, uprizorenje povijesnog događanja „Karolina spašava Rijeku”, eko-etno sajam autohtonih proizvoda Kvarnera…
Uz Gat Karoline riječke predstavljen je lošinjski loger Nerezinac, u čijem se potpalublju nalazi Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja. Nerezinac je obnovljen kroz projekt Mala barka 2, a predstavljene su i tradicijske barke obnovljene ili izgrađene u sklopu projekta Arca Adriatica.
U cilju razvoja turizma visokog kvaliteta u Hrvatskoj biće nužno povećati i osigurati cjelogodišnja primanja i poboljšati uslove rada, piše Poslovni dnevnik i dodaje da su turističke kompanije već krenule u osiguravanju za sljedeću godinu s radnom snagom, koja će biti najveći izazov u 2022.
Iz kompanije Valamar javljaju da će nagraditi sve svoje zaposlene za izuzetno zahtjevnu sezonu stimulacijama do 1600 kuna (oko 210 eura).
Iz Plave lagune Poslovni dnevnik saznaje da se ove godine vraća na snagu odredba Kolektivnog ugovora o neto stimulacijama za vrijeme sezone pa će radnik kao i u prijašnjim sezonama ostvariti pravo bonuse.
Iz Maistre kažu da su nagradili svoje zaposlene za ostvarene rezultate u ljetnoj sezoni isplatom novčane nagrade u periodu od jula do septembra u ukupnom iznosu od 4200 kuna (oko 560 eura). Nagrada je isplaćena svim zaposlenima u radnom odnosu, stalnim i sezonskim.
“Kako bi se zadržali radnici u turizmu, u Valamaru je pokrenut program za cjelogodišnje zapošljavanje do naredne turističke sezone. U dogovoru sa sindikatima kroz program zapošljavanja bi 400 najlojalnijih sezonaca u toku jeseni postali stalni radnici na neodređeno i osigurali cjelogodišnji posao”, pojasnili su.
Susret sa predstavnicima Međunarodne organizacije rada
Potpredsjednici opštine Tivat Vladimir Arsić i Goran Božović sa saradnicima, primili su u četvrtak u zvaničnu posjetu predstavnice Međunarodne organizacije rada (MOR), agencije u sklopu sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori.
Sastanku su prisustvovale predstavnice kancelarije MOR-a iz Bosne i Hercegovine: Amra Selešković, ekspert za strategije razvoja lokalnog zapošljavanja, Katarina Crnjanski Vlajčić, ekspert za zapošljivost i preduzetništvo, kao i predstavnice MOR-ove kancelarije iz Crne Gore: Nina Krgović nacionalni programski koordinator i Ines Pajović, programski koordinator.
Tom prilikom lokalnoj administraciji predstavljen je projekat „World of Work in Montenegro: Paving the road to recovery“ koji uz podršku Fonda za dobro upravljanje i Britanske ambasade sprovodi MOR.
Radi se o nastavku prethodnog projekta „Ublažavanje posljedica COVID -19 u svijetu rada u Crnoj Gori“ a koji je počeo sa implementacijom krajem avgusta mjeseca ove godine. Radnom sastanku prisustvovali su i predstavnici projekta Luštica Development i hotela Regent Porto Montenegro.
U sklopu predstavljenog projekta identifikovana je potreba da se u svijetlu brojnih prepreka, a posebno u kontekstu pandemije, unaprijede mogućnosti u domenu zapošljavanja u Crnoj Gori, s akcentom na ostvarivanje i vansezonskog zapošljavanja u opštinama koje su, poput primorskih, primarno fokusirane na sezonske poslove. Predstavljeni su benefiti projektnih aktivnosti za opštinu Tivat, a cilj susreta bio je iniciranje lokalnog partnerstva za zapošljavanje, razmjena ideja i definisanje saradnje.
Predstavnici tivatske lokalne administracije izrazili su spremnost za participiranje, a u skorom roku očekuje se odgovor kancelarije MOR-a oko daljih koraka u projektu.
Predstavnici Javnog preduzeća morsko dobro Crne Gore, nakod potvrde Apelacionog suda o raskidu ugovora za gradnju turističkog kompleksa Rt Mimoza na Kobili, očekuju da će u saradnji sa Vladom i Opštinom Herceg Novi, biti pripremljen novi tender kako bi ova atraktivna lokacija bila valorizovana.
Bojana Tešović iz Morskog dobra podsjeća da je to Javno preduzeće 2016. godine pokrenulo parnični postupak pred nadležnim Privrednim sudom u Podgorici protiv društva Rt Mimoza iz Herceg Novog radi raskida ugovora. Nedavno je Apelacioni sud potvrdio prvostepenu presudu kojom je, po tužbi Morskog dobra, utvrđeno da je raskinut ugovor o korišćenju priobalnog područja na Rtu Kobila.
– Sud je potvrdio i da je ova kompanija dužna da za korišćenje morskog dobra isplati 464,8 hiljada eura od 2013. do 2018. godine, dok je potraživanje Morskog dobra za tri godine prije zastarjelo. Kompanija je obavezana da vrati 310 hiljada kvadrata u blizini hotelskog kompleksa Njivice i parcelu u KO Sutorina od 21,5 hiljada kvadrata sa pripadajućim akva prostorom u roku od 15 dana – navedeno je.
Radi se o ugovoru iz 2002. godine, kojim se tuženi obavezao da će izgraditi hotelsko-turistički kompleks i obavljati djelatnosti usmjerene na razvoj i unapređenje turizma i valorizaciju lokaliteta Rt Kobila u opštini Herceg Novi. Period trajanja zakupa je 30 godina.
Morsko dobro je tužbom tražilo da društvo Rt Mimoza vrati u posjed navedeni lokalitet, oslobođen od lica i stvari od strane društva Rt Mimoza i te da RT Mimoza isplati dug od juna mjeseca 2010. koju su obavezni ugovorom.
Prema podacima iz CRPS-a, 75% vlasništva u Rt Mimozi pripada Mimozi invest, Atlas invest Duška Kneževića ima deset odsto, koliko i Opština Herceg Novi, a pet procenata Morsko dobro.
