Indijski ribari Nitin Patil i Umesh Palekar iz grada Palghara ostali su frapirani činjenicom kad su iz mreže izvadili malog morskog psa s dvije glave.
– Ne jedemo male ribe, a posebno ne morske pse, pa smo dvoglavu bebu vratili u more – kazao je Patil za Hindustan Times, dodavši da ovako nešto nikada u životu nije vidio. Naravno, sa sobom su imali mobitele, pa su bebu s rijetkom anomalijom fotografirali.
Znanstvenici s instituta Indian Council for Agricultural Research – Central Marine Fisheries Research u Mumbaiju su također vidjeli fotografije i smatraju kako je ovo prvi dvoglavi morski pas viđen na obali Maharashtra. Oni nagađaju kako je anomalija nastala zbog zagađenja mora, nekog virusa, odnosno genetičkog ili metaboličkog poremećaja.
Nabrajati sve ‘žrtve’ aktualne pandemije u turističkom Dubrovniku uzaludan je posao, no uvijek se nađe primjera koji odskaču. U takve svakako spada poslovanje dubrovačke panoramske žičare u vlasništvu Excelsa nekretnina iz Lukšićeve grupacije.
Kad je riječ o poslovanju žičare, direktor Anto Rusković potvrđuje potvrđuje golem nepovoljan utjecaj Covida-19:
– Za ilustraciju je dovoljno navesti da će žičara u cijeloj 2020. godini prevesti manje putnika nego što ih je prevezla samo u oktobru 2019. godine, da ne spominjem uopće mjesece iz vršnog dijela sezone 2019. godine. Zimski raspored rada žičare ćemo prilagođavati okolnostima, za sada žičara radi. – izvijestio je Rusković.
Sjedinjene Države jučer su hitno odobrile stavljanje na tržište brzog testa za ličnu upotrebu za otkrivanje Covida-19 koji daje rezultat za 30 minuta, u okviru borbe s pandemijom.
Američka agencija za lijekove (FDA) dala je odobrenje za taj nazalni test kojim se mogu koristiti svi od 14 godina naviše, ako sumnjaju u zarazu koronavirusom.
Pribor koji proizvodi kompanija Lucira Health može se dobiti na liječnički recept i daje rezultat za 30 minuta. Kako navodi internet stranica Lucira Health, stoji manje od 50 dolara.
– FDA je odobrila prvi test #COVID-19 koji svatko može sam obaviti i očitati kod kuće. To je velik uspjeh koji svjedoči o našoj zauzetosti za veću dostupnost testiranja, rekao je direktor FDA-e Stephen Hahn.
Hitno odobrenje je privremeno i uvjetno, a izdaje ga FDA kako bi odgovorila na izvanrednu situaciju kao što je pandemija. Može se povući i izmijeniti ako se naknadno pojave novi podatci o djelotvornosti i o neškodljivosti testa (lijeka).
FDA je još krajem aprila i početkom maja odobrila upotrebu kućnih testova, ali za razliku od pribora Lucire Healtha, njihov nalaz mora potvrditi ovlašten laboratorij.
SAD je jučer prijavio 11.340.563 oboljelih od Covida-19 i 248.429 umrlih, pokazuju podatci uglednog sveučilišta Johns Hopkins. Oba podatka su crni rekordi na svjetskoj razini.
Zoran Živković ostaće zapamćen kao profesionalac koji je služio kinematografiji, jedan od ambasadora kulture Herceg Novog, džentlmen prepoznatljive harizme sa kojim su rado i često radili renomirani umjetnici iz cijelog regiona i šire, kazali su u telegramu saučeća predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Direkcije Praznika mimoze Miloš Konjević.
“Zoran je bio čovjek-institucija novske kulture. Tokom godina rada na organizaciji Filmskog festivala Herceg Novi, Praznika mimoze, Zimskog salona, HAPS-a i mnogih drugih događaja uložio je u naš grad svoje bogato znanje, spretnost, energiju koja pokreće sve oko sebe, ljubav prema kulturi i prema ljudima”, navodi se u telegram saučešća.
Odlazak ovog doajena filmske umjetnosti, kako su kazali, osjetiće kinematografija cijele Crne Gore, a naročito novski Filmski festival.
“Zoran je nastavio rad Milana Žmukića i predstavljao jedan od stubova ove manifestacije od nacionalnog značaja.Uvijek insistirajući na visokom kvalitetu i preciznosti, Zoran je dao je izuzetan doprinos uzdizanju kulturne scene Herceg Novog i filmske djelatnosti cijele naše zemlje”, navodi se u telegram. .
Njegov profesionalni angažman, kako su rekli, bio je nerazdvojiv od onog ljudskog.
“Pa je i u najtežim situacijama, koristeći svoju blagu narav i empatiju, podsticao toleranciju, dijalog i timski rad. Zbog toga je bio omiljen među kulturnim radnicima, stvaraocima i publikom. Saradnja sa Zoranom za nas je bila velika čast, zadovoljstvo i neprocjenjivo iskustvo.Herceg Novi mu je vječno zahvalan za ljubav i bogatstvo koje nam je pružio”, kazali su Katić i Konjević.
Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Nj.E. Luka Zelioli, na poziv predsjednika Opštine Željka Komnenovića, posjetio je Tivat i razgovarao sa novom lokalnom upravom, o jačanju bilateralne saradnje.
„Vi ste prvi strani ambasador koji je posjetio Tivat od promjene vlasti u Tivtu i hvala Vam na tome. Moram primjetiti da je povezanost Tivta i Boke sa Italijom kroz istoriju i tradiciju više nego evidentna, i ja se nadam stvaranju jačih veza, koje će rezultovati konkretnim primjerima međunarodne saradnje, prije svega na kulturnom planu“, rekao je predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović pozdravljajući goste, Ambasadora i njegovu saradnicu za kulturne događaje Mariu Teresu Albano. Predsjednik opštine je ukazao na poseban značaj većeg prisustvo italijanskih investitora „kako bismo jačali naše veze, naročito u sferi turizma“.
Ambasador Zelioli zahvalio je gradonačelniku što je podsjetio na posebnu vezu Italije sa Bokom, koja posljednjih godina bilježi povećanje broja italijanskih turista, koji posjećuju ovo područje. On je istakao intenzivnu saradnju u oblasti kulture između Ambasade i Zajednice Italijana Crne Gore u gradovima Bokokotorskog zaliva, te je izrazio snažno interesovanje za intenziviranje saradnje u kulturi sa Opštinom Tivat, potvrđujući spremnost da prva inicijativa uslijedi čim to dozvoli epidemiološka situacija. Zelioli je precizirao važnost postojanja malih i srednjih italijanska preduzeća u Tivtu i predložio da se ojača saradnja i u ekonomskoj sferi u sektorima od zajedničkog interesa.
Imajući u vidu da Italija naredne godine, zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom, kopredsjedava 26. Konferencijom država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama – COP 26, ova država posebnu pažnju pridaje aktivnostima u sektoru zaštite životne sredine i ekonomske održivosti, i kada je u pitanju Boka – javnom pomorskom prevozu.
Prijemu je prisustvovao i predsjednik Skupštine opštine Tivat dr Andrija Petković koji je ukazao na činjenicu da primorski dio Crne Gore, posebno Boka i italijansko primorje dijele sličan mentalitet. „Mi volimo italijansku modu, „Kalčo“, festival „San Remo“… Mnogo Italijana je dalo značajan doprinos radu Bokeljske mornarice, a Tivćani još uvijek pamte stare doktore Italijane koji su u Tivtu radili“, rekao je dr Petković i izrazio želju da Zajednica Italijana u Crnoj Gori unaprijedi saradnju sa Opštinom Tivat i kulturne manifestacije organizuje u ovom gradu.
Potpredsjednik opštine Goran Božović podsjetio je na dva pobratimstva koje Tivat ima sa italijanskim gradovima, Mola di Bari (iz 1969. godine) i San Đakomo delji Skjavoni (iz 2007. godine), koja bi trebalo revitalizovati.
„Kao značajnu istakao bih i saradnju tivatskog Međunarodnog karnevala sa karnevalistima iz regija Veneto, Emilia-Romanja i Lombardija. Kao mediteranske države dijelimo slična obilježja kulturne baštine. Ovakve saradnje zbližavaju ljude i države, a siguran sam da je veliki prostor za konkretnu saradnju i kada su u pitanju međunarodni projekti“, napomenuo je Božović.
Ambasador Zelioli je podsjetio na uspjeh mnogih inicijativa finansiranih od strane Evropske Unije, navodeći kao primjer Interreg IPA prekogranični program Italija–Albanija–Crna Gora, koji obuhvata dvije italijanske regije Pulju i Molize. On je istakao mogućnosti koje takav program može pružiti opštinama poput Tivta, uz aktivno učestvovanje i predlaganje projekata. Opština Tivat je u sklopu ovog programa uspješno kandidovala svoje projekte u proteklom periodu.
Predsjednik opštine Željko Komnenović najavio da će gradovi Boke ubuduće nastupati zajedno kako bi uvećali šanse za boljom vidljivošću svih aktivnosti, a samim tim i kako bi se povećale šanse za uspjehom kandidovanih projekata.
EKOM – Udruženje za ekološki konsalting u Crnoj Gori, kao nacionalni operater programa “Mladi eko-reporteri” Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) poziva sve osnovne i srednje škole te fakultete u našoj zemlji da se priključe novom izdanju konkurs za najbolje članke, fotografije, fotopriče i video radove na razne teme iz zaštite životne sredine.
Bilo koja mlada osoba u Crnoj Gori uzrasta od 11 do 25 godina, koja želi da istražuje ekološke probleme, može sudjelovati na natječaju Mladih eko-reportera. To nije ekskluzivno program samo za škole i fakultete, već i za nezavisne omladinske grupe i sve zainteresovane pojedince. Naravno, u svemu treba primjenjivati propisane epidemiološke mjere.
Posebne teme i ove školske 2020/21. godine bit će “Zagađenje”, “Klimatske promjene” i “Gubitak biodiverziteta”, koje treba povezati sa jednim od 17 ciljeva održivog razvoja UN. Također, učenici iz obrazovnih institucija koje se nalaze u pilot ili redovitoj fazi programa ”Eko škole” mogu slati i radove o tome kako se sprovode aktivnosti u njihovim školama. Ovi radovi bit će vrednovani sa svim pristiglim, ali će biti ocjenjivani i kao posebna kategorija.
Vizija FEE je da promovira znanje o životnom okolišu, aktivno sudjelovanje i pozitivan pristup. To sve rezultira kroz 3 glavne aktivnosti Mladih eko-reportera: istraživanje lokalnih ekoloških problema; novinarsku produkciju (članci, fotografije, video radovi, website, izložbe, radio i tv emisije…) i komuniciranje sa javnošću preko medijskih i socijalnih platformi.
Rok za predaju radova je 15. 3. 2021. godine, a oni najbolji prema odluci nacionalnog žirija, 22. 4., na Dan planeta Zemlje, bit će publicirani u posebnoj brošuri i stječu pravo da se natječu u međunarodnoj konkurenciji tijekom narednog 6.mjeseca na natječaju “Young reporters for the Environment 2021”.
U Art radionici Lazareti prošlog mjeseca predstavljena je knjiga karstologa Iva Lučića ‘Presvlačenje krša – Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja’. U njoj autor pokušava naći odgovor zašto najpoznatiji krš na svijetu nije dovoljno poznat ni priznat, no na neki način ga i popularizirati pa štivo prate brojni slikovni dokumenti.
Nažalost, kako je objasnio Lučić, percepcija krša je uglavnom pejorativna unatoč činjenici da je svih osam hrvatskih nacionalnih parkova dio krša. Razlog tomu je dobrim dijelom, kako je rekao, u samoj znanosti. Zbog toga on je odlučio kršu pristupiti na sasvim nov način.
– O angažmanu čovjeka koji se do te mjere interpolirao u prirodu na način da je on postao presudan faktor ne mogu govoriti samo prirodnjaci. Kršu sam tako pristupio do dosada netipičnog stanovišta. Posrijedi je pokret unutar humanističkih znanosti koji se naziva ‘prostorni obrat’, a koji je ljudsku povijest počeo promatrati ne isključivo kroz vrijeme već prostor. Postoje cijele knjižnice o okolišu koje propitivaju do koje mjere čovjek može intervenirati u prirodu, a da ne izazovu promjene koje su očite te je ova knjiga moj doprinos tim nastojanjima – objasnio je Lučić za DuList uz kojeg su ‘Presvlačenje krša’ dubrovačkoj javnosti predstavili prof. dr. Dražen Perica i Ivan Viđen.
Portal Boka News u saradnji sa autorom Ivom Lučićem iskazao je interes da ovo vrijedno dijelo predstavi čitalačkoj publici u Boki Kotorskoj kada to dozvoli epidemiološka situacija
Na metaforičkoj razini, ona donosi sliku prirode krša koju vidi kao hitinski oklop kukca ili pak kao zmijski svlak. Naime, kako i stoji u opisu knjige, zajednice stvaraju kolektivnu sliku svijeta u kojoj najčešće žive kao u oklopu, ‘nose’ je kroz određene historijske epohe, a potom, kad je prerastu, bolno odbacuju, baš kao što kukci presvlače svoj oklop. U podzemlju krša ljudska je civilizacija smjestila svoje najgore strahove, nazvavši ih paklom. Prevladavajuća slika prirode na početku 21. stoljeća pokazuje se ozbiljnom kočnicom razvoju društva. Ona vapi za novim svlakom, temeljenim na prirodnim činjenicama i humanističkim vrijednostima.
‘Presvlačenje krša – Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja’ proizvod je Lučićeva desetogodišnjeg istraživanja sažetog na više od 600 stranica. Ono u središtu ima Popovo polje kao jedan od najreprezentativnijih krških krajolika, a kao širi okvir Dinarski krš kojeg Lučić analizira kroz tri interdisciplinarne platforme – karstologiju, povijest okoliša i kulturni krajolik.
Inače, Ivo Lučić javnosti je poznat kao aktivist te je pokretač i koordinator projekta istraživanja, popularizacije i zaštite pećine Vjetrenice (1999-2009), u okviru kojeg je Vjetrenica potvrđena kao mjesto s najvećom podzemnom biološkom raznolikosti te je kandidirana na Popis svjetske baštine.
/DuList/
U Fokusu Popovo polje – jedan od najmarkantnijih krških krajolika – sa promocije u Zagrebu krajem 2019.
Autor je podsjetio da su dijelovi Dinarskog krša ispravno valorizirani u sustavu zaštite prirode pa je tako svih osam hrvatskih nacionalnih parkova dio krša, a samo dva od 11 parkova prirode nema veze s kršem, ali to ne mijenja bitno lošu javnu sliku krša.
Uzrok je dijelom u samim znanostima, ali ponajviše u općoj slici svijeta koja se promiče u javnom sustavu upravljanja okolišem, naglasio je Lučić i dodao da to dobro ilustrira nedavno “miniranje” kandidature Dinarskog krša za UNESCO-vu listu.
Lučić je zaključio da klimatska kriza ima zajednički uzrok s problemima s kojima se susreće ta iznimna prirodna pojava u svojoj domovini.
Istraživanje u fokus stavlja Popovo polje kao jedan od najmarkantnijih krških krajolika, a kao širi okvir drži cjelinu Dinarskog krša, koje autor izlaže kroz tri interdisciplinarne platforme: karstologiju, povijest okoliša i kulturni krajolik.
Ističe i da je prirodoslovlje stvorilo pojam Dinarskog krša koji je gotovo nepoznat izvan stručnih krugova. Tehničke znanosti su, pritom, mitologizirale hidroenergiju krških rijeka, a društveno-humanističke znanosti pripomogle stvaranju pojma dinarske kulture kojoj je glavno obilježje mentalitet “kratkog fitilja”.
Izložba dječijih radova, mladih ukrajinskih slikara u Crnoj Gori postavljena je u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra i može se pogledati do 23. novembra 2020.g. svakog radnog dana od 8 do 15 sati.
,,Zidove galerije krasi 50 radova, od 77, koliko ih je bilo prijavljeno na Festivalu ukrajinske umjetnosti. A slikari su uzrasta od 5 do 21 godine.
Tatiana Kolesnichenko, predsjednica asocijacije ’’Adrum’’ odlučila je da u žiriju budu umjetnici i ličnosti iz kulturnog života Crne Gore, a među njima i Tatjana Ilčev Miljenović, direktorica JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Žiri je imao težak zadatak da izabere najbolje jer ih ni jedan rad mladih umjetnika Ukrajine nije ostavio ravnodušnim.
Saradnju sa Asocijacijom za razvoj medjunarodnih odnosa ADRUM kotorski Kulturni centar počeo je prosle godine izložbom savremene ukrajinske umjetnosti pod nazivom “Klasika budućnosti.“
Izložba mladih iz UK
Kako je na obostrano zadovoljstvo ova saradnja bila više nego uspješna odlučili smo da produbimo prijateljstvo kroz realizaciju Dana mladih ukrajinskh talenata u Crnoj Gori.
Cilj ovog projekta je – nagraditi djecu omogućivši im da se predstave na izložbama širom Ukrajine.
Zbog vanrednih okolnosti i pooštrenih mjera za suzbijanje epidemije koronavirusa, svečanog otvaranja izložbe, na žalost nije bilo, pa ovim putem pozivamo sve ljubitelje slikarstva i umjetnosti uopšte da pogledaju ova divna umjetnicka djela koja će sigurno još dugo putovati po svijetu.
Jer slike govore više hiljadu od riječi, a vjerujte da slike ove talentovane djece prenose poruke bolje od bilo kakvog teksta” , saopštavaju iz Kulturnog centra.
Nakon 107 godina radnog staža u mirovinu je otišao plutajući dok oznake RK PLO 450, poznatiji kao Dok-9, koji se u creskom brodogradilištu nalazi od 1983. godine. Odlukom Ministarstva kulture iz lipnja ove godine, stavljen je u preventivnu zaštitu do 2024., odnosno do donošenja konačnog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra; piše Novi list.
Izgrađen je u Puli 1913. godine kao Dok-F, dakle dok za razarače (njem. Fahrzeuge), a korišten je pretežito za popravke podmornica i manjih ratnih brodova. Zabilježeno je da 1915. dokuje poznatu francusku podmornicu »Curie« koja je 1914. pokušala izvesti smion prodor u Pulski zaljev, glavnu austrougarsku pomorsku bazu.
Pretpostavlja se da je Dok-9 jedini preostali objekt ove tipologije iz austrougarske ratne mornarice, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Nosivost doka je 1.000 tona, njegova ukupna duljina iznosi 107 metara, a najveća širina 16,5 metara. Dok je podijeljen na 8 tankova pontona i 8 tankova tornjeva ukupnog kapaciteta 4.686 tona. Od 1945. godine nalazio se u Tivtu u sastavu Jugoslavenske ratne mornarice, a 1983. u Mali Lošinj ga je doteglio brod Rovenska pod zapovjedništvom Cresanina Mauricija Pinezića. Nakon što su lošinjskom brodogradilištu na doku učinjeni nužni popravci i preuređenja, dopremljen je u Cres. Pinezić, umirovljeni kapetan duge plovidbe i predsjednik Udruge umirovljenika Cres, o zanimljivom dvodnevnom putovanju od Tivta do Malog Lošinja planira uskoro održati predavanje u palači Moise.
Radilo se danonoćno
Prvi zapovjednik doka bio je Aleks Grašo koji je proveo nekoliko mjeseci u Mornaričko-tehničkom remontnom zavodu »Sava Kovačević« u Tivtu kako bi se upoznao sa složenim sustavima koji omogućuju funkcioniranje doka, pratio ga je na putovanju do Malog Lošinja, uz dok je bio tokom radova u lošinjskom brodogradilištu, te ga doteglio u Cres. Zapovjednik doka bio je do 1987. godine kad odlazi iz creskog škvera.
„Svako dokovanje je bilo posebno i zanimljivo jer nisam imao od koga učiti. Proučio sam svu postojeću dokumentaciju, razgovarao sa starim dockmasterima u riječkom »Viktoru Lencu« i u Izoli, ali svi su oni imali iskustva s brodovima ravnog dna. Za prvo dokovanje trajekta Kalmar došao je jedan čovjek iz Tivta, ali Kalmara i nije bio problem dokovati jer je širok 9,5 metara, a sam dok širok je desetak metara. Creski dok nije bio predviđen za brodove koje smo mi dokovali, ali smo napravili zvijezdu od njega. Sasvim nam je bilo normalno dokovati istovremeno 3-4 broda, jednom smo čak pet različitih plovila dokovali u isto vrijeme. Dok sam bio zapovjednik, digao sam oko 240 brodova i, kad sam otišao iz firme, ostavio sam svu dokumentaciju škveru“ – sjeća se Grašo vremena kad se u creskom brodogradilištu radilo dan i noć.
„Imali smo dobar tim mehaničara, vrijedni su to ljudi, puno smo radili. Jednom je brod, čini mi se da je to bila Premuda, došao na dok navečer u 23 sata. Trebalo je popraviti propeler. Radili smo cijelu noć. U takvim situacijama moja žena nam je znala spremiti nešto za pojesti. Sjećam se da je tom prilikom skuhala fažol koji smo pojeli u tri sata u noći. Još smo imali nesreću da nam je ključ, težak 50 kilograma, pao u more pa smo morali napraviti novi. Preko noći smo skinuli propeler, a rano ujutro smo ga ukrcali na kamion. Kolege su ga odvezli u Rijeku i tamo je popravljen istog dana. Navečer smo ga montirali na brod i sljedeće jutro je već krenuo na prugu za Zadar“ – priča tadašnji dockmaster Grašo, danas umirovljenik.
Dock Culture
Prvo dokovanje u Cresu izvršeno je 25. novembra 1984., tu čast imao je Jadrolinijin trajekt »Kalmar«, a posljednje 23. juna ove godine, kad je izvršen popravak školskog broda »Vila Velebita II«, u vlasništvu Pomorske škole Bakar. U međuvremenu je, prema statistici koju vodi creski škver, na njemu dokovano oko 400 različitih brodova, od čega 92 ribarska, 61 jahta, 52 teretna broda za suhi teret, 42 putnička, 38 trajekata, 31 jedrenjak i mnogi drugi. Mnogi od njih dolazili su na creski dok svake godine, s potpunim povjerenjem u stručnost tamošnjih radnika i kvalitetu izvedenih radova.
Već star i oronuo, 2016. godine dok je gotovo u potpunosti potonuo u creskoj luci, nakon čega je popravljen i obnovljen, te bi i u svom drugom stoljeću još dugo mogao služiti izvornoj svrsi da odlukom Ministarstva kulture nije prestalo njegovo daljnje korištenje u brodogradnji.
Jedan od prijedloga za njegovu novu ulogu u budućnosti iznijela je arhitektica Bojana Vuksanović. Svoju inicijativu za očuvanje i revitalizaciju Doka-9 kao povijesnog industrijskog artefakta nazvala je Dock Culture i njome predlaže prenamjenu objekta u »živući muzej«, novu urbanu platformu za kulturu, kreativne industrije, umjetnost, edukaciju i turizam.
„Ovim projektom predlažem da se restaurirani dok u budućnosti koristi u novoj ulozi, kao ljetna pozornica, za multimedijske umjetničke intervencije, izložbeni prostor za makete brodova i fotografije iz pomorske povijesti, malu knjižnicu, kazališne i kino predstave, te bi na taj način generirao nove umjetničke sadržaje“ – kaže arhitektica Vuksanović za koju je dok već sada svojevrsni muzej brodogradnje, a u budućnosti može stvarati nove vrijednosti.
Projekt Dock Culture predstavljen je 2016. u Pomorskom i povijesnom muzeju u Rijeci, nakon čega su uslijedila izlaganja u Puli, Labinu, Zagrebu i drugdje. Tek je ove godine po prvi put izložba Dock Culture postavljena u Palači Moise, u Cresu gdje se dok i nalazi.
Rio de Janeiro je objavio da će se njegov glasoviti karneval održati u julu 2021., saopštile su škole sambe, jer su uobičajene povorke u februaru odgođene zbog epidemije koronavirusa.
No novi nadnevak će ovisiti istodobno o raspoloživosti cjepiva i o vladinoj odluci da u srpnju proglasi neradne dane na nacionalnoj razini, usred zime na južnoj polutci, navodi Liesa, glavna udruga škola sambe koja organizira karneval u tome gradu.
“Škole sambe su odlučile da će se karneval održati u srpnju ako bude cjepiva i ako se proglase praznici”, rekao je za AFP glasnogovornik Liese, Vincente Dattoli.
No, dodao je, “ne bude li cjepiva, neće biti ništa od toga”.
Karneval tokom kojega se na ulicama može vidjeti razdragano mnoštvo ne samo u Riju de Janeiro, nego i diljem Brazila, tradicionalno se održava u februaru ili u martu.
Svake godine karneval u Riju privlači bezbrojne turiste, a svaka škola zastupljena je s gotovo 3000 kostimiranih izvođača koji u bliskom kontaktu plešu i pjevaju na Sambodromu.
Brazil je sa 166.000 umrlih od koronavirusa na drugom mjestu u svijetu, poslije Sjedinjenih Država i prijeti mu drugi val pandemije.
Zbog covida-19 već je otkazan novogodišnji vatromet koji na poznatoj plaži Copacabani u Rio de Janeiru redovito privlači više milijuna posjetitelja.
