Područje Kotora se tokom posljednje dvije decenije nalazi pod velikim pritiskom prekomjerne urbanizacije, što ozbiljno ugrožava njegovu izuzetnu univerzalnu vrijednost, upozoravaju iz kotorske NVO „Expeditio”. Poručuju da nedopustive transformacije kulturnog pejzaža koje su se desile, devastacije i neadekvatna komercijalizacija kulturne baštine, gubitak izvorne namjene, kao i trenutno urušeni i nefunkcionalni sistem zaštite kulturne baštine i izuzetno loš sistem prostornog planiranja, ozbiljno urušavaju vrijednosti područja Kotora.
– Ukoliko se ove negativne prakse ubrzo ne promijene, status na Listi svjetske baštine Unesko biće ozbiljno doveden u pitanje. Jedan od razloga zabrinjavajućeg stanja područja Kotora i degradacije njegovih vrijednosti je činjenica da generalno u javnosti, a ni među donosiocima odluka, ne postoji svijest o tome šta ono sve obuhvata i koja je to izuzetna univerzalna vrijednost zbog koje se nalazi na Listi svjetske baštine. Najčešće se ne shvata da je cijeli kulturni pejzaž, koji obuhvata Kotorsko-risanski dio zaliva, područje Svjetske baštine, i da je ono što bi trebalo sačuvati upravo harmoničan odnos između bogate i raznovrsne graditeljske baštine i jedinstvenog prirodnog okruženja- naglašavaju iz NVO „Ekspedicio”.
Saopštavaju da je nedavno objavljena publikacija i mapa „Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora na Listi svjetske baštine Unesko” (autori Zorica Čubrović, Jasminka Grgurević, Ilija Lalošević, Aleksandra Kapetanović). Materijali su nastali sa ciljem da se predstave osnovne karakteristike, vrijednosti i značaj prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i doprinese očuvanju njegovog statusa na Unesko Listi svjetske baštine.
Ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara usprotivio se u ponedjeljak zahtjevima za uvođenje policijskog sata s ciljem sprječavanja širenja zaraze koronavirusom dok je istodobno entitetski ministar zdravlja Vjekoslav Mandić otvoreno pozvao na stroge restrikcije, uključujući lockdown.
“Nema nikakve logike uvoditi policijski sat u ovom trenutku, pogotovo ako bi se uvodio u kasnim noćnim satima”, izjavio je Čampara komentirajući najave kako će entitetski krizni stožer u utorak uvesti nove mjere ograničenja ne bi li se zaustvio stalni dnevni rast broja zaraženih te umrlih.
U BiH su tijekom vikenda od posljedica zaraze koronavorusom umrle čak 73 osobe a od toga samo u Federaciji BiH njih 52.
Dnevni broj novozaraženih u proteklom tjednu varirao je između 1700 i iznad 1900 osoba. Iz kriznog stožera procurile su najave kako će nove mjere koje bi na snazi trebale biti od srijede značiti dodatna ograničenja broja ljudi koji se mogu okupljati u zatvorenim prostorima kao i na otvorenome ali i neka ograničenja kretanja.
To je potaknulo nagađanja kako će uslijediti i uvođenje policijskog sada no ministar Čampara tvrdi kako je to u postojećim okolnostima besmisleno i bespotrebno jer će samo naštetiti gospodarstvu.
Predložio je da se umjesto toga zabrane skupovi koje političke stranke organiziraju uoči lokalnih izbora zakazanih za 15. novembra. “Bolje bi bilo da su zabranili predizborne političke skupove još prije mjesec dana”, kazao je Čampara.
Za razliku od njega federalni ministra zdravstva Mandić inzistira na tome da su oštre mjere neizbježne uključujući tu i lockdown ukoliko se želi spriječiti slom zdravstvenog sustava jer je očevidno da se stanovništvo ne pridržava mjera koje su do sada propisane.
Sugerirao je kako bi bilo najbolje na razini Federacije proglasiti stanje prirodne nesreće a nakon toga bi županije imale ovlasti uvoditi zabranu kretanja čime bi se smanjila i mogućnost cirkulacije virusa.
“Ne možemo mi (liječnici) ući u noćni klub ili restoran gdje gostuje neka zvijezda i tisuću ljudi se zabavlja. I uz to svatovi, sve fešte. Narodu preča zabava od zdravlja”, kazao je Mandić za televiziju N1 dodajući kako će za sve biti kasno dođe li se do brojke od pet tisuća zaraženih dnevno.
JU Muzeji i galerije Budve i njena direktorica mr Lucija Đurašković je pozvana da kao počasni gost izvrši stručnu selekciju dva umjetnika iz Crne Gore koja će se predstaviti na VII Međunarodnom Bijenalu vizuelnih umetnosti u Čačku, na kome će se od 14. novembra do 20. decembra 2020. godine predstaviti umjetnici iz čak 30 zemalja.
Višeznačnost ovogodišnjeg tematskog okvira, koji nosi naziv „Razgraničenja“, posmatranog u korelaciji sa opštim nazivom projekta – izložbe „ Biblioteka- otvorena knjiga Balkana“, predlaže se kulturni dijalog kao osnova, aili i most, u procesu prevazilaženja konfesionalnih i nacionalnih razlika, i uspostavljenih geopolitičkih granica. Koncept izložbe kao kulturni dijalog, sa programom koji podstiče uzajamno razumijevanje i poštovanje, kao metoda za potiranje razlika i suprotnosti nastalih u prošlosti, svrstava ovu bijenalnu manifestaciju u red relevantnih kulturnih događaja na prostoru bivše Jugoslavije.
Prema stručnoj selekciji mr Lucije Đurašković, selektovani umjetnici za Crnu Goru su akademski slikari prof. Nataša Đurović i Zoran Petrušić, koji će se predstaviti sa po dva umjetnička rada.
Nataša Đurović je rođena u Doboju, BiH 1963. godine. Diplomirala na Kulturološkom fakultetu na Cetinju 1986. godine. Stipendista je francuske Vlade na specijalizaciji u Parizu 1989/90 . 1992. godine je magistrirala likovnu tehnologiju na Akademiji likovnih umetnosti u Ljubljani. Redovni je profesor Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju i član ULUCG. Realizuje umjetničke ideje u različitim medijima: crtežu, slici, fotografiji, ambijentalnoj i zidnoj instalaciji, performansu. Izlagala je na prestižnim kolektivnim izložbama u Francuskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Švedskoj, Austriji, Italiji, Hrvatskoj, Kanadi, SAD i Makedoniji. Samostalno je izlagala u Crnoj Gori, Srbiji, Italiji i San Marinu. Dobitnik je više nagrada za umjetnički rad, među kojima 2003.g. Nagrada Hercegnovskog zimskog likovnog salona , 2012.g. Nagrada za crtež Crnogorskog likovnog salona “13.novembar” i 2017.g. Grand Prix Crnogorskog likovnog salona “13.novembar.
Na VII Međunarodnom Bijenalu vizuelnih umetnosti u Čačku će se predstaviti sa dva rada : „ Trajanje- nestajanje- trajanje“, kombinovana tehnika na platnu, 2016. god. i „Trajanje- nestajanje- trajanje “ 2, kombinovana tehnika na platnu, 2016. godina.
Zoran Petrušić je rođen 1966. godine u Podgorici. Završio FLU na Cetinju 1993, Odsjek slikarstvo u klasi prof. Dragana Karadžića. Dobitnik je više značajnih nagrada u zemlji i inostranstvu od kojih se izdvajaju: Podgorički likovni salon (1998), Crnogorski likovni salon (2004), ,,13 Novembar“ (2009), ,,Kotorski vizuelni umjetnici“ (2014), nagrada Karavađo – Art Expo Rome (2017), Specijalna nagrada u Rimu (2017) i nagrada Art Expo Venezia (2018). Imao je veći broj samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu ( Njujork, Mantova, Rim, Barselona, Venecija, Lisabon, Zagreb, Pula…).
Na VII Međunarodnom Bijenalu vizuelnih umetnosti u Čačku će se predstaviti sa dva rada : „ Kunst macht frei“, ulje na platnu, 2008. god. i „ Say “, ulje na platnu, 2015. godina.
Struktura uspostavljene platforme na balkanskom bijenalu, predstavlja svojevrsno polje istraživanja, potiranja granica, izlaganja različitih vizuelnih retorika i transfera ideja, jasno manifestujući težnje inicijatora ovih umjetničkih susreta, ka razvijanju fluidnog dijaloga između ne balkanskih naroda, kao i prezentaciju balkana oslobođenog od negativnih premisa. Realizacija ove izložbe je planirana u periodu od 14.novembra do 20. decembra. 2020. godine, gdje njen tematski okvir „ Razgraničenja“, još eksplicitnije izražava nastojanje da se afirmiše ova vrsta dijaloga, kao strategija djelovanja na putu obnavljanja narušenih veza.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša saopštio je, danas na konferenciji za medije, da je u Crnoj Gori hospitalizovano 319 pacijenata od kojih je 17 životno ugroženo. On je naglasio da je nivo lokalne transmisije izuzetno visok, i da Crna Gora ide ka scenariju kada zdravstvene ustanove više neće moći svakom da ukažu pomoć. Istakao je da zbog velikog broja oboljelih može biti ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Mugoša je reko da je situacija komplikovana i teška, jer je nivo lokalne transmisije veoma, veoma visok.
“To zahtjeva poštovanje svih mjera. Prije svega osnovne tri mjere, maske, distanca i higijena, a zatim i svih ostalih mjera. Ovo što se dešavalo za vikend, ponašanje koje nije u skladu sa preporukama, naredbama, daleko je i od onog što bi trebalo da bude ponašanje svih koji brinu o sebi i svima onima koje vole,” naveo je Mugoša.
Te mjere koje su uvedene, moraju se poštovati, s razlogom su uvedene, naveo je Mugoša.
Situacija u zdravstvenim ustanovama sve teža
“Nemojmo da testiramo zdravstveni sistem, ljudi su umorni, rade mjesecima bez prekida”, naveo je.
Podsjetio je da se u kovid ambulantama radi besomučno, ne stiže se, te da je veliki pritisak.
“Idemo ka onom scenariju kada više neće moći svakom da se ukaže pomoć, i zato apelujem na poštovanje mjera,” istakao je Mugoša.
On je istakao da je Crna Gora sve bliža mogućnosti da pooštri mjere.
“Mjere mogu biti još restriktivnije. Nije nama koji predlažemo lako, kao ni onima koji ih donose jer znamo da mogu biti restriktivne. Ako vidimo da će zdravstveno osoblje da posustane zbog preopterećenja, nažalost nećemo imati drugi izbor. Zato molim da se svi pogledamo u oči, da se pogledamo i u ogledalo i da kažemo mi ovo hoćemo i želimo da riješimo, kao i da smo odlučni u tome i da onda krenemo da poštujemo mjere”, kaže Mugoša.
O međugradskom saobraćaju
Komentarišući veliki broj građana koji je za vikend išao u druge gradove, Mugoša kaže da ne mora sve da se zabrani, ali da se podrazumijeva i da treba da budemo pošteni prema sebi i prema drugima.
“Ljudi iz Podgorice treba da se drže pravila i da ne dovode u opasnost ljude u drugim opštinama. Nesporno je jedna od boljih strana Crnogoraca gostoljubivost, ali sada nije vrijeme za to,” naveo je Mugoša.
Odraz nivoa lokalne transmisije je odraz prethodnog ponašanja.
“Toliko je puta ponovljeno da treba primjenjivati mjere. Mi smo na visokom nivou transmisije virusa u populaciji kada može za nekoliko dana da se ugrozi funkcionisanje zdravstvenog sistema,” rekao je on.
Škole najsigurnije mjesto za boravak
“Razgovarali smo sa predstavnicima škola, Unicefom. Mi i dalje ostajemo pri stavu da je škola najsigurnije mjesto. Sa tog aspekta bi djeca mogla da idu u školu i mi razmišljamo da to predložimo za 15 dana i da vidimo koliko će to uticati na promjenu epidemiološke situacije. Predlog je da škole budu ukidane samo ako se uvedi potpuni “lokdaun” za cijelu državu, odnosno da bolnice budu skroz ispunjene”, kazao je Mugoša.
Građani, kaže on, i dalje ne poštuju mjere NKT-a.
“Gledao sam juče i prekjuče scene iz crkvenih objekata i vidio sam tamo mnogo mladih i djece. Zbog ove situacije, gdje u porodicama imamo različite dobi. Igrališta su juče bila prepuna, a postoji mogućnost da djeca infekciju prenesu na nekog starijeg. Ako ne budemo poštovali mjere i mi, kao i oni koji treba da ih sprovode i kontrolišu, strah me da ćemo imati veoma lošu situaciju”, poručio je Mugoša.
Mađarska je u ponedjeljak objavila niz novih mjera u borbi protiv širenja zaraze novim koronavirusom, SARS-CoV-2, poput zatvaranja srednjih škola i sveučilišta, a koje stupaju na snagu u utorak, javljaju agencije pozivajući se na objavu premijera Viktora Orbana na Facebooku.
Mađarska će zatvoriti srednje škole, sveučilišta i restorane te će uvesti produljeni noćni policijski sat od utorka u ponoć, kako bi zauzdala nesmiljeni rast broja zaraženih, napisao je Orban na svojoj Facebook stranici. Osnovne škole i vrtići će i dalje normalno raditi, ali će se učitelji i zdravstveni djelatnici redovito testirati svaki tjedan.
Uz to, premijer koji se do sada oklijevao uvesti strože mjere kako bi zaštitio gospodarstvo zemlje, najavio je i zabranu svih okupljanja, a sportska događanja će se održavati bez gledatelja. Policijski sat, koji je do sada počinjao u ponoć, po novome će trajati od osam navečer do pet sati ujutro. Hoteli će od sada primati samo poslovne ljude, ali ne turiste. Obiteljska događanja biti će ograničena na 10 ljudi, a pogrebi na 50. Kina, kazališta i teretane se zatvaraju.
Nove mjere zatvaranja, pojasnio je premijer, potrebne su jer “ako broj zaraženih nastavi rasti ovim tempom, mađarske bolnice neće se moći nositi s tim teretom”. Nove mjere će trajati 30 dana, ali se mogu i produljiti ukoliko bude potrebno. Mađarska je u ponedjeljak zabilježila 5152 nova slučaja zaraze, čime je sveukupan broj slučajeva zaraze narastao na 114.778 i 55 smrtnih slučajeva. Do sada je u Mađarskoj od covida-19 umrlo 2493 ljudi.
Šest lidera Zapadnog Balkana usvojiće plan za formiranje Zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) na Samitu u Sofiji, koji se održava 10. novembra, u okviru Berlinskog procesa. CEFTA će direktno sprovoditi ključne aktivnosti iz ovog plana, koji treba da se sprovede do kraja 2024. godine.
Ovaj ambiciozni plan se sastoji od aktivnosti podijeljenih u četiri glavne regionalne oblasti: trgovinska oblast (slobodan protok robe, usluga, kapitala i ljudi), investiciona (za usklađivanje investicione politike sa EU standardima i najboljom međunarodnom praksom i promociju regiona stranim i međuregionalnim investitorima), digitalna (za integraciju Zapadnog Balkana u pan-evropsko digitalno tržište) i industrijska i inovaciona oblast (za transformaciju industrijskih sektora, oblikovanje lanaca vrijednosti kojima pripadaju i njihova priprema za aktuelnu sadašnjost i izazove budućnosti).
CEFTA će direktno sprovoditi glavne aktivnosti u regionalnoj trgovinskoj oblasti, ali i u drugim oblastima zajedno sa Regionalnim savjetom za saradnju, Transportnom zajednicom i drugim partnerima.
„Zajedničko regionalno tržište će dodatno stimulisati aktivnosti u CEFTA-i i CEFTA stranama. Naš posao u naredne četiri godine je da ostvarimo konkretne rezultate za dobrobit naših preduzeća i građana. Želimo da smanjimo vrijeme čekanja na prelazima za 30 odsto i učinimo trgovinske procedure efikasnijim, što očigledno smanjuje izvoznicima troškove i štedi vrijeme. Želimo da regionalno tržište dovedemo do svih kompanija i privrednika kroz internet prodaju i promociju trgovine “bez papira”. Sve to pomoći će našem regionu da uhvati korak sa usvajanjem EU standarda i približi se tržištu EU”, rekao je Emir Đikić, direktor CEFTA sekretarijata, koji će učestvovati na sastanku.
CEFTA ima za cilj jačanje trgovinske saradnje, stvaranje privlačne investicione klime i doprinos ekonomskom razvoju i saradnji između članica.
Institut “Simo Milošević” zabilježio je u trećem kvartalu gubitak od 2,34 miliona EUR, dok je u istom periodu prošle godine bio u dobiti 1,1 milion EUR.
Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi Instituta su na kraju septembra iznosili 4,06 miliona EUR i bili su 2,4 puta manji nego u uporednom periodu.
Poslovni rashodi kompanije smanjeni su 25,8 odsto na 6,23 miliona EUR. Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi dostigli su 3,84 miliona EUR, materijala 1,03 miliona EUR, a amortizacije i rezervisanja 598,5 hiljada. Ostali poslovni rashodi iznosili su 750,61 hiljadu EUR.
Ukupna aktiva kompanije na kraju trećeg kvartala vrijedila je 63,61 milion EUR, što je 3,2 odsto manje u odnosu na uporedni period.
Dugoročna rezervisanja i obaveze iznose 1,06 miliona EUR, a kratkoročna 10,96 miliona EUR.
Neraspoređena dobit iznosi 1,13 miliona EUR, a odložene poreske obaveze 1,48 miliona EUR.
Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva posjeduje 26,69 odsto akcija Instituta, a crnogorski Investiciono-razvojni fond 23,65 odsto.
Crnogorska Vlada posjeduje 19,19 odsto dionica Instituta, Fond zdravstva 10,23 odsto, a Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto. Valeant Pharmaceuticals International California posjeduje 1,29 odsto, dok je iza CK Zbirnog kastodi računa 1 skriven vlasnik 1,22 odsto dionica. Iza UCB Zbirnog kastodi računa 2 nalazi se vlasnik 1,09 odsto akcija.
Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto vlasništva.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte krajem januara nije prihvatio izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima pregovora za zaključenje ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala u Institutu “Simo Milošević”.
Ponudu za kupovinu 56,48 odsto akcija Instituta dostavio je konzorcijum češke kompanije Philibert i Vile Oliva, vlasnika biznismena Žarka Rakčevića.
Konzorcijum je ponudio deset miliona EUR za 56,48 odsto državnih akcija u Institutu „Simo Milošević“ i 27,94 miliona EUR investicija u narednih pet godina.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte ovlastio je krajem marta prošle godine Tendersku komisiju za privatizaciju da sa češko-crnogorskim konzorcijumom počne pregovore o zaključenju ugovora o prodaji Instituta „Simo Milošević“.
Kao odbornica u bivšem sazivu SO Budva i neko ko, kako je istakla, dobro zna tadašnje odluke većine koja je formirala vlast, poslanica građanskog pokreta URA Božena Jelušić, uputila je lično reagovanje povodom jučerašnjih događaja vezanih za polaganje vijenaca na spomen ploču na gradskim zidinama u Budvi, ističući da su isti rezultirali još jednom sumornom slikom ovog grada.
– Polaganje vijenca na spomen ploču „oslobodiocima“ Budve i revolt građana koji je sa tim u vezi uslijedio, rezultirali su još jednom sumornom slikom ovog grada. Sa istorijskog stanoviša po mnogo čemu sporno obilježje na gradskom bedemu iznad ulaza u Stari grad, nastavilo je da i dalje ozbiljno dijeli građane. O tome ni najmanje nije vodila računa aktuelna vlast, nakon što ju je, kao pobjednika na izborima, ustoličila upravo DPS bahatost i pokušaj političke korupcije na svega tri mjeseca prije regularnih izbora. Savršeno u maniru svojih prethodnika, sada su i oni pokazali spremnost da zauzimaju materijalne i simboličke pozicije sile – navela je Jelušić.
Ona podsjeća da su u prethodnom sazivu SO, sedamnaest odbornika/ca koji su činili većinu su postigli dogovor da, u cilju demontaže DPS sistema koji je temeljno ugrozio grad, ostave po strani sve teme koje bi mogle da dijele građane.
– Rezultati nisu izostali, ali se od dogovora o „identitetskom nenapadanju“ sve više odstupalo. Osobito u drugom dijelu mandata, a nakon ulaska u vlast Crnogorske, umnožila su se obilježavanja svega što je moglo da podijeli građane. Bilo je više nego očito da se klatno, zaljuljano prethodnom otimačinom bogatstva grada pod plaštom crnogorskog patriotizma, sada zaljuljalo ka drugom polu. Nakon nedavnog osveštavanja opštinskih prostorija, jučerašnji događaj potvrđuje da Budva izgleda nije dobila ono što će unaprijediti slogu građana – smatra Jelušić.
Činjenica je, kako dodaje, da je bahatost DPS-ovog preuzimanja vlasti u Budvi doprinijela izbornom rezultatu i u samoj Crnoj Gori.
– Nažalost, DPS-ovo nasilje nije osnažilo građansku orijentaciju nego upravo onu koja je spremna da na bahatost odgovori bahatošću. Zato je razumna bojazan može li Budva biti „pokazna vježba“ i za republički nivo nove vlasti i kakva se budućnost u tom slučaju ukazuje pred Crnom Gorom. Razumno je i pitanje ko može imati najviše političke koristi od ovakvih manifestacija, ako je DF 2016. u Budvi podsjećao koaliciju URA/SDP/LP da „svako ko pokreće pitanje ove ploče zapravo radi za DPS“. Zato bi bolje bilo da ponos i prioriteti nove vlasti ostanu škole i zdravstvene ustanove, privredni subjekti i formiranje fonda za saniranje posljedica pandemije, a ne raspirivanje starih razmirica i istorijskih revizija – poručila je Jelušić u reagovanju.
Carević položio vijenac na spomen ploču “srpskim oslobodiocima Budve”, došlo i do incidenta
Carević položio vijenac – foto V.L:
Gradonačelnik Budve Marko Carević u nedjelju 8.novembra položio je vijenac na spomen ploču na zidinama Staroga grada.
Spomen ploča na starogradskim bedemima posvećena “srpskim oslobodiocima Budve”.
Na tabli koja je iznad glavnih vrata u Stari grad postavljena 1931. piše: “Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva”.
Iznad tog natpisa uklesane su riječi Petra Petrovića Njegoša “Pokolenja, djela sude…”
I dok su sveštenici Mitropoliji crnogorsko-primorske davali pomen stradalima u Prvom svjetskom ratu, dogodio se incident.
Mještanka Darinka Daja Ljubiša protestovala je smatrajući da je riječ o lažnim istorijskim podacima.
Nastalo je komešanje, uslijedile su i teške riječi. Sveštenici su nastavili sa pomenom a okupljeni su Ljubišu izveli iz mase.
Grčki kruzer Aegean Majesty nasukao se na pijesku u luci Korint jer su mu radi velikog nevremena popustile cime kojim je bio vezan za mul.
Kruzer koji plovi pod zastavom Bermuda bio je na doku u luci Korint od 15. oktobar, ali prema prvim informacijama nije ozbiljnije oštećen tokom nasukavanja na pijesak.
Aegean Majesty, dug 220 i širok 32 m, izgrađen je 1995. u talijanskom škveru Fincantieri i izvorno se zvao MS Veendam, prema gradu Veendam u Nizozemskoj. Brod je bio u službi kompanije Holland America Line od 1996, a u srpnju 2020. je prodan kupcu u Grčkoj i preimenovan u Aegean Majesty.
