Španjolska će naručiti 20 miliouna doza cjepiva proizvedenih u kompanijama Pfizer i BioNTech a prve pošiljke tog lijeka protiv koronavirusa mogla bi zaprimiti početkom iduće godine, rekao je u utorak španjolski ministar zdravstva Salvador Illa.
“Računamo kako bi moglo doći 20 milijuna doza Pfiezerovog cjepiva. S obzirom da su potrebne dvije doze za jednu osobu, mogli bi smo cijepiti 10 milijuna Španjolaca protiv koronavirusa”, izjavio je Illa za španjolsku javnu televiziju TVE.
U Španjolskoj živi 47 milijuna stanovnika.
U ponedjeljak su Pfizer i BionNTech izvijestile kako njihovo cjepivo ima 90 postotnu učinkovitost.
Španjolski ministar je rekao kako će vlada u Madridu potpisati ugovor s američkim Pfizerom “ovaj ili idući tjedan” pa bi prve doze mogle stići početkom 2021. godine.
Rekao je kako će cjepivo biti besplatno predano nacionalnom zdravstvenom sustavu a da će onda prema “tehničkim kriterijima” i prema preporukama stručnjaka biti odlučeno tko će se prvi cijepiti. Dodao je da će sasvim izgledno prvo biti cijepljene osobe iz rizične skupine.
“Vodit ćemo se onime što nam kažu stručnjaci (…). No logično je, i normalno, da se počne s cijepljenjem najugroženijih osoba, kao i onih koje su kontaktu s najranjivijim ljudima, poput zdravstvenog osoblja”, izjavio je Illa.
Smatra kako bi do svibnja “većina stanovnika Španjolske mogla biti cijepljena” cjepivom Pfizera ili nekog drugog proizvođača čija cjepiva se trenutno razvijaju.
Upitan hoće li u Španjolskoj biti obavezno cijepljenje protiv bolesti Covid-19, odgovorio je negativno.
“Ne vjerujem da je potrebno obavezno cijepljenje. Ljudi su svjesni da su u prošlosti mnoge infekcijske bolesti prevladane cijepljenjem “, rekao je Illa. “Cjepiva spašavaju živote”, dodao je.
U Španjolskoj se od ožujka inficiralo koronavirusom 1,3 milijuna stanovnika od čega ih je umrlo 39,350. Broj oboljelih rapidno raste posljednjih dana pa su u pokušaju zaustavljanja širenja virusa zabranjeni izlasci i ulasci u gotovo svih 17 autonomnih pokrajina. Neki gradovi poput Barcelone i Granade zatvorili su kafiće i restorane.
Njemačka grupacija BioNTech poručila je kako će cijenu dviju potrebnih doza uspostaviti na nižoj od “tipične tržišne razine” te da će cijena biti različita od zemlje do zemlje, i a također će varirati i od regije do regije.
“Cijenu namjeravamo odrediti osjetno ispod tipične tržišne razine zbog situacije u kojoj se nalazimo te kako bi cjepivo bilo široko dostupno u svijetu”, izjavio je Ryan Richardson, šef strateškog razvoja BioNTecha.
“Nadam se da će cijene biti različite među određenim regijama u svijetu”, dodao je no nije naveo nikakve druge detalje vezane uz cijenu.
Vjernici iz Boke Kotorske juče su proslavili Blaženog Graciju, omiljenog bokeljskog svetog zagovornika i čudotvorca, u njegovom rodnom mjestu Muo, u crkvi Pomoćnice kršćana.
Blagdanu koji se na Mulu zahvaljujući papinskoj povlastici iz 19. stoljeća proslavlja 9. novembra, prethodila je duhovna priprava. Tri dana, od 6. do 8. novembra župljani i hodočasnici okupljali su se na svetim misama koje su slavljene na Blaženikovu oltaru i pred njegovim moćima sudjelovali u molitvi trodnevnice.
Trećeg dana trodnevnice, 8. novembra, župljani Ljubinko i Ivka Homen spomenuli se 50-te obljetnice svojeg kršćanskog braka. Tom prigodom, župnik don Robert Tonsati čestitao im važan jubilej, zahvalivši na nesebičnom služenju Crkvi koju njihova obitelj rado i s ljubavlju iskazuje, te uručio apostolski blagoslov sv. Oca Franje koji je za ovu prigodu stigao iz Vatikana.
Na blagdan, 9. novembra, održane su mise koje su predvodili svećenici Kotorske biskupije, don Željko Pasković, don Ante Dragobratović i župnik don Tonsati.
Tokom cijelog dana, brojni su vjernici, ne samo katolici, pohodili muljansko svetište kako bi se pomolili pred blaženikovim relikvijama. Svečanu misu predslavio je hercegnovski župnik, don Siniša Jozić u zajedništvu s drugim svećenicima biskupije.
U nadahnutoj propovijedi, don Siniša je upozorio da smo često u opasnosti da olako proslavljamo crkvene blagdane bez postavljanja važnih životnih pitanja koja se tiču naše vlastite vjere i vjernosti Isusu Kristu.
Na završetku mise, mjesni župnik don Robert Tonsati je prenio pozdrave i čestitke apostolskog upravitelja mons. Gjonlleshaja, te je čestitao blagdan svim župljanima, hodočasnicima, kao i imendan svima koji nose ime blaženika.
Don Robert je zahvalio na pomoći oko pripreme proslave blagdana, kao i svima koji redovito sudjeluju u životu i radu župe te je duhovno i materijalno pomažu, posebno župljanki gospođi Nevenki Janović koja je i ove godine crkvi darovala novi par oltarnika s ručno izrađenom čipkom.
Ljubav i poštovanje koju bokeljski puk iskazuje svojem omiljenom zaštitniku i ove godine, uprkos pandemiji i neizvjesnosti, bili su vidljivi u skrušenim molitvama pred njegovim oltarom brojnih hodočasnika koji su se pridržavali propisanih mjera opreza, te u zanosnoj pjesmi tokom misnih slavlja. Zbog važećih epidemioloških mjera izostao je uobičajeno cjelivanje relikvije.
Blaženi Gracija, redovnik augustinac, pustinjak (Muo Boka Kotorska, 27. XI. 1438. – Venecija, 9. XI. 1508.) svetac euharistije, pomiritelj ljudi i zaštitnik ribara, radnika, neženja, vrtlara, pokornika, pomoraca.
Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo (Boka kotorska), 1810. godine.
Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.
Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu 1372 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 546 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 7 smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Berana (3), Tivta, Nikšića, Bijelog Polja i Podgorice od kojih je najstariji imao 84 a najmlađi 34 godine (rođen 1986). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 340 a od početka godine 349.
Po opštinama: Podgorica 231, Nikšić 52, Bijelo Polje 36, Pljevlja 26, Budva 7, Danilovgrad 2, Cetinje 14, Kotor 31, Tuzi 2, Tivat 23, Ulcinj 28, Berane 29, Mojkovac 8, Rožaje 13, Kolašin 1, Bar 16, Šavnik 1, Plužine 1, Herceg Novi 25.
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 289 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 7427.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 24154.
Predstavnici šest država zapadnog Balkana prihvatili su u utorak na samitu Berlinskog procesa, čiji je domaćin Bugarska, izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu, a BiH u zadnji je trenutak uoči samita prihvatila dokumente o uspostavi “mini Schengena” u tom dijelu Evrope.
U izjavi od osam tačaka predviđa se uspostava tzv. zelenih koridora za nesmetani prekogranični promet roba, uzajamno priznavanje potvrda o podrijetlu i kvaliteti roba kojima države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te nesmetano djelovanje tvrtki koje pružaju različite usluge.
Predviđen je i zajednički angažman na privlačenju investitora, smanjenje naknada na usluge plaćanja, potpora inovativnom ekosustavu i digitalnoj transformaciji, širenje internetske mreže s ciljem pokrivanja 95 posto kućanstava u svakoj državi, uvođenje 5G mobilne mreže te postupno smanjenje cijena roaminga unutar regije i s državama-članicama EU.
Zajedničko regionalno tržište koje će povezati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju temeljit će se na pravilima i standardima EU, a ključni cilj tog projekta je približavanje Uniji s ciljem stvaranja pretpostavki potpune integracije.
Samit u Sofiji, koji je u on-line formatu održan u sklopu Berlinskog procesa, pokrenutog s ciljem jačanja suradnje između EU i šest država koje pretendiraju na članstvo, zbog pandemije je održan u online formatu, a na njemu je prihvaćen i akcijski plan za uspostavu zajedničkog tržišta te “Zelena agenda” za regiju.
“Znamo da akcijski plan za zajedničko regionalno tržište neće transformirati regiju preko noći ili u skladu s našim nadanjima. Postavljanje ambicioznih ciljeva, međutim, može biti od pomoći i ubrzati promjene ukoliko možemo raditi zajedno. Ova transformacija neće imati žrtava, samo koristi”, kazala je glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu.
Pet država regije ranije su se suglasile s izjavom o zajedničkom tržištu te akcijskim planom za njegov razvitak u razdoblju od 2021. do 2024., no BiH je s tim kasnila praktično do zadnjeg trenutka jer se na Vijeću ministara BiH hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti hoće li, kao subjekti koji trebaju sudjelovati u provedbi odluka vezanih za te izjave, biti naznačeni i entiteti odnosno županije u Federaciji BiH.
Kako taj spor nije bilo moguće riješiti na razini Vijeća ministara ti su dokumenti u ponedjeljak proslijeđeni na razmatranje i usvajanje Predsjedništvu BiH, koje ih je odobrilo u utorak prijepodne na telefonskoj sjednici, no u oskudnom priopćenju koje je nakon toga objavljeno nije pojašnjeno jesu li županije dobile mjesto kakvo su za njih tražili hrvatski ministri.
Projekt zajedničkog regionalnog tržišta ranije je dobio naziv “mini Schengen”, jer je temeljen na zamisli da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija na tome dokažu svoju spremnost na uzajamnu suradnju, kakva se od njih očekuje kada i ako jednog dana postanu članicama Unije. Težište projekta za sada je na prometnoj i gospodarskoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, roba i kapitala i regiji.
Jedna od estetski i tehnološki najkontroveznijih, ali i najluksuznijih superjahti na svijetu, „Sailing Yacht A“, uplovila je jutros u Tivat gdje se vezala na mulu V marine Porto Montenegro.
Ovaj nesvakidašnje dizajnirani trojarbolni jedrnjak druga je superjahta u vlasništvu ruskog milijardera Andreja Meljničenka, pored estetski ništa manje kontroverzne, 119 metara duge motorne jahte „A“, a koja izgledom podsjeća na umanjenu kopiju najmodernijeg raketnog razarača Ratne mornarice SAD, klase „Zumwalt“.
„Sailing Yacht A“ je u Tivat nakon osam dana provedenih na moru, doplovila iz luke Lindos u Grčkoj. Ovaj ultramoderni broj za razonodu i uživanje će, prema prvim najavama, u Porto Montenegru ostati najmanje dva mjeseca. Nacionalno koordinaciono tijelo Crne Gore prošle je sedmice odbrilo zahtjev njenog vlasnika i menadžmenta Porto Montenegra da „Sailing Yacht A“ doplovi i duže vrijeme boravi u Crnoj Gori uz primjenu svih ovdje važećih mjera na spriječavanju širenja koronavirusa. Formalna dozvola NKT-a bila je potrebna jer je na jahti više od 30 članova posade.
Sa svojih 143 metra dužine, 25 širune i gazom od skoro 8 metar i ukupno čak 12.600 bruto-tona zapremine, „Sailing yacht A“ je najveća privatna jahta sa pogonom na jedra na svijetu. Plovilo nesvakidašnjeg izgleda koji oštro dijeli javnost jer je neki smatraju prelijepom, dok je mišljenje drugih na sasvim suprotnom polu, dizajnirali su je čuveni francuski inženjeri konstruktori jahti Žak Garsija i Filip Stark.
„Sailing yacht A“ sagrađena je 2017. Godine u u njemačkom brodogradilištu „Nobiskrug“ u Kilu, a iz želje njenog vlasnika Meljničenka da dobije brod koji će pomjeriti uobičajene granice dizajna dosadašnjih superjahti, rodilo se ultraluksuzni i visokotehnološko plovilo koje je u stručnim krugovcima dobilo epitet „ultimativne njemačke jahte ne 21. već 22.vijeka“. Iako je ona izgledom i po imenu jedrenjak koji bi trebao u osnovi da plovi samo na snagu vjetra, „Sailing Yacht A“ je zapravo hibridna jahta kod koje su jedra samo dopuna za (elektro) motorni pogon jer je ovdje riječ o tehnologiji razvijenoj da se u bliskoj budućnosti, ugrađuje i na velike trgovačke brodove u cilju smanjenja troškova goriva i emisije štetnih gasova iz brodskih pogonskih sistema sistema. Na tri svoja rotirajuća jarbola napravljena od kevlara, od kojih je vrh najvisočijeg čak 100 metara iznad morske površine, „Sailing Yacht A“ razvija tri visokotehnološka jedra napravljena večiunom od karbonskih vlakana, a koja su ukupne površine 3.747 kvadrata i kojima se upravlja elektro-hidrauličnim putem. Brod ima ultramodernu hibridnu dizel-električnu propulziju, pa uz jedra, može voziti samo na dva MTU dizel motora snage po 4.900 konja ili pak na struju preko dva elektromotora, svaki snage 4.300 kilovata, a za koje električnu energiju obezbjeđuju četiri dizel-agregata. Sa ovakvim egzotičnim pogono i uz pomoć vjetra u jedrima, „Sailing Yacht A“ postiže maksimalnu brzinu od 21 čvora. Čelični trup i nadgrađe jahte imaju posebno dizajnirane i karbonskim materijalima presvučene prozore napravljene tako da se oni gotovo ne mogu vidjeti pa trup i nadgrađe broda ostavljaju vizuelni utisak kompaktne metalne cjeline.
SAILING YACHT A u Porto Montenegru
Jahta koju opslužuju čak 54 člana posade, plovi pod zastavom Bermuda, a u svojoj unutrašnjosti ima čitav niz luskuznih sadržaja od kojih je svakako najkarakterističniji, jedinstvena podvodna staklena kapsula za posmatranje podmorja, ugražena pri kobilici. Prozori, odnosno staklene površine na toj kapsuli debele su čak 30 centimetara.
Vlasnik „Sailing Yacht A“ Andrej Meljničenko do sada nije dozvolio niti jednom specijalizovanom nautičkom časopisu da posjeti ovu jahtu i detajno je opiše, pa se za sada ne zna što sve ona sadrži na svojih čak osam paluba. Meljničenko veoma insistira na privatnosti, zbog čega je „Sailing Yacht A“ iako je izgledom najzanimljivija, trenutno i jedna od najmanje fotografisanih superjahti u svijetu. Zbog toga će ona kako saznajemo, tokom svog boravka u Tivtu, ostati vezana na mulu 5 Porto Montenegra gdje je van domašaja čak i večine znatiželjnih pogleda prolaznika, umjesto da se kaoo što je to do sada bio slučaj kada su jahte ovakve veličine u pitanju, brod veže na mulu 1 tivatske marine gdje bi bio izložen pogledima iz centra grada.
Budući da je gotovo izvjesno da će nova Vlada odustati od namjere dosadašnje da se aerodromi u Tivtu i Podgorici prepusta u 30-godišnji zakup stranim partnerima, a da istovremeno država više nema prostora da se dodatno zadužuje kako bi sama razvijala te ključne saobraćajno-privredne kapacitete, u menadžmentu kompanije Aerodromi Crne Gore (ACG) pripremaju novu razvojno-ekonomsku strategiju koja bi trebalo da obezbjedi zadovoljenje oba ključna cilja: da aerodromi ostanu odlučujuće u državnim rukama, odnosno da sa istovremeno dođe do svježeg novca neophodnog za njihovu hitnu rekonstrukciju i modernizaciju i efikasnijeg rukovođenja tom kompanijom.
Potvrđeno je to „Vijestima“ nezvanično u krugovima bliskim rukovodstvu ACG uz napomenu da će taj koncept uskoro biti prezentiran novoj Vladi.
U osnovi, on prodrazumijeva da se ACG djelimično privatizuje na način da bi strateški partner (neka od renomiranih stranih kompanija sa iskustvom u vođenju i razvoju velikih aerodroma u svijetu) otkupila maksimalno do 45% vlansičkog udjela u ACG koji je trenutno kompanija u 100%-tnom vlasništvu države Crne Gore. Otkup vlansičkog udjela međutim, ne bi se sproveo klasičnim plaćanjem tih akcija Vladi, već ulaganjem strateškog partnera u rekonstrukciju i modernizaciju (možda čak i izgradnju potpuno novog aerodroma u Tivtu, sem poletno-sletne staze), a što bi koštalo i do 100 miliona eura. Na taj način riješilo bi se trenutno goruće pitanje loših i nedovoljnih kapaciteta tivatskog aerodroma koji je ključan za dalji napredak crnogorskog turizma, a ACG sa jakim partnerom kao suvlasnikom te kompanije, potom bi na međunarodnom tržištu kapitala relativno lako mogao uzeti dodatni zajam za dalja ulaganja koja trebaju aerodromu Podgorica.
„Na ovaj način većinski paket akcija i većinsko vlansištvo u ACG i dalje bi imala država Crna Gora, dobili bi smo novi i moderan aerodrom u Tivtu, a istovremeno imali i dva popratna vrlo značajna pozitivna efekta: privatni strani partner u ACG bi sigurno, značajno unapredio efikasnost rada i rukovođenja tom kompanijom, odnosno sigurno više ne bi dozvolio da se ona koristi kao politički resurs za predizborna zapošljavanja ili nekritičko razbacivanje novca na razna „sponzorstva“ koja su i do sada nerijetko u ACG određivana po političkoj osnovi“- precizirao je sagovornik „Vijesti“.
On ističe da ta kompanija, iako je (nevezano za efekte koronakrize koju je i ACG itekako osjetio po drastičnom smanjenu i prometa i prihoda) solventna i sposobna da sama vraća kredite, u aktuelnoj situaciji nezamislivo da se ACG zadužuje kod stranih banaka ili drugih kreditnih insituticija jer bi svaki takav kredit ušao u obračun ukupnog državnog duga, a koji je već praktično doveden do pucanja i nivoa koji se opasno približava iznosu od čak 100% BDP-a Crne Gore.
„Dakle, sada nema načina da se kreditnim zadušenjem dođe do novca koji nam je neophodno potreban za dalja ulaganja u razvoj aerodroma, pogotovo onog u Tivtu gdje je sutuacija po tom pitanju več duže vrijeme kritična. Nova politička većina u Crnoj Gori se već i ranije odredila protiv davanja aerodroma u koncesiju tako da je ta priča sigurno gotova i jedini preostali racionalan način da se dođe do novca, razviju aerodromi i poboljša efikansost rada ACG je djelimična privatizacija kompanije sa uvođenjem strateškog partnera“- istakao je izvor „Vijesti“.
On ne krije nezadovoljstvo činjenicom da su dosadašnje Vlade predvođene DPS-om dovele ACG u ovakvu situaciju jer su kabineti prvo premijera Mila Đukanovića , a kasnije i Duška Markovića blokirali već maltene dogovoren posao ACG sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj koja je bila spremna da ACG-u prije nekoliko godina, bez traženja garancija države, da izuzetno povoljan dugoročni kredit od oko 50 miliona eura kojim se do sada već mogao i napraviti moderan i proširen aerdrom u Tivtu. Sve to međutim, obustavilo je naprasno insistiranje DPS-a kojem se u tom naumu priključila i Bošnjačka stranka, da se aerodromi u Tivtu i Podgorici po svaku cijenu, daju u dugoročni zakup već viđenom stranom partneru (turskom TAV-u) i na taj način jedan od ključnih državnih ekomonskih i privrednih resursa prepusti nekom drugom. Takvom epilogu oštro su se protivili u SD-u kao dijelu donedavne vladajuće koalicije, kao i u HGI, rezerve je iskazala i sama Evropska Komisija, ali i veliki dio crnogorske opšte i stručne javnosti koja je ukazivali na brojne kontroverze, konflikte interesa IFC-a kao angažovanog stručnog konsultanta, i brojne druge mane koncesionog postupka. Zbog toga on, do završetka mandata odlazeće Vlade premijera Duška Markovića koja ga je počela pripremati i sprovoditi već na ljeto 2017. do danas nije završen. Proces je, što zbog otpora u domaćoj javnosti, što zbog krize izazcane Covidom-19, blokiran još od prvih mjeseci ove godine, kada je završen pretkvalifikacioni postupak zainteresovanih ponuđača.
Aerodrom
Pretkvalifikaciju su prošla četiri ponuđača: “Incheon International Airport Corporation” iz Južne Koreje koji upravlja najvećim aerodromom u Aziji koji ima godišnji promet od preko 65 miliona putnika, GMR iz Indije ima nekoliko aerodroma u toj državi i na Filipinima kao i “Sabiha Gokcen” u Istanbulu na kojem su od preuzimanja 2008. godine povećali broj putnika sa 4,3 na 35 miliona, konzorcijum francuskog AdP-a i turskog TAV-a koji na svojim aerodromima ima preko 120 miliona putnika godišnje, a već imaju tri u susjedstvu – Zagreb, Skoplje i Ohrid, te “Corporacion America Airports” iz Luksemburga čiji portfolio većinom čine aerodromi u Južnoj Americi, a u Evropi imaju Firencu, Pizu i Jerevan. U međuvremenu AdP koji je vlasnik TAV-a sa kojim u konzorcijumu nastua na crnogorskom tenderu za aerodrome, postao je i suvlasnik sa 49% udjela u indijskom GMR Airportsu i pravom da postavi izvršni menadžment te kompanije, čime su dva od preostala četiri takmaca za dobijanje u koncesiju aerodroma u Crnoj Gori, praktično postala jedan te isti „igrač“.
Vlada premijera Duška Markovića u ime koje je Tendersku komisju za davanje aerodroma u zakup vodio vicepremeijer Milutin Simović (DPS), ranije je najavljivala da od novog koncesionara očekuje da dobije najmanje 100 miliona eura u formi avansne uplate zakupnine, najmanje 10 odsto godišnje koncesione naknade od ukupnih prihoda oba aerodroma i investicije koncesionara u aerodromsku infrastrukturu u iznosu od najmanje 200 miliona eura.
Po podacima Epidemiološke službe tivatskog Doma zdravlja, u Tivtu je registrovano 213 pozitivnih slučajeva koronavirusa. Tivat bilježi veliki porast broja zaraženih koronavirusom i lokalna uprave građane poziva na disciplinu i dodatan oprez, kako bi se zaustavila lokalna transmisija virusa – čulo se juče na sastanku opštinksog Tima za zaštitu i spašavanje (OTZS), kojim je predsjedavao gradonačelnik Željko Komnenović.
Medicinski radnici Tivta apeluju na sugrađane da poštuju sve propisane mjere i da ne dolaze na testiranje na lični zahtjev.
“U slučaju da građani osjete neki od simptoma, nužno je da se obrate svom izabranom ljekaru, koji će im nakon pregleda u covid ambulanti, ukoliko je to potrebno, dati uput za testiranje na prisustvo koronavirusa. Testiranje se vrši svakog dana od 8 do 9 časova u Domu zdravlja Tivat.”- saopšteno je iz Opštine, nakon sastanka OTZS-a.
„Epidemiološka situacija u Tivtu je složena i lokalna uprava šalje apel građanima da vode računa i da strogo poštuju preporuke medicinske struke. U Tivtu smo proteklog vikenda zabilježili veliki broj gostiju iz gradova u kojima su na snazi oštrije epidemiološke mjere.“- rekao je predsjednik Opštine i najavio intenzivnije kontrole od strane Komunalne policije i opštinskih inspekcijskih organa.
Dezinfekcija školskih i predškolskih objekata, javnih površina i zgrade Opštine izvršena je proteklih dana.
„Zahvaljujem na visokom stepenu operativnosti Komunalnom preduzeću i Službi zaštite i spašavanja, koji su brzo i efikasno sproveli ove aktivnosti, a iste ćemo sprovoditi redovno svakog narednog vikenda“- kazao je potpredsjednik Opštine Goran Božović.
Sastanku OTZS-a su prisustvovali i direktori tivatskih školskih i predškolskih ustanova: Katarina Hercegovac, Predrag Šušić, Ivica Tošev, Jovanka Vujačić i Pina Bubanja. Oni su stanje u ustanovama kojima rukovode ocijenili kao zadovoljavajuće, sa izuzetkom OŠ „Branko Brinić“ u Radovićima, koja je zbog slučajeva obolijevanja zaposlenih, danas je prešla u potpunosti na on-line režim rada.
Epidemiolog dr Jelena Mršulja i pneumoftiziolog iz tivatskog Doma zdravlja dr Vjera Lipovac Usanović ukazale su na zamor medicinskih radnika, veliki prtisak koji ova ustanova primarne zdravstvene zaštite trpi i pokrenule su određena pitanja koja će biti rješavana na nivou uprave Doma zdravlja i nadležnih državnih organa, uz podršku lokalne uprave, ukoliko bude neophodno.
Imajući u vidu sve dodatne epidemiološke mjere koje se primjenjuju ulaskom Tivta u 2. grupu, a odnose se na rad ugostiteljskih objekata, sastanku je prisustvovao Tonći Francesković u ime Udruženja ugostitelja Tivta. On je naveo „da krovno Udruženje ugostitelja Crne Gore jasno iskazuje nezadovljstvo mjerama NKT-a, ta da ugostitelji od četvrtka neće primjenjivati propisane mjere“. Francesković je kao pozitivan primjer poštovanja svih mjera istakao svoje kolege ugostitelje iz Tivta i naglasio da ugostitelji ne mogu biti tretirani kao „ jedini uzrok zaraze“.
Kako se čulo, službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat pružaće podršku Komunalnoj policiji i inspekcijskim organima opštine kada je u pitanju kontrola pooštrenih epidemioloških mjera vezanih za rad ugostiteljskih objekata.
„Mi smo u posljednjih 15 dana sproveli 219 kontrola osoba kojima je izrečena mjera samoizolacije. Bilo je slučajeva nepoštovanja ove mjere što je procesuirano.“, kazao je načelnik OB Tivat Dragan Kontić.
Volonteri Crvenog Krsta su pripravni za sve aktvnosti koje ih očekuju i oni će biti spremni za rad na terenu, ukoliko se tako odluči u komunikaciji sa lokalnom upravom.
„Mi raspolažemo spiskovima najugroženijih tivatskih porodica, koji su nastali u saradnji sa nadležnim opštinskim Sekretarijatom i Centrom za socijalni rad Tivat.“- naglasio je Duško Božović, sekretar OO Crveni krsta Tivat i napomenuo da ni ovu organizaciju nisu zaobišli slučajevi obolijevanja od koronavirusa.
Predsjednik Opštine Komnenović najavio je značajno redukovanje kulturnih, zabavnih i sportskih događaja predviđenih programom „Novembarskih dana“. On je izrazio nezadovoljstvo radom državnih inspekcijskih organa, u smislu njihovog pasivnog odnosa kada je u pitanju sprovođenje inspekcijskih kontrola u Tivtu, i zahvalio svim opštinskim organima i preduzećima na agilnosti u radu.
Sastanku OTZS-a su prisustvovali i dirketor Komunalnog preduzeća Tivat Vlado Đukić, direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Tivat Alen Krivokapić, direktor Uprave za inspekcijske poslove Jovica Stojković, predstavnici Službe zaštite i spašavanja i Komunalne policije Opštine Tivat.
Radovići – zatvorena škola, inficirano više od 15 % nastavnika
Postupajući po preporuci Instituta za javno zdravlje, direktor Osnovne škole “Branko Brinić“ iz Radovića kod Tivta, Ivica Tošev, donio je danas odluku da privremeno zatvori školu. U narednih petnaestak dana đaci koji pohađaju školu u Radovićima prelaze na online nastavu. Razlog donošenja ove odluke je, kako je Tošev saopštio, korona virus kojim je inficirano više od 15 % nastavnika ove škole.
Direktor je dodao da u školi ipak, trenutno nema inficirane djece.
Nakon više mjeseci čekanja uzrokovanog pandemijom korona virusa, predstavnici italijanske kompanije „Panaque srl“ uspjeli su da instaliraju kompletnu akvarijumsku opremu prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori „Boka Akvarijum“ i da je puste u rad. To je sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, saopštio dr Mirko Đurović, direktor Boka Akvarijuma.
„U toku je testna faza provjere svih cjevovoda i regulacije neophodnih parametara koji će omogućiti bezbjedan boravak riba i drugih morskih organizama u bazenima, kao što su temperatura, kiseonik, salinitet i svi drugi parametri. Ova faza podrazumijeva i najbitiniji segment prije naseljavanja Boka Akvarijuma. Stoga će i testiranje trajati 10 do 15 dana kako bi sa sigurnošću mogli da počnemo naseljavanje organizmima iz mora, prvenstveno Bokokotorskog zaliva“, kazao je dr Đurović.
Do sada je na Boka Akvarijumu završeno 95% ugovorenih radova. Nakon komisijske predaje sistema Institutu za biologiju mora UCG slijede završni radovi na unutrašnjosti akvarijuma i na spoljnjem uređivanju dvorišta Instituta, u susret prvim posjetiocima. Tehnička podrška kompanije „Panaque srl“ će biti na raspolaganju kako tokom perioda naseljavanja, tako i tokom samog otvaranja akvarijuma za javnost.
„Otvaranje za javnost će prije svega zavisiti od epidemiološke situacije jer nam ona, za sada, diktira sve planove vezane za otvaranje. Želimo da budemo 100% sigurni da će budući posjetioci u potpunosti moći da uživaju u prikazanom biodiverzitetu Jadranskog mora i Bokokotorskog zaliva. Danas, osnovni preduslov za to je da imamo povoljnu epidemiološku situaciju. Svakako, mi ćemo raditi na stalnom unapređenju postavke jer za postavljanjanje svih organizama u sve bazene potrebno je strpljenje i malo duži vremenski period“, kazao je dr Đurović.
Akvarijum Boka
Boka Akvarijum je dodatni doprinos Univerziteta Crne Gore i Instituta za biologiju mora edukaciji o neophodnosti zaštite morskog ekosistema Jadranskog mora, kao i turističkoj ponudi Boke Kotorske i Crne Gore.
Dr Mirko Đurović
Podsjećamo, Akvarijum se nalazi u Palati Radoničić, koja je pod zaštitom spomenika kulture Crne Gore, na 300 m2. Ovom prostoru je Institut za biologiju mora, nakon 30 godina nekorišćenja zbog lošeg stanja i dotrajalosti instalacija, udahnuo novi život.
U Akvarijumu će biti predstavljena morska flora i fauna Mediterana, Jadrana i Bokokotorskog zaliva.
Akvarijum Boka je finansiran najvećim dijelom iz donacije Kraljevine Norveške kroz projekat „Centar za zaštitu biološke raznovrsnosti mora Boka Akvarijum – MonteAqua“. Dodatna finansijska sredstva obezbijeđena su zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja i JP Morsko dobro i Univerziteta Crne Gore.
Finansijka stabilizacija Opštine, napori da se što prije kotorska privreda opet “zavrti”, ali i značajno unapređenje saradnje Tivta, Kotora, Herveg Novog i Budve kako bi region Boke Kotorske efikansije riješavao svoje problem i afirmisao svije posebnosti, bile u fokusu novog mandata Vladimira Jokića na mjestu gradonačelnika Kotora.
U intervjuju za “Vijesti” on ističe da mu je to što je “nakon nelegalne smjene u julu mjesecu 2019., 30.oktobra ponovno biran za predsjednika Opštine Kotor, nevjerovatna moralna, ljudska i politička satisfakcija.
“Činjenica da su građani Kotora prepoznali ono što sam radio, odnosno da su prepoznali način na koji se zajedno sa svojim timom vodio grad i dali mi još i veće povjerenje nego na izborima 2016. je nešto što zaista vjerujem da će mi do kraja života ostati kao jedan trenutak od posebnog značaja”- ističe Jokić nastavlja:
“Vjerujem da kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, teško da je mogao biti nepogodniji trenutak za preuzimanje vlasti, posebno imajući u vidu pandemiju Covida. Zbog toga ovaj period od ponedeljka 2.novembra kada sam se vratio na posao u kancelariju predsjednika Opštine do sada koristimo kako bi sagledali i skenirali ono što je zateknuto stanje. U dijelu finansija Opština Kotor na dan kada sam preuzeo funkciju predsjednika, imala operativnih sredstava (sredstava koje ona mogla da koristi i koja nisu bila namjenska) negdje oko 400.000 eura, a još uvijek pokušavamo da do kraja svedemo koje su sve to obaveze koje čekaju Opštinu u narednom periodu. Do 16.novembra moramo da isplatimo dio rate za Jugopetrolovo zemljište u iznosu od 400.000 eura, a do 31. januara moramo da isplatimo još 800.000 eura za Jugopetrol – dakle, to je 1,2 miliona eura, onda dio obaveza prema KfW banci koje su negdje oko 180.000 eura. To je dakle,negdje oko milion i 400.000 eura samo ono što su do sada utvrđene obaveza koje koje nam dospijevaju. Pored svega toga neophodno je da imamo redovno finansiranje i lokalnih službi i svega onoga što je potrebno za rad lokalne samouprave. Tako da se svakako trenutno nalazimo u delikatnoj finansijskoj situaciji.”
Koliko je novca na računu Opštine Kotor bilo u momentu kada ste Vis mijejenjeni sa mjesta gradonačelnika i tu funkciju preuzeo Željko Aprcović (DPS)? Da li vam je on na primopredaji dužnosti objasnnio gdje je završio taj novac ?
Na računu je u u julu mesecu 2019. bilo negdje je oko 4,7 – 4,8 miliona eura, od toga je istini za volju, možda bilo nekih 200.000 eura koja su bila namjenska sredstva, a ovo sve ostalo su bila sva sredstva kojima je Opština mogla da raspolaže. Moramo biti objektivni i reći da su prilivi u gradski budžet proteklih mjeseci koronakrize bili loši i da se dio tog novca morao trošiti. Ja i dalje pokušavam sa ove pozicije da utvrdim kako je novac išao, odnosno na koje je stavke novac najviše trošen i gdje su bili najveći izdaci. Svakako vjerujem da je projekat pothodnika odnio dosta para. Imala je Opština i jedan priliv prilikom zaključivanja ugovora sa CEDIS-om o razmeni nepokretnosti, pa je po tom osnovu od njih Opština prihodovala nekih 450.000 eura i time djelimično nadomjestila ono što je do sada plaćeno za zemljište Jugopetrola. Ne mogu da kažem das am zadovoljan zatečenim finansijkim stanjem Opštine i mislim da će biti neophodna znatna štednja, posebno imajući u vidu olakšice u obavezema prema Opštini koje su ranije date građanima zbog Covida. Nastojaćemo da izvršimo naplatu svih potraživanju Opštine Kotor na način da se ne zaustavi normalan proces funkcionisanja lokalne samouprave, međutim ono što jeste danas istina i što jeste tačno, jeste da je u odnosu na prije godinu dana, Opština Kotor u znatno nepovoljnijoj situaciji. Ako je Opšina prije godinu dana mogla da planira različite stvari za budućnost, danas mi više ne možemo da planiramo ništa dugoročno, već samo da vidimo kako ćemo da izađemo iz situacije u kojoj se trenutno nalazimo.
Kotor – foto Boka News
Koji su vam u ovom momentu, aspolutni prioriteti?
Glavni i osnovni prioritet jeste da se obezbedi finansiranje Opštine Kotor na način da se isplate sve obaveze, a da u isto vrijeme ne bude ne bude blokade prema Opštini. Moram da kažem da nisam zadovoljan i sa jednim dijelom zateknutog stanja i u preduzećima u kojima je Opština osnivač. Mi imamo na današnji dan jednu obavezu Komunalnog preduzeća od 65.000 eura gde je Opština garant te finansijske obaveze. Ona nam visi nad glavom i tu moramo sa Ministarstvom ekonomije da nađemo način da taj novac ne bude ni na koji način povučen, a sa druge strane, da nađemo način da povlačenje tog novca ne utiče na kreditni rejting i bonitet ova dva subjekta – Komunalnog i Opštine, kako bi sačuvali tu neku vrstu potencijala za eventualno kreditno zaduženje ako se tako nešto bude bude bilo potrebe. U ovom trenutku je prevashodni izazov da se Opština Kotor finansijski održi na način da isplati sve ono što su njene obaveze (a mi imamo i dva mjeseca neplaćenih poreza i doprinosa prma državi), da može redovno da servisira usluge prema građanima i svojim zaposlenima i jednako tako, da se nađe model i način da u ovako komplikovanoj situaciji vezanoj za pandemiju Covida, Opština da svoj maksimalni doprinos borbi protiv pandemije, ali i da istovremeno nađemo model da održimo ekonomsku strukturu i privredno biće grada. Moramo očuvati ekonomsku supstancu do momenta kada ćemo, nadam se već naredne turističke sezone, dočekati goste koji će otvoriti novu mogućnost sticanja novca, kako za privrednike, tako i za Opštinu.
Pokušavamo da sagledamo i koji su to sve trenutno kadrovski potencijali u Opštini i opštinskim preduzećima, koji je to broj ljudi koji je tu radi. Bez ikakvog okolišanja, vi znate da je trajala ta medijska i svaka druga priča o velikom broju za novozaposlenih, posebno po preduzećima, i sada čekamo da vidimo te izveštaje. Prema onome što ja znam, u pojedinim preduzećima je zaista došlo do velikog broja novozaposlenih koji su tu sada na teret Opštine jer u ovom trenutku većina tih preduzeća i ustanova naprost nije likvidna. Sa druge strane, imamo u pojedinim sektorima jedan, rekao bih, racionalan broj kadrova. Ono što i jeste problem je što bi htio da naglasim jeste da jednako kao i 2017., imamo paradoks da u isto vrijeme imamo višak i manjak sa istim brojem ljudi. Imamo višak broja ljudi sa nekom stručnom spremom koja ne donosi novi kvalitet, a istovremeno imamo i manjak onog kadra koji bi mogao da donese novu vrijednost. Teško je, posebno u ovoj situaciji, ljude koji su stručni i ostvareni u nekim drugim ili slobodnim profesijama ili u privatnom sektoru, privući da oni daju svoj doprinos lokalnoj upravi. Mi ćemo ipak pokušati sve što je u našoj moći da privučemo što veči broj upravo takih ljudi jer samo na taj način- novom vrijednošću, mi možemo kao grad i društvo iz ove pozicije ipak da napravimo korak naprijed. Ako se zadržimo na tome da se nastave ustaljene procedure i prakse po istom sistemu i šablonu kao do sada, onda nećemo napraviti promjenu, a poenta svega jeste da napravimo promjenu. Nadam se da ćemo ovog puta u odnosu na period prethodne naše uprave od 2017-209, uz činjenicu da je i politička situacija u državi drugačija i stabilnija, uspjeti da dođemo do željenog stanja da politika ne daje tempo upravi, već suprotno – da uprava nameće tempo političarima.
Imajući u vidu sve što se izdešavalo u proteklih godinu ipo dana u Kotoru, jeste li i Vi lično izvukli neke pouke i kanite li stim u vezi, sada drugačije preduzeti neke stvari ?
Iskustvo je sasvim sigurno ogromno. Ono što se tada dešavalo između Kotora kao da kažem, opozicione opštine u odnosu na vlast na državnom nivou, bio je ozbiljan i jak sudar sa DPS-om, njihovom Vladom i svime što je činio taj mehanizam što ga je koristila Vlada premijera Duška Markovića. Sjetimo se samo prekida finansiranja, mnogo drugih sitnih opstrukcija, u konačnom, i nekih odluka Vlade sa Kotorom u vezi koje su kršile u Ustav i zakone. Jasno je da je sve to meni lično bilo i jedno ogromno političko i životno iskustvo. Ne plediram da je i na mojoj strani sve bilo uv ijek ispravno jer ko radi, taj i griješi, a mi smo se zaista trudili da uradimo što je više moguće. Siguran sam da sa takvim iskustvom iza nas, će tim koji predvodim, imati u jednom dijelu, i pametniji odnos prema svim izazovima koji dolaze pred nas, kako političkim, ali i onim vezanim za unutrašnju organizaciju lokalne uprave, njenih preduzeća i ukupno funkcionisnaje grada. Mi smo tu školu prošli, pa je evo i ova prava nedjelja po povratku na vlast u odnosu na taj isti period 2017. kada smo prvi put preuzeli grad, znatno drugačija. Već sada se vidi da to iskustvo donosi jedan novi kvalitet da i ovakvoj situaciji koju smo zatekli, ipak uspijemo poći korak napred.
Kotor je zbog koronavirusa, pretrpio možda i najveću štetu od svih turističkih destinacija u Crnoj Gori s obzirom na pogubne efekte pandemije na kruzing i izletnički turizam od kojih je Kotor do sada najviše prihodovao. Što se dešava sa preduzećem Luka Kotor, kako će ono pregurati ovu situaciju i da li mislite da ovogodišnji nedolazak kruzera, pa i jahti u luku Kotor, promijeniti onu dosadašnju djelimičnu problematičnu percepciju tih djelatnosti od dijela građana ?
Na današnji dan niko sa sigurnošću ne može da kaže kako će izgledati budućnost kruzing turizma jer sve zavisi od toga koliko če koronavirus trajati i da li će i kada doći do nekog efikasnog lijeka i vakcine.S igurno je da je Kotor pretrpio ogroman udarac, ali sam i mišljenja da kod građana Kotora nije uvriježeno mišljenje da su kruzeri štetni, jer ogroman broj Kotorana živi neposredno ili posredno, od prihoda koje ostvarujemo od dolazaka kruzera i turista koji dolaze tim brodovima ili kroz izletničke ture. Mi smo danas u situaciji da Kotor ima tek nekoliko stotina hotelskih ležajeva i mi ne možemo na osnovu tog malog kapaciteta da razvijamo stacionarni turizam kao glavnu granu. U trenutku kada Kotor bude imao veći broj hotela, tada možemo razmišljati o alternativama, ali do tada treba gledati u primjere onih gradiova koji su nama slični i vidjeti kako se oni odnose prema nekim stvarima u vezi sa kruzingom. Dubrovnik za koga ne moramo govoriti koliko ima velikih i kvalitetnih hotela, koliko je ekskluzivan i primaljiv kao destinacija, i pored svega toga ne bježi od kruzing turizma. Naprotiv, oni su pokrenuli i strategiju pozicioniranja Dubrovnika kao tzv. home porta za jedan broj kruzera. Jasno je dakle, da se u ovakvoj situaciji i mi svi moramo boriti da se to što je privreda ovog grada, osposobi. Jedna od prvih stavri koju ću uraditi će biti da odem u posjetu mom prijatelju, gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću jer je on pokazao jedan nevjervatan odnos prema svom gradu u ovoj pandemiji, uspjevši da Dubrovnik dovede do pozicije da kada je cijela Hrvatska bila “cvrena zona” za strane turiste zbog Covida, Dubrovnik bude označen kao slobodan i dostupan. Želim dakle, da vidim da li je i koliko moguće da se Kotor u tom smislu, “zakači” na Dubrovnik- da probamo da barem dio tih turista usmjerimo kroz neke sigurne, “zelene koridore” i do nas ovdje, ako to bude moguće. Sve što budemo mogli, uradićemo da se ključna privredna aktivnost u našem gradu ponovno zavrti.
Vladimir Jokić
Promijenila se vlast na državnom nivou, ali po prvi put imamo i situaciju da opštinama u Boki upravljaju vlasti u kojima nema DPS-a. Ima li stoga tu prostora za bolju međusobnu saradnju bokeljskih opština koja je do sada izostajala i koji su to konkretni takvi projekti ?
Već smo mi gradonačelnicvi Tivta, Kotora i Herceg Novog imali neke neformalne razgovore. Mi smo i ranije pokušavali tako nešto da uradimo, bez obzira što je Tivat tada bio grad pod vlašću i upravom DPS-a, ali naše nade da to tadašnjim ljudima u tivatskoj Opštini neće niti prepreka da sarađuju sa prvim kompijama, nisu se realizovale jer su oni sve to odbili. Imali smo ranije i medijsku optužbu glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića da se ovdje pokušava formirati nekakakva “SAO Boka”. Izgovoriti takvo nešto je potpuna bedastoća, jer cijela Evrpa, cijela EU imaju zadatak regionalnog povezivanja i regionalizacije. Ne postoji ništa prirodnije nego da opštine Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva imaju tu vrstu saradnje. Lokalni autobus koji ide iz Risna npr., ne mora da se zaustavi na Verigama, nego može da nastavi do Kamenara. Djeca koja npr. žive u Krimovici kao dijelu opštine Kotor, treba da imaju regulisan školski prevoz za Budvu gdje idu u školu. To su stvari koje riješava lokalna samouprava i sigurno je da ćemo sada mi u ove četiri opštine pokušati da što je moguće više sarađujemo i da idemo zajednički sa inicijativama prema državnoj vlasti, kako bi kroz izmjene zakona i druge pravne normative, uspjeli da realizujemo one stvari koje su od interesa za lokalno stanovništvbo u Boki. To je naša obaveza i naš prioritet. Ne moram da budem ni previše ovlašćen od mojih kolega-predsjednika opština Tivat, Herceg Novi i Budva da mogu iz punih usta kazati: reorganizacija, reforma ili ukidanje preduzeća Mosrko Dobro – to je nešto što se mora uraditi; Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakon o lokalnoj smaoupravi – sve to treba mijenjati jer da se se procesi koji su započeti njihovim donošenjem nasatvili, vi ovdje ubrzo ne bi imali nikakve ingerencije nad vlastitim gradom, pa bi biti gradonačelnik bilo samo obavljati neku protokolarnu funkcija. Izuzetno je važno i da se svi monopoli koji postoje u Boki, bilo oni vezani za morski prevoz ili nešto drugo, moraju ukinuti. Toga jednostavno, ne smije da bude. Isto tako, saglasni smo da bi Boka morala da ima i regionalni javni televizijski servis, ali za to je potrebno primijeniti neka zakonska riješenja.
Boka je po mnogo čemu specifična – tri zalivska grada Tivat, Kotor i Herceg Novi su praktično naslonjena jedan na drugi, da nemate table na putu, vi ne biste znali kada ste iz Tivta prešli u Kotor, ili iz Kotora u Novi. Interesovanja stanovništva su slična, njihovi problem su slični i mislim da je jako važno da se adekvatno riješavaju pitanja žitelja ovog dijela Crne Gore. Stoga ću nakon formiranja nove Vlade Crne Gore, posebno insistirati da ona održi jednu posebnu tematsku sjednicu vezanu za Boku, a koju će ona održati u Kotoru. Prvi put to javno pominjem i ovim putem pozivam novu Vladu da zajedno pripremimo tu sjednicu Vlade koja će se održati u Kotoru, a koja će u fokusu imati pitanje Boke. Takvo nešto do sada nije rađeno, a Boka je nepravedno zapostavljana, posebno imajući u vidu koji je njen značaj na polju kulturne baštine i kulture Crne Gore, te koji je njen ogroman značaj na polju ekonomije Crne Gore, kroz pomorstvo, privredu i turizam. Ako hoćete da imate državu koja će zdravo da funkcioniše, vi morate da ono što su motori razvoja te države, rasteretite od nepotrebnog balasta –mi ovdje ne govorimo da država uloži ne znam što u Boku, već da nas rastereti nepotrebnih birokratskih balasta koji nas spriječavaju da se normalno razvijamo. Kada se to uradi, svi će uspjeti da profitiraju jer Tivat, Kotor, Budva i Novi čak i u ovako lošoj ekonomskoj situaciji uspijivaju da se finansijski održe i prežive. Nama samo treba da se kočnice koje su bile stavljene na nas malo popuste, a onda će se već jako dobro vidjeti što može ovaj region. Neophodno je i stoga apelujem i molim Vladu Crne Gore da ima u vidu da je Crna Gora država sa najvećim brojem pomoraca po glavi stanovnika u svijetu, te da se status naših pomoraca mora hitno riješavati. To je najmanje 6 hiljada ljudi koji pune i lokalne i državni budžet, koji unose stotine miliona eura svježeg novca iz vani u našu ekonomiju, koji daju impuls privredi i to Vlada mora imati u vidu. Kada govorimo o pitanjima Boke, pomorci su svakako jedna od najvažnijih tema.
Nautički čarter, u kojem je Hrvatska najjača u Evropi, ove je godine imao pad prihoda od 65 posto, procjenjuju u Udruženju pružatelja usluga smještaja na plovilima – čarter Hrvatske gospodarske komore (HGK). Naime, pad prihoda je ove koronasezone premašio pad broja dolazaka s obzirom na to da je većina bukinga odrađena u posljednji čas, a rezervacije su realizirane po znatno nižim cijenama od uobičajenih, tako da je financijski gubitak značajan. Gosti su iz dalekih destinacija gotovo u potpunosti izostali, s time da su čarter tvrtke ipak uspjele doći do nekih novih koji dosad nisu bili čarterski gosti.
Predsjednik Udruženja čartera HGK Paško Klisović pojasnio je kako se uspjeh nautike i brojke ostvarenja vežu za rezultat marina i megajahti, dok brojke za čarter segment govore nešto drugo. Sjeverni je Jadran radio nešto bolje od južnog dijela s obzirom na lakšu dostupnost autom, odnosno manju ovisnost o aviogostima. Pad na sjeveru je 40 do 50 posto, dok je na jugu preko 60 posto. No ukazuje na to kako je na južnom dijelu, pogotovo u splitskom bazenu, puno veća koncentracija flote, tako da taj osjetno veći pad pogađa puno više plovila, odnosno tvrtki. U Udruženju tako procjenjuju da je samo nakon 15. kolovoza zbog pooštravanja mjera prema Hrvatskoj izgubljeno oko 150 milona eura.
– Radi se o procjeni ukupne potrošnje čarter gostiju od 183 eura po danu po osobi, prema istraživanju TOMAS nautike iz 2017. što uključuje sve troškove, osim najma plovila, i trošak marina, potrošnje u restoranima i slično. A ove je godine do 30. rujna pad dolazaka i noćenja u čarteru prema podacima Ministarstva mora iznosio preko 50 posto što znači da smo ukupno, dakle svi u lancu čarter usluge, ove godine izgubili preko 300 milijuna eura, ukazao je Klisović.
Dalmacija – Hvar foto Hina
U Udruženju ukazuju kako treba olakšati i ubrzati realizaciju kredita za obrtna sredstva s obzirom na to da se sredstva čekaju predugo. Klisović je ukazao i na to kako banke i leasing kuće trebaju već sada planirati produljenje moratorija koji uglavnom istječu na proljeće 2021. te se treba riješiti pitanje smanjenja ili subvencije kamate na plasmane koji su u moratoriju jer se s obzirom na vrijednost plovila radi o ogromnim iznosima.
Čarteraši su apelirali na to da im se omogući koristiti potpore za očuvanje radnih mjesta jer će inače morati otpuštati zaposlenike.
– Najnovijom izmjenom kao osnovica za izračun pada prihoda, odnosno primitaka se umjesto mjesečnog izračuna uzima razdoblje od travnja do rujna, što u čarter poslovanju nije relevantno jer većina primitaka dođe izvan tog razdoblja, a glavni pad primitaka od preko 80 posto nam tek slijedi temeljem izostanka kroz jesensko i zimsko razdoblje.
Pojedine tvrtke u razdoblju od aprila do septembra imaju pad do 40 posto, dok od septembra nadalje imaju pad primitaka od 90 posto i ne mogu dobiti potpore za očuvanje radnih mjesta. Vjerujemo da će nam Ministarstvo rada izaći ususret, kao što je izašlo ugostiteljima koji mogu birati obračun mjesec za mjesec ili kumulativno, s obzirom na to da mehanizam postoji, kazao je Paško Klisović.
No, dodaje, još teža situacija tek slijedi. Naime, i u ovoj djelatnosti je akutni problem likvidnost za pripremu 2021. Što se tiče problema likvidnosti, Klisović je pojasnio kako je čarter posebno specifičan jer u normalnim okolnostima ima jako rani buking koji kreće već u rujnu za čarter uslugu iduće sezone, a iz čijeg se priljeva financiraju izuzetno visoki troškovi zimskog razdoblja i pripreme flote za sezonu.
Govoreći o tome što se uopće u ovom trenutku može očekivati od turističke 2021. Klisović je kazao kako je realno očekivati nešto bolje brojke od 2020., ali i dalje osjetno niže od 2019., i to pod uvjetom da se početkom godine krene s cijepljenjem.
– Ako do toga ne dođe, vjerojatno nas opet čeka nekakav lockdown kroz proljeće da se omogući kakav-takav promet u špici sezone. Ali to je onaj crni scenarij do kojeg, nadamo se, ipak neće doći, zaključio je Klisović.
