U Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju Vaso Ćuković u Risnu, koja je u uslovima pandemije određena kao „čista“ bolnica, nijesu mogli izbjeći ulazak korone. U ustanovi u kojoj se od marta zbrinjavaju svi ortopedski i neurohirurški pacijenti iz Crne Gore, trenutno su u samoizolaciji dva ljekara i šest medicinskih sestara, pa se najsloženije operacije izvode u otežanim uslovima.
Uspijevaju ipak da organizuju prihvat i liječenje rekordnog broja pacijenata.
Nikad veći broj pacijenata uz ekstreman rast novozaraženih rezultirali su ovih dana oboljevanjem i u kolektivu risanske bolnice.
U samoizolaciji su dva ljekara i šest medicinskih sestara.
„Ta presija, strah da se ne zarazimo… Nije to strah od bolesti, pričam o zaposlenima, to je strah da ispadate iz čitavog lanca. Svaki pozitivan rezultat vuče za sobom izolaciju, izostanak sa posla i prosto i načelnici odjeljenja i sestre su šampioni kombinatorike, premještanjasestara, ljekara koji mogu da rade“, kaže direktor bolnice Vlado Popović.
Svi pacijenti koji dođu u Risan zbrinjavaju se po protokolima za kovid pozitivne. U izolaciji su na odjeljenjima dok ne dobiju negativan PCR test.
„Međutim, ne mali broj puta se desi da pacijent koji mora da bude operisan i bude operisan, a tek nakon operacije se ustanovi da je kovid pozitivan. Takav pacijent se šalje ili u barsku bolnicu ili u Klinički centar CG“, kaže on.
Kapacitet bolnice je oko 150 kreveta, toliko je približno i zaposlenih. Rekordan broj najtežih operacija imali su 22 specijalista i 10 specijalizanata.
Dok se unutar bolnice vodi bitka za živote, napolju je rekonstrukcija krova i fasade. Epidemija je odgodila planirano mijenjanje unutrašnjosti za iduću godinu.
Povodom 9. novembra – Dana borbe protiv fašizma ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje poručuje:
“Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma 9. novembar, obilježava se u čast sjećanja na Kristalnu noć 1938.g kada se širom Njemačke desio progon jevrejskih građana i građanki, više od 90 Јеvrеја је ubijeno а око 30.000 је deportovano u koncentracione logore i tako je počelo u Njemačkoj proganjanje i istrbljenje ne samo Jevreja nego i tzv. “neprijatelja njemačke države” homoseksualaca, kriminalaca i “asocijalnih” ljudi, članova raznih religijskih zajednica, ljudi s mentalnim tegobama, političkih ‘prijestupnika’ poput komunista i socijalista, španskih republikanskih izbjeglica te manjina poput Roma i Sinta i ostalih. Tako je započeo Holokaust. Ovaj datum danas upozorava na sve vidljivije znake fašizma u Crnoj Gori.
Upozoravamo da ne smije biti relativizacije zločina iz prošlosti, ni izjednačavanja fašista i antifašista jer zagovornici ovakve politike zalažu se za novi rat u Evropi kao i u Crnoj Gori. Upozoravamo da ne smije biti ugrožavanja sekularizma i glorifikacije ratnih zločina i zločinaca u Crnoj Gori. Ne smije biti politika koje produbljuju postojeće podjele u Crnoj Gori. Upozoravamo da ne smije biti politike čija pravila su uspostavljena u vrijeme kada žene nisu imale pristup političkim institucijama. Ne smije biti diskriminacije po rasnoj, etničkoj, nacionalnoj, rodnoj i ideološkoj osnovi. Politika mora da se mijenja polazeći prije svega od ženske perspektive, solidarnosti i stvaranja mira.
Obilježavamo ovaj datum jer nas na to obavezuju antifašističke vrijednosti koje afirmišemo.
Upozoravamo crnogorsku javnost da jedino te vrijednosti vode slobodi i razvoju društva” – kaže se u saopštenju ANIME.
Jedriličarski klub Delfin organizovao je ovog vikenda regatu “Dan Tivta 2020” pod pokroviteljstvom opštine Tivat. Regata je organizovana u sklopu manifestacije “Novembarski dani” koju opština Tivat tradicionalno organizuje u susret 21. novembru, danu oslobođenja i rođendanu opštine Tivat.
Na regati je učestvovalo 50 jedriličara iz četiri jedriličarska kluba iz Crne Gore, JK Lahor, JK Jugole Grakilć, JK Jovo Dabović i iz kluba domaćina, JK Delfin. Jedriličari i jedriličarke su se nadmetali u klasama Optimist, Laser Standard, Laser Radial i Laser 4.7.
Sve klase su odjedrile po dvije regate u subotu po maestarlu jačine 5-10 čvorova i prelijepom sunčanom danu, dok ih je u nedelju vjetar iznevjerio. Nagrade najboljim jedriličarima uručili su dr. Andrija Petković, predsjednik Skupštine Tivat i Ilko Klakor, selektor reprezentacije Crne Gore i trener JK Delfin, u nedelju ipred klupskih prostorija Delfin.
U nastavku su imena najboljih jedriličara i jedriličarki koji su se izborili za mjesto na postolju u sedam različitih kategorija:
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od poslednjeg presjeka završile PCR analizu 840 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 426 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa Kovidom-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (2), Herceg Novog i Kotora od kojih je najstariji imao 81, a najmlađi 61 godinu.
Novoinficirani su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
249
Bijelo Polje
50
Nikšić
39
Berane
27
Mojkovac
13
Andrijevica
9
Budva
7
Rožaje
6
Kolašin
6
Ulcinj
5
Cetinje
5
Kotor
3
Bar
3
Pljevlja
2
Petnjica
1
Danilovgrad
1
U poslkednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 349 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Covid-19 u Crnoj Gori iznosi 6.575”, navode iz Instituta.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 22.805.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 328. a od početka godine 337.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju aktivnih slučajeva:
Italijanska raketna fregata F-596 „Federico Martinengo“ prekinula je sinoć napad pirata na tanker „Torm Alexandra“ na kojem plovi i jedan crnogorsci pomorac, sinoć u vodana Gvinejskog zaliva uz zapadnu obalu Afrike. Kompletna 20- člana posada „Torm Alexandre“ koju čine 19 pomoraca sa Filipina i jedan iz Crne Gore, je prema navodima italijanske Ratne mornarice sigurna i nepovrijeđena iako su pirati uspjeli da se popnu na njihov brod i privremeno ga zauzmu.
„Fregata „Martinengo“ je prekinula napad pirata na trgovački nrod „Torm Alexandra“ koji vije zastavu Singapura. Italijanska fregata dejstvovala je u koordinaciji sa Mornaricom Benina. Posada „Torm Alexandre“ je bezbjedna. Italijanska fregata sada prilazi napadnutom trgovačkom brodu kako bi mu pružila dalju pomoć, dok Mornarica Benina prati i progoni pirate koji su pobjegli sa napadnutog tankera“- objavljeno je jutros na Twitter nalogu Ratne Mornarice Italije.
„Torm Alexandra“ napadnuta je u subotu trano ujutro dok je tanker za prevoz prerađevina koji prioada poznatoj danskoj kompaniji „Torm“ plovio Gvinejskim zalivom, na oko 180 milja od obale Benina. Pirati su se u malom brzm čamcu, približili tankeru od 50.000 tona i popeli na brod, pa se posada „Torm Alexandre“ u skladu sa protokolom za takve situacije, zaustavila stroj, brod prepustila plutanju i zatvorila u tzv. „citadelu“ u blizini strojarnice u koju pirati nisu mogli prodrijeti. Prethodno je sa danskog tankera upućen poziv u pomoć pa je preko međunarodnog vojnopomorskog štaba koji koordninira multinacionalne antipiratske snage što patroliraju vodama u blizini obala zapadne Afrike, pokrenuta akcija najbližeg ratnog broda – italijanske fregate „Martinengro“ koja s epunom brzinom uputila ka mjestu napada. Helikopter tipa NH-90 sa fregate je odmah upućen da izvidi situaciju na „Tirm Alexandri“ prema kojoj je sa „Martinenga“ odmah krenuo i brzi RHIB čamac sa tzv.bording timom specijalaca iz italijanske brigade marinaca „San Marco“. Prije nego što su specijalci stili i popeli se na „Torm Alexandru“, pirati koji su u mežuvremenu bili neuspješno otvorili vatru iz svojih automatskih pušaka na italijansi helikopter koji im je uputio hice upozorrenja iz mitraljeza, već su bili pobjegli sa napadnutog broda. Italijanski marinci su detaljno pretražili tanker i kada su se uvjerili da su svi pirati otipli sa broda, posada tankera je mogla izaći iz citadele i preuzeti kontrolu nad svojim brodom.
Menadžer za odnose sa javnošću u brodarskopj kompaniji „Torm“ u Kopenhagenu, Joakim Nerholm Vasehus kazao je danas portalu Maritime Denmark, da je za njih tokom ovog incidenta, najvažnija bila sigurnost i dobrovit posade „Torm Aleksandre“.
Pirati u bjekstvu sa TORM ALEXANDRE
„Posada će sada dobiti svu neophodnu pomoć i podršku u ovoj za njih kriznoj siutuaciji. Naša kompanija je bila u kontaktu sa članovima njihovih nporodica, juče tokom cijelog dana dok je ovaj incident trajao. Naše misli su sa članovima posade broda koja je pokazala veliku hrabrost i snagu da se uspješno nosi sa ovom vro teškom situacijom.“- kazao je Vasehus zahvaljujući se u ime menadžmenta kompanije „Torm“ italijanskoj Mornarici i vlastima drugih država koje su bile uključene u operaciju oslobađanja njihovog tankera od piratskog zarobljavanja.
Iako do sada komapnija „Torm“ nije potvrdila poziciju koju crnogorski pomorac pokriva na napadnutom tankeru, niti njegov identitet, naš državljanin je najvjerovatnije zapovjednik „Torm Alexandre“. Ovaj tanker za prevoz naftnih prerašenina od 50.000 tona, sagrađen je 2010, a183 metra dugi brod bio je na putu od luke Lome u Tobago ka Librevilu u Gabonu u vrijeme kada su ga napali i zauzeli pirati.
Puste ulice, zatvorene suvenirnice, lokali, hoteli, današnja je razglednica Međugorja, kakvu niko ne pamti u zadnjih 39 godina nakon prvog navodnog ukazanja Djevice Marije.
Nema hodočasnika niti posla, oznake na Gospinu trgu koje pozivaju na “tišinu” postale su nepotrebne.
Međugorje, marijansko svetište donedavno prepuno ljudi, bukvalno je pusto.
Međugorje – novembar 2020. – foto Boka News
Ove fotografije su bile nezamislive do pandemije COVID-19.
Brdo ukazanja Gospa – foto Boka News
U crkvi Svetog Jakova tek poneki vjernik. Mise se prenosi putem interneta.
Međugorje – novembar 2020. – foto Boka News
Na putu prema Brdu ukazanja trgovine s vjerskim suvenirima zatvorene su, kao i hoteli i restorani.
Samo nekoliko suvenirnica je otvoreno u podnožju Brda ukazanja. Razgovarali smo sa jednim od vlasnika.
Međugorje novembar 2020. – foto Boka News
„U početku nismo očekivali da će ovo dugo potrajati, ali sada smo svjesni realnog stanja. Neće za dugo ovdje biti onog masovnog turizma koji je nekada bio. Nešto je krenulo malo u avgustu uglavnom zbog naših ljudi iz dijaspore, ali tek za preživjeti. Nismo optimisti. Ovo nam je obiteljski biznis moramo tražiti nešto drugo da premostimo ovu situaciju. Žena se sprema za Njemačku na tri mjeseca da radi bilo što, kada se vrati idem ja…“ – kaže naš sagovornik.
Međugorje novembar 2020. Plavi križ – foto Boka News
“Moramo biti strpljivi, kada se situacija popravi, krenut će i nama, svi se nadamo i vjerujemo da će Gospa pomoći da iziđemo iz ove situacije”, dodao je prodavač suvenira.
Međugorje movembar 2020. – foto Boka News
Međugorje je utonulo u mir, svi se nadaju i vjeruju da će ubrzo proći pandemija covida 19, kako bi naredne godine zajedno sa hodočasnicima proslavili 40 godina ukazanja Gospe.
Liječenje ljekovitim blatom (peloidom) u terapeutske svrhe koristi se hiljadama godina. Zahvaljujući onom koje nastaje u Topljanskom zalivu u Boki Kotorskoj, Igalo i Institut “Dr.Simo Milošević” postali su poznati širom svijeta. U Institutu je za više od sedam decenija njegovog rada, koristeći blato, ali i druge terapijske metode, uspješno liječeno preko milion bolesnika .
Peloid Topljanskog zaliva nastao je taloženjem neorganskih i organskih supstanci na ušću rijeke Sutorine odnosno mjestu gdje postoji mogućnost miješanja materija koje donose riječna i morska voda, navodi dr Ljubo Radojičić, viši naučni saradnik Instituta “Dr Simo Milošević”, stručnjak koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja.
“Nastajanje ovog peloida odvijalo se u tri faze. U prvoj riječnoj fazi, rijeka donosi minerale, glinu, pijesak i mulj, kao i u manjoj mjeri ostatke flore i faune koji su u nju stigli spiranjem terena kroz koji rijeka protiče. Sve te materije talože se u moru, na riječnom ušću i pomalo se pod uticajem vode i bakterija raspadaju i zamuljuju.
Ljubo Radojičić
Druga je morska faza u kojoj se morska voda miješa sa riječnom. More donosi pijesak kao i mnoštvo živih i uginulih biljnih i životinjskih makro i mikro organizama kao i produkte njihovog metabolizma i ostatke raspadanja ( trave,alge,školjke…). Sve se to taloži zajedno sa riječnim nanosima, kao i elektrolitima iz morske i riječne vode na dnu plitkog Topljanskog zaliva gdje se process zamuljivanja nastavlja.
Treća faza je zamuljivanje specifične flore i faune plitkog mora odnosno njihovog detritusa. Po porijeklu peloid Topjlanskog zaliva je produkt morske faze. Gotovo redovno iznad peloida se nalazi Posidonia oceanica. Njene livade su veoma bujne jer pripadaju višim morskim biljkama koje predstavljaju material od kojeg potiče organska komponenta sadržana u peloidu”, objašnjava dr Radojičić.
Blato je masno, crne boje, sa slabim mirisom na sumpor-vodonik. Primjenjuje se u liječenju mnogih oboljenja, prije svega reumatskih. Terapijsko dejstvo igaljskog peloida dokazano je, eksperimentalno i klinički, na ogromnom broju pacijenata, ističe direktorica Medicinskog sektora Instituta Igalo doktorica Marina Delić.
Marina Delić
“Koristi se kod svih degenerativnih u hroničnoj fazi, kod preloma kostiju, kod kožnih promjena kao što je psorijaza, u liječenju steriliteta kod žena , a koristi se sve više i u tkz medincinskom velnesu , jer popravlja kvalitet kože I radi detoksikaciju organizma”, navodi dr Delić.
Peloid se primjenjuje u obliku PELOIDNIH APLIKACIJA na pojedine djelove tijela, osim na prednji dio grudnog koša – srce i glavu, na temperaturi od 42 – 45 stepeni Celzijusa I peloidnih kupki, objašnjava fizioterapeutkinja Svetlana Mareš .
Pacijenti su zadovoljni, a mnogi od njih kao Dušan Živanović iz Beograda, terapije u Institutu Igalo koriste već nekoliko godina. Oporavljeni pacijenti nisu samo iz regiona IiEvrope. Na liječenju su i ratni ratni invalidi iz Libije koji ističu dobrobiti ljekovitog blata, kaže supervisor programa Aleksandar Elez.
Ljekovito blato ugroženo
Opšte je saglasje da je nalazište blata u Topljanskom zalivu ugroženo i da će, ako se vrlo brzo ne preduzmu mjere zaštite od daljeg invazivnog zagadjenja tog dijela Bokokotorskog zaliva, i kvalitet blata doći u pitanje.” Trebalo bi hitno povesti računa o stepenu antropogenog onečišćenja peloida jer kad se jednom zagadi ne može se više očistiti, a samo ekološki čisto blato može se koristiti u terapijske svrhe”, upozorava dr Radojičić.
Vađenje blata
Većina izvora zagađenja Topljanskog zaliva i nalazišta peloida nalazi se na kopnu. Kanalizacioni kolektor za koji je, zajedno sa fabrikom za opreradu otpadnih voda , izdvojeno blizu 30 miliona eura nije “obuhvatio” Igalo I Njivice. Sve otpadne vode sa tog područja slivaju se u Topljanski zaliv gdje se, na ušću rijeke Sutorine stvara peloid –ljekovito blato.Prema procjenama, sadržaj preko hiljadu septičkih jama cijedi se u okolno zemljište, a odatle u rijeku Sutorinu i more.
Dr Radojičić tvrdi da nikad nijesu utvrđene rezerve peloida , kao kao ni lokacija najkvalitetnijeg nalazišta ljekovitog blata , što je prvi korak u njegovoj zaštiti. Bez obzira na sedmodecenijski rad lječilišta, koji je njegov razvoj temeljio na ekploataciji i primjeni ljekovitog peloida, to prirodno bogatstvo nikada nije bilo tretirano, ni kroz plansku dokumentaciju, ali ni zakonsku regulativu, koja bi garantovala njegovu zaštitu.
“Planskim dokumentom PUPOHN kao lokalnim planom najvišeg reda, koji je usvojen krajem decembra 2018.godine, slivno područje rijeke Sutorine, izvorišta mineralne vode i blatna plaža u Igalu, su prepoznata kao prirodna područja koja su predložena za zaštitu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Smatram da ne postoje planske prepreke da se uđe u proceduru sveukupne zaštite predmetnog područja, koja bi bila pokrenuta i sprovedena od strane nadležnih organa, a koja po mom mišljenju bi morala biti prioritetna i hitna. “, kazala je za Radio Jadran samostalna savjetnica Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi, Dragica Damjanović.
Analiza blata urađena prije nekoliko godine pokazala je da je ono još uvijek izuzetnog kvaliteta, ali i ekološke čistoće koja je neophodna za njegovo korišćenje. Bez potrebne zaštite pitanje je do kada će tako ostati.
Institut Igalo
Igaljka
Institut Dr Simo Milošević u Igalu svoju međunarodnu reputaciju najveće i najpoznatije institucije za multidisciplinarno banjsko lečenje na Mediteranu “duguje” mineralnom blatu. Manje je poznata i nedovoljno iskorišćena mineralna voda koja se sada u Institutu koristi u balneološke svrhe – miješa se sa blatom i u vidu kupke za liječenje reumatskih ginekoloških i drugih bolesti i daje dobre rezultate .
Ali ljekovite vode Igala odavnina se koriste i piju za regulaciju probavnih smetnji (žučna, želudačna i crijevna oboljenja ) iako ne postoji ni jedan uređen izvor koji bi garantovao sanitetsku ispravnost .
Mineralna voda izvire na nekoliko mjesta: duž desne obale rijeke Sutorine i blizu njenog ušća u pravcu Njivica. Za sada je za potrebe Instituta kaptirano samo najjače vrelo koje daje oko 30 litara vode u sekundi.
Iako je još prije trideset godina, na inicijativu prof.dr Milutina Živkovića koji je tada bio direktor Instituta, urađena Feasibility studija koja je pokazala da se uz određenu tehničku obradu mineralna voda iz Igala može flaširati i koristiti kao konzumna voda, taj projekat nikada nije realizovan.
Austrougari prvi uočili ljekovitost blata
Igalo – blato – foto Institut Igalo
Spisi vojnih ljekara Austro-Ugarske monarhije 1875 godine pominju ljekovitost igaljske mineralne vode i blata, a 1910. godine upućen je memorandum austougarskoj vlasti da se u Igalu osnuje lječilište. Ljekovitost igaljskog blata potvrđuje se 1935 godine u Visch-iju (Francuska), a 1949 godine osnovano je Banjsko i klimatsko lječilište kojim je rukovodio dr. Svetozar Živojnović najzaslužniji za njegov rad u tim prvim godinama.
Među najpoznatijim pacijentima koje su lijek tražili u Igalu svakako je Josip Broz Tito, ali i drugi državnici kao Vili Brant, Sirimavo Bandanarike, Gadafi, sportisti, umjetnici,… koristili su blagodeti igaljskog peloida,
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, najstarija institucija kulture u gradu, danas obilježava 111 godina od osnivanja.
GDP Tivat formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. lija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugradjana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala.
“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti.
Koncert GPD Tivat 2019. foto Boka News
Osim kulturološkog i umjetničkog, Glazba za Tivat i njegove građane ima i jak simbolički i emotivni značaj. Sa gradom u sreći i veseljima, sa njegovim građanima tokom najtežih dana, muzika gradske Glazbe je postala nešto što generacije Tivćana već više od vijeka, bukvalno nose u svojim genima.
Posebno su upečatljivi njihovi tradicionalni veliki Novogodišnji i božićni koncerti, kada se u dvoranama Doma Vojske ili Centra za kulturu traži mjesto više jer GPD svojim sugrađanima priredi nezaboravne večeri izvodeći širok dijapazon djela koja idu od tradicionalnih vojnih mareša, preko polki ili valcera čuvenih bečkih kompozitora, do operskih arija i obrada djela moderne filmske ili zabavne muzike.
Predsjednik GPD Tivat Boris-Lancertoti – foto Boka News
„Čestitam, svim muzičarima (sadašnjim, bivšim i budućim), 111- i po svemu neobičan rođendan najstarije institucije u našem gradu, Glazbeno prosvjetnog društva Tivat. Godina je dobro počela sve do korone koja je nešto duža nego obično. Od početka mjeseca jula zbog aktuelne situacije ne vježbamo. Ali ipak, svaka korona traje dok kapelnik ne spusti ruku. Dakle, i ova će završiti pa nastavljamo sa svirkom ponovo od senja pa do kraja kao drugi put. Sretno i živjeli“, poručio je predsjednik GPD-a Boris Lanceroti.
Velikim naporima brojnih građana dobrovoljaca i pripadnika ratne mornarice, spašeno je čak 120 kitova pilota koji su se u ponedjeljak popodne nasukali kod Panadure, 25 km južno od Colomba u Sri Lanki; piše Otvoreno more.
Ljudi su bili odlučni pomoći nesretnim sisavcima pa su ih tijekom cijelog dana i noći s pijeska i plićaka odvlačili na otvoreno more.
– U akciji odsukavanja kitova smo rabili i naše brodove kako bi ih lakše i brže odvukli u dubinu mora. Spasili smo ukupno 120 ovih sisavaca, dok su dva uginula od ozljeda prilikom samog nasukavanja u plićaku – rekao je ponosno tamošnjim medijima glasnogovornik mornarice Sri Lanke Indika de Silva, zahvalivši se ujedno građanima na pomoći.
Pobjednik američkih izbora Joe Biden rekao je u subotu da Sjedinjene Države neće dijeliti na crvene i plave, već će biti predsjednik svih Amerikanaca, a za svoj prvi potez najavio je borbu protiv koronavirusa.
“Ljudi ove nacije su progovorili. Donijeli su nam jasnu, uvjerljivu pobjedu”, istaknuo je Biden i zahvalio na 74 milijuna osvojenih glasova.
Ponovio je da je ušao u utrku za Bijelu kuću kako bi “vratio dušu Amerike” te da Amerika “ponovno bude poštovana u svijetu”.
Ne bi bio ovdje bez podrške svoje supruge Jill i obitelji, istaknuo je Biden.
“Bit će izvrsna prva dama”, uvjeren je Biden koji je pohvalio svoju suprugu jer je svoj život posvetila obrazovanju.
Za potpredsjednicu Kamalu Harris je istaknuo da je prva Afroamerikanka, prva žena i prva osoba azijskog podrijetla na toj poziciji i da je ona dokaz da ništa u Americi “nije nemoguće”.
Trumpovim pristašama poručio je da razumije kako se osjećaju jer je sam “par puta bio neuspješan” i pozvao ih na kraj podjela.
Političku karijeru Biden je počeo u Senatu prije pola stoljeća, a nakon neuspješnih pokušaja osvajanja Bijele kuće 1988. i 2008., ovi izbori su bili njegova treća sreća.
“Naši protivnici nisu naši neprijatelji. Oni su Amerikanci”, rekao je Biden.
“Obvezujem se biti predsjednik koji ne stvara podjele, već ujedinjuje, koji ne vidi crvene i plave države, već samo Sjedinjene Države.”
Kao svoj prvi potez najavio je borbu protiv koronavirusa koji je usmrtio više od 230.000 Amerikanaca, a milijune ih ostavio bez posla.
Najavio je da će u ponedjeljak imenovati tim zdravstvenih stručnjaka koji će od 20. siječnja 2021. provoditi plan borbe protiv covida-19 i da će se taj plan “temeljiti na znanosti”.
Bidenova rodna Pennsylvania dala mu je 20 elektorskih glasova s kojima je prešao potrebnih 270 da bude izabran za predsjednika. Time je okončana postizborna neizvjesnost u duboko podijeljenoj zemlji.
Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20. studenoga 1942. u toj državi, u rudarskom i industrijskom gradu Scrantonu. Iz Pennsylvanije je Biden krenuo u kampanju i ondje ju je u utorak i završio.
Biden će 20. siječnja 2021. prisegnuti za 46. predsjednika Sjedinjenih Država. Sa 78 godina ulazi u povijest kao najstariji izabrani američki predsjednik.
