Laboratorije Instituta za javno zdravlje i druge laboratorije koje se bave PCR dijagnostikom novog koronavirusa su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 773 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 177 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Inficirani su iz sledećih opština: Podgorica 69, Budva 54, Bar 14, Pljevlja 14, Ulcinj 13, Rožaje 3, Nikšić 2, Kotor 2, Berane 2, Cetinje 1, Bijelo Polje 1, Herceg Novi 1,Tivat 1.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa COVID19 infekcijom i to kod pacijenata iz Berana i Podgorice, rođenih 1947 i 1961 godine a koje su prijavili OB Berane i Klinički centar Crne Gore.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 246 a od početka godine 255.
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 285 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 3803.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 16436.
Luštica – Mjesto na kojem ce se graditi novi pomorski granicni prelaz
U Tivtu je u toku javna rasprava o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje postrojenja za skladištenje goria sa pripadajućom opremom, čiji je investitor kompanija Luštica Development iz Tivta.
Ovo postrojenje dio je budućeg tzv. izdvojenog gata sa sadržajima administrativne službe pomorskog graničnog prelaza, lučke kapetanije, rezervoara za gorivo, pumpne stanice, pretakališta i svetionika, za potrebe dviju marina u turističkom resortu Luštica Bay u Krtolima, a gradiće se na lokaciji rta Tri Krsta u zalivu Trašte.
Prvi korak u gradnji ovog kompleksa je da se ovdje napravi novi privezni armirano betonski gat na šipovima, dimenzija 70 puta 10 metara, a na kome će se moći vezati jahte dužine do 100 metara, odnosno katamarani dužine do 35 metara. Gat će imati uređenja mjesta za točenje goriva u brod, različitih kapaciteta od 1.000, 600, 200, 80 i 40 litara u minuti. Odvojeni proces javne rasprave o izgradnji samog gata je takođe u toku i završava se 9. novembra, dok se javna rasprava o postrojenju za skladištenje goria sa pripadajučom opremom, završava sedam dana kasnije.
Prema projektnoj dokumnetaciji ,to postrojenje činiće osam nadzemnih rezervoara za gorivo koji zauzimaju ukupnu površinu od 763 metra kvadratna sada neizgrađene stjenovite prirodne obale prekrivene niskom makijom. Sedam novih rezervoara koji su svi pojedinačnog kašpaciteta po 100 kubika, namijenjeni su za skladištenje dizel goriva, dok je osmi podijeljen na dva dijela pri čemu je komora od 30 kubika namijenjena za benzin, a komora od 70 kubika za dizel gorivo.
Zbog potrebe za što boljom zaštitom životne sredine, izabrani su rezervoari sa duplim čeličnim plaštom koji su opremljeni elektonskim sistemom za automatsku indikaciju propustljivosti rezervoara. Tankovi će biti opremljeni i propisanom protivpožarnom opremom, a cio kompleks sadržaće i pretakalište sa sistemom za mjerenje, jer će se rezervoari gorivom snabdijevati iz autocisterni koje će ga ovdje dovoditi drumskim putem. Čitavo postrojenje činiće još i sistem za razvod goriva i povrat gasova sa armaturom na poklopcima rezervoara, instalacije, monitoring sistem, kao i sistem za izdavanje goriva brodovima koji će ga odavde uzimati preko točećih mjesta na gatu. Pored kompletne elektro, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, predviđena je i ugradnja separatora naftinih derivata u sistemu atmosferske kanalizacije kako bi se spriječilo d a eventualno prosuto gorivo, tim putem dospije u more.
Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu od izgradnje i budućeg rada ovog postrojenja za skladištenje goriva u zalivu Trašte, uradio je Institut za istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice.
Osnovne škole „Orjenski bataljon“ i „Ilija Kišić“ će u narednom periodu dobiti po jedan uređeni multimedijalni kabinet, za fiziku i hemiju, a Opština Herceg Novi je podržala opremanje ovih prostorija.
Kako ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, lokalna uprava odlučna je u namjeri da, u domenu svojih mogućnosti, pomogne opremanje multimedijalnih kabineta opremom i pomagalima za boljli kvalitet nastave. Ovo je još jedan od načina kojima Opština nastoji da doprinese unaprijeđenju uslova za rad mladih sugrađana i podstakne razvoj talentovanih osnovaca i srednjoškolaca.
Kabineti će biti adaptirani po uzoru na model sproveden u osnovnoj školi „Dašo Pavičić“ sredinom septembra prošle godine, gdje je otvorena multimedijalna učionica sa smart tablom i projektorom, što učenicima i nastavnicima danas omogućava moderan način organizacije i praćenja nastave uz korišćenje savremene tehnologije.
Kako je istakla Zambelić Pištalo, za adaptaciju multimedijalnog kabineta u OŠ “Dašo Pavičić” Opština je izdvojila oko 2500 eura, dok će u osnovnim školama “Orjenski bataljon” i “Ilija Kišić” biti uloženo ukupno 2000 eura. Radi se o konceptu podrške mladim talentima iz oblasti prirodnih nauka, a kabineti u Bijeloj i Zelenici biće, kao i onaj na Toploj, na raspolaganju svim talentovanim i zainteresovanim učenicima sa teritorije cijelog grada.
Ona je napomenula i da je multimedijalni kabinet u školi na Toploj, od njegovog otvaranja do danas, koristilo 38 talentovanih matematičara iz našeg grada, te da će bez sumnje i kabineti u Bijeloj i Zelenici biti iskorišćeni u punom kapacitetu i na najbolji mogući način.
Podsjećamo i da je Opština Herceg Novi krajem prošle godine usvojila Pravilnik o podršci i obrazovanju darovitih učenika i studenata, kojim lokalna uprava podstiče njihov razvoj i dalji rad, u pogledu pomoći prilikom odlaska na studijska putovanja, kupovini instrumenata i u drugim sličnim situacijama.
-Bitno je da svi u zajednici, a naročito mladi, uspješni ljudi kojima je potrebna pomoć znaju da se mogu obratiti svom gradu, kazala je Zambelić Pištalo.
NVO Green Home organizuje studijsku posjetu Parku prirode Telašćica u Hrvatskoj u periodu od 26. – 30. oktobra 2020. Cilj studijske posjete je razmjena iskustava i sticanje novih znanja iz oblasti zaštite i upravljanja zaštićenim područjima u moru.
Hrvatska je država sa dugom tradicijom u ovoj oblasti, stoga predstavlja priliku da se buduću upravljači i nadzornici zaštićenih područja u moru Crne Gore u ovoj pripremnoj fazi upoznaju sa izazovima ali i mogućnostima koje upravljanje zaštićenim morskim područjima na primjeru Parka prirode Telašćica donose.
Da bi se uspješno uspostavilo zaštićeno morsko područje neophodna je saradnja i konsenzus u odlučivanju i sprovođenju mjera zaštite između svih društvenih aktera i korisnika mora, gdje je Telašćica prepoznata kao primjer dobre prakse.
Sa druge strane, kašnjenje sa proglašenjem zaštićenih područja u moru na primjeru Katiča (Petrovac) je jedna od okolnosti koja uzrokuje degradaciju morskog biodiverziteta, o čemu svjedoče lokalni ribari i ronilačka društva, a koji su dio učesnika studijske posjete PP Telašćica. Pored ribara grupu čine i predstavnici NVO, budućih upravljačkih i inspekcijskih organa na lokalnom i nacionanom nivou za koje je ova posjeta od posebnog značaja
Crna Gora još uvijek nema zaštićeno područje u moru, što je rijedak primjer, ako ne i jedini, među evropskim i mediteranskim zemljama sa značajnom površinom akvatorijuma. Katič je jedna od tri predviđene lokacije za proglašenje zaštičenog područja u moru čiji je predlog formulisan još 2007. godine, te je po našem mišljenju ovaj lokalitet uspostavio sve formalne elemente za uspostavljanje.
Ova studijska posjeta se realizuje kroz projekat „Podrška lokalnim zajednicama u zaštiti i promociji budućeg zaštićenog područja u moru – Katič“, finansiran od strane Partnerskog fonda za kritične ekosisteme (CEPF). Dodatna podrška ostvarena je kroz saradnju sa nosiocima projekta “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“ , finansiran od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) i Programa za životnu sredinu UN.
U vrijeme krize i pandemije Covida 19 organizujemo četvrtu akciju darivanja školjki-mušalja ovaj put za naše najhumanije sugrađane dobrovoljne davaoce krvi, kazao nam je Nevres Đerić iz kompanije Školjke Boke.
Akcija će se održati danas i sutra, 23. i 24. oktobra (petak i subota) 2020g. na plantaži Školjke Boke u Orahovcu u vremenu od 15 do 17 sati uz postovanje NKT mjera.
Velika nam je čast i zadovoljstvo da svim nasim humanim davaocima krvi i Zavodu za transfuziju ukazemo postovanje i darujemo po 5kg. mušulja zdrave i ispitane hrane iz našeg mora koja jača imunitet organizma, poručuje Đerić.
Vlada Crne Gore donijela je Akcioni plan za sprovođenje Strategije regionalnog razvoja Crne Gore za period 2014-2020. godina, pa su za 2020. godinu planirana ulaganja od 811.987.995 eura, što je za 11 miliona eura više u odnosu na 2019.
Planirane investicije i aktivnosti u primorskom regionu za sva tri pravca razvoja (održivi, inkluzivni i pametni rast) u 2020. godini iznose 163.809.326 eura, od čega je za projekte u Herceg Novom planirano više od 32 miliona eura.
Opština Herceg Novi je jedan dio planiranog već ispunila, a postignute i planirane investicije iznose 14. 510. 700 eura, od čega je 70. 000 iz Fonda EU opredijeljeno za rekonstrukciju Kuće Iva Andrića, a 4. 600. 000 eura je privatni kapital i odnosi se na izgradnju buduće autobuske stanice u kojem će Opština učestvovati sa 400. 000 eura. S druge strane, iz budžeta države za investicije u Herceg Novom predviđeno je 17. 654. 087 eura, od čega je 16. 924. 087 eura iz kreditnih izvora.
Najskuplji projekat je remedijacija tla u brodogradilištu u Bijeloj za koji je opredijeljeno 14. 724. 087 eura iz kreditnih izvora. Takođe, za rekonstrukciju JPU „Naša radost” – vrtić na Savini, planirano je još 2016. godine 2.200.000 eura, od čega je kreditom obezbijeđeno 1.050.000 eura.
Bijela Brodogradilište – grit – foto Boka News
Državnim budžetom je planirana: izrada projekta rekonstrukcije Kanli Kule (250.000 eura), rekonstrukcija dionice magistrale lokalitet Tatarbašta (200. 000 eura), putni pravac Monte Rose – Herceg Novi (20. 000 eura), sanacija i rekonstrukcija hidrotehničkog tunela u Mojdežu (100. 000 eura). Najskuplji projekti koje je Opština Herceg Novi prijavila u Akcionim planom su, uz izgradnju autobuske stanice, izgradnja vodovodne infrastrukture na Luštici do 2025. godine od tri miliona eura, koliko iznosi i investicija izgradnje kanalizacionog kolektora i uređenja Obale Nikole Kovačević, i drugi.
Dvije trećine građana Francuske, odnosno oko 46 miliona ljudi, od subote uveče moraće da ostanu u svojim domovima, izjavio je premijer Žan Kasteks i dodao da se policijski čas proširuje na veći dio zemlje zbog epidemije korona virusa.
Kasteks je rekao da se policijski čas od 21.00 do 6.00 odnosi na oko 20 miliona građana, a od subote će tu mjeru morati da poštuje 46 miliona ljudi, prenijela je francuska BFMTV.
“Naredne nedjelje će biti teške i naše bolnice će imati puno posla”, rekao je francuski premijer i dodao da u novembru očekuje nastavak rasta broj zaraženih korona virusom.
Policijski čas, ili noćni karantin kako ga nazivaju francuski mediji, uveden 17. oktobra u velikim gradovima, kao što su Pariz i njegovo šire područje, kao i Lion, Lil, Tuluz, Monpelje, Sent-Etjen, Marsej, Ruan i Grenobl.
Kasteks je rekao da je sada dodato 38 departmana u kojima će važiti policijski čas, tako da će tu mjeru morati da poštuje 46 miliona ljudi u Francuskoj i njenim prekomorskim teritorijama.
U Francuskoj je od početka epidemije umrlo više od 34.000 ljudi.
Vijeće Višeg suda uvažilo je žalbu kotorskog Osnovnog tužilaštva i ukinulo presudu kojom je maloljetni M.S. osuđen na društveno koristan rad zbog nesreće na moru u kojoj je stradala Maja Šljivančanin, saznaje Dan.
Odluku o ukidanju presude donio je sudija podgoričkog Višeg suda Radomir Ivanović, koji je, kako saznaje Dan, naložio da se ponovo obavi vještačenje.
M.S. je 11. jula u budvanskom zalivu jahtom naletio na čamac, pri čemu je poginula Maja Šljivančanin, a povrijeđen je njen vjerenik Vladimir Stanišić. Jahta i barka kretale su se od ostrva Sveti Nikola ka plaži Jaz.
M.S. je na suđenju kazao da nije vidio barku ispred sebe.
Osnovni sud u Kotoru je sredinom avgusta prihvatio jemstvo u iznosu od 332.000 eura koje je ponudila porodica optuženog kako bi se on branio sa slobode.
Presudom koju je izrekla sudija Momirka Tešić, a koja je uzburkala crnogorsku javnost, određeno je da mjera koja je izrečena optuženom može trajati od šest mjeseci do dvije godine, s tim da sud naknadno odlučuje o njenom prestanku.
Kako piše u presudi, maloljetni Beograđanin će posebnu mjeru obavljanja društveno korisnog ili humanitarnog rada izvršavati najduže 120 časova u periodu od šest mjeseci, ali tako da rad ne ometa njegovo školovanje ili zaposlenje, a ukoliko ne bude vršio taj rad, posebna obaveza može biti zamijenjena drugom posebnom obavezom, odnosno drugom vaspitnom mjerom.
Da lopovi ne biraju ni vrijeme ni mjesto, a ni ono što će ukrasti, nije nepoznanica, ali ono što se dogodilo ribaru Brunu, ostat će upamćeno kao bizarno.
Ribar Bruno je sa svojim brodom “Prstac” imao uspješan ulov i vrativši se u ponedjeljak u makarsku luku, otišao je kući istuširati se i naspavati prije jutarnje prodaje; piše Mega media. Ne sluteći veliku nevolju, ribar Bruno već je isplanirao što će s novcem od prodaje sedam pagara koji su bili teški između 5 i 8 kilograma.
Kada se vratio na brod, imao je što vidjeti. Sva riba je nestala, pa tako i pagari…
