Piletina punjena svim i svačim. Sigurno ste se barem jednom odlučili za ovaj recept. No, u moru prijedloga, ovaj mi je postao omiljen. Naravno, podložan je promjenama, posebice kada je povrće u pitanju.
Ja sam svoju kombinacija izvela s paprikom i rajčicom, a vi možete dodati i tikvicu. U svakom slučaju cijeli taj spoj s mozzarellom je zbilja divan, ukusan, sočan, a imate i zdrav konkretan obrok nakon kojeg ćete se osjećati dobro.
Sastojci:
pileća prsa
125 g mozzarelle
1 naribana mozzarella
1 zelena paprika ili tikvica
1 rajčica
maslinovo ulje
himalajska sol i papar
mediteranska mješavina začina
Priprema:
Pileća prsa očistite i zarežite na nekoliko mjesta s gornje strane.
Mozzarellu, rajčicu i papriku (ili tikvicu) narežite na šnitice ili trakice. Mozzarellu stavite u svaki prorez, dok rajčicu i papriku stavljajte naizmjenično.
Začinite i dodajte mediteransku mješavinu začina te prelijte s malo maslinovog ulja. Pospite potom i naribanom mozzarellom po želji.
Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva, 30 do 40 minuta, ovisno o veličini i debljini pilećih prsa. Poslužite ovaj obrok uz salatu i uživajte.
U znak poštovanja prema žrtvama sa Cetinja, građani Tivta okupiće se sjutra u 12 sati na Pinama.
Kako su najavili, odaće poštu stradalima kroz 12 minuta tišine i pozivaju ostale da im se pridruže.
Herceg Novi: Paljenje svijeća za žrtve masakra na Cetinju na Gradskom trgu
U Herceg Novom je večeras odata počast žrtvama jučerašnjeg masakra na Cetinju. Paljenjem svijeća za tragično nastradale upriličeno je na Gradskom trgu.
Premijer Milojko Spajić pozvao je sve da poštuju Odluke o proglašenju dana žalosti u Crnoj Gori, koju je Vlada donijela zbog tragedije koja se u srijedu dogodila na Cetinju.
On je pozdravio i zahvalio na solidarnosti svim ugostiteljskim objektima i opštinama koji su sinoć otkazali nastupe i ugasili muziku, iako je dan žalosti formalno tek od danas.
Spajić je rekao da je, istovremeno, razočaran činjenicom da se u pojedinim ugostiteljskim objektima sinoć ipak slavilo uz pjevače i orkestre, dok je čitava Crna Gora tugovala za 12 izgubljenih života.
„Pozivam sve na poštovanje Odluke o proglašenju dana žalosti, kao i nadležne inspekcije da izvrše kontrolu rada nesavjesnih ugostiteljskih objekata“, naveo je Spajić na društvenoj mreži X.
Vlada je sinoć na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti.
Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.
U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.
Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.
Pozdravljam i zahvaljujem na solidarnosti svim ugostiteljskim objektima i opštinama koji su sinoć otkazali nastupe i ugasili muziku iako je dan žalosti formalno tek od danas. Istovremeno, razočaran sam činjenicom da se u pojedinim ugostiteljskim objektima sinoć ipak slavilo uz…
Sekretarijat za investicije opštine Kotor u prethodnom periodu izvršio je postavljanje zaštitnih odbojnih ograda na više lokacija u Gornjem Grblju i na Mircu. Zaštitne odbojne ograde postavljene su na rizičnim putnim dionicama u ovom dijelu opštine Kotor, s ciljem povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju,
Za ovu investiciju izdvojeno je preko 28 hiljada eura, a radove je izvela firma „Alfa Project” iz Podgorice.
Sekretarijat za investicije opštine Kotor u 2024. godini realizovao je čitav niz projekata kojima je u značajnoj mjeri unaprijeđena gradska i prigradska saobraćajna putna mreža.
Primjena novog propisa o obračunu punog poreza na sve kupovine preko interneta počinje od 1. januara.
Tako će sada građani morati da na svaku pošiljku plaćaju porez na dodatu vrijednost (PDV), koji će za većinu iznositi 21 odsto.
Shodno zakonu od danas prestaje da važi odredba prema kojoj pošiljka vrijednosti do 75 EUR nije podlijegala oporezivanju.
Službenici Uprave carina će procjenjivati vrijednost svih poštanskih pošiljki i obračunavati iznos PDV i carine, a te dažbine će od naručioca naplaćivati poštari prilikom dostave na kućnu adresu.
Sada će PDV iznositi zavisno od naručene robe sedam, 15 ili 21 odsto njene vrijednosti.
Na primjer, PDV na novine i udžbenike je sedam odsto, na knjige i publikacije 15 odsto, a na većinu ostalih proizvoda 21 odsto.
Taj dodatni namet dio je Fiskalne strategije kao jedna od kompenzatornih mjera zbog smanjenja doprinosa za PIO na račun uvećanja minimalne zarade.
Tivat – Više od 20.000 posjetilaca, među kojima su i brojni gosti iz regiona, dočekali su Novu godinu uz nastup Zdravka Čolića na gradskoj rivi Pine.
Čolić je svojim hitovima priredio je noć za pamćenje, a oduševljena publika uživala je u prazničnoj čaroliji Tivta.
Zdravko Čolić je pred nastup kazao da nikad ne razmišlja o broju ljudi, već o dobrom raspoloženju.
„Nikad ne razmišljam o broju ljudi, već o tome da bude lijepo vrijeme, da se ljudi vesele i da je dobro raspoloženje. Sve se sastoji u zdravlju, miru, sreći i blagostanju među nama. Očekujemo da svake godine bude sve bolje, uz manje napetosti i neprijateljstava među ljudima. Svima bih poželio dobro zdravlje“.
On je kazao da su mu neki od najdražih radnih dočeka bili u hotelima u nekadašnjoj Jugoslaviji.
„Najviše sam volio pjevati po hotelima u bivšoj Jugoslaviji, posebno na Jadranskoj obali. Mislim da su to bile najlakše i najneobaveznije Nove godine. Hotelski doček je najbolji i najlakši“.
Pjevač je često u Crnoj Gori za doček, a podsjetili smo ga na početak karijere, kad je sarađivao sa hercegnovskom grupom Exodus u Baošićima.
„Jako lijepo vrijeme, to je bio početak moje karijere. Cijeli život sam svirao, baš u Baošićima, na parapetu, počela su druženja sa ljudima koji su dolje imali vikendice i sa domaćim stanovništvom. Prva nagrada koju sam dobio u Bijeloj, finansijska nagrada, mnogo mi je značila tada. Pjevao sam pjesmu od Bitlsa i to je ostalo kao velika uspomena”.
Tivćani i veliki broj gostij, uživali su uz pjesme uz koje je većina odrastala – Merak mi je, Maslinasto – zelena, Ti si mi u krvi, Mati i mnoge druge Čolićeve hitove.
Više od 130 brodova nestalo je na putu prema španjolskoj obali, čineći 2024. godinu najtragičnijom za migrante.
U 2024. godini više od 10.500 migranata izgubilo je život na Atlantskim i Mediteranskim rutama prema Španjolskoj, prema izvješću španjolske organizacije za prava migranata, Caminando Fronteras.
Zabilježen je porast od 58 posto u broju smrtnih slučajeva migranata na zapadnoj euro-afričkoj granici. Većina migranata koristila je nesigurne drvene i gumene čamce kako bi došla do Europe, piše The Maritime Executive.
Prosječno 30 ljudi dnevno izgubilo je život između 1. siječnja i 15. prosinca 2024., što je znatan porast u odnosu na 18 dnevno u 2023. godini. Među žrtvama su bile 421 žena i 1.538 djece i adolescenata, većinom iz Afrike, ali i iz Iraka, Pakistana, Sirije i Jemena.
Atlantska ruta od Afrike do Kanarskih otoka pokazala se najopasnijom na svijetu, s 9.757 zabilježenih smrti. Brojni migranti kreću iz Mauritanije, a 70 posto stradalih koristilo je drvene brodove. Europske agencije povezuju porast prometa s kriminalnim grupama u Mauritaniji koje se bave trgovinom ljudima.
Mediteranske rute također su opasne; alžirska ruta odnijela je 517 života, dok je u Gibraltarskom tjesnacu stradalo 110 ljudi, a još 73 na Alboranskoj ruti.
Europska unija i Španjolska poduzimaju mjere kako bi pomogle Mauritaniji u upravljanju migracijskim tokovima, uključujući ulaganje od gotovo 220 milijuna dolara.
Migracijska kriza i dalje predstavlja ključni izazov za zemlje poput Španjolske, Italije i Grčke, te je postala važno političko pitanje unutar EU-a.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, mitologije, bokeljologije, mikologije iliti gljivarstva, popularne psihologije i knjiga za djecu.
Uz Njujoršku trilogiju, Mesečeva palata je kultna knjiga Pola Ostera. Ovo je moderan američki roman sa elementima najbolje evropske književne tradicije, istovremeno zabavno i ozbiljno intelektualno istraživanje na temu prisustva i odsustva, roditelja i djece, o samoći i društvu. Pisan je lucidno, misteriozno uz korišcenje iskustva trilerskog postupka. Radnje su izmiješane, a sa njima i vremena zbivanja. U ovom romanu Ostera vidimo kao američkog Evropljanina ili kao evropskog Amerikanca. I svakako, kao rasnog i vrhunskog svjetskog pisca. Izdavač je Geopoetika.
Knjiga za Maju Marka Tomaša donosi posve intimnu priču, ali i priču čitave jedne generacije, rastrgane nasljeđem prošlosti i nametnutim očekivanjima društva. Svojim drugim romanom Marko Tomaš potvrdio je možda najbolji možda najosobnijim djelom dosad, Tomaš je još je da da autor originalnog, dopadljivog i prepoznatljivog senzibiliteta. Izdavač je Booka.
Pripovedački majstor Nil Gejmen predstavlja nam čuvene nordijske mitove u novom svjetlu, knjigom Nordijska mitologija – ilustrovano izdanje. Gejmen u drevnoj mitologiji odavno nalazi nadahnuće za maštovite svjetove svog stvaralaštva. U ovoj knjizi on se vraća na izvorište i prenosi nordijske pripovijesti u obliku u kome se ove drevne priče kao roman. Kroz Gejmenovu prozu stičemo uvid u žestoka rivalstva između bogova, pratimo njihove postupke vođene strastima. Gejmen jeste ostao vjeran mitovima, ali je udahnuo nov život Odinu, vrhovnom bogu, potom Toru, Odinovom sinu, nevjerovatno snažnom a ipak ne najmudrijem među bogovima, i Lokiju, sinu divova, prevarantu i neprevaziđenom spletkarošu. Izdavač ove izuzetne knjige je Laguna.
Iz bokeške pjatance naziv je luksuznog kuvara čuvenoga Maloga od kužine, Kotoranina Maša Čekića, jednog od dvoje pokretača Žućenica festa, i koautora Knjige o žućenici u izdanju Knjižare So. Iz bokeške pjatance je zapravo i kulturološko štivo sa čijih stranica se kao na filmskoj traci nižu mali, veliki životi građanskog Kotora i Boke u cjelini. Putevi zalivske gastronomije Mašove su teme, kao i mušlje i riba, kogume i gvantijere, orizi, i marende, pršuti i košeti, vino i bumbari, svadbene trpeze, začini, slatke delicije na čelu sa Peraškom tortom, pa čak i domaći recept za Špiljarsko pivo iz žute sveske autorove babe. Malo recepata a više mentaliteta, ili obratno, tema su sadržajno, tehnički i likovno savršenog libra Iz Bokeške pjatance.
U bogato ilustrovanom vodiču Koja je ovo gljiva? predstavljeno je više od 300 najčešće pojavljivanih vrsta pečuraka u Evropi. Sve fotografije snimio je autor i na njima se vide pečurke u njihovim prirodnim staništima. Sakupljači mogu da saznaju da li je određena vrsta jestiva, nejestiva ili pak otrovna. Predstavljene su najčešće vrste drveća i gljive koje rastu uz njih, jer se za pečurke i drveće može reći da su partneri. Koja je ovo gljiva? je neophpdan vodič za sve one koji žele da odrede vrstu, da ih sakupljaju i upoznaju. Izdavač je Edicija.
Kao najčešće životne ciljeve većina navodi materijalnu dobit, lični uspjeh i vječitu potragu za srećom. To, međutim, često nije dovoljno da bi nečiji život zaista imao svrhu. Kako spojiti potrebu za smislom sa filozofskim stanovištem da je život načelno besmislen? Finski filozof Frenk Martela u knjizi Čudesni život traži odgovore na pitanja koja muče svakog čovjeka: Da li je sreća vrijedan životni cilj? Šta je temelj srećnog života u današnjem društvu? Razmišljanje o smislu života samo će izazvati glavobolje i nepovratno nas odvesti u egzistencijalnu krizu. Ostavimo to filozofima, poručuje autor, a mi se koncentrišimo na ono važnije: pronalaženje smisla u sopstvenom životu. Izdavač je Odiseja.
Stalno vam je dosadno? Ne znate da isplanirate i organizujete svoje slobodno vrijeme? Ne brionite, sve je pod kontrolom, jer postoji Priručnik o razonodi koji će vas naučiti kako da organizujete slobodno vrijeme, pobijedite ljenštinu u sebi i konačno prestanete da maštate o vremenskoj mašini kako biste zagospodarili svojim vremenom. Izdavač je Pčelica.
Na dan 31.12.2024. ostvareno je 1.987 dolazaka i 5.238 noćenja turista iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Njemačke, Crne Gore, Austrije, SAD-a, Poljske, Srbije, Ujedinjene Kraljevine – prve su brojke za doček iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Jasno je za je za doček 2025. ove godine bilo dosta manje interesa, pa shodno tome i manje noćenja, a je li do izvođača – vidjet ćemo valjda i dogodine.
Na dan 31. decembra, bilježi se 10 posto više dolazaka te 27 posto manje noćenja nego na isti dan prošle godne. Zemlje iz kojih je najviše posjetitelja na taj dan bilo u Dubrovniku su: Hrvatska, BiH, Slovenija, Njemačka, Crna Gora, Austrija, SAD, Poljska, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo…
Što se tiče samog decembra 2024. godine, zabilježeno je 20 394 dolazaka, što je za 1 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani te 43.191 noćenja, što je jednako prošlogodišnjem broju. Zemlje iz kojih je najviše gostiju bilo u tom razdoblju su: Hrvatska, BiH, Njemačka, SAD, Singapur, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Crna Gora, Austrija…
Brojke će, dodaju iz TZ-e još biti dopunjene, ovo su tek prvi rezultati, no vidljivo je da je upravo za doček bilo manje gostiju u Dubrovniku.
U novogodišnjoj je noći u Njemačkoj pet osoba izgubilo život zbog pirotehničkih sredstava, a na desetke ih je ozlijeđeno, što je prvi dan 2025. iznova potaknulo rasprave o kompletnoj zabrani pirotehničkih sredstava.
– Petero mrtvih, mnogi teško ozlijeđeni. Gradovi pretrpani otpadom, a ne zaboravimo ni strahote kroz koje prolaze životinje. To je sve rezultat ludila upotrebe pirotehničkih sredstava. To nema nikakve veze s tradicijom i krajnje je vrijeme da se zabrani, rekao je socijaldemokratski političar i gradonačelnik Bremena Ulrich Maeuerer.
Žrtve su zabilježene u različitim dijelovima Njemačke, dok je ozlijeđenih najviše bilo u Berlinu.
– Broj ozlijeđenih usporediv je s brojem pacijenata prošlih godina, ali su ozljede mnogo teže, priopćila je Berlinska klinika za traumatologiju.
Među ozlijeđenima ima pacijenata koji su oslijepili zbog eksplozija, kao i onih kojima su morali biti amputirani udovi. Policija smatra da su ozljede ove godine teže zbog ilegalnih eksplozivnih sredstava kojih je više nego inače.
Policija upozorava na petarde s velikom eksplozivnom snagom. Jedna je takva naprava u četvrti Schoenefeld izazvala oštećenje zgrada i pucanje prozora.
U četvrti Neukoelln nepoznate su osobe pokušale na ulice postaviti barikade, a policajci i vatrogasci koji su ih došli ukloniti su, kao i proteklih godina u toj četvrti, napadani pirotehničkim sredstvima.
Svoje ogorčenje napadima na predstavnike javnih službi izrazio je i gradonačelnik Berlina Kai Wegner.
– Upravo je nepojmljivo da i ove godine svjedočimo napadima na policajce ilegalnim petardama koje su jake poput bombi, bacanju kamenja ili pirotehničkih sredstava na djelatnike hitne pomoći i vatrogasaca. Počinitelji moraju osjetiti sredstva pravne države u punom opsegu, rekao je Wegner.
U Berlinu je u novogodišnjoj noći ozlijeđeno 15 policajaca.
Istodobno Wegener ističe i to da je većina Berlinčana slavila mirno, među ostalim i na organiziranoj proslavi ispred Brandenburških vrata gdje se okupilo oko 60.000 osoba.
