Pregled kratkih vijesti iz Evrope
Herceg Novi – saniraju put koji spaja Mojdež i Mokrine

U toku je sanacija puta koji spaja sela Mojdež i Mokrine. Na dionici od zaseoka Porobići do Kosića počeli su radovi na ravnanju i nasipanju terena. Uslijediće i betoniranje najoštećenih djelova u dužini od 600 metara, sabijanje tampona na manje oštećenim dionicama, kao i izrada kišnih kanala.
Izvođenjem pomenutih radova ponovo će biti prohodan put koji je godinama u toliko oštećenom stanju da je saobraćaj putničkih automobila bio praktično onemogućen.
Sanacijom ovog lokalnog puta grad dobija direktnu kolsku vezu između Mojdeža i Mokrina, pa će se od jednog do drugog sela stizati za desetak minuta, a ne preko pola sata koliko je sada u prosjeku potrebno.
Uređenje dionice Kosići-Porobići naslanja se na više do sada realizovanih projekata sanacije lokalne putne mreže koji za zajednički cilj imaju saobraćajno povezivanje i približavanje Sutorine i Mokrina. Na ovaj način omogućuje se brža i bezbjednija komunikacija između dva dijela grada, lakše funkcionisanje mještana sela i zaseoka, te značajno unaprijeđuju uslovi za brzo reagovanje u slučaju požara u ovom dijelu opštine.
Projekat realizuje Opština Herceg Novi, prema predlogu mjera za sanaciju koji je dala Agencija za izgradnju i razvoj grada. Radove vrijedne oko 45 hiljada eura finansira Uprava javnih radova, u skladu sa ugovorom sklopljenim sa lokalnom upravom, a od sredstava koja su u ovoj godini opredijeljena u okviru programa izgradnje lokalne infrastrukture na teritoriji Herceg Novog. Izvođač radova je kompanija „Inicijal projekt“, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač, a ugovorom predviđeni rok za završetak posla je 25 dana.
Kako ovih dana izgleda putovanje iz Hrvatske u Njemačku?

Što nas očekuje na granicama? Kako ispuniti digitalnu prijavu ulaska u Njemačku? I zašto po dolasku iz manje rizične Istre u rizičniji Bonn moramo u karantenu? To su neka od pitanja putnika na relaciji Ližnjan – Bonn.
Svaki put kada u ovo korona-doba moramo putovati na relaciji Njemačka – Hrvatska i obratno, imamo dojam da krećemo na put u nepoznato. Jer pravila koja vrijede po dolasku u Hrvatsku obično više ne vrijede na odlasku. Sada smo, kao iskusni korona-putnici, već znali da ćemo bez problema prijeći granice, samo je još bilo pitanje što nas ondje čeka: dugačke kolone i kontrole ili možda ispunjavanje formulara kao prošli put? I što je s karantenom?
Na kraju su (skoro) sve bojazni bile neopravdane. Dionicu Ližnjan – Bonn prošli smo u rekordnom vremenu; ceste su u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Austriji bile gotovo potpuno prazne. Samo tu i tamo pokoje vozilo. Jedino je na njemačkim autocestama te nedjelje (15.11.) popodne i navečer promet bio skoro kao u „prijekoronsko” doba.
Zanimljivo je da po dolasku u Hrvatsku nismo morali u karantenu, mada smo došli iz rizičnog područja grada Bonna (145 novozaraženih na 100.000 stanovnika u zadnjih sedam dana). Naravno, već u vlastitom interesu i u Istri smo se pridržavali osnovnih pravila i izbjegavali nepotrebne kontakte i druženja.
Ali po povratku iz te manje rizične Istre, gdje smo stanovali na rubu sela, na području s kućama za odmor na kojem u ovo doba godine ni inače nema baš puno ljudi –u Bonnu moramo u karantenu. No propis je propis. Ne mora se shvatiti njegov smisao, nego ga se treba pridržavati.
Prije našeg odlaska iz Njemačke ondje je još vrijedilo pravilo da povratnici na granici moraju pokazati negativan test na koronu ne stariji od 48 sati ili se testirati po dolasku kući. A ako se ne testiraju, ostaju 14 dana u karanteni.
No tijekom našeg boravka u Istri uvedeno je novo pravilo. Povratnici u Njemačku moraju ostati 10 dana u karanteni koju mogu skratiti ako se testiraju petog dana nakon povratka. I naravno, test bude negativan. Svaki putnik u Njemačku mora prijaviti svoj ulazak u zemlju već uoči puta, putem interneta.
Zato smo dan ranije uredno ispunili digitalnu prijavu ulaska u Njemačku (https://www.einreiseanmeldung.de). Ta je obveza na snazi od 8. studenoga i omogućava kontrolu povratnika iz rizičnih područja koji moraju u karantenu. Postupak je jednostavan, a obrazac je dostupan i na hrvatskom i na srpskom jeziku. Spremili smo potvrdu o prijavi na naša oba mobitela – za svaki slučaj, da se nađe.
A onda na njemačkoj granici – ništa. Mi smo bili jedini koji su se u tom trenutku našli na graničnom prijelazu. Naoružani policajci nas nisu zaustavili nego su samo mahnuli da prođemo. Bez ijednog pitanja o digitalnoj prijavi ulaska u zemlju. Ista je situacija bila i na svim ostalim granicama. Slovenski policajci su samo prekontrolirali osobne iskaznice kao što to i inače čine pri ulasku u Šengenski prostor.
Kad smo planirali naš dolazak koji je bio nužan radi obavljanja nekih neodgodivih poslova, Istra je još bila jedina „zelena mrlja” na karti Europe. Naime, tada jedino u Istarskoj županiji brojke novozaraženih koronavirusom nisu bile zabrinjavajuće ili čak alarmantne. Ali kao što znamo, u međuvremenu se i to promijenilo.
Moje putovanje automobilom iz Bonna u Ližnjan prije dva tjedna proteklo je bez ikakvih problema, tada je i noćenje u Austriji još bilo moguće. Ali ne dugo: u subotu (31.10.), na dan mog dolaska u hotel, Vlada u Beču je objavila zatvaranje svih prenoćišta i gastronomije od ponedjeljka. Praktički sam bila posljednja gošća prije zatvaranja.
Moj suprug je iz Bonna u Istru došao nakon mene, zrakoplovom. Strah od zaraze jedino je imao u prepunom vlaku na relaciji Bonn-Frankfurt i u dupke punom zrakoplovu za Zagreb. Putnici su nosili zaštitne maske, ali o nekom držanju razmaka nije moglo biti ni govora. No zato se u autobusu iz Zagreba za Pulu pazilo na pripisano odstojanje između putnika.
Sada smo kod kuće. I dakle imamo izbor: 10 dana u karanteni ili testiranje peti dan nakon povratka u Njemačku. Odlučili smo se za drugu varijantu. Nakon nekoliko telefonskih poziva, dobili smo termin za testiranje kod jednog liječnika opće prakse u blizini. Svi liječnici ne rade testove, nego samo oni koji se nalaze na popisu dostupnom na internetu (za područje pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija: https://coronavirus.nrw), kao i posebni centri za testiranje. Rezultat ćemo navodno dobiti dan kasnije.
Mi smo prilično sigurni da će test biti negativan. Jer u rizičnoj Istri, po našem mišljenju, za nas je postojala daleko manja opasnost od zaraze nego u rizičnom gradu Bonnu.
A što se tiče mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, tko zna što nas čeka kada se idući put otputimo prema Hrvatskoj.
Boka – Trajekti će i dalje saobraćati 24 sata dnevno

Pomorski saobraćaj DOO i u narednom periodu obavljaće trajektni prevoz na liniji Lepetane-Kamenari 24 sata, ali u redukovanoj frekvenciji, s obzirom na posljednje mjere koje je donijelo NKT, saopštili su iz ove kompanije.
Naime, polasci iz Kamenara i Lepetana biće neprekidno, na svakih 20 minuta od 06:00-21:00. Od 21:00- 06:00 u funkciji će stalno biti jedan trajekt-polasci iz Kamenara biće na svaki sat računajući od punog sata ( 21:00, 22:00, 23:00 …), a polasci iz Lepetana na svaki sat računajući od pola sata (21:30, 22:30, 23:30 …) .
-Uz nadu da ćemo što prije prevazići ovu pošast koja nas je sve zajedno snašla, svim građanima i poslovnim partnerima želimo da prije svega sačuvaju zdravlje-poručili su iz Pomorskog saobraćaja DOO.
U svijetu koronavirusom zaraženo više od 55,3 miliona ljudi

Broj ljudi zaraženih novom vrstom koronavirusa u svijetu premašio je 55,3 miliona, javlja Anadolu Agency (AA).
Portal “Worldometer” objavljuje ažurirani pregled globalne epidemiološke slike od početka pandemije COVID-19, a prema najnovijim podacima, broj slučajeva zaraze u svijetu povećao se na 55.349.954.
Do sada je u svijetu umrlo 1.332.328 osoba od zaraze koronavirusom, dok se oporavila 38.493.826 osoba. Broj aktivnih slučajeva trenutno je 15.523.800.
Pandemija COVID-19 najteže je pogodila Sjedinjene Američke Države (SAD), gdje je zaraženo 11.538.057 ljudi.
Prema broju zaraženih, poslije SAD-a slijede Indija (8.874.290), Brazil (5.876.740), Francuska (1.991.233), Rusija (1.948.603), Španija (1.521.899), Velika Britanija (1.390.681), Argentina (1.318.384), Italija (1.205.881), Kolumbija (1.205.217), Meksiko (1.009.396), Peru (938.268), Njemačka (817.526) i Iran (775.121).
Ryanair iz prodaje povukao čak petnaest linija prema Hrvatskoj za ljeto 2021.

Irski niskotarifni avioprijevoznik iz prodaje je povukao čak petnaest međunarodnih linija prema Hrvatskoj za ljeto 2021. godine. Radi se o linijama prema Puli, Rijeci, Zadru i Splitu.
Ryanair je revidirao svoj red letenja za ljetnu sezonu 2021. godine te je obustavio prodaju na brojnim međunarodnim linijama, uključujući njih čak 15 prema i iz hrvatskih zračnih luka – Pule, Rijeke, Zadra i Splita.
Ryanair je do početka novembra u prodaji imao linije Berlin – Pula te Beč – Split, no iste su povučene iz prodaje i trenutno nije moguće kupiti karte na navedenim linijama ove poznate irske aviokompanije za ljetni red letenja sljedeće godine.
Ryanair će idućeg ljeta prometovati na nekoliko linija prema Puli te jednoj prema Splitu (iz Dublina), piše Croatian Aviation.
U Herceg Novom još uvijek otvoreno 16 manjih i većih hotela

U Herceg Novom je, uprkos lošoj epidemiološkoj situaciji, za sada otvoreno 16 manjih i većih hotela, u kojima je 365 registrovanih gostiju. Za očekivati je, ipak, da dio njih usljed pogoršanja epidemioloških prilika i pooštravanja za spriječavanja širenja korona virusa, narednih dana, ipak, stavi ključ u bravu.
U gradu je tokom protekle sedmice boravilo 1.305 prijavljenih gostiju, od čega je 940 smješteno u domaćinstvima. To je za 46% slabija posjeta u odnosu na uporedni period lani.
Od hotela usluge su nudili: Play, Casa del mare Mediterraneo, Vojvodina, Novi, garni hotel Olimpija plus, garni hotel Vila Margot, motel Ellena, ACD, apart hotel Katunjanin, Plaža, garni hotel Villa Aleksandar, stari dio Instituta koji se zatvara do kraja mjeseca, Lighthouse koji će raditi tokom zime, Azzuro, apart hotel Kukoljac i motel Pavlović.
Novo suđenje za pomorsku nesreću počinje 23. novembra

Početak novnog suđenja za pomorsku nesreću u kojoj je 11. jula stradala Maja Šljivančanin kada je u barku na kojoj se nalazila sa vjerenikom udario manji gliser kojim je upravljao sedamnaestogodišnji M. S. iz Beograda zakazan je za 23. novembar, potvrdio je Pobjedi advokat Zdravko Begović.
Vijeće Višeg suda u Podgorici u oktobru je uvažilo žalbu kotorskog Osnovnog tužilaštva i ukinulo presudu kojom je maloljetni M. S. osuđen na pojačan nadzor organa starateljstva i na 120 sati društveno korisnog rada.
M. S. se tereti da je iz nehata izazvao pomorsku nesreću u kojoj je Šljivančanin stradala, dok je njen vjerenik Vladimir Stanišić povrijeđen.
I jahta i barka kretale su se od ostrva Sveti Nikola ka plaži Jaz.
M. S. je na suđenju kazao da nije vidio barku ispred sebe.
Viši sud naložio je da se u ponovnom postupku sprovede novo vještačenje pomorske nesreće u budvanskom akvatorijumu.
Prema prvom nalazu vještaka saobraćajno-pomorske struke, pomorskoj nesreći, pored sedamnaestogodišnjeg M. S doprinio je i Vladimir Stanišić, koji je upravljao barkom budvanskih tablica.
– Pomorska nesreća u kojoj je 11. jula stradala jedna osoba dogodila se zbog nepridržavanja međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru oba učesnika pomorske nesreće – navodi se u nalazu vještaka Aleksandra Božovića.
Maloljetni M. S. je, kako se navodi u nalazu, prouzrokovao pomorsku nesreću jer se nije pridržavao međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru, kao i člana 10 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
Plovni objekat ,,sea ray sundancer 395“ nije prije isplovljavanja imao ovjerenu ,,crew listu“ koja je trebalo da sadrži ime skipera i članova posade. U nalazu se navodi da se ni Stanišić nije pridržavao pravila koje nalaže da kada se kursevi dva broda na mehanički pogon križaju tako da prijeti opasnost od sudara, ukloniće se sa puta onaj brod koji vidi drugi na svojoj desnoj strani, a pri tom ne smije presijecati kurs ispred pramca tog broda.
Analiza oštećenja na barci BD-213 u koju je udarila jahta, kao i snimci VTMIS pokazali su, kako je navedeno, da Vladimir Stanišić nije osmatrao područje plovidbe i nije preduzeo radnju zaustavljanja ili skretanja u desno kada mu nailazi objekat sa njegove desne strane.
Osnovni sud u Kotoru je sredinom avgusta prihvatio jemstvo u iznosu od 332.000 eura koje je ponudila porodica M. S. kako bi se on branio sa slobode.
OJU “Muzeji” Kotor objavila knjigu o precima porodice Martinović iz Perasta

“Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor završila je još jedan od mnogobrojnih projekata, čija je realizacija bila aktuelna prethodnih mjeseci.
Rukopisna knjiga Draga Martinovića je hronika života i društvenih dešavanja u Perastu, koje je ovaj vrijedni i mudri čovjek zapisivao dugih četrdeset godina. Sam tekst, pisan u kombinaciji na italijanskom jeziku (mletački idiom), kao i na staroslovenskom (ćirilica), predstavljao je veliki izazov.
Profesorica italijanskog jezika Marija Knežević zajedno sa iskusnim arhivistom iz Istorijskog arhiva Kotor – Državni arhiv Crne Gore, profesorom Josipom Katelanom, intenzivno je radila na prevodu više od četiri mjeseca, a kako sama kaže, veliko olakšanje je bilo, njeno iskustvo na prevođenju starih dokumenata u Državnom arhivu Crne Gore, gdje je radila dvije godine.
Naime, u XVIII vijeku, italijanski jezik se razlikovao po izgovoru i pisanju, praktično od mjesta do mjesta. Peraški je npr. bio teži od kotorskog, i kako kaže prevoditeljka, rečenice su bile duge, bez znakova interpunkcije, te se srž rečenice najčešće morao tokom prevoda, dodatno razjasniti, da bi prevod imao smisla. Za neke od riječi, nije nađen adekvatan prevod, te su ostavljene obilježene i neprevedene.
Ova hronika je takođe potvrdila veliku hrabrost, odvažnost i srčanost Peraštana. Autor je bio čovjek koji je aktivno učestvovao u nekoliko značajnih događaja. Učestvovao je u borbi za oslobođenje Krfa, kao i u čuvenoj aferi Grilovica. Takođe, obavljao je poslove gradskog sudije, kao i gradskog kapetana u Perastu.
Dizajnersko rješenje publikacije izradila Radmila Beća Radulović. Koordinator projekta bila je Biserka Milić, menadžerka za programske politike i planiranje u OJU “Muzeji” Kotor.
Ovaj projekat je finansiran od strane Ministarstva kulture Crne Gore, a po Programu zaštite i očuvanja kulturnih doba.“
NKT: Vanredne mjere se ne odnose na granične prelaze

Građani koji u Crnu Goru uđu u vrijeme zabrane kretanja ili u tom periodu putuju od granice do kuće razlog kretanja dokazuju ulaznim graničnim pečatom
Vanredne epidemiološke mjere koje su na snazi ne odnose se na granične prelaze niti na građane koji ulaze u zemlju, saopštilo je Nacionalno koordinaciono telo (NKT) za zarazne bolesti i dodalo da su otvoreni svi granični prelazi osim prelaza Vuča, na putu od Rožaja do Tutina.
Ulazak u Crnu Goru nije moguć na graničnom prelazu Šćepan Polje, na putu Plužine-Foča, dok je prelaz Metaljka na putu Pljevlja-Čajniče, otvoren od 7.00 do 19.00.
Građani koji u Crnu Goru uđu u vrijeme zabrane kretanja ili u tom periodu putuju od granice do kuće razlog kretanja dokazuju ulaznim graničnim pečatom, navelo je NKT.