Od posljedica zaraze koronavirusom u svijetu umrlo više od milion ljudi

0
Umrli Italija – foto EPA

Od posljedica zaraze koronavirusom u svijetu je umrlo 1.000.195 oboljelih osoba, a virusom je od početka pandemije COVID-19 zaraženo ukupno 33.175.823 ljudi.

Portal “Worldometer“ objavljuje ažurirani pregled globalne epidemiološke slike od početka pandemije COVID-19, a prema posljednjim podacima u svijetu su se od te zaraze oporavila 24.504.321 osoba.

Isti izvor javlja da se u svijetu trenutno nalazi 7.671.3017 aktivno zaraženih osoba, uključujući i 65.384 teže oboljele.

Pandemijom COVID-19 nateže je pogođen SAD sa 209.233 umrle osobe, a slijede Brazil sa 141.441 potvrđenim smrtnim slučajem i Indija sa 94.971 umrlom osobom.

Koronavirus se krajem prošle godine pojavio u kineskom gradu Wuhanu, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 11. marta ove godine proglasila globalnu pandemiju COVID-19.

Počele nove mjere u osam gradova

0
Kotor – Panorama foto Zoran Nikolić

Crnoj Gori od danas su na snazi mjere koje je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti NKT donijelo u petak.

U Kotoru, Pljevljima, Podgorici i Budvi ugostiteljski objekti će raditi do 22 sata, a najviše dvije osobe moći će da sjede za stolovima i nužno je da se obezbijedi minimum jedan metar razmaka između stolica osoba koje su okrenute leđima jedna drugoj.

U Nikšiću, Beranama i Andrijevici biće zabranjeno napuštanje objekata stanovanja od 22 časa do pet sati ujutro, a zabranjen je i rad ugostiteljskih objekata i kućne posjete.

U Rožajama je zabranjen rad ugostitetljskih objekata, a na snazi od ponedjeljka je i zabrana kućnih posjeta.

– Ove mjere, čija primjena počinje u ponedjeljak, obezbijediće da već u prvoj polovini oktobra suzbijemo intenzivno širenje epidemije i očuvamo zdravlje i živote stanovništva – navode iz IJZ.

Poručuju da su svjesni ekonomske situacije i problema koji će nastati usljed prijedloga takvih mjera, ali da je je to jedini način da ,,pokušamo da stavimo pod kontrolu izuzetno tešku epidemiološku situaciju i pomognemo zdravstvenom sistemu da se održi na nogama“.

– Dragi građani, molimo vas da što više boravite u svojim kućama, da nosite maske i održavate fizičku distancu. Ovaj naš apel upućujemo svim građanima Crne Gore, bez obzira na to je li u njihovim lokalnim sredinama veći ili manji nivo transmisije, jer svaka neodgovornost može dovesti do neželjenih posljedica – navodi se u saopštenju IJZ.

Ukupan broj aktivnih slucajeva kovida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3.699. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 10.313.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 149, a od početka godine 158.

“Znanjem do odgovornog vlasništva i zaštite dobrobiti životinja”

0
Znanjem do odgovornog vlasništva i zaštite dobrobiti životinja

“Znanjem do odgovornog vlasništva i zaštite dobrobiti životinja” naziv je projekta koji sprovodi Društvo za zaštitu životinja “Podgorica” uz podršku Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore.

Realizacija samog projekta, planirana za proljeće 2020., odložena je usljed pandemije virusa Kovid 19 i sada se radionice odvijaju krajem septembra. Težišna aktivnost projekta je planiranje i sprovodjenje edukativnih radionica na kojima će učestvovati zaposleni u opštinskim sekretarijatima, inspekcijskim službama i  javnim i komunalnim preduzećima koja se bave poslovima zbrinjavanja napuštenih životinja, zaposleni u azilima-skloništima za napuštenje životinje, volonteri nevladinih organizacija za zaštitu životinja kao i drugi organi i pojedinci uključeni u proces rešavanja problema napuštenih životinja na lokalnom nivou.

U Kotoru će radionica biti održana u srijedu 30. septembra od 10  do 17 sati  u hotelu Cattaro, a učesnici će biti i iz Herceg Novog i Tivta.

Zbog epidemiološke situacije broj mjesta je ograničen, a na samoj radionici će biti preduzete sve mjere zaštite od širenja virusa Kovid 19. Pozivi su upućeni svim relevantnim institucijama, organizacijama i pojedincima, a imajući u vidu da je broj učesnika ograničen usljed specifične situacije organizatori će se potruditi da u skladu sa mogućnostima obezbijede mijesto za sve one koji se odazovu pozivu.

Predavači na radionici će biti kvalifikovani pojedinci iz regiona, sa višegodišnjim iskustvom u obavljanju predmetnih djelatnosti, a svi oni koji budu prisustvovali radionicama dobiće prigodnauvjerenja o prisustvovanju predavanjima.

Rat u Nagorno Karabahu – državi koja ne postoji

0
Nagorno Karabah

Armenske vlasti proglasile su ratno stanje i opću mobilizaciju nakon novih sukoba koji su izbili u Nagorno Karabahu između tamošnjih separatista koje podupire Erevan i snaga Azerbajdžana. Nagorno Karabah regija je koja pripada Azerbajdžanu, no većinski je nastanjena etničkim Armencima.

Regija Nagorno-Karabah objavila da je u sukobima s azerbajdžanskim snagama ubijeno 16 njezinih vojnika, a ozlijeđeno ih je više od 100. Međunarodni crveni križ javlja da među žrtava ima i civila. Sukobi su ponovno izazvali zabrinutost oko stabilnosti južnog Kavkaza, koridora za transport plina i nafte na svjetska tržišta.

– U Armeniji su proglašeni ratno stanje i opća mobilizacija. Tražim od svih da se pojave u vojnim povjereništvima – napisao je na Facebooku premijer Armenije Nikol Pachinian. Pozvao je također stanovništvo da bude spremno braniti svetu domovinu. Pašinjan tvrdi da je Azerbajdžan napao regiju teškim naoružanjem. Pozvao je međunarodnu zajednicu da učini sve što može kako bi spriječila intervenciju iz Turske, saveznice Azerbajdžana.

Prije Armenije, i Nagorno-Karabah proglasio je ratno stanje i opću mobilizaciju svog muškog stanovništva, objavio je predsjednik te samoproglašene države Arayik Harutyunyan.

Armenija i Azerbajdžan dugo su u sukobu zbog odcijepljene azerbajdžanske većinski armenske regije Nagorno-Karabaha, a granični sukobi pojačali su se proteklih mjeseci. Nagorno Karabah je planinska regija koja se prostire na oko 4,4 kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su neovisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Premda su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja.

Konstitutivna sjednica SO Tivat u ponedjeljak 28. septembra, Andrija Petković kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta

6
Potpisivanje sporazuma

Uspostavljanje nove lokalne vlasti u Tivtu a u kojoj nakon pune 24 godine, neće biti DPS-a, započeće u ponedjeljak 28. septembra konstitutivnom sjednicom novog saziva SO Tivat izabramog na lokalnim izborima 30.avgusta.

Od ukupno 32 odbornička mjesta u novoj SO, najviše mandata -13, imaće građanska lista Narod pobjeđuje (NP) koja će vlast formirati zajedno sa još dvije građanske liste – Bokeškim Forumom (BF) koja ima dva, i listom „Goran Božović-časno i odgovorno za boji Tivat“ (GB) koja ima jednog odbornika. Njime će natpolovičnu većinu u SO davati jedan odbornik SDP koja je odlučila da ne uđe svojim kadrovima u lokalnu vlast tri građanske liste, već da im daje podršku u parlementu i uzme kontrolnu ulogu kroz učešće svojih kadrova u upravnim odborima opštinskih preduzea i ustanova.

Pored DPS-a koji ima 11 odbornika, u opozicione klupe se sele i druge dvije članice do sada vladajuće koalicije u Tivtu – SD i HGI koje obje imaju po dva odbornika.

Na sutrašnjoj sjednici SO koju je sazvao odlazeći predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS), planirano je da bude izabran i novi predsjendik SO, a nova vladajuća koalicija je najavila da će za tu funkciju kandidovati predsjednika i nosioca izborne liste BF, dr Andriju Petkovića.

U koalicionom sporazumu o vršenju lokalne vlasti koje su potpisale u subotu, tri građanske liste su navele da će se pored ostaloga, zalagati za svestrani razvoj opštine Tivat, odgovorno i domaćinsko upravljanje u najboljem interesu građana Tivta, racionalizaciju javne potrošnje, optimalno smanjenje broja zaposlenih u javnoj administraciji, ukidanje partijskog zapošljavanja – zapošljavanje u skladu sa principomprofesionalnogi kompetentnog obavljanja poslova, primjenu principa pozitivne diskriminacije prilikom zapošljavanja lica sa invaliditetom, borbu protiv korupcije, partitokratije i svake vrste zloupotrebe i zaštitu ključnih opštinskih resursa.

“Intenzivno zalaganje za reformu upravljačke strukure i izmjene nadležnosti Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom (u pravcu da u upravljačkim strukturama JP MD predstavnici primorskih opština moraju imati većinu, a da preostali članovi moraju biti predstavnici NVO istaknuti u akcijama očuvanja i razvoja ekoloških i urbanističkih vrijednosti obalnog područja, te eksperti koji ne mogu biti zaposleni u bilo kojem tijelu Vlade CG), odbrana imovinskih prava stanovnika Tivta, te konačno i potpuno sprovođenje procesa restitucije, domaćinski odnos prema tivatskoj obali – javna kupališta da budu javno dobro dostupno svim građanima, intenzivno promovisanje kulture i tradicije Tivta i Boke, čuvanje i unapređivanje međunacionalne i međuvjerske tolerancije, te snažna borbu protiv diskriminacije po nacionalnoj, vjerskoj, i drugim osnovama, kao i ispoljavanja bilo kojeg oblika šovinizma koji bi ma koju zajednicu doveo u neravnopravan ili neprijatan položaj”, takođe su među prioritetima navedenim u koalicionom sporazumu nove lokalne vlasti Tivta.

Opština Tivat – foto Boka News

Iz NP, BF i GB su najavili da će razvijati lokalnu samoupravu, normativno i stvarno, kao istinski servis građana , te da će “odgovornost, profesionalnost i efikasnost biti osnovne odlike nove lokalne vlasti “ koja će nastojati da gradi “pravedno, solidarno i uređenije društvo, jednakih šansi te razvijenu i snažnu lokalnu zajednicu koja brine o svakom pojedincu.”

Iz nove vlasti Tivta najavili su da će nakon sutrašnjeg konstituisanja SO, već za sedam do deset dana održati novu sjednicu lokalnog parlementa na kojoj će biti izabran novi predsjednik i potpredsjednici Opštine. Novi gradonačelnik Tivta biće nosilac liste NP Željko Komnenović, a potpredsjednici Goran Božović (GB) i Vladimir Arsić (NP).

Registrovano još 116 slučajeva koronavirusa

0
COVID 19 – Crna Gora – foto Boka News

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 545 uzoraka na novi koronavirus.

U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi koronavurus, ukupno je registrovano 116 novopozitivnih slučajeva infekcije i to iz sledećih opština:

Podgorice 42, Nikšića 27, Berana 13, Kotora devet, Bara sedam,  Pljevalja, Cetinja i Bijelog Polja po tri,  Budve, Ulcinja i Herceg Novog dva, a po jedan iz Kolašina, Petnjice i Tivta

Od poslednjeg presjeka nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 149 a od početka godine 158.

U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 88 pacijenata.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3.699.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 10.313.

Koronavirus bi mogao preplaviti Francusku, upozoravaju liječnici

0
Francuska pandemija – foto EPA

Francuska će se suočiti s višemjesečnom epidemijom koronavirusa koja će preplaviti zdravstveni sustav ako se nešto ne promijeni, upozorio je jedan od vodećih liječnika u toj zemlji u nedjelju.

“Drugi val stiže brže nego što smo mislili”, rekao je Patrick Bouet, čelnik Nacionalnog vijeća Liječničke komore, za list Journal du Dimanche. Nove mjere za usporavanje širenja bolesti u najteže pogođenim područjima u zemlji, uključujući mediteranski grad Marseille i parišku regiju, naišle su na lokalni otpor.

Bouet je za list rekao da upozorenja koja je ovaj tjedan izrekao ministar zdravstva Olivier Veran nisu dovoljna.

“Nije rekao da će se za tri do četiri tjedna, ako se ništa ne promijeni, Francuska suočiti s raširenom epidemijom na cijelom svom teritoriju, tijekom nekoliko dugih jesenskih i zimskih mjeseci”, rekao je Bouet.

Upozoravaju da neće biti dovoljno osoblja

“Neće biti dovoljno medicinskog osoblja za pojačanje i francuski zdravstveni sustav neće moći ispuniti sve zahtjeve koji će biti pred njim”, upozorio je.

Zdravstveni radnici odgovorni za proljetno “čudo” ne mogu popuniti te praznine, dodao je, jer su “mnogi od njih iscrpljeni, traumatizirani”.

Francuska zdravstvena služba u subotu je zabilježila 14.412 novih slučajeva tijekom prethodna 24 sata – nešto manje od rekordnih 16.000 registriranih u četvrtak i petak.

No, tijekom posljednjih sedam dana hospitalizirane su 4102 osobe, od kojih se 763 liječe na intenzivnoj njezi.

U subotu su vlasnici barova i restorana u Marseilleu prosvjedovali ispred gradskoga trgovačkog suda protiv prisilnog zatvaranja tih objekata koje bi trebalo početi večeras.

Neumorni svjetski putnik „Kli-Kli“ skrasio se u Novom

Uz mulo nekadašnje ribarske zadruge u Baošićima već mjesecima vezan je jedan neveliki brod koji iza sebe ima fascinatnu priču.

Tamno plavo oafarbani trup ove čelične dvojarbolne jedrilice – keča, dug tek 12 metara ne pokazuje znake decenija koje su protekle od vremena kada je taj mali brodić „ugledao svjetlo dana“ u jednom francuskom škveru i to daleko od mora za koje je građen,  kraj Pariza. Ne pokazuje on na prvi pogled, ni „ožiljke“ od godina plovidbe i desetina hiljada milja pređenih na tri velika okeana i nekoliko desetina manjih mora širom svijeta.  Naime, u malom mjestu na hercegnovskoj rivijeri svoj novi dom našao je jedan pravi svjetski vagabundo – čuvena jedrilica „Kli-Kli“, jedan od tri najpoznatija broda jugoslovenske tzv. rekreativne nautike. Uz „Besu“ Jože Horvata i „HIR 3“ Mladena Šuteja i „Kli-Kli“ je rijetka ex-YU jedrilica-krstaš koja se može pohvaliti time da je oplovila svijet. Ovim brodom je beogradska porodica Kojadinović, duže od tri decenije krstarila svjetskim morima i sa njima skoro pa opisala puni krug cirkumnavigacije oko Zemljine kugle.

Brod koji je pripadao i na kome se proslavila porodica građevinskog inženjera, pisca, slikara i moreplovca Srboljuba Kojadinovića, danas ima nove vlasnike – hercegnovski par zaljubljenika u more, jedrenje i brodove, Isidora Stankova i Milanku Štribohar. Njih dvoje, uz pomoć trećeg člana posade, Milankinog sina Marka, već više od godinu dana polako obnavljaju slavni brod i pripremaju „Kli-Kli“ za njegov novi život u formi vrlo specifičnog turističkog broda – jedrilice za čarter. Taj recept je jedini koji može vratiti „Kli-Kli“ u njegov prirodni ambijent – na more, ubrizgati jedrenjaku-veteranu novu injekciju živiotne energije, a istovremeno njegovim vlasnicima iz Herceg Novog obezbijediti kako sopstvenu egistenciju, tako i novac za nimalo jeftino, svojevrsno „samoodržavanje“ broda u koji su oboje zaljubljeni i za čiju su kupovinu dali maltene svu svoju ušteđevinu.

„Brod smo kupili u junu prošle godine nakon što je „Kli-Kli“ bio bukvalno ostavljen i sedam godina napušten  na suvom vezu u marini „Navar“ u Bonićima kod Tivta. Mi smo dali onoliko novca koliko je pokrilo samo troškove njegovog ležanja na suvom vezu i od tada smo počeli mukotrpan proces obnove jedrilice. Brod je bio u jako lošem i veoma zapuštenom stanju – korozija je otvorila rupe na oplati i palubi koja je bila u katastrofalnom stanju. Sloj raznih sasušenih starih pitura, silikona i drugih materijala kojima je tokom decenija paluba prekrivana, morali smo skidati do golog lima koristeći bukvalno građevinsku štemericu-kobru, pa smo tokom tog veoma bučnog i nimalo prijatnog posla bili predmet šala ali i uzrok nervoze radnicima ili susjedima na drugim brodovima u Bonićima. Dva mjeseca najmanje je dvoje do troje ljudi osam do deset sati dnevno radilo na brodu da ga dovede u stanje da može biti ponovno spušten u more. Ljudi iz „Navara“ su nam međutim, maksimalno pomagali i savjetima i materijalom i alatom, jer je i njima od kojih smo kupili „Kli-Kli“ kojeg je „Navar“ prethodno preuzeo zbog neplaćene ležarine, bilo u interesu da ovaj sjajni i slavni brod ne završi u rezalištu, već da se ponovno vrati na more i nastavi svoj život. Familija Zgradić koja drži „Navar“ zaista voli brodove i zna sve o njima, tako da nam je njihova nesebična podrška u ovom našem poduhvatu bia izuzetno dragocjena.“- priča nam Isidor Stankov.

„Kli-Kli“ je sada već daleko od zapuštenog, ružinavog broda – trup mu je detaljno obnovljen, jarboli, snast i oputa najvećim dijelom ponovno su 100% funkcionalni, motor radi besprekorno i sva pažnja Isidora i Milanke sada je usmjerena na obnovu unutrašnjosti jedrenjaka, postavljenje novih elektro i instalacija za vodu, te prilagođavanje stare okeanske skitnice njenoj novoj namjeni. Put do toga je još prilično dug, ali zaljubljeni pogled kojim njih dvoje gledaju na svoj brod, količina pažnje koji poklanjaju svakom detalju na „Kli-Kliju“ i neobična „rukatost“ Isidora i Marka što se „u sve pomalo razumiju“ – od varenja i radova u čeliku, preko mehanike do stolarije i instalacija, ne ostavljaju sumnje u to da će njihov naum biti i pretvoren u stvarnost. Za to ovo troje ljudi ne želi ni novca, ni vremena ni truda, ali, kao uz osmijeh dodaju, ni krvi jer je pogotovo Isidor, do sada u par navrata raznim zadobijenim povredama prilikom izvođenja radova na starim jedrenjaku, prinio bukvalno i fizičku žrtvu za nove srećne plovidbe starog „Kli-Klija“. Umalo je ostao bez jednog prsta radeći brusilicom na pramčanoj bokaporti, a udarac glavom u oštra krila propelera dok je brod bio na suvom u Tivtu, donio je Isidoru uspomenu u obliku nekoliko kopči na tjemenu…

KLI KLI nekad na okeanu

„Ništa za to, bitno je da ovaj brod uskoro ponovno zaplovi u punom sjaju i da se vrati na more na kojime je ispisao neke od najljepših stranica naše moderne rekretazivne nautike.“- uglas kazuju Isidor i Milanka unapred se radujući momentu kada će moći na „Kli-Kli“ da prime goste – putnike i sa njima isplove iz Boke, a u brodskoj gambuži da pripremaju specijalitete tradicionalne bokeške kužine što će ubuduće biti jedno od obiljeđja „Kli-Klija“ kao čarter-jedrenjaka.

A neobična priča o „Kli-Kliju“ počinje prije skoro pola vijeka u Francuskoj gdje je tamošnji ekonomski emigrant iz Jugoslavije, Srboljub Kojadinović zajedno sa svojom suprugom, profesoricom fizike Jelenom, odlučio da krene u životnu avanturu- ostavi posao koji ga je početjom sedamdestih doveo u Pariz, kupi jedrilici i na njome se sa porodicom, otisne na svjetska mora. U svijim ranim trudesetim Kojadinović koji prije toga nije imao nikakvog dodira sa morem, kupio je od jednog malog francuskog brodogradilišta sa Sene kraj Pariza, neopremljeni goli čelični trup 12-metarskog keča kojeg je ta firme upravo predstavila na jednom od sajmova nautike u Francuskoj. Trup broda sagrađen 1972. Kojadinovići su onda polako naredne tri godine sami opremali i dovršavali. Bez jarbola, kako bi mogao proći ispod mostova na Seni, novi jedrenjak je spušten od Pariza do ušča te rijeke na atlanskoj obali Francuske, do velike luke Le Avr. Ovdje su novom brodu podignuti jarboli i završeno njegovo opremanje. Kršten čudim imenom „Kli-Kli“ (jer su dok su ga gradili, Kojadinovići očekivali svoje prvo dijete i ne znajući hoće li to biti dječak ili djevojčlica, brodu su nadjenuli ime složeno od prva tri slova riječi „klinac“ i „klinka“) i pod francuskom zastavom, ovaj je maleni brod potom isplovio na opasni Biskajski zaliv. Iako ima riječ „zaliv“ u imenu, Biskaj je zapravo jedno ogromno i vrlo opasno područje Atlanskog okeana, poznato po čestim olujama i brojnim brodolomima, tako da je plovidba tim akvatorijumom na maloj jedrilici jednog apsolutnog početnika u moreplovstvu kakav je tada bio „kontinetlalac“- građevinski inženjer Srboljub Kojadinović, bila nešto što se lomilo između nevjerevatne hrabrosti i potpune ludosti. Da će ipak stvari prevagnuti na stranu ovog prvog epiteta, Kojadinović se uzdao u nekoliko kurseva o navigaciji i pomoračkim vjeptinama koje je završavao paralelno sa gradnjom svog broda, nešto jedriličarskog uskustva kojeg je kao rekreativac u međuvremenu sticao na La Manšu i Biskaju, kao i brojnu stručnu litetaruru koju je sam izučavao i ponio sa sobom na „Kli-Kli“. Sa njim su se na novoj maloj jedrilici na dalek put prema Južnoj Americi krenuli njegova suopruga Jelena i trinaestomjesečni sin Vanja koji im se rodio dok su Kojadinovići gradili svoju jedrilicu blizu Pariza. Tu su bili i francuski prijatelj Tjeri i Jelenin brat Saša koji je došao iz Beograda. Oni će na brodu ostati tek manje od mjesec dana, dok se „Kli.Kli“ i njegova posada ne uhodaju, ploveći uz franscusku i špansku obalu Biskaja, a Kojadinovići će onda dalje nastaviti sami preko okeana, slijedeći svoj san da oplove svijet.

Isidor Stankov i Milana Stibohar na palubi KLI-KLIJA

„Nije nam se dopao tamošnji merkantilni način života, a oduvijek smo sanjali o morima. Stoga smo napravili jedrenjak sa dva jarbola, spakovali tek rođenog Vanju i na užasavanje familije koja je bila ubijeđena da smo krenuli u samoubistvo, zaplovili.”- opisivao je kasnije Srboljub Kojadinović genezu ludački hrabrog poteza koji je prije 44 godine promijenio život njegove porodice, ali i započeo ispisivati stranice jedne od najinteresantnijih storija ex-YU rekreativne nautike. Narednih 14 dana im je trebalo samo da izađu iz Biskaja i dođu do La Korunje u Francuskoj pri čemu su prošli kroz dvije jake oluje od kojih je druga bila snage preko 10 bofora, a valovi koji su se obrušavali na “Kli-Kli” bili visoki i preko 8 metara. Ni takvo zastrašujuče “vatreno krštenje” tokom kojeg su ih njihovi u Beogradu i prijatelji u Francuskoj smatrali nestalima i sigurno utoljenima u Biskaju, međutim, nije odvratilo Kojadinoviće da sa svojom malenom bebom, nastave put južno prema Ekvatoru i dalje, prema obalama Južne Amerike.

“Da li je ovaj poduhvat neoubiljnost i ludost u isto vrijeme? U ovom stoljeću svjetlosti svijet se sve više uniformiše. Farmerke i tenis-patike. Ljudi sve više liče na reklame za Coca-Colu. Raznolikost i stari običaji umiru. To nije početak apokalipse, ali je početak kraja ljepote. Za desetak godina će možda biti suviše kasno. Pročitati dobru knjigu. Vidjeti svijet na filmu. Da li je to dovoljno? Ali ploviti okeanima, mijenjati pejzaže, klime… Ispitati se. Kakve su tvoje mogućnosti kada si prepušten samom sebi ? Gdje su ti granice ? “- zapisali su kasnije je u prvom poglavlju naslovljenom “Plavi nespokoj” svoje knjige “Sunčano jedro” Srboljub i Jelena Kojadinović. To je bila samo prva od ukupno tri knjige koje je ovaj nesvakidašnji, avanturistički bračni par napisao o svojim doživljajima sa “Kli-Klijem” na svjetskim morima jer joj se narednih godina pridružile i knjige “Sedam godina za tri okeana” , odnosno “Kli-Kli – ist jarboli, dva pokoljenja”.

Sa zapadne obale Francsuke, odnosno Španije i Portugala, Kojadinovići su u jesen 1976. preplovili Atkantik i stigli do obala Brazila, da bi potom krenuli sjeverno prema Karipskom moru. Kroz Panamski kanal “Kli—Kli” je prešao u Tihi okean i potom nastavio plovidbu prema Galapagosu, Markiškim i Tuamotu ostrvima, odnosno čuvenom Uskršnjem ostrvu. Nastavili su potom do Tahitija gdje im se rodila kćerka Mila. Tu je porodica ostala dvije godine tokom kojih je Srboljub kao inženjer radio na izgradnji aerodroma. Ubrzo je “Kli-Kli” sa avanturističkim parom i dvoje male djece na sebi, ponovno krenuo na pučinu Pacifika ploveći kroz Polineziju gdje su  na jendom od atola Kojadinovići čak našli na drugi bračni par – brodolomnike čija je jedrilica stradala, a oni do malog ostrva stigli na čamcu za spašavanje. “Kli-Kli” potom je plovio do Samoe gdje su Kojadinovići i sami imali manji incident sa nasukanjem jedrilice”, te do ostrva Valis, Fidžija i Novog Zelanda na kome su ostali skoro godinu dana. Odatle je “Kli-Kli” uzeo kurs prema Novoj Kaledoniji, pa kroz Tiresom Moreuz između Australije i Nove Gvineje, ušao u Indijski okean. Mala jedrilica sa jugoslovenskom porodicom na njoj, potom je obišla Indoneziju, Božićna ostrva, Mauricijus i na kraju stigla do francuskog prekomorskog posjeda – ostrva Reunion gdje su Kojadinovići odlučili da ostanu nešto duže jer su njihove djeca već morala poći u školu. Sa samo 100 dolara koliko je tada imao u džepu, Srboljub je na Reunionu gdje je stigao 1981. našao dobar posao pa se porodica ovdje skućila i ostala narednih punih 18 godina. Za svo to vrijeme sa “Kli-Klijem” su često plovili po Indijskom okeanu – pedesetak puta su išli na Mauricijus, često do Madagaskara, do Afrike, Sejšela… Sa njihovih putvanja Kojadinovići su pisali izuzetno popularne i čitane reportaže koje su tada redovno izlazile u “Ilustrovanoj Politici” ili su njihovi snimci filmskom kamerom, emitivani u emisijama nazvanim “Vanja sa okeana” na TV Beograd. Javnost u SFRJ sa užitkom i zanimanjem je pratila avantue ove neobične familije i njihove plovidbe svjetskim morima i okeanima, zbog čega “Kli-Kli” i danas ima gotovo kultni status kod mnogih, pogotovo nešto malo starijih žitelja svih ex-YU republika.

Kojadinovići su u ljeto 1999. odlučili da se sa Reuniona vrate u Evropu pa je “Kli –Kli” naredne godine zaplovio na sjeverozapad i uz obalu istočne Afrike krenuo prema Crvenom moru. U luci Aden u Jemenu, bili su svjedoci samoubilačkog napada terorista na američki razarač “Cole” u kome je taj moćni ratni brod teško oštećen a poginulo je 30-tak članova njegove posade. Ploveći uz tzv. Rog Afrike, strijepili su od napada somalijskih purata, ali njih na sreču nije builo pa je “Kli-Kli” ubrzo uplovio u luku Masava u Eritreji gdje su Kojadinoviće lijepo primili, iako je tada u toj državi bijensnio građanski rat. Uslijedio je Sudan, a potom i dolazak u Egipat na početak čuvenog Sueckog kanala. Dok je vodama kanala plovio ka Mediteranu, “Kli-Kli” je doživio najveći incident tokom svoje tada već preko dvije decenije na svjetkim morima- u jedrilicu je 27.novembra 2000. udario jedan egipatski ribarski brod i teško je oštetio. Udarac u lijevi bok “Kli-Klija” je bio toliko jak da se srušio krmeni jarbol, ali srećom niko od posade  nije povrijeđen. Kojadinovićima i njihovim prijeteljima i rodbini koji su tada sa njima plovili, trebalo je nedjelju dana da završe najhitnije opravke i vrate “Kli.Kli” u koliko-toliko plovno stanje da može nastaviti putovanje Mediteranom, prvo do Izraela, a onda Kipra gdje je brod kasnije detaljno remontovan, a Kojadinovići se opet malo duže zadržali. Uslijedile su plovidbe Mediteranom do Itaije, Sardinije, Sicilije i Korzike prije nego što su se Kojadinovići konačno prije petnaestak godina, preko Grčke,  Egejskog,  Jonskog mora i Korintskog kanala, vratili kući – u Jadran, a svoju već čuvenu jedrilicu doveli u Boku Kotorsku. Na taj je način “Kli.Kli” skoro-pa –opisao puni krug oko zemljine kugle, a koji je taj skromni brodić počeo iscrtavati još u jesen 1976., krenuvši iz Le Avra na nemirni Atantik. Da u dogledno vrijeme “spoje krug” time što će “Kli-Kli” iz Boke, dovesti do Biskaja i potom ga vratiti u Zeleniku koja će slavnoj jedrilici ubuduče biti matična luka, sada planiraju njeni novi vlasnici – Isidor Stankov i Mirjana Štibohar dok svakodnevno vrijedno rade na generalnom remontu i rekonstrukciji “Kli-Klija”.

 ČVRSTO GRAĐENI JEDRENJAK ZNAO JE I SAM PLOVITI PO MORU

Gledajući u neveliki dvojarvolni jedrenjak vezan u Baošićima, iskusno oko odmah primjećuje da je on građen ne za brzinu plovidbe, već da “tuče valove” i da se probija i kroz najteže more. Trup “Kli.Klija” je relativno širok za njegovu dužinu, pa je ovaj keč pomalo “debeo”, ali zato veoma stabilan i brod koji odlično podnosi teško more. Stabilitet mu daje balast od čak 3,5 tona čeličnih opiljaka zatopljenih u plastici, a koji se nalazi pri dnu korita i u kolumbi. Potvrda sjajnih maritimnih karakteristika “Kli-Kija” bilo je kako njegovo preživljavanje višednevne velike oluje u Biskaju na početku njegove karijere 1976. a tokom koje su nerijetko vrhovi jarbola “zaranjali” u gorostasne talase na kojima se mali brod tada valjao. Drugi slučaj se zbio prije dvadesetak godina kada je “Kli-Kli”, ostavljen bez nadzora usidren u jednoj uvali na Sardiniji, tokom iznenadne oluje što je digla sa kopna, otkinuo svoj sidreni lanac pa ga je vjetar odnio na pučinu. Iako su Srboljub i njegovi ostavili otvorene bokaporte i brodske prozore, jaki talasi nisu uspjeli da u “Kli-Kli” ubace skoro nimalo morske vode, pa je jedrenjak koji je sam nošen vjetrom i strujama, plovio Sredozemljem, pokazao da se može nositi sa morem i elementima te preživjeti njihove nasrtaje, čak i bez posade koja bi ga vodila. Posada jednog italijanskog trajekta javila je da je na pučini desetak milja od uvale iz koje ga je vjetar odnio nakon što mu je oukao sidreni lanac, vidjela “KLi-Kli” pa su Srboljub i njegovi, ukrcavši se na jedan italijanski ribarski brodić, iste večeri pronašli svog “lutajućeg Holanđanina” i sretno se vratili se na “Kli-Kli” koji je sam, skoro 24 sata, plovio Mediteranom.

“Pogledaj kako se “Kli-Kli” potpuno sam, dobro snalazi. Mora da mu je kapetan dosadio, pa se zato osamostalio. Zaista , reklo bi se da mu niko nije potreban. Kada pomisliš da će ga talas prekriti, on se izvija i volšebno na njega nasijeda. Kroz otvorene prozore ulazi tek nešto malo morske pjene koju vjetar ubira sa kresta valova.”-opisao je Kojadinoviću knjizi moment kada je sa italijanskim ribarima, tražio i našao svoj odbjegli brod u blizini Sicilije.

Lična karta “Kli-Klija” kazuje: dužina svega 12,2 metram širina 4,3 metra, najveći gaz 2,05 metara, deplasma 12,5 tona sa ukrcanih 600 litara pitke vode i 250 litara goriva. Dva jarbola (glavni visokim 14,5 metara i krmeni visok 10,5 metara iznad palube) na koja se podižu tri jedra: glavno, krmeno i pramčani flok, motor Perkins snage 50 konja. Oko svijeta je “Kli-Kli” sredinom sedamdesetih išao bez radara i bez moderne satelitske GPS navigacije, vođen zvjezdama, sekstantom, hronometrom i nautičkim tablicama. Klasična njegova unutrašnjost u punom mahagoniju ostaće velikim dijelom sačuvana i u novoj namjeni ovog broda, sa posebnim naglaskom na očuvanje originalnog izgleda salona i nautičke kabinice sa njenim stolom za plotovanje, za kojim je Kojadinović ucrtavao kurseve i pozicije broda na nautičke karte dalekih mora i okeana. Sa jedrilicom su novi vlasnici dobili i sve brodske dnevnike “Kli-Klija” koje su Kojadinovići vodili na francuskom jeziku, brodsku biblioteku od oko stotinjak raznih knjiga –beletristike, nautičkih i drugih stručnih publikacija na francuskom, engleskom i našem jeziku, a koje su Kojadinovići intenzivno koristili tokom svojih decenija na ”Kli-Kliju” – kako za vođenje broda, tako i za saznavanja o zemljama koje posjećuju, ali i za obrazovanje vlastite djece. Potvrda intenzivnog bibliofilsta na brodu su i bukvalno raskupusani primjerci impoznatne stare opšte “Larousse enciklopedije” iz kojih su Mila i Vanja uz nadzor roditelja, učili na brodu o svijetu koji su istovremeno, iz prve ruke, neposredno živjeli imajući jedno od najfascinatnijih djetinjstava kojeg su mališani iz bivše Jugoslavije ikada živjeli.

BROD SA DUHOM MALOG MUZEJA

KLI-KLI

Srboljub Kojadinović premimuo je 2018.u Beogradu, a njegova supruga Jelena potom je rasprodala svu njihovu imovinu u glavnom gradu Srbije i otišla da živi u Francusku gdje već duše vrijeme žive i rade njihova djeca, Vanja i Mila koji su nu međuvremenu ostvarili izuzetno uspješne naučne i poslovne karijere. Nođeni životnim okolnostima i obavezama koje su ih odvele daleko od “Kli –Klija” kojim su posljednji plut plovili 2013.u Boki,, Kojadinovići su prvo nekoliko puta beuspješno pokušali da prodaju svoj jedrenjak, a onda su bukvalno”digli ruke” od njega i ostavili “Kli-Kli” na suvom vezu u Tivtu. Novi vlasnii broda koji su ga kupili upravo zbog fascinantne “Kli -Klijeve” prošlosti, u kontaktu su sa Kojadinovićima koji su tražili da za uspomenu,  zadrže samo jedan od sekstanata kojima je njihov otac vodio taj brod po moru. Sve ostalo – uključujući i plaketu koju je “Kli-Kli” svojevremeno dobio za posebna dostignuća od magazina “Yu Nautika”, tri afričke drvene maske, stare alate i neke nautičke instrumente, kao i brodsku biblioteku sa svom projektnom i drugom dokumnetacijiom vezanom za brod, ostavili su novim vlasnicima i baš je to ono što će “Kli-Kliju” i u njegovoj novoj namjeni čarter jahte, davati neponovljiv i originalni šarm jedrenjaka-veterana koji je prešpartao cijeli svijet.

KAKO SU KOJADINOVIĆI DECENIJAMA ŽIVJELI NA BRODU

“Na brodu je čovjek kao u mašini za veš, sjajno je za mršavljenje, svaki mišić vam radi. Uvijek ste u položaju da jedna ruka traži nešto dok je druga oslonac, kuva se na šporetu koji je obešejen kao kolijevka tako da, ma kako da je brod nagnut, on ostaje horizontalan. To je srce broda. Jede se iz činija toliko dubokih da ih mi zovemo noše, stalno se manevriše na nestabilnom prostoru, peca se, dižu se jedra, dežura se bez prestanka, spava se po četiri sata… Na sve se čovjek navikne. Pošli smo na put sa malom ušteđevinom, sa 9.000 dolara, to smo potrošili do Reuniona, s tim što sam ja radio u Gijani tri meseca i više od godinu dana u Polineziji. Život na brodu je jeftiniji od života u kući. Pecali smo, lovili divlje ovce, koze i svinje na nenastanjenim ostrvima, pravili smo konzerve od kornjača, svinja – sa ekspres-loncem možete da pravite sjajne konzerve. Zatim, razmjenjujete se, vi nekom date nož, on vama ovcu, vi majicu on vama ribu. Uvijek smo se trudili da malo znamo jezik naroda kod koga dolazimo, makar da kažemo dobar dan i koliko košta, da brojimo, što odmah mijenja odnos ljudi prema vama, prijateljskije su raspoloženi. Na engleskom, sve je skuplje.”- objašnjavao je svojevremeno Srboljub Kojadinović novinarima kakko su on i njegiva poroduca decenijama živjeli iplovili “Kli-Klijem” na dalekim morima.

Tanja Krstović “zelena ruka grada” o Velikom gradskom parku

0

Na novoj web platformi, Brand New Tivat, čiji je osnivač Opština, producirao je i kratke promo filmove kao jako važan način upoznavanja cjelokupne javnosti sa posebnostima grada Tivta, od kojih se neke pomalo zaboravljaju ili nestaju.

„Tivatski gradski park“ najveće botanička bašti na južnom Jadranu, podignut je 1892.godine.

Tanja Krstović, šefica službe “Zelenilo” d.o.o Komunalno Tivat, “zelena ruka grada”, govori o Velikom gradskom parku, jedinstvenoj oazi i zakonom zaštićenoj površini u centru Tivta.

Tanja Krstović

Gradski park na nekadašnjim imanjima plemićkih porodica Radali i Luković, podignut je 1892 godine, po naredbi tadašnjeg komandanta Ratne mornarice Austro-Ugarske, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka. On je želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po Šternekovoj naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889 godine.

Autsrougarski admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine –parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se prostire na oko 4 hektara.

Gradski park Tivat – izložba foto arhiv Boka News

Tadašnji predsjednik Opštine Tivat Marko Krstović potpisao je odluku o besplatnom ustupanju zemljišta za Veliki gradski park.

Podvodna arheološka istraživanja kod otoka Ilovika

0
Ilovik podvodna arheologija – Foto Hrvatski restauratorski zavod

Podvodna arheološka istraživanja kod Ilovika, otoka lošinjskog arhipelaga, trajala su od 31. avgusta do 13. septembra 2020.

Ona su nastavak dosadašnjih istraživanja, koja su započeta 2017. rekognosciranjem i sustavnim istraživanjem 2018. i 2019. godine. Kako je izvijestio Lošinjski muzej, riječ je o antičkom brodu iz 2. st. pr. Krista, što je potvrdila analiza starosti drveta, ali i način gradnje broda izveden tehnikom “spoj na utor i jezičak”. Rebra broda povezana su drvenim klinovima za oplatu. Naglasak istraživanja je na dokumentiranju brodske konstrukcije koja je na ovom lokalitetu iznimno dobro sačuvana te pripada starijem horizontu brodova koji su plovili Jadranom.

“Nalazište ovoga broda je značajno zbog brodograditeljske tradicije kojoj ga pripisujemo, njegovog datiranja, tereta broda te plitkih uvjeta rada koji istovremeno olakšavaju, ali i otežavaju istraživanje i predstavljaju izazov za očuvanje nalazišta. Budući da je riječ o nalazištu na rastresitom pijesku sam arheološki iskop je bio otežan zbog konstantnog zasipavanja nalazišta tako da se paralelno s iskopom radila i brana lokaliteta”, navode iz Lošinjskog muzeja.

Po završetku istraživanja i izradi dokumentacije ostaci broda su pokriveni pijeskom, geotekstilom zatim ponovno pijeskom te sa željeznim mrežama, koje su povezane betonskim blokovima. Pronađeni pokretni arheološki nalazi su izvađeni na površinu te su nacrtno i fotografski upisani u plan nalazišta i popis nalaza, te su pohranjeni u prostorijama HRZ-a u Splitu na procesu desalinizacije. Po završetku konzervatorsko- restauratorskih radova nalazi će biti pohranjeni u Lošinjskom muzeju.

Uz brojne do danas istražene brodolome, pronalazak ostataka brodske konstrukcije na otoku Iloviku svjedoči o lošinjskom arhipelagu kao neizostavnom elementu plovidbe ovim djelom Jadrana te o iznimno opasnoj plovidbi u antičko doba.

Podvodna arheološka istraživanja na otoku Iloviku u fokus stavljaju važnost podizanja svijesti o podvodnoj kulturnoj baštini, koju lokalna zajednica počinje doživljavati kao znanstvenu disciplinu koja nije sama sebi svrhom nego djeluje u službi i na korist toj zajednici. U takvu društvenom okruženju ona postaje dio turističke ponude, postaje brand i temelj kulturnog turizma određenog mjesta.

Ilovik podvodna arheologija – Foto Hrvatski restauratorski zavod

Arheološka istraživanja provodio je Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s francuskim kolegama sa Sveučilišta u Marseille (Aix- Marseille University, French National Center for Scientific Research (CNRS), Centre Camille Jullian (CCJ) te Lošinjskim muzejom uz logističku podršku Ronilačkog centara Zapovjedništva Specijalne policije MUP RH, ronilačkog centra Subseason. Voditelj istraživanja bio je diplomirani arheolog Igor Miholjek, viši konzervator arheolog i voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, dok je zamjenik voditelja bio diplomirani arheolog Pavle Dugonjić. Stručni tim centra Camille Jullian, pod vodstvom Giulie Boetto (CNRS/CCJ), činili su Loïc Damelet, Anton Divić i Vincent Dumas. U istraživanju su također sudjelovali: diplomirana arheologinja Zrinka Ettinger Starčić, viša kustosica i ravnateljica Lošinjskog muzeja, diplomirani arheolog Ivan Vidulić; studentica arheologije Sara Fabijanić; ronioci Specijalne policije Damir Banković, Robert Dorinka, Kristijan Tahtler, Davor Tutek i Moris Saganić, kojima se posebno zahvaljujemo; vanjski suradnici Nenad Starčić (Subseason), Zoran Delibašić (Agram diving) i Dragutin Šimatović (DPS Komiža) i Ivan Fabijanić (Top dive). Na pomoći zahvaljujemo i mještanima otoka Ilovika, Sabini Simičić, Danijelu Škodi i Ivanu Pribaniću.