BEOGRAD – Početkom oktobra donio je prave zimske uvjete u dijelove Srbije. Snijeg od sinoć pada na Kopaoniku, a zabijelili su se i drugi krajevi zemlje, uključujući Ivanjicu i Goliju, što je uzrokovalo i prve probleme u prometu, piše Nova.rs.
Danas će biti hladnije nego jučer, a past će i više kiše i snijega.
Srušena stabla i blokade
Na društvenim mrežama pojavile su se snimke koje svjedoče o posljedicama prvog ovosezonskog snijega. U okolici Ivanjice drveće se pod težinom snijega rušilo na ceste, zbog čega je promet bio blokiran. Na videosnimci objavljenoj na Instagram stranici info_liga_mediatim vidi se kako građani sami uklanjaju srušeno stablo kako bi oslobodili prolaz.
Zbog zimskih uvjeta na cestama, vozačima se savjetuje krajnji oprez te da odgode putovanja koja nisu nužna. Posebno je teško na cesti prema Kušićima. “Cesta prema Kušićima je pod snijegom, kolnik je klizav i otežan za vožnju. Apeliramo na vozače da krenu samo sa zimskom opremom i povećanim oprezom. Vozite sporije i bez žurbe – sigurnost na prvom mjestu!”, stoji u objavi.
Stiže još snijega
Prema prognozama meteorologa Slobodana Sovilja, obilnije padaline tek se očekuju. U južnim dijelovima Moravičkog, Raškog i Rasinskog okruga, u planinskim predjelima Topličkog okruga te na Kosovu i Metohiji očekuje se više od pola metra snijega.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) upozorio je da će i danas, nakon kišnog i snježnog četvrtka, u brdsko-planinskim područjima jugozapadne, južne, jugoistočne i istočne Srbije biti oblačno i hladno sa snijegom uz stvaranje snježnog pokrivača. U brdskim i nižim planinskim predjelima očekuje se od 10 do 20 cm, lokalno i više od 30 cm, a u višim predjelima i preko 50 cm snijega u razdoblju od 48 sati.
Opština Kotor usvojila je Odluku o isplati naknade za novorođenu djecu, kojom se značajno povećavaju iznosi naknada. Odluka će početi sa primjenom od 1. januara 2026. godine.
Prema važećoj odluci, svi zahtjevi koji budu podnijeti tokom 2025. godine biće obračunati u iznosu od 450 eura.
Od 1. januara 2026. godine primjenjivaće se novi iznosi naknada. Za prvorođeno dijete 600 eura, za drugorođeno 800, dok je 1000 eura predviđeno za treće i svako naredno dijete.
Pravo na naknadu za novorođeno dijete može ostvariti jedan od roditelja, usvojilac/ka, staralac/ka ili hranitelj/ka, pod sljedećim uslovima:
da je podnosilac/ka zahtjeva državljanin/ka Crne Gore koji/a ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Opštine Kotor u trajanju od 2 godine do dana rođena djeteta ili da je strani/a državljanin/ka sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom na teritoriji Opštine Kotor u trajanju od najmanje 2 godine do dana rođenja djeteta;
da novorođeno dijete ima prijavljeno prebivalište na teritoriji Opštine Kotor;
da to pravo nije ostvario/a u nekoj drugoj Opštini na teritoriji Crne Gore.
Pravo na naknadu može se ostvariti do navršene prve godine života djeteta.
Nakon defilea ulicama Igalu u Hotelu Talia u nedalju 5. oktobra će biti svečano otvoreno 60. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za seniore i 24. svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za juniore na kojima će učestvavati 21 reprezentacija sa 125 takmičara.
Seniorska reprezentacija Crne Gore ( selektor Ante Arapović) nastupiće u sastavu: Marko Radosavljević ( „Igalo“), Ivan Dejanović i Aleksandar Pejović („Delfin“ Budva), Radovan Popović („Sipa“ Tivat), Dejan Sijerković i Marko Vujisić ( „Ribar“ Baošići). U odnosu na reprezentaciju koja je prije dvije godine osvojila bronzanu medalju došlo je do jedne izmjene, Zdravka Damjanovića zamjenio je Marko Vujisić.
Selektor i trener juniorske reprezentacije Slobodan Svilanović i Marko Radosavljević ukazali su povjerenje takmičarima koji su najviše pokazali na državni prvenstvima u poslednje dvije godine, a to su: Filip Junković i Luka Pekić ( „Rumija“ Bar), Danilo Aleksić i Damair Papračanin ( „Ribar“ Baošići), Konstatin Žarković („Pristan“ Bar) i Mijodrag Pavićević („Sabljarka“ Meljine). Svima njima biće ovo prvi nastup na takmičenju ovakog ranga.
Zvanični trening zakazan je za ponedeljak 06.oktobra od 8:30 – 14 časova, nakon čega slijede tri takmičarska dana.
Zanimljivo je da će se po prvi put na šampionatima na Mediteranu bodovanje, umjesto težinskog, vršiti po novi pravila Međunarodne federacije za sportski ribolov na moru FIPS-M, po kojima se svaka ulovljena riba nakon provjere dužine i upisa u listu ulova vraća živa u more, što će biti posebni izazov za organizatora, Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore i sudije u brodu.
Dom zdravlja Tivat savremeni digitalni mamograf – foto DZ Tivat
U sklopu međunarodnog projekta RISE UP, finansiranog iz Interreg IPA CBC programa, Dom zdravlja Tivat obezbijedio je svojim pacijentkinjama savremeni digitalni mamograf, proizvođača FUJI Amulet Innovality. Ovaj uređaj predstavlja zlatni standard u prevenciji i ranom otkrivanju karcinoma dojke, kod svih žena nakon navršene 40.godine života.
Nabavka digitalnog mamografa je značajan iskorak za zdravstvenu zaštitu žena u Tivtu I okolnim mjestima, jer pacijentkinjama postaje dostupna ova vrsta dijagnostike, koja može spasiti živote. Savremeni mamograf obezbjeđuje visoku preciznost i pouzdanost u otkrivanju i najmanjih promjena na dojkama, što je ključno za pravovremeno liječenje.
Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena, a istovremeno i bolest koja se u velikom broju slučajeva može uspješno liječiti ukoliko se otkrije na vrijeme. Mamografija je zlatni standard preventivnih pregleda dojki, jer omogućava rano otkrivanje promjena koje mogu značiti razliku između izlječenja i teškog ishoda.
Dom zdravlja Tivat savremeni digitalni mamograf – foto DZ Tivat
„Naša poruka ženama je jasna – odvojite vrijeme za sebe i svoje zdravlje. Preventivni pregledi su najvažniji korak u borbi protiv raka dojke, a zahvaljujući ovom projektu i mamografu najnovije generacije, žene našeg grada sada imaju mogućnost da dijagnostiku obave u svojoj lokalnoj zdravstvenoj ustanovi“, poručuje direktorica DZ Tivat, dr Danica Stevović.
Dom zdravlja Tivat, kroz ovaj projekat, dodatno potvrđuje posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite i jačanju preventivne medicine. Zahvaljujući RISE UP projektu, građanke Tivta dobijaju pristup najsavremenijoj opremi koja donosi sigurnost, blagovremenu dijagnozu i šansu za dug i zdrav život.
Norwegian je objavio svoj ljetni raspored za 2026. godinu, koji uključuje značajno proširenje letova prema Crnoj Gori. Ova širenja dio su strategije kompanije da poveća kapacitet i ponudu prema popularnim destinacijama u regionu.
Tivat – Kopenhagen: Od 19. juna do 14. avgusta 2026. godine, Norwegian će uvesti direktne letove između Tivta i Kopenhagena. Ovi letovi će biti operisani do pet puta sedmično, omogućavajući putnicima fleksibilne opcije za putovanja između Crne Gore i Danske.
Tivat – Helsinki: Od 2. maja do 19. septembra 2026. godine, Norwegian planira uvođenje letova između Tivta i Helsinkija. Letovi će biti operisani dva puta sedmično, četvrtkom i nedeljom, pružajući putnicima direktnu vezu između Crne Gore i Finske.
Tivat – Oslo: Od 31. marta do 15. septembra 2026. godine, Norwegian će uvesti letove između Tivta i Osla. U periodu najviše potražnje, tokom jula i avgusta, letovi će biti operisani četiri puta sedmično, omogućavajući putnicima brzu i udobnu vezu između Crne Gore i Norveške.
Tivat – Riga: Od 31. marta do 19. septembra 2026. godine, Norwegian planira letove između Tivta i Rige. Letovi će biti operisani dva do četiri puta sedmično, u zavisnosti od perioda, pružajući putnicima direktnu vezu između Crne Gore i Letonije.
Flota Norwegian Air Shuttle
Norwegian Air Shuttle posjeduje modernu flotu koja uključuje Boeing 737-800 i Boeing 737 MAX 8 avione. Boeing 737-800 je srednje dometa avion sa kapacitetom od 186 do 189 putnika, dok Boeing 737 MAX 8 nudi poboljšanu efikasnost goriva i udobnost za putnike. Ovi avioni su idealni za kratke i srednje duge letove, kao što su oni između Tivta i skandinavskih destinacija.
Baze Norwegian Air Shuttle
Norwegian Air Shuttle ima operativne baze u nekoliko skandinavskih gradova, uključujući Oslo, Kopenhagen i Helsinki. Ove baze omogućavaju efikasno upravljanje letovima i pružaju putnicima širok izbor destinacija. Tivat, sa svojim modernim aerodromom, postaje važna tačka u mreži letova Norwegian-a, povezujući Crnu Goru sa ključnim skandinavskim tržištima.
Pornađeni zlatnici u podmorju blizu Floride/ – STOCK&PEOPLE/IMAGO VIA GULIVER
Skriveno ispod tirkiznih voda kod dijela američke savezne države Floride poznatog kao “Obala blaga”, tim ronilaca iz kompanije za spasavanje brodova otkrio je upravo blago – tovar davno izgubljenog španskog blaga za koje procjenjuju da vrijedi milion dolara.
Više od 1.000 srebrnih i zlatnih novčića za koje se smatra da su kovani u španskim kolonijama Boliviji, Meksiku i Peruu otkriveno je ovog ljeta kod atlantske obale Floride, saopštila je kompanija 1715 Fleet-Queens Jewels LLC.
Prije nekoliko vijekova, bogatstvo je trajektom prevoženo nazad u Španiju kada je uragan uništio brodove flote 31. jula 1715. godine, izlivajući blago u more, prema podacima Društva flote 1715.
Datumi i oznake kovnice su i dalje vidljivi na nekim od pronađenih novčića, saopštila je kompanija za spašavanje, što je korisno za istoričare i kolekcionare koji se nadaju da će saznati više o izgubljenom blagu.
– Svaki novčić je dio istorije, opipljiva veza sa ljudima koji su živjeli, radili i plovili tokom zlatnog doba Španskog carstva. Pronalaženje 1.000 njih odjednom je i rijetko i izvanredno – navela je kompanija.
Prema zakonu Floride, svako “blago” ili drugi istorijski artefakti “napušteni” na državnom zemljištu ili u državnim vodama pripadaju državi.
Zakon zahtjeva da država zadrži otprilike 20 odsto pronađenog arheološkog materijala za istraživačke kolekcije ili javno izlaganje.
Organizacije za ljudska prava iz Zagreba, Osijeka i Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana da se na 2BS Forumu u Budvi založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i one počinjene u Lori.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA), organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka saopštili su da je poznato koliko procesuiranje ratnih zločina zavisi i od političke volje, iako je to u nadležnosti pravosuđa.
Takav stav, kako su rekli iz tih organizacije, poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
“Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da, ipak, do danas nijesu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka kazali su da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu.
Radi se, kako su rekli iz tih organizacije, o 14 pripadnika nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske.
“Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da još nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširilo i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012, a potom i ove godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka su rekli da su iz medija saznali da Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju.
“Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju”, kaže se u saopštenju.
Podsjeća se da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, kao i da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
“Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve”, navodi se u saopštenju.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava rekli su da težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju, niti za umanjivanje patnje žrtava drugog.
Oni su poručili da se samo priznavanjem obje strane istine može stvoriti prostor za zajednički pijetet.
“Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja”, naveli su iz organizacija iz Osijeka, Zagreba i Podgorice.
Oni su poručili da ih, istovremeno, zabrinjava što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.
“Organizacija Miholjski zbor je pozvala građane da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve“”, navodi se u saopštenju.
Iz Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava su poručili da je takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna i neprihvatljiva.
Oni su istakli da posebno osuđuju i uvrede upućene Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije.
“Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava”, ističe se u saopštenju.
Napad automobilom i nožem ispred sinagoge u Manchesteru u kojemu su ubijene dvije osobe proglašen je terorističkim incidentom.
Protuteroristička policija izjavila je da su dvije osobe uhapšne nakon napada ispred sinagoge Heaton Park Hebrew Congregation u Crumpsallu, Greater Manchester, u četvrtak – nakon što je napadača ustrijelila policija.
Na konferenciji za novinare, šef protuterorističkog odjela Metropolitanske policije, pomoćnik povjerenika Laurence Taylor, rekao je da je identitet osumnjičenika poznat policiji, ali da se ne može otkriti zbog “sigurnosnih razloga na mjestu događaja”.
Manchesterska policija izjavila je da su još tri osobe teško ozlijeđene u napadu – i potvrdila je da je u sinagogu poslana postrojba za deaktiviranje bombi.
Snimke podijeljene na društvenim mrežama prikazuju građane kako viču policajcima da osumnjičenik ima na sebi pričvršćenu bombu.
Policija je potvrdila da je osumnjičenik mrtav nakon što su naoružani policajci ispalili hice u 9:38.
Policija isprva nije mogla potvrditi njegovu smrt zbog sigurnosnih problema vezanih uz sumnjive predmete na njemu.
Fotografija navodnog napadača koja kruži internetom prikazuje muškarca s bradom i tamnom odjećom kako stoji ispred sinagoge s neidentificiranim predmetima pričvršćenim za struk i nešto drži u ruci.
Andy Burnham, gradonačelnik Manchestera, rekao je da se radi o ozbiljnom incidentu.
– Ljudima koji slušaju bih prije svega rekao da izbjegavaju (to) područje. Riječ je o ozbiljnom incidentu, ali istovremeno mogu odmah primiriti ljude jer se čini da je neposredna opasnost prošla, a policija u Manchesteru je to riješila veoma brzo, kazao je za BBC Radio.
Britanski premijer Keir Starmer, koji se nalazi u Kopenhagenu na summitu Europske političke zajednice, objavio je na X-u da je zgrožen napadom, dodajući da je situacija “još groznija” zbog činjenice da se zbio na Jom Kipur, sveti dan za Židove.
Stručnjak za turizam, prof. dr Rade Ratković, ocijenio je da su loši rezultati turističkog sektora posljedica nedostatka kvalitetnog upravljanja destinacijom, što je, kako navodi, prvenstveno odgovornost države.
Prema njegovim riječima, dok zemlje Mediterana bilježe stabilan rast i godišnju popunjenost kapaciteta od oko 50%, u Crnoj Gori je taj procenat svega 25%. On je naglasio da su uzrok slabih rezultata izostanak destinacijskog menadžmenta i integracije turističkih subjekata, kao i nedostatak podsticajnih propisa i aktivnosti ministarstava i turističkih organizacija.
Poseban izazov, dodao je, predstavlja rastući broj nekategorisanog i nekomercijalnog smještaja – vikend stanova i kuća – koji, zbog nižih troškova poslovanja, direktno “guši” hotele i utiče na snižavanje cijena hotelskog smještaja.
Boka Kotorska – Kostanjica – foto Boka News
Ratković je ocijenio da je “krajnje vrijeme da crnogorski turizam sprovede radikalne reforme”, te naglasio da privatni sektor u otežanim okolnostima ulaže maksimalne napore. On je pozdravio organizovanje privrednika kroz Privrednu komoru i najavljeni Kongres turističkih radnika, ističući da je riječ o prilici da struka iznese stavove i prijedloge, te da vlasti na njih odgovore.
Govoreći o pripremama za narednu sezonu, Ratković je ukazao da je već došlo do kašnjenja. Ove godine, kako je rekao, izostale su studijske posjete turoperatora.
Zaključio je da će konačna ocjena ovogodišnje turističke sezone biti poznata tek na kraju godine, kada budu sumirani ukupni rezultati turističkog prometa.
Na trećem izdanju Festivala turističkog i etno filma (TEF), održanom 25. i 26. septembra u Krku, posebno priznanje u međunarodnoj konkurenciji osvojio je turistički film o Tivtu „Mediterranean Dream“, autora Mihaela Đuričića, nastao u produkciji Turističke organizacije Tivat.
Ovo priznanje ima poseban značaj, jer potvrđuje da Tivat i Crna Gora imaju što da pokažu i ispričaju kroz savremeni, umjetnički i emotivan filmski izraz. U konkurenciji filmova iz više evropskih zemalja, „Mediterranean dream“ je prepoznat kao inspirativan i upečatljiv prikaz destinacije, koji na jedinstven način spaja prirodne ljepote, kulturno nasljeđe i životnu energiju Tivta.
„Nagrada u Krku za mene i za cijeli tim je veliko priznanje, ali i odgovornost da nastavimo da podižemo ljestvicu. Film ‘Mediterranean dream’ je nastao iz želje da pokažemo Tivat onakav kakav mi osjećamo, kao spoj tradicije i savremenog duha. Ponosan sam što je naš rad prepoznat na međunarodnom nivou i zahvalan svim saradnicima i partnerima koji su dali dio sebe da ova priča bude ispričana na pravi način“, poručio je autor filma Mihael Đuričić.
Na realizaciji filma, osim autora, učestvovali su i Jelena Svorcan, Luka Bulajić, Vlado Trapara i Jelena Pejanović Bojić, dok su za izgled glumaca bili zaduženi Ana Anđelić (šminka) i Anamarija Medved Radulović – Hair like a boss (frizura). Posebnu podršku u realizaciji snimanja pružili su lokalni partneri Hotel Astoria, Pine i Waikiki beach.
“Ovo međunarodno priznanje dodatno potvrđuje ulogu Tivta kao destinacije koja inspiriše i motiviše, te je još jedan dokaz da se kroz spoj kreativnosti i saradnje mogu stvarati priče koje putuju daleko izvan granica Crne Gore”, poručila je direktorica Turističke organizacija Tivat Nina Lakičević.
Festival turističkog i etno filma u Krku već tri godine okuplja autore, turističke poslenike i publiku iz cijele Evrope, potvrđujući svoju važnost kao regionalna platforma za promociju turizma, kulturne baštine i filmske umjetnosti.
