Morsko dobro održalo je sastanak sa predstavnicima Uprave policije u cilju pojačavanja mjera bezbjednosti prilikom otvaranja ponuda za zakup djelova morskog dobra.
“Te mjere preduzimaju se kako bi se osiguralo nesmetano i transparentno sprovođenje postupka, uz prevenciju eventualnih nepravilnosti i obezbjeđenje pune zakonitosti procedure”, navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra su rekli da, s obzirom na značaj tog procesa i potrebu za efikasnim sprovođenjem preduzetih mjera, od sjutra se očekuje pojačano prisustvo policijskih službenika, koji će biti u pripravnosti kako bi se obezbijedilo sigurno i nesmetano odvijanje svih aktivnosti u okviru postupka.
“Morsko dobro nastavlja da unapređuje svoje procese u skladu s najvišim standardima transparentnosti i odgovornog upravljanja, kako bi se osigurala zakonitost postupaka i efikasno sprovođenje svih aktivnosti”, zaključuje se u saopštenju.
Tivatska policija kontrolisala je i uhapsila državljanina Srbije M.R. (39) kod kojeg je pronađen kokain, saopštila je Uprava policije (UP).
“Naime, policajci su, u mjestu Lepetani kontrolisali putničko motorno vozilo, tivatskih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.R. On je prilikom kontrole progutao jednu pvc kesicu sa sadržajem za koji se sumnja da je kokain, dok je drugu pvc kesicu sa sadržajem bijele praškaste materije nalik na opojnu drogu kokain predao policijskim službenicima”, kazali su iz policije.
O događaju je obaviješten tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu M.R. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Danas je u Opštini Herceg Novi upriličen prijem za mladog novskog karatistu Nemanju Mikulića, povodom njegovih nedavnih sjajnih rezultata.
Mikulić je osvojio srebro u Premijer seniorskoj karate ligi u Parizu, a u svoj grad je donio i dva zlata sa Balkanskog prvenstva održanog u Budvi – osvojio je prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji i sa reprezentacijom Crne Gore trijumfovao u ekipnoj konkurenciji.
Mikulića su ugostili potpredsjednik Opštine Miloš Konjević i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica, koji su mu uručili plaketu i čestitali na izvanrednim rezultatima. Istakli su da je Herceg Novi ponosan na Nemanjine uspjehe i poželjeli mu da nastavi nizati najsjajnija odličja na velikim takmičenjima.
„Nemanja nas je navikao na medalje. On je momak koji djeci ovog grada služi za primjer kako se radom dolazi do uspjeha. Opština Herceg Novi će nastaviti da ulaže u sportsku infrastrukturu i da pomaže klubove, jer je bavljenje sportom pravi put za našu djecu“, kazao je potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević.
Nemanja Mikulić je član Karate kluba Bijela i reprezentativac Crne Gore koji već duži niz godina postiže zapažene rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima.
Zahvaljujući se na prijemu, Mikulić je poručio: „Ovo je za mene vjetar u leđa, nastaviću sa odličnim rezultatima i kontinuitetom. Želim svojim primjerom da pokažem i dokažem drugoj djeci da je sve moguće samo ako to žele i, naravno, uz podršku roditelja. Zato apelujem na roditelje da upisuju djecu na bilo koji sport“.
Predstavnici Bokeljske mornarice Kotor, na poziv hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 iz Rijeke i Splita, učestvovali su u obilježavanju tradicionalnih Tripundanskih svečanosti i Dana Boke, koje su održane 22. februara u Rijeci i 28. februara u Splitu.
Ova manifestacija predstavlja važan most koji povezuje Bokelje širom svijeta, jačajući veze sa matičnim krajevima i čuvajući bogatu kulturno-istorijsku baštinu Kotora i Boke Kotorske.
Proslava u Rijeci – očuvanje tradicije kroz druženje i umjetnost
U Rijeci je 22. februara održana tradicionalna Bokeljska večer, događaj koji je okupio članove Bokeljske mornarice, Bokelje i njihove prijatelje iz Hrvatske. Veče je proteklo u duhu zajedništva, uz bogat kulturno-umjetnički i muzički program, a vrhunac večeri bilo je plesanje kola Svetog Tripuna.
Bokeljska mornarica Kotor
Poseban doprinos manifestaciji dala je izložba dobrotske čipke “Pacijenca”, koja je organizovana 24. februara u saradnji sa OJU Muzeji Kotor. Posjetioci su imali priliku da se upoznaju s ovom jedinstvenom i dragocjenom umjetničkom formom koja je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, a događaj je upotpunjen prikazivanjem promotivnog filma reditelja Dušana Vulekovića, koji na autentičan način dočarava njenu ljepotu i značaj.
Program u Splitu – kulturne i zvanične aktivnosti
U Splitu su aktivnosti započele 21. februara, kada je u Pomorskom muzeju otvorena izložba fotografija Dražena Zetića pod nazivom “Riznica duha jugoistočnog Jadrana”, koja svjedoči o bogatom nasljeđu i duhovnoj posvećenosti ovog područja.
Bokeljska mornarica Kotor
Jedan od ključnih događaja bio je 27. februara, kada je predsjednik Bokeljske mornarice Kotor održao predavanje na temu “Bokeljska mornarica i Tripundanske svečanosti – nekad i sad”, osvrnuvši se na istorijski razvoj, značaj i izazove sa kojima se danas suočava ova drevna institucija.
U sklopu zvaničnog dijela programa, 28. februara održan je niz sastanaka na najvišem nivou. Predsjednik Bokeljske mornarice Kotor, Denis Vukašinović i admiral Mirko Vicević, sastali su se sa gradonačelnikom Splita, Ivicom Puljkom, te županom Splitsko-dalmatinske županije, Blaženkom Bobanom.
Tokom razgovora, razmatrane su mogućnosti jačanja institucionalne podrške Bratovštini Bokeljske mornarice 809 – Split, a tom prilikom su razmijenjeni i prigodni pokloni kao znak zahvalnosti i prijateljstva.
Bokeljska mornarica Kotor
Iste večeri, u svečanoj atmosferi hotela Park, održana je Bokeljska večer u Splitu. Okupljeni su uz bogat kulturno-muzički program proslavili ovaj značajan događaj, a tradicionalno je izvedeno i kolo Svetog Tripuna, čime je manifestacija zaokružena u duhu slavne bokeljske tradicije.
Čelništvo Bokeljske mornarice Kotor prilikom posjete Splitu gostovalo je na Radiju Split.
Ovo učešće Bokeljske mornarice Kotor u Rijeci i Splitu potvrda je snažnih veza koje Bokelji održavaju s dijasporom, ali i podsticaj za dalju saradnju, očuvanje i promovisanje kulturne i istorijske baštine Kotora i Boke Kotorske.
Funkcioner Demokrata Vladimir Jokić ponovo je danas izabran za predsjednika Opštine Kotor, na sjednici lokalnog parlamenta.
Jokića je za predsjednika Opštine predložio stari saziv Skupštine opštine (SO) Kotor kojem je istekao mandat, a izabran je sa 17 glasova za, bez uzdržanih i glasova protiv.
Glasanju nije prisustvovalo 16 odbornika.
Za potpredsjednike su izabrani Siniša Kovačević i Igor Kumburović.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Željko Aprcović ocijenio je da je današnja sjednica nelegitimna, nakon čega su odbornici te stranke napustili salu.
U Kotoru su 29. septembra prošle godine održani lokalni izbori, ali zbog prigovora u vezi dva biračka mjesta (Mirac i Dom kulture Prčanj), konačni rezultati još nijesu proglašeni, nova vlast nije uspostavljena, niti je usvojen budžet za ovu godinu.
Jokić je predsjednik Opštine prvi put bio od 2017. do 2019. godine, a istu funkciju je obavljao od 2020. do 30. oktobra prošle godine, kada mu je istekao mandat.
On je, nakon što je izabran, upitao ko može garantovati da, ako se ponove izbori, neće uslijediti nove žalbe, prenosi portal Vijesti.
“Kakva god da bude odluka Ustavnog suda, istu ćemo bespogovorno poštovati. Pozivam da se što prije izabere sudija Ustavnog suda i ovaj Gordijev čvor presiječe”, rekao je Jokić.
On je dodao da je siguran da će, nakon odluke suda, formirati većinu, ali i da, ukoliko nekim slučajem dođe do “kopernikanskog političkog preokreta”, on i Demokrate neće biti brana tome.
Na današnjoj sjednici kotorskog parlamenta usvojena je i odluka o privremenom finansiranju.
Ministarstvo javne uprave ranije ove sedmice je saopštilo da je ozbiljno zabrinuto zbog održavanja sjednice SO Kotor, kojoj je istekao mandat.
Oni su upozorili da donošenje takvih odluka predstavlja “direktno podrivanje demokratskog poretka i principa zakonitog funkcionisanja lokalne samouprave”.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru održanim 29. septembra, Demokratska partija socijalista i koalicija Pokreta Evropa sad i Demokrata osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa i Kotorski pokret po mandat.
Ponavljanjem izbora na dva biračka mjesata DPS može “preoteti” mandat PES-u i Demokratama.
Crnogorski brend vinarija/restoran STORIA di PIETRA sa ponosom je objavila da je sponzor šampiona Evrope u brdskim auto trkama (Centralno evropske zone (CEZ) u Grupa 5) Vasilija Jakšića iz Kotora.
-Uživajte u spotu, u spoju prije svega dva lokalna a zatim i crnogorska brenda, koji će se uskoro naći pred vratima Evrope. Logo naše vinarije će se brže nego ikada kretati po drumovima i stazama Evrope.
Srećno našem šampionu, želimo ti što više otvorenih šampanjaca, poručio je vlasnik vinarije STORIA di PIETRA Stefan Kašćelan.
Podsjećamo…
Kotor, 27. jul 2023. – „Ovaj kamen storiu ima, svjedoči nam o prošlosti našoj, a mi storiu pretočismo u flašu da svi čuju priču našu“ – moto je porodične vinarije Storia di Pietra (Priča kamena), koja je u četvrtak otvorena na južnim padinama Lovćena, u selu Mirac (650 mnv) – Opština Kotor.
Uprkos značajnim ulaganjima i višegodišnjim propisima, brodovi i dalje zagađuju evropske vode, dok sustav nadzora i provođenja zakona pokazuje ozbiljne nedostatke, stoji u novom izvještaju Europskog revizorskog suda (ECA). Revizori pozivaju na jače mjere i bolji nadzor kako bi se ostvarila ambicija EU o nultom zagađenju do 2030.
Izvješće se osvrće na razdoblje od 2014. do 2024., analizirajući učinak europskih propisa o onečišćenju mora koje uzrokuju brodovi. Tokom tog vremena, EU je uložila 216 milio
na eura u inicijative poput poboljšanja lučkih prihvatnih kapaciteta za otpad i financiranja istraživanja o smanjenju zagađenja. Iako su mjere dobro osmišljene, revizija zaključuje da je njihova provedba oslabjela i da su napori država članica “daleko od zadovoljavajućih”, piše The Maritime Executive.
Loša provedba i manjak inspekcija
Prema izvješću, EU države ne koriste u potpunosti dostupne alate poput Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA). Primjerice, tijekom 2022. i 2023. godine, Europska satelitska služba za nadzor nafte identificirala je 7.731 moguću naftnu mrlju u EU vodama. Međutim, države su potvrdile samo 7% slučajeva, što ukazuje na ozbiljne propuste u provođenju inspekcija i kažnjavanju prekršitelja.
Osim toga, revizori su utvrdili da brodovi nisu podvrgnuti dovoljno preventivnim inspekcijama, a propisane kvote pregleda nisu ispunjene. Kazne za prekršitelje ostaju niske, što dodatno potiče neodgovorno ponašanje.
“Mjere za prevenciju, nadzor i kažnjavanje zagađivača nisu na potrebnoj razini,” upozorava ECA. Također, naglašavaju da ni Europska komisija ni države članice ne prate učinkovito kako se troši novac namijenjen borbi protiv onečišćenja mora. Zbog toga je stvarna količina izljeva nafte, kemikalija i morskog otpada s brodova nepoznata, kao i identitet mnogih zagađivača.
Zaobilazak pravila kod reciklaže brodova i izgubljenih kontejnera
Još jedan problem koji revizija ističe je izbjegavanje ekoloških obveza prilikom reciklaže brodova. Dok je 2022. godine svaki sedmi brod na svijetu plovio pod zastavom EU, udio brodova pod EU zastavom koji su poslani na reciklažu bio je upola manji. Brodovlasnici često mijenjaju zastavu u ne-EU države kako bi izbjegli stroža europska pravila reciklaže.
Posebna kritika upućena je i pitanju izgubljenih kontejnera. “EU pravila o izgubljenim kontejnerima daleko su od učinkovitih,” navodi izvješće. Nedostaje jasan sustav prijavljivanja, a samo mali broj kontejnera uspijeva biti pronađen.
Preporuke za jači nadzor i strože kazne
Revizija preporučuje poboljšanje praćenja onečišćenja i učinkovitiju primjenu alata za alarmiranje o incidentima. Također, države članice moraju bolje nadzirati i obavljati propisane inspekcije brodova. Bolja transparentnost u praćenju sredstava namijenjenih borbi protiv zagađenja jedan je od ključnih koraka prema rješavanju problema.
Ova otkrića mogla bi dovesti do dodatnih izmjena zakona i poboljšanja dosadašnjih ekoloških planova. EU je već ranije postavila cilj postizanja nultog zagađenja morskog okoliša do 2030., ali prema sadašnjim pokazateljima, taj cilj još uvijek djeluje nedostižno.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen Foto: Yves Herman / Reuters
Evropska komisija predložila je u utorak novo zajedničko zaduživanje EU-a od 150 milijardi eura (157,76 milijardi dolara) za zajam vladama EU-a za obranu u sklopu ukupnih 800 milijardi ukupnih financijskih napora za jačanje europskih obrambenih sposobnosti.
Jačanje obrane zemalja članica Evropske unije
O tome kako tačno Evropska komisija želi pojačati obranu zemalja članica u središnjem Dnevniku HTV-a izvijestio je novinarVibor Vlainić.
– U osnovi, Evropska komisija želi potaknuti zemlje članice da same troše više za obranu i to neće učiniti korištenjem novog novca, novih sredstava, već preusmjeravanjem postojećeg novca za svrhu obrane, rekao je Vlainić.
Dodao je kako i u planu Ursule von der Leyen im više alata kojima se to želi ostvariti.
– Za početak, države članice koje bi ulagale više u obranu ne bi bile u opasnosti od one financijske kočnice, postupka za prekomjerni deficit, zatim Europska investicijska banka oslobodila bi više sredstava, odnosno maknula bi ograničenja koja su na snazi za trošenje za svrhe obrane. Također, tko bi koristio kohezijske fondove za obranu, mogao bi računati na više poticaja. I tu je jedan potpuno novi alat koji je privukao veliku pozornost, fond od 150 milijardi eura zajmova za trošenje u obranu, pojasnio je Vlainić.
Istaknuo je kako su se neke države članice, primjerice Poljska, počele buniti oko tih 150 milijardi eura zajmova.
– One bi radije da su tih 150 milijardi ne zajmovi nego bespovratna sredstva. Ali o svemu tome svakako će moći svi razgovarati za dva dana, odnosno u četvrtak, također ovdje u Bruxellesu, gdje će biti izvanredno Europsko vijeće, kazao je Vlainić.
Ursula von der Leyen svoj plan predstavila je zemljama članicama i njihovim liderima u pismima.
– Oni će ovdje na sastanku, osim o obrani, razgovarati i o Ukrajini. Poziv je dobio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji ako dođe, svakako će dobiti snažnu podršku poruke Europske unije, pogotovo u odnosu na sve što se događa na relaciji Washingtona i Kijeva, izvijestio je Vlainić.
150 milijardi eura novog zajedničkog zaduživanja namijenjeno je izgradnji paneuropskih sposobnosti poput zračne i raketne obrane, topničkih sustava, projektila i streljiva, bespilotnih letjelica i sustava protiv bespilotnih letjelica ili za rješavanje drugih potreba od kibernetičke do vojne mobilnosti, rekla je Komisija.
– Pomoći će državama članicama da udruže potražnju i kupuju zajedno. To će smanjiti troškove, smanjiti fragmentaciju, povećati interoperabilnost i ojačati našu obrambenu industrijsku bazu, rekla je predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen.
Čelnici EU-a raspravljat će o prijedlogu na posebnom summitu posvećenom obrambenim izdacima u četvrtak.
Komisija je također predložila ukidanje ograničenja nametnutih pravilima EU-a na državnu potrošnju u slučaju ulaganja u obranu.
– Kada bi zemlje članice povećale svoje izdatke za obranu u prosjeku za 1,5 posto BDP-a, to bi moglo stvoriti fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura, rekla je von der Leyen.
– Mi smo u eri ponovnog naoružavanja, a Europa je spremna masovno povećati svoju obrambenu potrošnju kako bi odgovorila na kratkoročnu hitnu potrebu da djeluje i poduprla Ukrajinu, ali i odgovorila na dugoročnu potrebu za preuzimanjem veće odgovornosti za vlastitu, europsku sigurnost, istaknula je.
Najveselija i najšarenija maskirana družina predškolaca i osnovaca učestvovaće u Cvjetnoj povorci koja će biti održana sutra ( petak, 7. mart) u centru grada. Povorka će se kretati od Bifea Beograd do Trga Nikole Đurkovića gdje će djeca izvesti svoje koreografije.
Sekretarke za kulturu i obrazovanje, Ane Zambelić Pištalo kazala je za RTHN da se uvijek raduju programima koji su usmjereni na djecu i mlade.
-Ova manifestacija zaista drži pažlju. Za narednu godinu imamo predloge i razmišljanja da je unaprijedimo, možda i proširimo opseg onih koji bi mogli u samoj manifestaciji da učestvuju. Za sada smo zadovoljni odzivom i zaista ponosno ističemo da u gradu ima veliki broj djece koja su izuzetno maštovita, kreativna, vrijedna. Isto tako imamo veliki broj vaspitača i nastavnika koji se sa radošću odazivaju svim manifestacijama i programima koji se u gradu organizuju, kazala je Zambelić Pištalo.
Cvjetna povorka dio je programa 56. Praznika Mimoze. Sekretarka Zambelić Pištalo ističe da je zadovoljna organizacijom i posjećenošću programa koji su održani u okviru manifestacije.
-Bilo je dosta sadržaja za sve ukuse. Mi smo razmišljali da ponudimo svakome nešto što bi moglo da bude interesantno. Svi kulturni sadržaji bili su izuzetno posjećeni, kazala je Zambelić Pištalo.
Cvjetna povorka biće održana u petak 14 sati, a u programu će učestvovati i Dječiji hor Cvrkutići, male mažoretke Gradske muzike i mažoret klub Lili.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 391,02 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
