Drvene barke iz Vitove radionice plove u budućnost

Radionica Vitomira Vujovića na Prčanju u kojoj se „rađaju“ drvene barke, skrivena iza stare kamene kuće na pjeni od mora, djeluje nestvarno, kao neki savremeni inkubator. Tu nesvakidašnje ideje postaju stvarnost, svjedočeći o vještini, originalnosti, znanju. Kada se struka i nauka udruže sa iskustvom starih meštara koje Boka Kotorska još uvijek pamti, postajemo svjesni da vrijeme nije pregazilo tradiciju, već se ona nastavlja na nov, savremeni način.

Mlad po godinama, a vremešan po znanju koje posjeduje, meštar Vito nas je dočekao raspoložen i sa osmijehom na licu. Sa ljubavlju je započeo priču o drvenim barkama i uveo nas u svijet posvećenog rada kojemu se bez zadrške predaje, ne krijući koliko ga on hrabri i raduje… Sa puno žara, ponosa i emotivnog naboja predstavio nam je dvije drvene ljepotice na kojima radi već mjesecima.

Ali, krenimo redom. Vito Vujović je dipl. ing. brodogradnje. Fakultet je završio u Beogradu gdje je jedno vrijeme živio i radio nakon studiranja. Projektovao je brodove, a povremeno i barke, onako za svoju dušu, iz ljubavi. Uprkos dobrim uslovima i izazovima milionskog grada, jednoga dana je spakovao kofere i vratio se u rodni Prčanj. Ljubav prema moru, slike drvenih barki vezanih u prčanjskim mandraćima i zov zavičaja, učinili su ga modernim Odisejem i vratili u Boku Kotorsku.

„Svuda pođi – doma dođi. Jednostavno, ovaj prostor volim. Presudila je dvostruka ljubav: prema projektovanju i prema stvaranju. Kada vidite kako barka nastaje, rađa se, dobija svoj oblik, osjetite ushićenje. U početku imate samo papir, projekat… Uvijek me iznova fascinira sam postupak gradnje barke, ono vrijeme za koje ona postepeno postaje stvarni objekat, kada sam tu kreativnost projektovanja pretvorio u djelo“ – priča nam Vito.

Radionica drvenih barki Plaforma

O novim, savremenim uslovima projektovanja pomoću kompjutera, kaže:

„Kompjuter ne radi ništa sam. Neko kaže, lako je to kada ti kompjuter nacrta barku ili brod. Nije kompjuter nacrtao ništa, već čovjek. Drvene barke imaju komplikovanu priču. Nekada nije lako sve uraditi na kompjuteru, lakše je napraviti u prirodi nego li nacrtati. Često su krivine u krmama i provama nagle pa određeni softerski paketi to jako teško crtaju, ne prepoznaju ih. Lakše je kada se letvica savije preko rebara ili mala drvena letvica – maestra, po šablonu iskrivi i savije. To bude jednostavnije nego je nacrtati na kompjuteru“.

U savremeno opremljenoj radionici, punoj raznog alata, zatekli smo dvije barke na kojima Vito trenutno radi. Jedna je porodična i  nju mladi meštar gradi pomalo, bez preše i od gušta. Druga je u završnoj fazi restauracije.

„Imali smo porodičnu barku napravljenu 1957. godine. Nakon dva remonta, jednog 1996, kada je meštar Anto Pilastro napravio veći remont, a ja drugi 2009, odlučio sam da je više ne remontujem. Izvadio sam šablone rebara da to malo „popeglam“ na kompjuteru i po njoj danas, ovde u radionici, pravim novu drvenu barku. Izgledaće isto, ali ne sa tim klasičnim madijerima. Već sam primijenio tzv. novu tehnologiju za naše uslove, iako svijet za nju već odavno zna i primjenjuje je.

Kod druge barke koju vidite, u pitanju je restauracija epoksid smolama. To je totalno drugačiji način od onoga kako se nekada radilo uljanim bojama. Barka će imati sve maritivne sposobnosti, a biće je mnogo jednostavnije i lakše održavati. Možete je svaki dan vaditi, neće se rasušiti.“ – kaže Vito.

Posao gradnje i restauracije barke, vrlo je zahtjevan i težak. Vito uglavnom radi sam, ali kaže da kada je potrebno, pomaže mu brat Bojan ili neko iz porodice.

Opremanje radionice iziskivalo je i ulaganje značajnih materijalnih sredstava. Ipak, Vito nikada nije računao koliko je sredstava uložio u alat i radionicu. Povremeno zarađuje radeći i neke druge poslove u drvetu, ali prihvata samo one koji su mu izazovni.

Drvene barke – Vitomir Vujović

O mogućnostima zarade i ekonomskom tržišnom razvoju izgradnje drvenih barki, prenio nam je svoje mišljenje:

„Sve što radim, prvo radim iz ljubavi. Ali, ne možete se fokusirati samo na jedno polje i kazati ja ću samo ovo raditi. Onda nema ekonomskog rezona. Kada se zatvori krug, kao kod nas u familiji (moj brat Bojan je arhitekta), imate kompletnu priču od projektovanja do izrade. To je prava stvar. Jedini je problem što ne mogu svaki dan biti u radionici“.

Vito je, u međuvremenu, počeo da radi kao profesor u Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru gdje predaje više stručnih predmeta. O interesovanju učenika za njegov posao u slobodno vrijeme, kaže da je primjetio da na Instagramu lajkuju fotografije radova koje postavlja.

„Njih danas najviše interesuju telefoni i igrice. Možda su još premladi za ovo, a možda i otkriju ovu ljepotu stvaranja…“, skromno komentariše Vito.

Prošle godine, Vitov brat Bojan je bez njegovog znanja, prijavio projekat „Plaforma“ u okviru kojeg Vujovići u svojoj radionici izrađuju drvene barke, koje su i dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore. Konkurs „Kreativna Crna Gora“ u sklopu kreativnih radionica i industrija, raspisalo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

Radionica drvenih barki Plaforma

„Bio sam iznenađen kada nam je u oktobru prošle godine stigao e-mail da projekat predstavimo u Sloveniji. Nismo ni znali da smo nominovani. Bojan je prvo poslao aplikaciju za kreativnu industriju u Crnoj Gori, a oni su nas prepoznali i stavili u uži izbor. Projekat su kasnije kandidovali u Sloveniji i jednog dana je stigao e- mail da smo dobitnici BigSEE awards nagrade. Otputovali na taj sajam gdje smo izložili i predstavili svoj projekat. Mogu kazati da je to bilo vrlo lijepo iskustvo. Stekli smo neka nova saznanja, upoznali nove ljude, ideje, materijale, tehnologije…

Za kraj razgovora, na pitanje „zaiskri“ li sa bratom oko nekih tehničkih rješenja tokom gradnje barke, Vito sa osmijehom kaže:

„Ne postoje dva ista čovjeka… pa tako nismo ni ja i brat. On je arhitekta, ja sam inženjer, pa najčešće potegnemo raspravu kada je u pitanju neki konstrukcioni problem. On to posmatra sa vizuelno-estetske strane, a ja nekada pođem na štetu estetike da bude čvršće, jače. Onda moramo tražiti kompromise…“

Vujovići su nam obećali da će nas pozvati prilikom porinuća nove barke u more, da zabilježimo taj važan trenutak od kojeg počinje život svake barke. Na pitanje kada bi to moglo biti, Vito odgovara onako po bokeški: „Ha… kad bude, ima još dosta rabote! Biće…“

/Miro Marušić/

U Luštici Bay predstavljen projekat “Gasatro suvenir – Probaj domaće iz Kotora“

0
Probaj domaće

U Luštici Bay u subotu je u vinskom baru „Finestra“ predstavljen projekat “Gasatro suvenir – Probaj domaće iz Kotora“.

Projektom koji je podržala Opština Kotor kroz mjere podrške nevladinim organizacijama, NVO “Probaj domaće iz Kotora” ima namjeru brendirati tradicionalne gastronomske proizvode opštine Kotor u vidu gastro suvenira.

U Luštici Bay svoje proizvode predstavile su dvije vinarije sa prostora opštine Kotor, Giljača i Krstičević, dva proizvođača meda iz pčelarskog udruženja „Grbalj“ Vidak Tomašević i Dragan M. Kraljević, a predstavljno je i maslinovo ulje iz bokeških maslinjaka.

Ovo je pokušaj da se povežu poljoprivreda i turizam i da se u razvijenoj privrednoj grani kakva je turizam, nađe podrška i za poljorivredne proizvođače kotorske opštine, poručili su iz NVO “Probaj domaće iz Kotora“.

Ciljevi projekata su:

  • Stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta za rad i plasiranje poljoprivrednih proizvoda povezivanjem poljoprivrede i turizma
  • Promocija tradicionalnih proizvoda i domaće hrane i pića i proizvođača iz Kotora
  • Davanje tradicionalnim proizvodima koje proizvode poljoprivredni proizvođači iz opštine Kotor dodatne vrijednosti podizanjem na nivo domaćeg brenda.

Francuska ima rekordni broj novih slučajeva covida, Britanija najviši broj od maja

0
Francuska pandemija – foto EPA

Francuska je u subotu objavila da u posljednja 24 sata ima oko 13.500 novih slučajeva koronavirusa što je najviše od početka epidemije u toj zemlji, dok je Velika Britanija priopćila da ima najviše slučajeva u 24 sata od 8. maja.

Francuske zdravstvene vlasti izvijestile su o 13.498 novih slučajeva covida-19, što je novi rekord u 24 sata otkad se bolest počela širiti u zemlji.

Broj ljudi u Francuskoj koji su umrli od koronavirusa povećao se za 26 i dostigao 31.274, a kumulativni broj slučajeva koronavirusa je 442.194.

U Velikoj Britaniji su u posljednja 24 sata zabilježena još 4.422 nova slučaja koronavirusa, najviše od 8. maja.

Ta je zemlja u petak potvrdila 4.322 slučaja koronavirusa, što je bilo za skoro hiljadu  više nego prethodnog dana.

Ukupno je do sada u Britaniji registrirano 390.358 zaraženih koronavirusom, dok je 41.759 ljudi umrlo.

Do najnovijeg porasta broja novoinficiranih dolazi nakon što su u subotu vlasti Velike Britanije objavile da će u središnjim i sjevernim dijelovima Engleske od utorka stupiti na snagu dodatne restrikcije kako bi se smanjio porast broja oboljelih od covida-19.

Kontakt između različitih domaćinstava bit će zabranjen, dok će radno vrijeme ugostiteljskih objekata koji rade do kasno navečer biti ograničen.

Tri kruzera doplovila u Aliaga rezalište na reciklažu

0
Reciklaža foto SD

U tursko rezalište brodova Aliagu su na posljednje odredište doplovila tri kruzera – Carnival Fantasy, Sovereign of the Seas i Monarch of the Seas.

Nekada su to bili slavni megakruzeri koji su pokrenuli cijelu industriju, ali im je sudbinu odredila pandemija koronavirusa i manjak putnika, piše Slobodna Dalmacija.

Kada je Sovereign of the Seas od 74.000 GT zaplovio 1988. godine, bio je najveći brod kompanije Royal Caribbean. Monarch of the Seas iste kompanije je porinut 1991., a 2007. je postao prvi kruzer kojim je zapovijedala žena – Karin Stahre Janson.

Treći kruzer u Aliagi je Carnival Fantasy, koji je Carnival 1990. lansirao kao odgovor na konkurentski Sovereign of the Seas Royal Caribbeana.

Svi se mediji slažu da su ova tri broda pioniri kruzera megaklase, ali također podsjećaju na to da su još stari Rimljani imali izreku Sic transit gloria mundi (tako prolazi slava svijeta) kojom se naglašava prolaznost ovozemaljskoga…

Automobilske olupine “otplovile” s Mljeta

0
Mljet akciija – foto Hina

Više od 100 automobilskih olupina odvezeno je sa Mljeta u okviru akcije “Znam, hoću mogu” koju je ovog tjedna izvela ekološka udruga Zelene stope u suradnji sa domaćinima na otoku.

Dio je to šire akcije Očistimo Hrvatsku od auto olupina – powered by Renault koju već 16 godina provode zajedničkim snagama udruga Zelene stope, Renault i tvrtka CIOS a u kojoj je do sada iz nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj uklonjeno više od 16.000 olupina automobila. Samo s otoka Mljeta, na kojem je akcija i započela, do sada je uklonjeno više od 500 olupina, priopćili su iz udruge.

Automobili su sakupljani unutar nacionalnog parka, s polja i teško pristupačnih područja otoka, od Saplunare na istoku do Kulijera na zapadnoj strani otoka. Predsjednik udruge Zelene stope Romeo Ibrišević iz Samobora i članovi Stevo Čubrić i Grgur Šojer iz Zagreba uz pomoć dvojice dobrovoljaca Miljenka Marukića i Željka Zelića s Korčule pomogli su ukloniti posljednje auto olupine s Mljeta. Da bi to mogla biti i posljednja akcija takve vrste na otoku rekao je i Đivo Market, načelnik Opštine Mljet.

U četiri dana koliko je trajala akcija pronađeno je i uklonjeno više od 100 olupina koje su zatim kamionom tvrtke CE-ZA-R d.o.o. ukrcane na trajekt Jadrolinije i besplatno dovezene na kopno. Marin Perković iz planinarskog društva Mljet kaže da olupina nema više ni na jednom od 45 kilometara planinarske staze nazvane Hodočasnička staza apostola Pavla mljetskog brodolomca.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za prikupljanje podataka za provedbu akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode koji završava 30. septembra.

Promjena vremena – od utorka kiša i pad temperature

0
Vrijeme – foto Z.N Boka News

Od utorka nas očekuje promjena vremena uz kišu i pad temperature, najavila je meteorološkinja Daliborka Gojković Bajčeta iz DHMZ.

Ona je za TVCG kazala da se narednih dana vremenske prilike mijenjaju, te da će još sutra u većem dijelu zemlje biti sunčano.

“Od utorka do nedjelje očekuje se promjenljivo i nestabilno vrijeme. Očekuje se česta pojava kiša, više uslova za padavine krajem nedjelje u južnim i centralnim predjelima, prema podacima Evropskog prognostičkog centra”, navela je Gojković Bajčeta.

Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, osim na krajnjem sjeveru i duž obale gdje će povremeno biti pojačanog vjetra.

“Temperature će biti za koji stepen niže uz manja kolebanja u cijeloj Crnoj Gori”, navela je Gojković Bajčeta.

Herceg Novi – Osumnjičeni za ubistvo nakon zločina pobjegao u Foču?

1
CB Herceg Novi

Osumnjičeni za ubistvo kanadske državljanke Ljiljane Simić (54) u hercegnovskom selu Mokrine, Zoran Marić (47) je nakon počinjenjog zločina, navodno pobjegao u Foču, piše Dan.

Državljanin Bosne i Hercegovine Radomir Delić koji se sumnjiči da je saučesnik u ubistvu Simićeve je juče uhapšen, i priveden je tužiocu na saslušanje.

I Delić i Marić su nastanjeni u Herceg Novom.

Tijelo Simić pronađeno je u petak u 20.40 časova u hercegnovskom selu Mokrine sa vidnim opekotinama u predjelu glave i ruku.

Bivši suprug ubijene žene,Vladimir Krstanović, kazao je prije nekoliko dana da je ona posljednji put viđena 5. septembra u Kotoru, dok je s koferima u rukama napuštala stan. Ona je 6. septembra trebalo da iz Dubrovnika otputuje za Kanadu.

– Moja bivša supruga u Crnu Goru sada je došla samo da proda stan u Kotoru. Rekla mi je da će ga prodati za 210.000 eura i da su joj agenti već pronašli manji, koji će kupiti za 100.000 eura… Ne znam da li je to uradila, ali javila se da dolazi i ovamo nije došla. Tada su nam njene komšije rekle da su je posljednji put vidjeli 5. septembra kako sa koferima izlazi iz stana… Obavijestio sam RCMP (Kraljevska kanadska konjička policija) i kanadsku Ambasadu u Beogradu o nestanku, a komšinica sa kojom je Ljiljana bila bliska pošla je u kotorsku policiju i spojila nas sa njima – kazao je on Vijestima.

Objašnjava da je policija prvo ispitivala Ljiljaninog bivšeg partnera iz Podgorice, koji im je pomogao.

– Rekao im je da joj je dao SIM karticu kada je sletjela u Podgoricu, a onda su tim tragom došli do broja Zorana Marića, sa kojim je imala mnogo razgovora… Snimljen je i da tri noći, nakon nestanka, ulazi u njen stan, ali i kako njenim ‘nisanom’ dolazi na jednu pumpu i pokušava da plati njenom karticom. Inspektorka, koja nam je svih ovih dana bila podrška, rekla nam je da se na snimku vidi da je na suvozačevom mjestu ženska osoba, ali da nisu utvrdili je li to Ljiljana – rekao je Krstanović.

Marić je od ranije je poznat po izvršenju krivičnih djela, a u žižu javnosti dospio je kada je u avgustu prodao iznajmljen auto pa prijavio sopstvenu otmicu.

Zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo, policija je podnijela krivičnu prijavu protiv ove dvije osobe.

Samo opštine Kotor i Budva nemaju usvojene prostorno-urbanističke planove

0
Boka Kotorska panorama – foto Boka News

Crna Gora je potpuno spremna za nove investicije, s obzirom da je pokrivenost njenog prostora prostorno urbanističkim planovima (PUP) dostigla 96,6 odsto, pišu Dnevne novine.

Pošto će PUP Kotora uskoro biti operativan, pokrivenost crnogorskog prostora planovima porašće na 99,1 odsto, pokazao je izvještaj o realizaciji Strategije razvoja građevinarstva do ove godine.

“U dijelu pokrivenosti prostora Crne Gore prostorno-urbanističkim planovima, sa 28 odsto prije deset godina postiglo se 96,6 odsto pokrivenosti”, navodi se u izvještaju koji je Vlada usvojila na prošloj sjednici.

U prethodnim godinama glavni razlog nedostatka većih investicija u građevinarstvu, ali i većih gradskih prihoda po tom osnovu, bio je nedostatak prostorno-urbanističkih planova.

Samo opštine Kotor i Budva nemaju usvojene prostorno-urbanističke planove u ovom trenutku.

“Opština Kotor je pripremila Nacrt prostorno-urbanističkog plana i sprovela javnu raspravu, pa je za očekivati da procenat pokrivenosti teritorije Crne Gore do usvajanja ovog izvještaja poraste na 99,1 odsto”, navodi se u dokumentu.

U izvještaju se precizira da je po obimu i važnosti za unapređenje pravno-institucionalnog okvira posebno važno uvođenje sistema Jedan šalter u oblasti izgradnje objekata usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Vlada je krajem maja pokrenula veliki projekat izrade Plana generalne regulacije Crne Gore. Izrada Plana koštaće čak dva miliona EUR.

Radi se o planskom dokumentu kojim se detaljnije određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja Crne Gore, uz uvažavanje specifičnih potreba koje proističu iz regionalnih posebnosti.

U pitanju je, uz Prostorni plan do 2040. godine, najvažniji planski dokument za socio-ekonomski razvoj Crne Gore, a projekat bi trebalo da bude okončan u naredne dvije godine.

Mugoša: Od 1.012 uzoraka iz Njemačke, 441 je pozitivan na koronavirus

0
Vakcina – foto EPA

Od 1.012 uzoraka koji su stigli iz Njemačke, na korona virus je pozitivno 441, što je 40 odsto od ukupnog broja testiranih i što je zabrinjavajuće, kazao je u Dnevniku Televizije Crne Gore (TVCG) direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša. On je istakao da su ti rezultati očekivani i da je najveći procenat novozaraženih iz Berana i Nikšića. Očekuje se još 90 uzoraka koji su poslati na obradu u inostranstvo. Mugoša je dodao i da će morati da preduzmu krajnju mjeru – zatvaranje pojedinih opština, ukoliko se bolnice budu rapidno punile.

“Znamo da su to brisevi koji su uzeti 12, 13. i 14. septembra, kada je bio bum ovog talasa i očekivano je da će biti dosta pozitivnih. Najveći procenat vuku osobe iz Berana (63%) i Nikšića (68%). Podgorica je na nivou 27 odsto pozitivnih, svi ostali gradovi su niže od tog procenta”, kazao je Mugoša.

On je istakao da je u proteklom periodu veliki broj ljudi bio na ulicama bez zaštite.

“Mi smo imali veliku izloženost infekciji, od 16. avgusta do 6. septembra na ulicama je bilo preko 100.00 ljudi, što znači da je skoro četvrtina ljudi bila na ulicama, bez zaštite, uz galamu, pjevanje… Sve ono što čini veliki rizik, sjetimo se samo stadiona u Bergamu.. Ta atmosfera je dovela do tog da je enormno veliki broj ljudi bio nezaštićen i izložen infekciji i zato sada plaćamo ceh za to”, kazao je Mugoša.

Princip je, kako navodi on, od 14 do 28 dana od perioda izlaganja imamo rezultate, te da možemo očekivati da između 1. i 5. oktobra dođe do smirivanja.

“Ne očekujem da ćemo imati više, ako se bude vodilo računa… Zato smo i tražili da inspekcijski organi pojačaju kontrolu, naši apeli i molbe očigledno nijesu imali efekta kod jedne grupe ljudi”, istakao je Mugoša.

Još jednom je ponovio da  moramo poštovati mjere da bi očekivali smirivanje epidemije.

Zatvaranje krajnja mjera

Direktor IJZ istakao je da je zatvaranje krajnja mjera, koju, kako navodi, niko ne želi.

“Ako se bolnice budu rapidno punile, mi ćemo morati da preduzmemo krajnju mjeru, koju niko ne želi, a to je lockdown za pojedine opštine.  Imamo još dovoljno vremena da sprovodimo mjere i da isnpekcijski organi i kontrolni mehanizmi utiču na ljude i sve one koji neće da poštuju mjere”, naveo je Mugoša.

Što se tiče početka školske godine, istakao je da se razmatraju sve opcije i da će se zavisno od epidemiološke situacije djelovati.

Za sada, kako kaže Mugoša, ništa se nije promijenilo, ali imamo još deset dana da vidimo kako će se situacija odvijati.

„Koliko je divno kretati se Bokom u nekom sporijem ritmu i kako je nezahvalno reći to naglas“

10
Perast – foto Boka News

Prazne ležaljke na popularnim plažama oko Starog grada u Budvi? Lako do slobodnog mesta za parking ispred Starog grada u Kotoru?

Da, moguće je van sezone – kao i u doba pandemije.

„Lagano smo mogli da se krećemo po našem gradu, čak i onim uskim uličicama Kotora, u bilo koje doba”, kaže za BBC na srpskom Dubravka Milivojević, umjetnica iz Kotora, koja tokom ljeta radi i kao turistički vodič.

Dubravka i mnogi drugi koji žive i rade na primorju smatraju da je ova godina mirnija, opuštenija i da im taj mir prija, iako znaju da zima za mnoge neće biti laka.

Ljetovanje u sopstvenom gradu

Za Igora Kažanegru, koji s porodicom vodi piceriju Lav u Starom gradu u Budvi, ovo ljeto je donijelo ljetovanje kod kuće.

Sveta Nedjelja – Boka Kotorska – foto Boka News

„Ranije je to bilo nezamislivo”, govori Kažanegra za BBC na srpskom i dodaje da je gužva manja u saobraćaju i prodavnicama, što mu dosta olakšava radni dan.

Sve mu je to prijalo, ako se izume manjak posla.

Primetio je da se „sezona malo poboljšala” kada je Crna Gora otvorila granice prema Rusiji i Srbiji, početkom i sredinom avgusta.

„Najviše gostiju ima iz tih država i bilo je lepo videti sliku turista na ulicama”, kaže on.

Pandemija probudila preduzimljivost

Darko Kasalica je menadžer hotela Konte u Perastu, gradiću koji znamenitostima privlači turiste.

Gradić koji je inače tih i u kom je tokom sezone zabranjeno automobilom prolaziti uskim putem uz obalu sada je bio još tiši, jer i ono malo restorana i kafića nije otvorilo bašte za goste.

Taj slučaj nije važio za Kasalicu i njegovu porodicu koji su ipak odlučili da se upuste u avanturu zvanu „ugostiteljki posao tokom pandemije”.

„Mi smo se zapravo i umorili tokom ove sezone, jer posla ima”, kaže Kasalica za BBC na srpskom.

On kaže da su njihovi promotivni paketi privukli goste, što im je donelo popunjenost skoro svih kapaciteta.

„Za nas je pandemija imala tu dobru stranu, jer je u nama probudila kreativnost i preduzimljivost”, kaže on.

I za njega samog nije bilo predaha, jer zbog korona virusa nije mogao da angažuje sezonske radnike, kojih čak 40 radi tokom leta u hotelu i restoranu.

Kasalica kaže da je „kičma” hotela – nekih 30 radnika – iznelo ovu sezonu.

Turizam ljeto 2020.- foto Boka News

Divno bez buke

Danka Mešković živi i radi u Beogradu, ali je rođena u Crnoj Gori i svakog ljeta posjećuje porodicu koja živi tamo.

Ona kaže da je divno biti na plaži bez muzike i da je sve laganije bez „konstantne dreke sa neke strane”.

„Zapravo je je divno kretati se Bokom u nekom sporijem ritmu i bez gužvi. Ali koliko je nezahvalno reći to naglas”, piše Danka na Instagramu.

Žao joj je jer su mnogi ostali bez posla, između ostalog i njeni roditelji koji žive od turizma.

„Kao da su i oni shvatili da je ovo leto u kome i sami mogu da uživaju i kupaju se”, zaključuje ona.

Zahvalni za čistije more i vazduh

Boka Kotorska – foto Boka News

Biti slikarka i kada nema pandemije je teško, zato Dubravka s početka teksta tokom ljeta radi kao turistički vodič.

Ovog ljeta je taj posao morala da otpiše.

„Gužva u gradu mi ne prija zbog stvaralaštva, ali kao roditelju i kao nekome ko mora da privređuje da bi nahranio porodicu, znam da od nje mnogo zavisim”, kaže ona.

Milivojević kaže da „sve ovo sa koronom” nosi i neke lijepe stvari, kao na primer – prohodan Kotor u kome živi.

„Imamo tu jednu glavnu ulicu koja je vazda zakrčena i ove godine su i podvožnjak napravili, ali se ispostavilo da ove godine nije bio potreban jer nijedan kruzer nije uplovio u zaliv”, kaže Dubravka.

Kotor – Ples jedara

Iako mnogi u ovom gradu žive od turizma i prihoda koje donosi, zahvalna je što nema gužve.

„Osjeća se da je vazduh u gradu čistiji, da su plaže i voda u moru kvalitetniji”, kaže Milivojević.

Svake godine kada se sezona završi, kada letnji barovi zatvore bašte i utihne žamor sa plaže, lokalci počnu da se raduju zasluženom odmoru.

„Ove godine taj osećaj neću imati, kao ni osećaj nostalgije koji imam svake godine kada se grad isprazni”, kaže ona.

/BBC/