Smotrom Glavnog odreda, počasnim plotunom i kolom Svetog Tripuna, Bokeljska mornarica je juče u Herceg Novom proslavlila tri značajna povoda: Dan Bokeljske mornarice 809 – podružnice Herceg Novi, Dan Svetog Jeronima – zaštitnika grada i Dan oslobođenja Herceg Novog od turske vlasti 1687. godine.
Nakon predaje raporta majoru Igoru Petroviću u parku „Boke“, kapetan Jakov Andrić predvodio je Glavni odred Bokeljske mornarice do zgrade Opštine Herceg Novi, gdje im je predsjednik Opštine Stevan Katić predao zastavu i obavio smotru.
Odred praćen zvucima doboša članova Gradske muzike Herceg Novi marširao je do Trga Nikole Đurkovića, gdje je ispaljen jedan plotun, na šta je straža sa Tore jednim plotunom dala znak da se otvore gradska vrata. Na taj način simbolično je prikazano oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti.
Bokeljska mornarica Herceg Novi
Na trgu ispred crkve Svetog Jeronima, Glavni odred je podnio raport admiralu Mirku Vučeviću, nakon čega je ispaljen počasni plotun i odigrano tradicionalno kolo Bokeljske mornarice, poznato i kao kolo Svetog Tripuna.
Uz Novljane, kao i turiste koji su sa interesovanjem ispratili proslavu, svečanosti su u ime Opštine Herceg Novi prisustvovali i glavni administrator Nenad Đorđević, menadžer Dušan Vukić i odbornica Dragana Stanišić.
Proslava je zaokružena svečanom misom u crkvi Svetog Jeronima.
Predstavljanje aktivnosti JU Muzej i galerija Tivat na međunarodnim platformama i u relevantnim kulturnim krugovima ima višestruki značaj za valorizaciju, vidljivost, dalji razvoj i predstavljanje kulturne baštine Tivta i Crne Gore u cjelini.
Uključivanje aktivnosti JU Muzej i galerija Tivat na UNESCO listu predstavlja važan korak u međunarodnom priznanju rada ove ustanove i otvara mogućnost za dalju saradnju, finansiranje i razmjenu stručnjaka, jača svijest lokalne zajednice o vrijednosti nasljeđa koje posjeduju što jeste primarni fokus u radu Muzeja i galerije Tivat na jačanju ovog segmenta kroz nematerijalnu kulturnu baštinu.
Konferencije u Tivtu i Španiji, te radionica o nematerijalnom nasljeđu predstavljene su na evropskoj platformi Mreže evropskih muzejskih organizacija, koja promoviše muzeje, muzejske profesionalce, edukaciju, digitalizaciju, održivost i brojne druge teme.
Učešće na platformi NEMO (Network of European Museum Organisations) omogućava pristup široj evropskoj muzejskoj zajednici; pozicionira Muzej i galeriju Tivat kao aktivnog aktera i olakšava razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse, te doprinosi promociji lokalnih programa na evropskoj sceni i stvara osnovu za apliciranje na EU projekte i regionalne inicijative. Povratno, ustanovi su dostupne korisne inicijative, vodiči I iskustva drugih muzeja u radu, a koje se mogu primjenjivati na lokalnom nivou, dok onlajn sastanci i radne grupe omogućavaju učešće predstavnika ove institucije.
Prisustvo i prezentacija predstavnika Muzeja na forumu “Baština i održivo razvojni ciljevi” u Španiji, a u organizaciji Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja potvrđuje angažman ustanove u kontekstu Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja; omogućava umrežavanje s relevantnim akterima iz oblasti kulture, održivog razvoja i javnih politika; pozicionira ustanovu kao primjer dobre prakse integracije kulturnih i razvojnih politika.
Prezentacija konferencije o pomorskom nasljeđu na italijanskoj platformi i priprema teksta koji će biti objavljen u renomiranom italijanskom časopisu doprinosi međunarodnoj afirmaciji institucije, omogućava stručnoj i široj javnosti u Italiji (i šire) uvid u kulturne specifičnosti Tivta i njegovu baštinu; otvara vrata budućim kulturnim saradnjama s institucijama iz Italije i Mediterana; promoviše crnogorsku kulturu u kontekstu evropskog nasljeđa; doprinosi kreiranju kulturnog imidža Tivta kao ozbiljne i relevantne destinacije.
Sve navedene aktivnosti doprinose strateškom cilju — afirmaciji Muzeja i galerije Tivat kao savremene, dinamične i međunarodno prepoznatljive kulturne institucije. Kroz jačanje međunarodnih veza, promociju kulturne baštine i aktivno učešće u savremenim diskursima, Muzej potvrđuje svoju društvenu odgovornost i ulogu u očuvanju identiteta i održivom razvoju lokalne zajednice.
S druge strane, izgradnja i jačanje kapaciteta u dostizanju i ispunjavanju svih zakonskih obaveza radi zadovoljenja kulturnih potreba i unaprijeđenja muzejske djelatnosti su neizostavni dio aktivnosti ove institucije navodi se u saopštenju koje potpisuje direktorica Danijela Đukić.
U samom srcu marine Porto Montenegra, otvoren je D’LIRIO – restoran i bar u kojem se latinskoamerički žar prepliće sa elegancijom Jadrana. Ovo je još jedan atraktivan koncept koji je u Boku Kotorsku donio Sunset Hospitality Group. Ako bismo ovu novu destinaciju opisali u jednoj rečenici, to bi bilo: D’LIRIO je senzualno, muzikom vođeno gastro iskustvo koje ove jeseni redefiniše noćni život Crne Gore.
Ukusi. Performansi. Noć koja traje.
D’LIRIO, živopisni latinoamerički restoran i bar, kombinuje smjelu kuhinju, zarazne ritmove i energičnu atmosferu, kreiranu za goste koji slave život – zalogaj po zalogaj, takt po takt.
Od autentičnih jela i specijalnih koktela, do interaktivnog programa i nastupa uživo – svaka posjeta D’LIRIO-u je iskustvo za sebe.
Gosti su pozvani da zakorače u prostor inspirisan krajevima od Oahake do Gvadalahare, otkrivajući skriveni svijet sofisticiranosti, obavijen misterijom i zvucima koji pozivaju na uživanje. Spoj luksuznog enterijera, autentične miksologije i zavodljive zabave stvara atmosferu koju ne želite da propustite.
D’LIRIO Porto Montenegro
Meni i piće
Meni je osmišljen kao kulinarsko putovanje Latinskom Amerikom – tu su ceviche, tacosi, empanade, dimljena mesa, uz koktele koji su prava mala scenska predstava. Bilo da naručite jelo za deljenje ili za sebe, svaki zalogaj je kreiran da oduševi i ukusom i prezentacijom.
Bar nudi signature koktele, kao i klasike na bazi agave, servirane u modernim obradama.
Muzika i atmosfera
Četvrtkom, petkom i subotom, veče počinje već od 19:00 časova uz nastupe plesača, dok se atmosfera postepeno transformiše u uzbudljiv noćni spektakl – uz nastupe perkusionista, rezident i gostujućih DJ-eva i dinamičan ritam i do 03:00 ujutru.
D’LIRIO Porto Montenegro
Šta očekivati
Kuhinja: savremena latinoamerička – smjela, vibrantna, idealna za dijeljenje
Bar: kokteli inspirisani Latinskom Amerikom, sa fokusom na agavu
Zabava: DJ nastupi, performansi uživo, plesači, perkusionisti
Atmosfera: ekskluzivna, senzualna, energična – savršena za duge noći
Kuhinja i bar su prilagođeni večernjem programu
Od ljetnjih dana do jesenjih noći
Nakon velikog uspjeha AURA Beach-a tokom ljeta, koji je podigao standarde zabave na crnogorskom primorju, Sunset Hospitality donosi novo poglavlje: večernju destinaciju koja nudi više od obroka ili pića.
D’LIRIO donosi istu opsesivnu posvećenost detaljima, atmosferi i iskustvu – sada u noćnoj verziji, kreiranoj za one koji žele nešto drugačije, odmereno i pamtljivo.
D’LIRIO nije samo restoran. To je svet vatre, ukusa i stila – za one koji žive da bi se zaista osećali živima.
Turistička organizacija Tivat sa zadovoljstvom obavještava javnost da je i ove godine zabilježeno ogromno interesovanje za zakup prazničnih kućica koje će biti postavljene na gradskoj rivi Pine od 15. decembra do 15. januara 2026. Ovaj sadržaj, koji je već postao prepoznatljiv dio tivatske novogodišnje atmosfere, iz godine u godinu privlači sve veći broj zakupaca, a samim tim ostvaruje i značajne prihode.
Tokom prethodne tri godine, prihodi od zakupa kućica bilježili su konstantan rast:
2023. godine prihodovano je 7.110,00 €
2024. godine prihodovano je 27.633,00 €
2025. godine prihodovano je rekordnih 52.983,11 €
“Ovi podaci jasno pokazuju da interesovanje privrednika i posjetilaca raste zahvaljujući dobro osmišljenom programu i jedinstvenoj atmosferi Tivta u prazničnom periodu”, poručuje direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević.
Stanovnike Tivta i sve goste očekuje bogat novogodišnji program, kao i četiri noći muzičkog ugođaja, uz nastupe najvećih regionalnih zvijezda:
30. decembar – Saša Matić, predgrupa Goran Vukošić i bend
31. decembar – Lepa Brena, predgrupa Akademia band
1. januar – Jelena Rozga, predgrupa Kira bend
2. januar – Toni Cetinski, pred izvođač Mirza Selimović
Pored muzičkog dijela programa, posjetioci će uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi i prazničnom ambijentu koji će, uz dekoracije i kućice na rivi Pine, Tivtu dati poseban šarm i toplinu.
„Četiri večeri koncerata najvećih regionalnih zvijezda i vesela praznična energija koju ćemo pažljivo kreirati, učiniće da Tivat u ovom periodu bude posebno mjesto okupljanja i dobrog raspoloženja. Radujemo se što ćemo zajedno stvarati nezaboravne trenutke i dijeliti prazničnu čaroliju”, zaključila je Lakičević.
U restoranu ONE u Porto Montenegru juče je održan skup na inicijativu Richarda Gadboisa, osnivača fondacije Richard & Francis Gadbois, koja u Crnoj Gori već nekoliko godina podržava razvoj jedrenja, održive zajednice i zaštitu Bokokotorskog zaliva. Povod okupljanja bio je razvoj i predstavljanje inicijative Save the Bay, kao i prezentacija radne verzije programa Festivala vjetra 2026, čiji edukativni segment predstavlja temelj iz kojeg je ova platforma i proistekla.
Skup je okupio predstavnike Opštine Tivat, Ministarstva pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor, Crnogorskog jedriličarskog saveza, Jedriličarskog kluba Delfin, Fondacije Kotor Art, Instituta za biologiju mora, kao i predstavnike kompanija, kulturnih organizacija, kreativne i nautičke industrije. Atmosfera je bila radna, ali prijateljska – s ciljem da se konkretizuju naredni koraci u zaštiti i održivom upravljanju Bokokotorskim zalivom.
„Nevjerovatno je da smo za manje od tri dana uspjeli da okupimo ovako raznovrsnu i sposobnu grupu ljudi. Ljudi s različitim znanjima, ali sa zajedničkom idejom – da Boku sačuvamo. To me čini istinski zahvalnim i optimističnim,“ poručio je Richard Gadbois.
Ivan Lučić iz Jedriličrskog kluba Delfin predstavio je ranija, kao I koncept petog izdanja Festivala vjetra koji se održava u Tivtu, a od 2026. godine širi svoj sadržaj i na Kotor. Program festivala, koji uz regate i koncerte uključuje edukaciju, konferencije, izložbe i radionice za djecu, postao je model za povezivanje zajednice kroz more.
„Festival vjetra je nastao iz entuzijazma i želje da se more ne doživljava samo kao resurs, nego kao prostor zajedničkog života. Saradnja s Pomorskim fakultetom i podrška fondacije Richarda Gadboisa dali su mu novu dimenziju – sada ne govorimo samo o sportu i kulturi, nego o strateškom promišljanju budućnosti Boke,“ kazao je Lučić.
Save the Bay
Jedan od najznačajnijih segmenata festivala je konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”, koju JK Delfin realizuje u saradnji sa Pomorskim fakultetom, čija je misija usmjerena na kritičko promišljanje rasta nautike i njenog uticaja na prirodnu i kulturnu baštinu. Upravo iz ovog dijela programa razvila se i ideja o platformi Save the Bay – kao konkretnom okviru za saradnju između naučnih institucija Kotora i Santa Barbare, uz aktivno učešće lokalne zajednice I donosioca odluka.
Docent dr Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikacije Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore istakla je da je saradnja sa Univerzitetom Kalifornije inicirana kroz Save the Bay korak ka kreiranju ozbiljnih i upotrebljivih studija koje mogu služiti kao osnova za donošenje javnih politika.
„Imamo dovoljno znanja i kapaciteta ovdje, ali je dragocjeno kada ih možemo povezati sa međunarodnim iskustvima. Naš cilj je da kroz zajedničke studije – poput one o uticaju pomorskog saobraćaja i zagađenja bukom – stvorimo konkretne preporuke koje će doprinijeti održivom upravljanju Bokom,“ poručila je Đurović. Dodala je da je komunikacija sa partnerima iz Kalifornije uspostavljena, te da se na Pomorskom fskultetu I Insitituta za biologiju mora UCG u Kotoru nadaju da će uskoro dobiti uvid u ekspertize na koje mogu računati, kako bi definisali teme istraživanja na kojima će zajednički raditi sa kolegama sa Univerziteta Santa Barbara.
Gadbois je naglasio da mora postojati balans između turizma i očuvanja životne sredine, te da je sada ključni trenutak za djelovanje. U razgovoru je naglašena potreba za konkretnim mjerama, kojima se sprovodi regulacija brzine plovila kroz tjesnace poput Veriga, zabrana ulaska motornih čamaca unutar 300 metara od Plave špilje, kontrola broja kruzera, redefinisanje pristanišnih kapaciteta, i edukacija – ne samo lokalnog stanovništva i turista, već i političkih struktura.
Planovi za naredni period uključuju lansiranje web stranice platforme Save the Bay, kao i izradu strateškog dokumenta koji će u novembru biti predstavljen predsjedniku Crne Gore tokom njegove posjete Vašingtonu. Cilj je da se ova inicijativa pozicionira kao primjer konkretne saradnje između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, u oblasti očuvanja mora i održivog razvoja obale.
Zaključak skupa bio je da Bokokotorski zaliv ima potencijal da postane model za cijeli Mediteran – ne samo kao vizuelno prelijepa destinacija, već kao prostor u kojem zajednica, nauka, kultura i turizam funkcionišu u ravnoteži. Učesnici su složni- za to je potrebno znanje, upornost i zajednički rad. A taj rad – već je počeo.
“Zaliv nije samo pejzaž. On je ogledalo zajednice i njenog odnosa prema prostoru. Imamo znanje, imamo volju i imamo partnere. Vrijeme je da se povežemo i uradimo nešto stvarno vrijedno”, zaključio je Ivan Lučić iz JK Delfin.
Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore 2. oktobra u 19 sati. Izložbu će otvoriti Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga. U muzičkom dijelu programa će nastupiti vokalna solistkinja Zorana Latković i profesor gitare Nikola Pejović koji će izvoditi djela Paizijela i Hendla.
Na crnogorskom i engleskom jeziku na 23 bogato ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, izložba prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Releza, Lješanska nahija. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta. Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG.
Izložba će zatvoriti Međunarodni naučni skup pod nazivom „Hrišćanstvo i hrišćanska kultura na prostoru Crne Gore“ koji se održava danas i sjutra u organizaciji Matice crnogorske, a za posjetioce će biti otvorena do 11. oktobra 2025. godine.
ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje podsjeća javnost Crne Gore, na postojanje logora u Morinju kod Kotora, formiranog 3.10.1991, u kojem je od 1991. do 1992. godine bilo zatvoreno više od 300 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika koji su bili izloženi fizičkom i psihičkom mučenju, ponižavanju i nehumanim uslovima.
“Sudski procesi pred sudovima u Crnoj Gori rezultirali su osuđujućim presudama za nekolicinu čuvara logora, ali pravda nije potpuna. Za nalogodavce i one koji su planirali i organizovali logor nikada nije utvrđena odgovornost”, navodi ANIMA.
Aktivistkinje ANIME i ove godine podsjećaju da kultura sjećanja i odgovornosti nije samo pitanje pravde za žrtve, već i preduslov izgradnje mira u Crnoj Gori i regionu.
“Zaborav i relativizacija zločina čine da se zločini počinjeni u naše ime ponove”, navodi se u saopštenju ANIME.
Iz ANIME pozivaju instititucije Crne Gore da preuzmu punu odgovornost za ratne zločine počinjene u njihovo ime, u obrazovni sistem uključe istinu o logoru Morinj i drugim ratnim zločinima,
“Vjerujemo da kroz priznavanje i utvrđivanje odgovornost na svim nivoima možemo izgraditi društvo koje neće ponavljati zločine”, zaključuje se u saopštenju.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni je u utorak pozvala međunarodnu flotilu koja nastoji dostaviti humanitarnu pomoć u Gazu da odmah prekine misiju.
Ustrajati na konfrontaciji s Izraelom moglo bi poremetiti trenutnu krhku ravnotežu koja bi mogla dovesti do mira na temelju plana američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekla je Meloni.
– Mnogi bi bili sretni da se omete taj plan, kazala je Meloni u priopćenju.
– Bojim se da bi pokušaj flotile da probije izraelsku pomorsku blokadu mogao poslužiti kao izgovor za to. I zbog toga vjerujem da bi se flotila sada trebala zaustaviti, dodala je.
Flotila je objavila da ju je Italija u utorak obavijestila da će je fregata koja je prati uskoro kontaktirati radijem i njezinim članovima ponuditi da napuste brod i vrate se na obalu prije nego što dođu do “kritične zone”.
Global Sumud Flotilla je navela da će više od 40 civilnih plovila na kojima su parlamentarci, odvjetnici i aktivisti, uključujući švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Thunberg, nastaviti ploviti u pokušaju da probiju izraelsku blokadu palestinske enklave.
Talijansko ministarstvo obrane je ranije u utorak objavilo da će njegova mornarica prestati pratiti međunarodnu flotilu kada od obala Gaze bude udaljena 278 kilometara, odnosno 150 nautičkih milja.
Akcija spašavanja na brodu Minervagracht Foto: – / Reuters
Hutisti su preuzeli odgovornost za napad na nizozemski tanker Minervagracht koji gori u Adenskom zaljevu.
Skupina povezana s Iranom izvela je brojne napade na brodove u Crvenom moru od 2023., ciljajući one za koje je smatra da su povezani s Izraelom. Opisuje to solidarnošću s Palestincima zbog izraelskog rata u Gazi. Vojni glasnogovornik hutista rekao je da je napad u ponedjeljak izveden krstarećim projektilom.
Minervagracht je u trenutku napada plovio uz obalu Džibutija s 19 članova posade i bez tereta, objavila je amsterdamska tvrtka Spliethoff. Minervagracht je značajno oštećen, priopćila je ta kompanija, dodajući da je posada na sigurnom te da surađuje s međunarodnim stručnjacima i vlastima da spasi brod.
Većina posade, uključujući jednog od ozlijeđenih pomoraca koji je stabilno, prevezeni su na grčku i francusku fregatu, objavila je pomorska misija Europske unije Aspides. Drugi član posade koji je zadobio teške ozljede helikopterom je prevezen u Džibuti.
Jemenski pokret poručio je da su napali Minervagracht zato što je njegov vlasnik prekršio “zabranu ulaska u luke okupirane Palestine”. To je bio prvi napad hutista na komercijalni brod od 1. rujna, kada su ciljali izraelski tanker Scarlet Ray u blizini saudijske luke Yanbu na Crvenom moru.
U srpnju su hutisti napali i potopili brod za rasuti teret Magic Seas i teretni brod Eternity C u Crvenom moru.
Četvrta sezona Razgovora s razlogom otvorena je pitanjem koje nam ljeto nameće svake godine – kakve je posljedice turizam ostavio u našim gradovima i u našem prostoru? Odgovore je ponudio bivši rektor splitskog sveučilišta, povjesničar umjetnosti, arheolog, prof. dr. sc. Ivo Babić.
Nešto najautentičnije, najizvornije što Dalmacija ima – to su gradovi, kaže prof.dr. sc. Ivo Babić. Izrasli su iz lokalnih prilika, geografije, geologije i povijesnih okolnosti. Neponovljivi su i jedinstveni. Nije samo riječ o vizualnom nego i civilizacijskom aspektu.
– Gradovi su nas civilizirali, sve nas koji su se spustili s brda. Nas su učinili građanima. Dakle, ti gradovi su bili ishodište civilizacije, velike retorte civilizacije. To je njihova uloga. A danas oni izumiru u onom najvrednijem, a to je žiteljstvo, ističe.
Grad nisu zidine nego ljudi. No naš moral i naša praksa ostaje na fasadama. Zaboravljamo ljude i kako je tim ljudima živjeti u starim gradskim jezgrama, kaže prof. Babić. Konzervatori i projektanti nameću ljudima skupe obnove umjesto da im pomažu.
– Njihova pamet zaostaje na fasadama. Nije samo bitan romanički prozor, gotika nego ljudi koji su unutra. Kuća bez ljudi propada u par godina. Netko mora otvoriti te škure, netko mora živjeti. Grad je živo biće.
Dominacija “Zimmer frei” ideologije
Velika je greška, smatra prof. dr. sc. Babić, što smo zaigrali samo na jednu kartu – turizam. Naš turistički proizvod su sunce i more. Dominantna je “Zimmer frei” ideologija.
– Prije su vam iznajmljivali bračne sobe, a sad iznajmljuju apartmane. To je jedna magijska riječ… Umjesto industrije koja je uglavnom opljačkana i uništena, imamo industriju zabave. To je izraz oficijelni.
Profesor Babić smatra da različitim priredbama i manifestacijama za turiste ‘pravimo budale od sebe’. Ljudi su postali opsjednuti turizmom. Možda i s razlogom, ističe on, jer se u nas jedino u turizmu može dobro zaraditi.
– Nužna je raznolikost u ekonomiji. Kaže se pučki – ne možeš igrati na jednu kartu ili sve u jednu torbu. Ne možemo se osloniti samo na turizam. Kod nas je, ako se ne varam… negdje 18 % BDP-a je turizam… Jedan naš dužnosnik iz Splita, jedan od gradonačelnika je rekao da Split mora biti kao Ibiza, a to je primjer promašenog masovnog turizma, kaže.
Razlika između grada i sela
Ima različitih tumačenja što je to grad. Profesor Babić kaže da je njemu najbliža misao Maxa Webera koji je govorio da se grad razlikuje od sela jer je artikulirana socijalna struktura gdje žive razni sektori. Selo je, pak, homogeno.
– Primjerice Korčula je minijaturna, ona je jako artikulirana, ona je grad. Jedno naselje u Slavoniji ipak nije grad jer su kuće sve jednake, a ovdje postoji hijerarhija… Jedan grad koji ima katedralu, to je nešto… Grad bez suda nije grad, ističe.
Prof. Babić osobito se bavio analizom prostora između Trogira i Splita. Kaže kako tu počiva naša hrvatska povijest. Bio je to, smatra, najljepši dio Dalmacije. Riječ je o rijetkom plodnom pojasu s izvorom Jadra, pa je razumljivo da je tu povijest počela u prethistoriji.
– U ovom prelijepom prostoru bila je metropola cijele rimske Dalmacije… Salona. Tu blizu je nastala Dioklecijanova palača, a tu su i hrvatski, slavenski živalj uz ruševine Salone sagradili svoje prve centre. Ne volim te jake riječi, ali ovdje je hrvatski narod zaista dobio svoju domovnicu.
“Ne volimo svoje gradove”
Međutim, taj se prostor uništava od početka 19. stoljeća. Tu se razvija prva industrija, buja divlja izgradnja. Urbanisti čak govore o naselju od Rogoznice do Omiša. No ne uništava se samo taj prostor.
– Uništavamo sistematski. Zašto uništavamo? Prvo smo takva populacija… Nismo imali građanstvo, imali smo revolucije, kontrarevolucije. Hrvatska povijest vam je kao nastavci za aorist – h, ništa, ništa. Počne, pa se prekine. Bili smo ovdje narodna tromeđa, željeli smo prevariti sve vlasti, svima se izvrdati…
Zanimljivo je što prof. Babić smatra da mi svoje gradove ne volimo.
– Postoji jedna mržnja prema gradovima svojstvena naročito pastirima. Jer pastiri ne mogu održati svoj život bez malo krađe, možda nešto ukrasti. Svi su pastiri isti. Dakle ima i toga. To je možda pretjerano. Onda ima u gradovima i klasne mržnje jer smo prepoznavali da su gradovi središta u kojima žive klasni neprijatelji, bogataši. Živjeli su lihvari… Onda je bio krivo shvaćeni marksizam protiv te buržoazije koju nismo ni imali… Onda u gradovima, treba reći istinu, nije lako. Tu je tijesno, nema sunca…
Više nema osjećaja za regiju, za osebujnosti pojedinog kraja, za pojedini pejzaž.
– Iz dana u dan sam svjedok kako je tih polja sve manje i manje, kako je obala sve više betonirana. Ulaz u Trogir vam je betoniran, ovaj zapadni. Nasuli su preko 50 metara i sva obala e betonirana… Nestao je ‘ljubavni kompleksni odnos kopna i mora’. Nema više račića, škampi, algi. Događa se katastrofa na toj obali.
Privatizacijom smo podijelili našu obalu, kaže prof. Babić. Pojavljuju se privatne obale, privatne uvale.
– Patim bolno kako više nema dragih lastavica u gradu. Vrabaca je sve manje i manje. A kad nestanu životinje, naši rođaci, mi smo na redu.
Događa se komercijalizacija svijeta. Sve postaje roba. Sve se može unovčiti. Prodaju se djedovine za velike cifre.
– Generacija sam koja pamti kako je zelena bila moja dolina. Pamtim u Kaštelima žuborenje potoka, pamtim tišinu i pijetle. A sad ovim novim gazdama smetaju pijetli, smetaju im svinje, a odgojili su se među svinjcima.
Uhvatila nas je jedna žurba, pohlepa, kaže prof. Babić. Možda je riječ o kompenzaciji stoljetne gladi. Možda smo predugo bili gladni, pa sada moramo sve steći, zaključuje prof. Babić.
