Snježne padaline u ponedjeljak su prouzročile poteškoće u prometu u većem dijelu Bosne i Hercegovine, a u Unsko-sanskoj županiji zbog toga je otkazana i nastava u svim školama.
Na ključnoj prometnici M-17 od sjevera zemlje ka Sarajevu brojni su kamioni ostali zaglavljeni u snijegu pa se na dionici između Žepča i Maglaja kod tunela Karaula promet odvija uz dugotrajne zastoje i ograničenja.
Prekinut je promet na magistralnoj cesti Gradačac-Ormanica, a na gotovo svim planinskim prijevojima uvedena je obveza uporabe lanaca za sva teretna vozila, potvrdili su iz bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK).
Na području Hercegovine uglavnom pada kiša no svima koji planiraju putovati iz BIHAMK-a su poslali upozorenje da pozorno prate vremensku prognozu.
Meteorolozi su prognozirali kako će do kraja dana u nizinama visina snijega dosegnuti do 30 centimetara, a na planinama će snježni pokrivač biti veći od pola metra.
Paljenjem 20.000 lampica na novogodišnjoj jelci koja svojom visinom od 12 metara krasi plato između Starog grada i hotela “Avala”, Budva je zasijala u punom prazničnom sjaju, na radost mještana i svih domaćih i stranih gostiju koji borave u Budvi u zimskom periodu.
Iz Turističke organizacije opštine Budva podsjećaju da svečano paljenje novogodišnje rasvjete ispred Starog grada organizuju već treću godinu zaredom, te da taj događaj postaje dobra praznična tradicija.
Budva 2025.
“Osim Turističke organizacije Budva u nabavci jelke, gradskih ukrasa i lampica je u partnerskom odnosu učestvovalo i Komunalno preduzeće iz Budve kako bi grad zasijao u punom svom sjaju i u ovoj prazničnoj atmosferi. Takođe, TO Budva je odlučila da uveseli naše najmlađe time što je poklonila više od 100 novogodišnjih paketića svim mališanima koji su večeras prisustvovali ovom događaju, a za sve one koji večeras nisu uspjeli biti sa nama, Turistička organizacija će 31. decembra podijeliti 1.500 novogodišnjih paketića kroz Budvu i duž budvanske rivijere, kao i svake godine do sada u saradnji sa firmom Mega Promet iz Budve,” ispričala je predstavnica TO Budva, Tamara Marković.
Svečano paljenje lampica pratio je nastup dječjeg hora iz Muzičke škole iz Budve. Talentovani mladi muzičari pod vođstvom nastavnice klavira i hora, Đurđe Petrović Poljak su izveli kako božićne tako i druge poznate numere kojima su oduševili sve prisutne.
„Ove godine sam došla na ideju da napravim mali i veliki hor. Mali hor čine učenici četvrtog, petog i šestog razreda, dok veliki hor čine sedmi, osmi i deveti razred, a imamo i solo pjevače. Bilo mi je zanimljivo da radim odvojen i različit repertoar. Specijalno smo za ovu priliku pripremili pjesmu „Sretan Božić, svakome“ jer smo znali da će se paliti jelka, a druge pjesme smo spremali najviše po ljubavi kako nam se šta svidjelo. Velikani su sami odabrali da to bude Petar Grašo, a YU Rock Misija im je možda malo nametnuta od strane mene,“ istakla je Petrović Poljak.
Budva – Dječiji hor
Repertoar koji je hor izveo na sinoćnjem događaju samo je uvertira u sve ono što ovi mladi muzički talenti imaju da ponude, te najavljuju novogodišnji školski koncert koji će se održati 26. decembra u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović’’.
“To su dva novogodišnja školska koncerta, mali hor nastupa u 17 časova, a veliki hor je u 19:30 časova. Ulaz je besplatan,” najavila je Petrović Poljak.
Turistička organizacija Budva se pobrinula da se praznični duh proširi na različite krajeve grada, tako da će posjetioci i u narednom periodu uživati u bogatom programu manifestacija kao što su Budi u Budvi i Adriatic Street Food festival.
Budva 2025. Nova Godina
„Zahvaljujući Adriatic Street Food festivalu plato ispred zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog riječnog brodarstva je postao jedno od najposjećenijih mjesta u gradu za izlazak gdje naši sugrađani i posjetioci Budve mogu da uživaju u raznovrsnoj gastro ponudi i ponudi pića, kao i dobroj muzici. Sinoć je goste kod novogodišnjih kućica zabavljao DJ Nikola Šoć, a u nastavku programa sve do 14. januara koliko program Adriatic Street Food festivala i traje smjenjivaće se razni crnogorski bendovi i izvođači kao što su Milky Wave, Jack Lupino, Senkina đeca, Boka All Stars i mnogi drugi. Program manifestacije dostupan je na našem zvaničnom web sajtu,” kazala je predstavnica TO Budva, Tamara Marković.
Budva će kraj 2024. i početak 2025. godine obilježiti trodnevnim muzičkim programom koji će se ispred zidina Starog grada u Budvi održati od 30. decembra do 1. januara, a tokom kog će nastupiti velike regionalne zvijezde Haris Džinović, Lexington bend, Angellina, Vlado Georgiev, Adi Šoše i Dino Merlin.
Budva 2025.
“Mi smo zaista zadovoljni, sve ide po planu i programu što se tiče same organizacije, a što se tiče priliva gostiju očekujemo da će najveći broj gostiju biti iz zemalja regiona gdje smo upriličili promocije novogodišnjih svečanosti. Zaista se radujemo što smo sadržajem svih dosadašnjih dešavanja upotpunili turističku ponudu grada van ljetnje turističke sezone. Nadamo se da je već zavladala jedna lijepa praznična atmosfera koja će sve naše posjetioce i mještane uvesti u novu, nadam se za sve nas, godinu sjaja i prosperiteta,” poručila je Marković.
Kompleksni operativni zahvat izveo je hirurški tim Bolnice Risan
U Specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković” u Risnu, prije dva dana urađena operacija ugradnje endoproteze lakta, prvi put u Crnoj Gori. Pacijentkinji koja se liječila od infekcije kosti i mekih tkiva lakatnog zgloba, u dvoetapnoj proceduri, učinjena je navedena operacija uz povraćaj mobilnosti i korekciju deformiteta lakta. Implantat je dizajniran pomoću 3D print tehnologije, po pacijent- specificnoj anatomiji. Pacijentkinja se nakon operacionog zahvata oporavlja uspješno, saopšteno je iz ove ustanove.
Kompleksni operativni zahvat izveo je hirurški tim u sastavu dr Draško Vuković, dr Toma Palibrk, dr Lazar Malešević dok je anesteziološki tim činio dr Dejan Milošević, Mirjana Bubanja uz podršku instrumentarki Vesne Bilafer, Slobe Banićević, Aleksandre Kiković, Andreje Vulić i tehničara Draga Paunovića i Marka Fuštića.
Specijalna bolnica Risan čestita ovom prilikom novogodišnje i Božićne praznike svojim pacijentima, kolegama i građanima Crne Gore, saopšteno je iz ove ustanove.
Internacionalni susret kolekcionara biće održan u Atrijumu kotorskog Kulturnog centra od 27 – 29. decembra 2024.g. od 10h do 16h.
Na susretu će biti zastupljene sve vrste antikviteta – od dragocjenih dekorativnih predmeta od srebra, porcelana i stakla, preko autentičnog crnogorskog nakita i nošnji, numizmatike i filatelije, ordenja i oružja, pisanih dokumenata, knjiga, pomorskih i geografskih karata do umjetničkih slika, ikona i skulptura.
Pored ostalog, biće izložena kolekcija stakla vajara Dragana Drobnjaka, nastala u drugoj polovini XX vijeka kao i unikatni primjerci Dobrotske čipke iz kolekcije Lazzari sa Prčanja.
Učešće su potvrdili kolekcionari iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Crne Gore.
Organizator je NVO „Antika” uz podršku JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor.
U Dubrovniku je proteklog vikenda održan turnir olimpijskih nada u vaterpolu za kadete (igrači rođeni 2009. godine i mlađi). Na ovom takmičenju učestvovalo je osam ekipa, a vaterpolo klub Jadran M:tel igrao je sa dvije selekcije.
Ekipa koju vodi Filip Andrić sa pomoćnikom Dušanom Ivanovskim u grupi je pobjedila Leotar 17:4, Jug jedan 13:8, poražena je od Primorca 13:9. U polufinalu Jadran je pobjedio Budvu 12:7 i u finalu je poražen od podgoričke Budućnosti 6:5.
Drugo mjesto i srebrnu medalju na bazenu u Gružu za Jadran jedan su osvojili: Luka Kovačević, Ljubo Sijerković, Nikola Supić, Mario Grgurević, Miloš Nikezić, Luka Novičić, Dimitrije Milić, Vukašin Gojković, Andrija Sladović, Stefan Vraneš, Vladimir Žmukić, Miodrag Subotić, Strahinja Vraneš, Danilo Ćurčija i Andija Subotić.
Treće mjesto na turniru u Dubrovniku pripalo je ekipi Budve koja je boljim izvođenjem peteraca pobjedila Primorac 13:12 pošto je u regularnom dijelu rezultat bio 10:10.
Za Primorac četvrto mjesto su osvojili: Mijat Pavićević, Filip Vuksanović, Balša Crepulja, Momčilo Marković, Nikola Mršulja, Lazar Stefanov, Mladen Kovačević, Ognjen Korać, Luka Nikolić, Danilo Roganović (kapiten), Paulo Radić, Nikola Tranović, Danilo Veselinović, Jovan Brčić. Treneri Marko Gopčević i Veljko Uskoković.
Druga ekipa Jadrana čiji je trener Nikola Mijanović a pomoćnik Jovo Vukasović u drugoj grupi, imala je poraz od Budve 19:8, pobjedila je Jug dva 8:6 i poražena je od Budućnosti (Podgorica) 22:5 i kao trećeplasirana ekipa u utakmici od petog do 8. mjesta poražena od Leotara 15:13. U utakmici za sedmo mjesto Jadran dva pobjedio je Jug dva 10:8 i osvojio sedmo mjesto na turniru.
Na turniru u Dubrovniku za Jadran dva su igrali: Mateja Kišić, Todor Rašković, Luka Zogović (golmani), Niko Zloković, Jovan Popović, Pavle Marković, Aleka Čurović, Sergej Radović, Sreten Ilić, Vuk Radanović, Aleksa Ivović, Marko Pavlović, Uroš Sijerković i Stefan Kovačević.
Za najboljeg igrača turnira je proglašen Stefan Vraneš igrač Jadrana M-tel a najbolji golman je Jakša Milanović igrač Budućnosti.
Sledećeg vikenda na Škveru biće turnir za juniore (igrači rođeni 2007. godine i mlađi). Domaćin je ekipa Jadrana M- tel.
U Crnoj Gori danas je Dan žalosti povodom tragičnog događaja u školi u Zagrebu kada je poginuo jedan učenik.
Jedan tinejdžer je nožem u petak, u zagrebačkoj Osnovnoj školi “Prečko”, povrijedio učiteljicu i šestoro učenika, od kojih je jedno dijete preminulo.
Iz Vlade su saopštili da je odluka o proglašenju Dana žalosti donijeta na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.
“Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore“, navodi se u odluci.
Na dan žalosti na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.
Elektronski i drugi mediji dužni su da programske sadržaje prilagode obilježavanju Dana žalosti.
Javnost je o odluci Vlade prethodno obavijestio premijer Milojko Spajić.
“Upućujemo saučešće porodici i prijateljima nastradalog djeteta i molimo se za brz oporavak povrijeđenih. Naše misli su sa našim susjedima”, napisao je Spajić na društvenoj mreži X.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa kišom, u južnim i centralnim predjelima pljuskovima i grmljavinom, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru u planinama sa snijegom, koji će se od sredine dana postepeno proširiti na niže predjele, a tokom noći i na planine centralnih i južnih oblasti.
U cijeloj zemlji jače i obilnije padavine u prvom dijelu dana.
Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, u jutarnjim i prijepodnevnim satima južni i jugoistočni, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do devet, najviša dnevna od nula do 12 stepeni.
Novi trendovi uvijek su mnogima zanimljivi, a da je tako, potvrđuju brojke koje govore da je do sada u Bosnu i Hercegovinu stiglo 468.975 paketa s Temua, čija je ukupna vrijednost nevjerovatnih 28.679.131 KM.
Najviše pošiljki pristiglo je u Carinsku ispostavu (CI) Banjaluka, i to čak 180.846, a zatim u CI Gradiška, gdje je od početka pristiglo 129.020 Temu paketa.
Nešto manji broj paketa pristigao je u CI Sarajevo, i iznosi 72.759, dok je u CI Trebinje došlo 68.246 pošiljki. Najmanje pošiljki pristiglo je u CI Tuzla, i to njih 18.104.
Ako pakete posmatramo kroz novac, najveću vrijednost imali su paketi koji su pristigli u Regionalni centar (RC) Banjaluka, gdje je zabilježeno i najviše paketa, a njihova vrijednost iznosi 16.375.112 KM. U RC Sarajevo vrijednost pristiglih paketa bila je oko 6.779.923 KM, dok je u RC Trebinje pristiglo paketa vrijednih oko 4.070.939 KM. Najmanja vrijednost je u RC Tuzla i iznosi 1.453.157 KM.
Kako su za “Nezavisne novine” istakli iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, analizirajući do sada dostavljene i predočene dokumentacije carinskim kancelarijama, zaključuje se da se radi o pošiljkama s “robom zanemarive vrijednosti”, a u većini slučajeva ne prelaze iznos od 300 KM po pošiljci.
“Za ove pošiljke traži se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, što je i predviđeno važećom zakonskom legislativom iz oblasti carinskih propisa. Svakako ističemo da se odgovarajuća carinska procedura provodila i prije pojavljivanja aplikacije Temu na teritoriju BiH, te da se i dalje primjenjuje za robu zanemarive vrijednosti, kao i za pošiljke naručene putem drugih aplikacija za online naručivanje razne robe”, pojašnjavaju oni.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, istakla je u razgovoru za “Nezavisne novine” da nisu imali prigovor ni primjedbu na proizvode koji su stizali s Temua.
“Građani se ne plaše naručivanja. Mi smo pravili sa grupom građana šta koliko košta i koliko proizvoda se u jednoj narudžbi od 40 KM može naručiti”, navodi ona i dodaje da građani koriste popuste i besplatnu dostavu za narudžbu.
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, Temu groznicu objašnjava kroz više aspekata, a kako navodi za “Nezavisne novine”, prisutan je efekat društvene komfornosti, gdje ljudi osjećaju potrebu da budu dio mase.
“Kad veliki broj ljudi učestvuje u nečemu, stvara se percepcija da bi i mi trebalo to da isprobamo jer se ne želimo osjećati izostavljeno”, kazala je ona.
Dodala je da efekat nečeg novoga snažno privlači ljude.
“Nova iskustva aktiviraju dopaminski sistem u mozgu koji je odgovoran za osjećaj zadovoljstva i nagrađivanja i kada vidimo nešto što nam je do sada bilo nepoznato, javlja se ljudska radoznalost, ali i nagon za iskušavanje nečega što bi moglo donijeti osjećaj zadovoljstva i koristi”, navela je ranije Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.
Iz UIO BiH objašnjavaju u dijelu za praćenje pošiljke, kada se pošiljka otpremi, korisniku ubrzo stoji oznaka “Pošiljka na carini”, iako pošiljka zapravo još nije stigla u carinsko područje BiH.
“Time se korisnici dovode u zabludu, misleći da je razlog dugog čekanja na dostavu carina”, ističu oni za “Nezavisne novine” i dodaju da u situacijama kada u carinsku ispostavu stigne jedna zbirna pošiljka sa nekoliko hiljada poštanskih paketa u toku jednog dana, a u carinskoj ispostavi radi svega desetak zaposlenih, jasno je da dolazi do ozbiljnog problema nedostatka resursa pri obradi tih pošiljki.
“Ovaj problem direktno utiče na efikasnost i pravovremenost sprovođenja carinskih procedura, što stvara zastoje i otežava rad carinskog osoblja”, kažu oni.
Priča o jelovnicima za blagdane stara je koliko su stari i blagdani, posebno ovi koji se polako približavaju, možda najveseliji od svih, ali bremeniti značenjima i ponekad iznenađujućim sličnostima od regije do regije, pa i od kontinenta do kontinenta, od jedne kulture do druge.
Bakalar na obali Jadrana
Najčešće se priprema bakalar na bijelo i bakalar na crveno koji je u biti bakalar na brodet, a u jednoj se varijanti čak i naziva bakalar na dalmatinski.
Bakalar na crveno
Skuhajte 1 bakalar od 70 dag, kojeg ste prethodno dva dana i noći močili u vodi, očistite mu kožu i kosti, pa slažite u naizmjenične redove s 1/2 kg oguljenih pomidora ili rajčica pelata, 1 kg krumpira sjeckanih na ploške, 3 kapule sjeckane na kolutove, 4 sjeckana režnja češnjaka i 1/2 stručka sjeckanog petrusimula. Podlijte ribu i povrće s 1/2 l juhe od bakalara, dodajte 2 dl bijelog vina, ubacite 2 lista lovora, posolite, popaprite i kuhajte dok povrće ne omekša i ne sljubi se s ribom.
Bakalar na provansalski način
Za 4 osobe:
– 0.6 kg bakalara
– 0.2 kg oguljenih i grubo narezanih rajčica
– 80 g crnih maslina
– 1 dcl maslinovog ulja
– 1 zdrobljeni češanj češnjaka
– 30 g kapara
– 1 žlica grubo isjeckanog peršina
– 1 crveni luk
Zažutiti na maslinovom ulju crveni luk. Dodati rajčicu, kapare, crne masline. peršin i skuhani i razlistani bakalar odvojen od kostiju. Začiniti i lagano kuhati desetak minuta
Roman „Il cavaliere volante“ (Leteći vitez), autora Antuna Sbutege, biće objavljen u ponedjeljak 23. decembra u Italiji, u izdanju izdavačke kuće „La Bussola“. Riječ je o romanu, napisanom na vrlo dinamičan način, nalik filmskom scenariju, koji ujedno precizno rekonstruiše istorijske događaje i prodire u psihu likova.
U sinopsisu romana, Sbutega navodi se da je radnja smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata.
– Ljeta 1943. Peter Kelly je mladi pilot američkog bombardera B17 – Leteća tvrđava, koji je dio VIII US Air Force i učestvuje u strateškim bombardovanjima Trećeg rajha. Zajedno sa drugim momcima iz različitih djelova Sjedinjenih Država, različitih etničkih porijekla, društvenih klasa, religija, obrazovnih nivoa, karaktera i temperamenta, mora da formira posadu bombardera, nazvanog „Peter Pan“ – navodi se u sinopsisu.
Kako se dodaje, roman priča priče i izazove rata koji postaju sve dramatičniji s napredovanjem bombardovanja prema njemačkoj teritoriji.
– Na početku misije, Peter, poput svojih saboraca, bio je pun energije, hrabrosti i entuzijazma i smatrao je rat uzbudljivim, iako rizičnim, avanturističkim poduhvatom, prilikom da učestvuje u najvećem i najzahtjevnijem vazdušnom ratu u istoriji, protiv Hitlerovog carstva zla. Ogromni napor koji su izazivali sve češći i duži letovi, zajedno s velikim gubicima, činili su da posade budu sve iscrpljenije i pod većim stresom. U romanu se prepliću priče o jednom epskom ratu i strategijama koje su preokrenule čovječanstvo, sa pričama ljudi koji su ispisali tu istoriju – navodi se u sinopsisu.
Roman Antuna Sbutege
U kratkoj recenziji romana, ističe se da protagonisti priče, nalazeći se u ekstremnim situacijama, postavljaju bitna pitanja o smislu života, smrti, ratu, povijesti, ljubavi i mržnji.
– Uprkos dinamici događaja i minucioznoj rekonstrukciji vazdušnih bitaka koje se nižu jedna za drugom, likovi su dobro okarakterizovani, a ima i mnogo filozofskih, književnih i religijskih referenci – ističe se u recenziji.
Antun Sbutega rođen je 1949. godine u Kotoru. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je stekao master diplomu i doktorat. Bio je profesor na Pomorskom fakultetu u Kotoru. Na početku rata u bivšoj Jugoslaviji 1991. godine emigrirao je u Italiju sa porodicom. Nakon što je obavljao razne privremene poslove, od marta 1994. do decembra 2006. radio je u Kongregaciji za jevanđelizaciju naroda (Vatikan). Od 2007. do 2013. bio je ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici, a potom ambasador Crne Gore u Republici Italiji, gdje je tu dužnost završio 2016. godine. Autor je brojnih naučnih članaka i eseja objavljenih u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Vatikanu i Italiji, koji se bave ekonomijom, diplomatijom, kulturom, religijom i istorijom, kao i književnih djela. Živi na relaciji između Italije, Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.
