Vršeći kontrolu sprovođenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela i odredbi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, službenici Komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove Opštine Tivat, u proteklih deset dana zatekli su šest lica u kršenju propisanih mjera. Ova lica nisu koristila zaštitnu opremu na radnom mjestu, što je suprotno članu 55 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i kažnjivo na osnovu člana 70, stav 4 tačka 8 navedenog zakona.
U sjedištu firme “Đir taksi”, 8.jula zatečeno je lice K.A bez zaštitne maske. U istom prekršaju zatečeno je i lice N.E 9. jula, u butiku “Montenegro”. Prekršajni nalozi uručeni su 13.jula i licima: Š.M u pekari “Hit”, kao i C.A. u pekari “Noć i dan”. Na radnom mjestu bez maske zatečeno je i lice K.M. u ugostiteljskom objektu “Resto bar Babi Bakery”, 15 jula, a istog dana prekršajni nalog je uručen i licu B.S. zaposlenom u agenciji za nekretnine “New Teritory”
Svim ovim licima zatečenim u prekršaju, od strane inspektora Uprave za inspekcijske poslove Opštine Tivat ispisani su i uručeni prekršajni nalozi u iznosu od po 100€.
Uprava za inspekcijske poslove i Komunalna policija Opštine Tivat nastaviće sa aktivnostima, u cilju kontrole sprovođenja mjera propisanih od strane Nacionalnog koordinacionog tijela i defiisanih Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Svim prekršiocima biće izricane mjere i sankcije, kako bi se sačuvalo zdravlje i život građana.
Samokritičnost premijera Duška Markovića u izjavi da je „Kotor u prethodnom periodu bio izložen neodgovornoj politici“ tokom jučerašnje predizborne posjete Kotoru na svom je mjestu, ocijenila je danas predsjednica kotorske URE Ljiljana Popović-Moškov i članica Predsjedništva te partije.
„Gdine premijeru u potpunosti se slažemo sa Vašom izjavom da je Kotor u prethodnom periodu bio žrtva jedne neodgovorne politike uz jednu „malu“ dopunu Vaše izjave a to je da su građani Kotora bili, a i još uvjek su, žrtve jedne „neodgovorne politike koju ste Vi i Vaša Vlada vodili prema Kotoru u prethodnom periodu“. Doduše Vi to i priznajete kroz cjelokupnu vašu izjavu, ali zbog veće jasnoće poruke koju ste uputili iz Kotora, smatram da je treba eksplicitno istaći“, navodi Popović-Moškov.
„Kroz izjavu navodite da je danas Kotor grad investiranja u budućnost a zatim nabrajate investicije za koje je cjelokupan novac dala Vlada Crne Gore preko svojih ministarstava i Investiciono razvojnog Fonda: od rekonstrukcije Doma zdravlja, restauracije zgrade zatvora do neshvatljivog pominjanja privatne investicije u rekonstrukciju hotela „Vrmac“ a za koju je IRF dao kredit od čak 7 miliona eura“, dodaje predsjednica kotorske URE.
Ona pita premijera treba li ga podsjećati da i Dom zdravlja i zgrada zatvora, kao i mnogi drugi objekti koji su u njegovoj nadležnosti su na tom istom mjestu postojali i godinama unazad, ali da o istima, dodaje Popović-Moškov Vlada nije ili je minimalno vodili računa u prethodnom periodu.
Ljiljana Popović – Moškov
„Građanima Kotora trebali bi odgovoriti na pitanje zašto se sa završetkom navedenih investicija, ili nekih drugih a za koje Vlada Crne Gore daje pare, nijeste pohvalili recimo 2017, 2018. ili 2019. godine? Odgovor znamo i vi i mi. Dopuniću Vašu konstataciju i reći da se ta neodgovorna politika ne vodi zadnjih par godina već traje preko 20 godina, jer je Kotor danas devastiran grad, grad sa ugašenom privredom i bez perspektive za mlade školovane ljude“, ukazuje Ljiljana Popović-Moškov.
Ona premijera Markovića poziva da građanima Kotora odgovori na sljedeća pitanja:
· Čija je (ne)odgovorna politika dovela do gašenja pomorskog giganta kakava je bila „Jugooceanija Kotor“ sa svojih 40 brodova?
· Kako je vladina „masovna vaučerska privatizacija“ doprinjela da Kotor po prvi put u toku svog postojanja nema reprezentativne hotele kakvi su bili „Fjord“ i „Slavija“?
· Kako je aktuelna vlast dozvolila da kroz Ugovor o prodaji „Jugopetrol Kotor“ ne zaštiti Kotor i njegove građane i uslovi prodaju nemogućnošću kupca da izmjesti sjedište kompanije van Kotora?
· Objasnite mladima Kotora zašto ste im oteli mogućnosti zapošljavanja u tim kompanijama.
· Da li se gdine premijeru briga za grad sa svjetske kulturne baštine i njegove građane vodi na način (ne)odgovorne politike koja je otela sjedište centara institucija koje su u Kotoru nekad postojale i njihovo preselila ih u druge gradove Crne Gore (Arhiv, Zavod za zaštitu spomenika i sl.)? Da li ste time stvorili mogućnost zapošljavanja građana Kotora u njihovom gradu ili im je to pravo oduzeto?
· Da li ste brigu o gradu pokazali na način što ste Kotoru oduzeli pravo vlasništva na mnoge objekte koji su naši preci gradili, pa između ostalog i na objekat koji pominjete kao „bivši zatvor“, a koji uzgred, već godinama prijeti da se uruši zbog načina na koje Ministarstvo kulture vodi brigu o ovom značajnom spomeniku kulturne baštine?
· Da li ste brigu o Kotoru i njegovoj kulturnoj baštini pokazali na način što je Vaše Ministarstvo održivog razvoja i turizma dozvolilo devastaciju Perasta i njegovih ostrva, kada ste dozvolili gradnju u Kostanjici, a zbog koje možemo izgubiti status grada pod zaštitom UNESCO-a?
· Da li ste brigu o Kotoru i njegovom svjetskom značaju pokazali donoseći zakon po kojem Kotor nije grad, već naselje sa karakteristikama grada?
· Da li je gdine premijeru (ne)odgovorna politika prema gradu to što Vlada Crne Gore već više od 10 godina ne ispunjava preuzetu obavezu po Ugovoru za izgradnju sportske hale u Škaljarima, jer nije uplatila svoj dio novčanih sredstava, da bi se ista završila?
· Da li je briga za grad i njegovu omladinu to što niste završili rekonstrukciju zatvorenog bazena „Nikša Bućin“, pa naši vaterpolisti i njihov podmladak evo već treću ili četvrtu godinu nemaju u svom gradu gdje da treniraju, uprkos Vašem obećanju da će svi poslovi biti završeni za godinu dana?
Ona ističe i da bi u ime kotorske URE imala da nabraja još puno toga, ali da je zaključak isti – „U potpunosti se slažemo sa Vašom izjavom da je u „proteklom periodu Kotor bio izložen jednoj neodgovornoj politici“ Vas i Vaših prethodnika.Vaša samokritičnost iznijeta prilikom zadnje posjete Kotoru je potpuno na mjestu“ stoji na kraju saopštenja Ljiljane Popović-Moškov, predjednica kotorske URE i članica Predsjedništva te partije.
Ekonomska kriza prouzrokovana koronavirusom i mjerama Ministarstva zdravlja na spriječavanju širenja te bolesti, već je dovela jedno od preduzeća u vlasništvu Opštine Tivat na ivicu nesolventnosti.
Riječ je o opštinskoj kompaniji Autobuska stanica Tivat koja je zbog obustave mešunarosnog, odnosno međugradskog saobraćaja u Crnoj Gori od druge polovine marta do početka juna, već zapala u toliku krizu da nije imala novca da isplati zarade svojim radnicima. Zbog toga je Odbor direktora te firme krajem maja Opštini Tivat kao osnivaču frme, uputio dopis sa zahtjevom za subvenciju.
„Navedenom odlukom(Odbora direktora Autobuske stanice – prim.aut.) je precizirano da se Opštini Tivat kao osnivaču, uputi zahtjev za subvenciju iz razloga što navedeno društvo zvog situacije uzrokovane virusom Covid-19 nije obavljalo djelatnost, te nije moglo ostvariti prihode za izmirenje tekučih obaveza i isplate zarade zaposlenih“- piše u obrazloženju odluke predsjednika Opštine Siniše Kusovca da se iz gradske kase pomogne ovoj firmi.
Zahtjev Odbora direktora Autobuske stanice gradonačelnik Kusovac (DPS) je prihvatio i odobrio tek 9.jula, kada je naložio da se iz tekuče budžetske rezerve Opštine, Autobuskoj stanici uplati iznos od 17.000 eura. Papiri o ovom zahtjevu i odluci gradonačelnika, te isplati novca iz tekuče budžetske rezerve za plate radnika i izmirenje tekućih obaveza preduzeća Autobuska stanica, objavljeni su u finansijskim izvještajima Optine Tivat za period od 6. do 14.jula, a koji su juče postavljeni na sajt lokalne uprave, zbog zakonske obaveze transparentnog trošenja budžetskih sredstava u vrijeme predizborne kampanje.
Autobuska stanica Tivat na čijem je čelu od druge polovine prođle godine novi direktor Vasilije Zejak (DPS), zapošljava 15 stalnih radnika, a lani je poslovala sa ostatkom dobiti od 29.069 eura nakon oporezivanja. Odlukom lokalnog parlamneta Tivta na sjednici održanoj 30.juna, kompletan iznios lanjske ostvarene dobiti ostavljen je na raposlaganje toj firmi kao tzv. nerapoređena dobit. Lani je kroz tivatsku autobusku stanicu prošlo ukupno 65.574 putnika što je 13,5% više nego 2018.
Troje je novozaraženih koronavirusom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – muškarac srednjih godina i djevojka iz Župe dubrovačke te mladić iz Konavala, izvijestio je u četvrtak Županijski stožer civilne zaštite.
Svi su kontakti već poznatih slučajeva, ističu iz Stožera.
Dvije su osobe iz Dubrovnika izliječene, a u dubrovačkoj je bolnici šestero zaraženih.
Od početka pandemije analizirano je 5011 uzoraka, a u toj se županiji u samoizolaciji nalaze 234 osobe.
Županijski stožer civilne zaštite pozvao je građane da se drže svih mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS) vratio se na posao nakon što je dan ranije, izašao iz karantina u Igalu.
Kusovca je policija 4.jula uveče, privela i sprovela u karantin u Igalu, te je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog kršenja mjera samoizolacije. Gradinačelniku Tivta je 1.jula riješenjem sanitarnog inspektora, određena sanitarn amjera obavezne samoizolacije u trajanju od 14 dana, počev od 23.juna kada je on bio u kontaktu sa osobom kojoj je potvrđena infekcija koronavirusom. Tivatski gradonačelnik međutim, nije ispoštovao samoizolaciju u kojoj je po riješenju isnpkecije, trebao boraviti u svom stanu na adresi Pod Kuk BB u Tivtu, već je u popodnevnim satima, u subotu 4.jula bio u Donjem Grblju, u blizini plaže Žukovica gdje su ga vidjeli i fotografisali građani.
Nakon što ga je novinar iste večeri pozvao i tražile objašnjenje, Kusovac je prvo negirao da je uopšte napuštao samoizolaciju, potom je tvrdio da mu kao mjesto samoizolacije nije određen stan u Tivtu nego kuća treće osobe u donjogrbaljskom selu Glavatičići, da bi potom ipak priznao da je „na dva minuta otišao dolje“ (do plaže-prim.aut.) ali da navodno nije izlazio iz službenog automobila Opštine Tivat „nisan kaškai“ (TV MN 001) koji su građani vidjeli i uslikali tog dana na putu iznad Žukovice, te da navodno sa nikim nije bio u konraktu. Kusovac je novinaru kazao da je samoizolaciju navodno na kratko napustio „zbog privatnog problema“ uz znanje i dozvolu sanitarnog inspektora, ali su to kasnije oštro demantovali iz Nacionalnog koordinacionog tijela koje je eksplicitno negiralo i tvrdnje tivatskog gradonačečnika da mu je kao mjesto samoizolacije određeno gornjogrbaljsko selo u opšptini Kotor, a ne njegov stan u Tivtu.
Kusovac nije odgovorio na pitanja hoće li podnijeti ostavku jer je postupio protivno Zakonu o zaštiti stanovništva od opasnih zaraznih bolesti i time počinio krivično djelo koje ga, po Zakonu o lokalnoj smaoupravi, čini nedostojnim za obavljanje funkcije predsjednika Opštine. On nije odgovorio ni na molbu da prokomentariše svoje ponašanje i izjave koje je davao novinarima kada je uhvaćen u kršenju samoizolacije, a koje je i samo Nacionalno koordinaciono tijelo jasno označilo kao neistine.
Veći dio tivatskih opozicionih partija je proteklih dana javno zatražio da Kusovac zbog ovog skandala podnese ostavku, dok se iz njegovog DPS-a i partnera te partije u lokalnoj vladajućoj kolaiciji – SD i HGI-ja niko ovim povodom uopšte nije oglašavao.
Više od dva mjeseca nakon što je IMO odobrio protokol u 12 koraka kako bi se osigurale sigurne smjene posada, te sedam dana nakon međunarodnog summita za smjenu posade koji je sazvala Velika Britanija, još uvijek je samo 15 zemalja koje su se u potpunosti otvorile za smjene posade; prema podacima koje je prikupio Inchcape Shipping Services.
Zemlje koje su se u potpunosti otvorile za smjene posade prema ISS-u su: Albanija, Benin, Kanada, Danska, Ekvatorijalna Gvineja, Finska, Njemačka, Gibraltar, Island, Liberija, Irska, Španjolska, Švedska, Turska i UAE.
Uz to, postoji više od 60 zemalja u kojima su moguće smjene posade s određenim ograničenjima, podložne provjeri i odobrenju vlasti.
Podaci ISS-a također otkrivaju koje zemlje su imale najviše smjena posada u posljednjih 10 tjedana. SAD je na vrhu liste, a slijede Španjolska i Velika Britanija.
Komentirajući te podatke, Feizel Mohammed, potpredsjednik ISS-a, izjavio je: „Vidjeli smo u posljednjih mjesec dana stalno povećanje broja zemalja koje ukidaju svoja lokalna ograničenja i dopuštaju smjene posada. Postoje obećavajući znakovi poboljšanja i broj smjena posada naglo raste. No, još uvijek postoji ogromna potreba da se pomorci prepoznaju kao ključni radnici, što bi zauzvrat pojednostavnilo logistiku vezanu uz smjene. Do danas još uvijek ima zemalja koje dopuštaju smjene posada pod ograničenim uvjetima, što stvara poteškoće u tom procesu. “
Popis ISS-ovih zemalja za smjene posada stalno se ažurira i njemu možete pristupiti ovdje.
Virus korona bio je direktan uzročnik smrti kod devet od deset preminulih od bolesti koju izaziva, COVID-a 19 u Italiji, navodi agencija Rojters pozivajući se na izvještaj Vrhovnog instituta za zdravlje i Nacionalnog instituta za statistiku (ISTAT).
U Italiji je od februara preminulo 35.000 ljudi koji su bili pozitivni na virus korona, a zdravstveni zvaničnici tvrdili su da je virus samo pogoršao stanje kod lica koja su već oboljela od drugih bolesti.
Takvo tumačenje dovelo je, kako navodi Rojters, do debata o tome da li je COVID-19 bio stvarni uzročnik smrti zaraženih.
Prema izvještaju dva instituta, pokazalo se da je u grupi od 4.942 preminulih kod 89 odsto žrtava virus korona bio direktan uzročnik smrti, a da je 11 odsto njih preminulo usljed pogoršanja od ranije lošeg zdravstvenog stanja, usljed već postojećih težih oboljenja kao što su bolesti srca, rak ili demencija.
Istraživanje je zasnovano na proučavanju smrtnih slučajeva krajem maja, kada je Italija već ublažila stroge mjere uvedene radi zaustavljanja širenja virusa.
Izvještaj je pokazao da je COVID-19 bio smrtonosan i za pojedine ljude koji su bili zdravi, te da u 28,2 odsto slučajeva nije bilo drugih uzročnika smrti.
Italija je do 16. jula zabilježila 243.736 osoba pozitivnih na korona virus, a preminulih je 35.017.
Naučni saradnici Instituta za biologiju mora, UCG, u junu 2020. godine, izvršili su eksperimentalno uzorkovanje povlačnom mrežom kočom, u skladu sa dozvolom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ovaj monitoring se obavlja kontinuirano već 15-tak godina, u periodu maj ili jun radi istraživanja stanja demerzalnih resursa u Bokokotorskom zalivu.
Cilj monitoringa je i upoređivanje stanja i karakteristika populacija komercijalno važnih vrsta (arbun, oslić, barbun, itd) na otvorenom moru gdje su one pod uticajem kočarskog ribolova koji se smatra neselektivnim, i unutar Bokokotorskog zaliva gdje je inače zabranjen ribolov povlačnom mrežom kočom i gdje su ove populacije eksploatišu alatima malog obalnog ribolova (mrežama stajaćicama) .
Uzorkovanje je izvršeno pomoću kočarskog broda „Sveti Marko“ u dva kočarska poteza u trajanju od 30 minuta, na području zaliva od Perasta do Svetog Stasija, na dubini od 35-40 metara.
IBM – monitoring mora
Obrada prikupljenih uzoraka izvršena je u laboratoriji za ihtiologiju i morsko ribarstvo, Instituta za biologiju mora, Univerziteta Crne Gore. Podaci su prikupljeni obradom cjelokupnog ulova, uzete su dužine jedinki za svaku vrstu, dok su za komercijalno važne vrste (oslić, barbun, arbun i šnjur) uzete još i težina jedinki, pol i stadijum reproduktivne zrelosti. Sakupljeni podaci unijeti su u bazu podataka direktorata za ribarstvo MPRR (Ribarski informacioni sistem Crne Gore).
Kao i ranijih godina, najzastupljenija vrsta u ulovu bio je arbun, dok je zabilježen određeni broj jedinki oslića, barbuna i šnjura. Od vrsta koje nisu od komercijalnog značaja najzastupljenije su bile: patarača, gira oštrulja, batoglavac, špar, dok je zabilježeno još i 10-ak drugih vrsta. Od rakova zabilježen je gambor, a od glavonožaca lignja i sipa. Od hrskavičavih riba jedina zabilježena vrsta bila je drhtulja.
Pored komercijalnih vrsta za ribolov: riba, glavonožaca, mekušaca, raznih nejestivih beskičmenjaka, u mrežama su bile prisutne i velike količine otpada, na prvom mestu plastike, što predstavlja sve veći problem na našem primorju.
Predsjednik Vlade Duško Marković i predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović otvorili su podzemni prolaz ispod magistralnog puta između rive i Starog grada vrijedan više od 1.600.000 eura. Prolaz je opremljen električnim pokretnim stepenicama i posebnim liftovima za osobe sa invaliditetom.
Ovom investicijom reguliše se pješački saobraćaj, koji je predstavljao problem i onemogućavao kontinuirano odvijanje kolskog i pješačkog saobraćaja u užem gradskom području, posebno u ljetnjim mjesecima kada je zbog dolaska velikog broja kruzera, predmetna lokacija dodatno opterećena turistima sa kruzera koji žele ostvariti bliži kontakt sa Starim gradom i njegovim znamenitostima.
Otvoren novi hotel „Blue Kotor Bay“ sa pet zvjezdica
Hotel Blue Kotor Bay
1 od 4
Otvaranje hotela Blue Kotor Bay - Markov Rt
Otvaranje hotela Blue Kotor Bay - Markov Rt
Marković u Kotoru
Otvaranje hotela Blue Kotor Bay - Markov Rt
Predsjednik Vlade je otvorio i rekonstruisani hotel Blue Kotor Bay koji je nastao na mjestu nekadašnjeg Hotela Vrmac.
Premium rizort i zdravstveni kompleks sa pet zvjezdica u sklopu Instituta „Vrmac“, u vlasništvu je preduzeća „Krolbay“. Investiciono-razvojni fond je finansirao ovaj projekat 7.000.000 €. Kompletna rekonstrukcija objekta urađena je za samo osam mjeseci.
Objekat će raditi tokom cijele godine, a predviđen je kao hotel za starije od 16 godina. Kapacitet hotela je 106 smještajnih jedinica sa 216 ležaja.
Objekat ima spa i wellness, vlastitu plažu i restoran na plaži. Otvaranje zdravstvenog centra se planira na jesen.
Marković: Dosta su građani Kotora bili taoci neodgovorne politike
Premijer Duško Marković je zaključio na kraju posjete da su građani Kotora nažalost u prethodnom periodu bili žrtva jedne neodgovorne politike. „Ali danas vidimo da je Kotor grad u kojem se radi, u kojem se ima vizija o budućnosti i koji se razvija. Potvrda tome su i više od 10,5 miliona eura vrijedni objekti – završeni ili u radu – koje sam danas obišao“ – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na kraju radne posjete Kotoru.
Otvoren rekonstruisani prostor Službe izabranih doktora za odrasle u kotorskom Domu zdravlja (foto: PR Centar)
U kotorskom Domu zdravlja rekonstruisan je i modernizovan kompletan prostor Službe izabranih doktora za odrasle, nabavljena savremena oprema, čime su obezbijeđeni kvalitetni uslovi, kako za rad zaposlenih tako i za boravak pacijenata, a vrijednost investicije je oko 120 hiljada eura.
To je poručio direktor Doma zdravlja Kotor, Igor Kumburović, navodeći da mu je veliko zadovoljstvo što je premijer Duško Marković danas obišao rekonstruisani prostor organizacione cjeline izabranih doktora za odrasle.
Marković je kazao da objekat Doma zdravlja pokazuje da je Crna Gora u svojoj zdravstvenoj politici oslonjena na ono što je najvažnije za njene građane, a to je zdravlje.
Dom Zdravlja Kotor
Kumburović je rekao da su investicijom vrijednom oko 120 hiljada eura zaokružene aktivnosti u cilju modernizacije i opremanja Doma zdravlja Kotor.
„U proteklom periodu u potpunosti smo rekonstruisali sve segmente naše ustanove i time značajno unaprijedili i uslove za rad i kvalitet zdravstvenih usluga“, istakao je Kumburović.
Kazao je da su ponosni na pedijatriju, ginekologiju, specijalističke ambulante, „a sada na Službu izabranih doktora za odrasle“.
Otvoren rekonstruisani prostor Službe izabranih doktora za odrasle u kotorskom Domu zdravlja (foto: PR Centar)
Kumburović je istakao da je rekonstruisan i modernizovan kompletan prostor površine 550 metara kvadratinih, nabavljena savremena oprema čime su, kako je dodao, obezbijeđeni kvalitetni uslovi, kako za rad zaposlenih tako i za boravak pacijenata.
„Finansiranje, ove za nas veoma značajne investicije, obezbijedili smo iz sopstvenih sredstava i jednim dijelom iz budžeta Fonda za zdarvstveno osiguranje. Završena je komplenta rekonstrukcija sanitarnih prostorija sa zamjenom vodovodnih i kanalizacionih instalacija, elektro i telekomunikacionih instalacija. Urađeni su novi plafoni i medicinski podovi“, naveo je Kumburović.
Kompletan prostor je, kako je rekao, opremljen novim mobilijarom i medicinskim aparatima, a i prilaz je rekonstruisan.
Dom Zdravlja Kotor
„Iskoristiću priliku da se zahvalim Vladi Crne Gore, Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, koji su sa puno razumijevanja i senzibiliteta podržali sve naše projekte. Posebnu zahvalnost upućujem Opštini Kotor i predsjedniku Željku Aprcoviću, jer su u proteklom periodu, svojim donacijama, opremili sva tri parking prostora u krugu Doma zdravlja i oplemenili zelene površine, dok su za adaptaciju sanitarnih prostorija donirali pet hiljada eura. Ukupna vrijednost radova, koje je finansirala Opština je 30 hiljada eura“, kazao je Kumburović.
Velika podrška je, kako je istakao, stigla i od zaposlenih koji su se u otežanim uslovima, tokom radova, trudili da pacijenti dobiju kvalitetnu zdravstvenu uslugu.
„Naši sugrađani su imali razumijevanja i strpljenja i shvatili su da sve radimo zbog njih, što nam potvrđuju njihove svakodnevne pohvale, poruke podrške i povjerenja na čemu im se posebno zahvaljujem. Sve to nas obavezuje da nastavimo da unapređujemo našu ustanovu i ostvarujemo još bolje rezultate, kako bi naši sugrađani i brojni turisti u najsavremenijim uslovima dobili najkvalitetniju zdravstvenu uslugu“, rekao je Kumburović.
